Društvo

Sindikat prosvjete (SPCG) organizovaće danas protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, povodom novog obračuna zarada kojim će primanja dijelu prosvjetnih radnika biti umanjena. Predsjednik SPCG Radomir Božović saop&scaron;tio je da se protest organizuje u cilju odbrane prava iz Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast prosvjete. "Koja prijete da budu uru&scaron;ena usljed namjere Vlade Crne Gore da novim obračunom zarada, koji nije u skladu sa članom 22 GKU, umanji zarade značajnom broju zaposlenih u prosvjeti", naveo je Božović, a prenosi agencija Mina.
SPCG će, kako je rekao, tokom protesta uputiti apel premijeru Milojku Spajiću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jak&scaron;ić Stojanović da se jedino socijalnim dijalogom i kompromisom može naći rje&scaron;enje prihvatljivo za sve. Iz Ministarstva finansija ranije su kazali da cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno po&scaron;tovanje zakona i uvođenje principa jednaka zarada za jednak rad.

Danas protest prosvjetnih radnika

ZBOG NOVOG OBRAČUNA ZARADA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz slabu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, lokalno je moguća kratkotrajna poslijepodnevna nestabilnost.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, južni.
Jutarnja temperatura 11 do 25, a najvi&scaron;a dnevna 36 stepeni.

Pretežno sunčano, do 36 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Crna Gora mora ustanoviti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i odgovorno se odnositi prema istini o tom zločinu, poručeno je sa memorijalne tribine &ldquo;Srebrenica između odgovornog sjećanja i ciljanog poricanja&ldquo;.
Tribinu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bo&scaron;njačko vijeće u Crnoj Gori i Akcija za ljudska prava (HRA), u okviru obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Kako je saop&scaron;teno iz CGO, sa tribine je poručeno da se temelji boljeg dru&scaron;tva ne mogu graditi na neistinama, relativizaciji i revizionizmu i da je važno negatore genocida u regionu staviti na marginu.
Organizatori tribine su, kako se navodi, ponovo pozvali nadležne institucije Crne Gore da prepoznaju svoju moralnu i zakonsku obavezu i uspostave Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali i da prestanu da toleri&scaron;u poricanje i glorifikaciju ratnih zločinaca.
Direktor Instituta za istraživanje zločina iz Bosne i Hercegovine (BiH) Muamer Džananović ukazao je na ideolo&scaron;ke razloge masovne kampanje zločina u BiH, posebno u istočnoj Bosni, gdje je Srebrenica bila jedna od meta.
On je istakao da se, radi razumijevanja razloga genocida u i oko Srebrenice, mora analizirati cijeli period zločina &ndash; od početka 1992. do jula 1995. godine.
"Negiranje genocida počelo je već tokom njegovog izvr&scaron;enja i, nažalost, traje u kontinuitetu, uz kraća zati&scaron;ja. Obznanjivanje činjenica o masovnim strijeljanjima i grobnicama odmah nakon pada Srebrenice pokrenulo je val prikrivanja zločina - premje&scaron;tanja tijela, manipulacije dokazima i stvaranja lažne slike stvarnosti", rekao je Džananović.
Prema njegovim riječima, taj proces nije zaustavljen, već je postao sofisticiraniji.
Džananović je naglasio da je genocid u BiH bio planski, sistemski i vođen s političkog vrha.
Predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić istakao je da memorijalizacija žrtava nije samo obaveza prema pro&scaron;losti, već i temelj budućeg suživota i međusobnog po&scaron;tovanja.
&bdquo;Generalna skup&scaron;tina Ujedinjenih nacija (UN) usvajanjem Rezolucije, pro&scaron;le godine, pružila je djelimičnu civilizacijsku satisfakciju srebreničkim majkama. Crna Gora je tu Rezoluciju podržala i pokazala da vi&scaron;e nije na pogre&scaron;noj strani istorije, kao do sredine 90-ih, kada je bila i Srebrenica. Time se obavezala i na obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja&rdquo;, naveo je Mustafić.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina Crne Gore prethodno donijela dva vlastita akta - Deklaraciju 2009. i Rezoluciju 2021. godine o osudi genocida u Srebrenici.
&ldquo;Crna Gora se obavezala da osudi svako poricanje genocida u Srebrenici. Očekujemo da poglavlje o genocidu uđe u obrazovni sistem i da pravosuđe dosljedno presuđuje one koji veličaju ratne zločince osuđene, pred međunarodnim sudovima, za zločine i genocid u Srebrenici", rekao je Mustafić.
Kako je naglasio, crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su dovele do genocida, a ne podr&scaron;ka ili nijemi posmatrači idelogijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i tom velikodržavnom naumu.
Izvr&scaron;na direktorka CGO-a Daliborka Uljarević poručila je da je odgovorno sjećanje zadatak svih, a posebno institucija.
&bdquo;Genocid u Srebrenici nije samo mračna stranica istorije, već test na&scaron;e ljudskosti i spremnosti da se suočimo sa istinom, &scaron;to je posebno važno kada svjedočimo afirmaciji ideologija koje su vodile tom zločinu. Imamo dvije realnosti: istina, potvrđena presudama najvi&scaron;ih sudova, i negiranje, koje poku&scaron;ava umanjiti, relativizovati ili opravdati nepojmljivo", rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, odgovorno sjećanje nije puka komemoracija, već proces suočavanja i otpora poricanju, u kojem imena i životi 8.372 ubijena mu&scaron;karca i dječaka ne smiju biti statistika, već podsjetnik da se užas ne ponovi.
Ona je naglasila i značaj politika, obrazovanja i medija.
&ldquo;Zato insistiramo da politika prestane da trguje istinom, da obrazovni sistem ne prećutkuje činjenice, a mediji ne budu platforma za negatore. Jedna od inicijativa koju smo pokrenuli je i oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću&ldquo;, navela je Uljarević.
Izvr&scaron;na direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da je negiranje genocida znači i negiranje međunarodnog sudstva i pravde za žrtve.
&ldquo;Ha&scaron;ki tribunal je presude, kojima je utvrdio odgovornost za genocid i za ratne zločine u Srebrenici, zasnovao na iskazima oko 1,5 hiljada svjedoka i 28 hiljada dokaza. U suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje. Za genocid i druge zločine osuđeno je vi&scaron;e od 50 osoba", rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je naglasila, ostaci žrtava pronađeni su u preko 80 grobnica, od čega samo osam primarnih, &scaron;to pokazuje ogroman napor da se zločin sakrije.
Gorjanc Prelević je dodala da je prva Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici, koju je formirala Vlada entiteta Republika Srpska 2004. godine, utvrdila da je preko 20 hiljada osoba učestvovalo u genocidu.
&ldquo;Reći da je sve to podvala je apsurdno i drsko i predstavlja posljednju fazu genocida&rdquo;, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je ukazala na to da građani Crne Gore dominantno prepoznaju Srebrenicu kao najveći zločin devedesetih, &scaron;to, kako je navela, pojedini političari poriču.
Publicista i moderator tribine Mirsad Rastoder podsjetio je na crnogorske pravosnažne presude za zločine počinjene tokom devedesetih i istakao potrebu za dosljednijim procesuiranjem zločina i edukacijom mladih.
On je ocijenio da je Crna Gora decenijama ostala na pola puta između iskrenog suočavanja s pro&scaron;lo&scaron;ću i ciljanog poricanja, bez dosljednog sprovođenja odluka i međunarodnih obaveza.
&bdquo;Krajnje je vrijeme da dru&scaron;tvo napravi otklon od ideologija koje su vodile u zločine, suoči se sa sopstvenom ulogom u ratu i odgoji generacije u čijim će srcima odjekivati - oprosti, Srebrenice. To je najbolja brana da preru&scaron;ena pro&scaron;lost ne postane budućnost ove zemlje i regiona&ldquo;, kazao je Rastoder.
On smatra da u udžbenike treba uđe istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima.

Poruka sa memorijalne tribine: Crna Gora da ustanovi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

U OKVIRU OBILJEŽAVANJA 30 GODINA OD GENOCIDA

Prema izvje&scaron;taju Instituta za javno zdravlje Crne Gore od 12. februara 2025. tri osobe zaražene su majmunskim boginjama.
Na vi&scaron;e pitanja Pobjede upućenih Institutu za javno zdravlje Crne Gore, o majmunskim boginjama: koliko ima pacijenata trenutno, da li je prenosiva bolest i kako, koliko je opasna, da li su pacijenti deportovani, dobili smo odgovore u vidu linkova, koji se nalaze na njihovom sajtu. Osim podataka iz februara ove godine, nemamo informacije koliko u Crnoj Gori trenutno ima pacijenata koji su zaraženi majmunskim boginjama.
- U zemljama Zapadnog Balkana, od 2022. do 12. februara 2025. godine, potvrđeni Mpox slučajevi registrovani su u Srbiji - 40 slučajeva, Bosni i Hercegovini - devet, Crnoj Gori tri i na Kosovu jedan, dok je iz Turske prijavljeno 38 slučajeva. Očekuje se da će se importovani slučajevi infekcije Mpox virusima grane I i dalje pojavljivati u zemljama EU/EEA i susjednim državama. Zbog toga je važno podići nivo svijesti kod putnika koji dolaze iz pogođenih afričkih regiona, kao i među zdravstvenim radnicima koji bi mogli biti u kontaktu sa ovim pacijentima. Sjeverna Makedonija je 23. maja 2025. godine saop&scaron;tila da su prvi Mpox slučajevi registrovani kod dvije osobe iz Skoplja koje nijesu putovale u inostranstvo niti su epidemiolo&scaron;ki povezane, &scaron;to upućuje na mogućnost lokalne transmisije - navodi se u izvje&scaron;taju Instituta.
Ukupan rizik od Mpox zaraze, kako se navodi, i dalje se procjenjuje kao nizak za mu&scaron;karce koji imaju seksualne odnose sa mu&scaron;karcima, kao i za &scaron;iru populaciju u EU/EEA i susjednim državama.
- Rizik od infekcije virusima grane I je visok za osobe koje imaju blizak kontakt sa inficiranim osobama u pogođenim područjima. Rizik se značajno smanjuje izbjegavanjem bliskog kontakta sa zajednicama u kojima postoji transmisija. Za op&scaron;tu populaciju u evropskim zemljama, trenutni rizik od infekcije i &scaron;irenja virusa Mpox izazvanog granom I procjenjuje se kao nizak, dok je visok za bliske kontakte importovanih slučajeva - obja&scaron;njeno je u izvje&scaron;taju.
Simptomi
Virus koji nazivamo majmunske boginje stručno zove se Mpox, naučnici su ga otkrili 1958. godine i većinom je bio prisutan u Africi. Međutim, otkriveno je da se prenosi na razne načine i da se od 2022. pro&scaron;irio na sedamdesetak država.
- Svjetska zdravstvena organizacija je 21. jula 2022. godine proglasila epidemiju ove bolesti javno zdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja i od tada do maja 2023. godine slučajevi Mpox registrovani su u velikom broju država, u svim regionima SZO. U Evropi cirkulacija filogenetske grane II je nastavila da se održava na niskom nivou. Mpox uzrokuje DNK virus (MPXV) koji pripada porodici Poxvirid - ističe se u izvje&scaron;taju Instituta ja javno zdravlje Crne Gore.
Virus ulazi u organizam čovjeka, kako se obja&scaron;njava u izvje&scaron;taju, kroz o&scaron;tećenu kožu (čak i kod nevidljivih mikrotrauma) i sluzokože, a prenosi se na ljude putem bliskog kontakta sa inficiranom životinjom ili čovjekom, ili kontaktom sa predmetima i materijalima kontaminiranim virusom.
- Prenos virusa sa životinje na čovjeka može nastati direktnim kontaktom sa krvlju, tjelesnim tečnostima ili kožnim i mukoznim lezijama zaraženih životinja. Mogući rizik za preno&scaron;enje virusa je i konzumacija neadekvatno kuvanog mesa i drugih životinjskih proizvoda zaraženih životinja. Prenos sa čovjeka na čovjeka nastaje kao posljedica bliskog kontakta sa respiratornim izlučevinama i kapljicama inficiranog, kao i lezijama na koži i sluzokožama inficirane osobe ili indirektno preko svježe kontaminiranih predmeta (posteljina, odjeća). Prenos putem kapljica iz respiratornog trakta obično zahtijeva produženi kontakt licem u lice sa oboljelom osobom - navodi se u izvje&scaron;taju.
Utvrđeno je, ističe se u izvje&scaron;taju, da je rizik za prenos sa čovjeka na čovjeka tokom seksualnog kontakta visok.
- Prenos je moguć i preko placente sa majke na fetus ili prilikom bliskog kontakta tokom i nakon rađanja. Na osnovu najnovijih dokaza, smatra se da je inficirana osoba zarazna četiri dana prije pojave simptoma i zaraznost traje sve dok se sve promjene na koži ne epitelizuju, za &scaron;to je potrebno oko tri nedjelje (21 dan) od početnih simptoma. Istraživanja su pokazala da između 1,3 odsto i 6,5 odsto inficiranih osoba nije imalo simptome i uloga asimptomatskih slučajeva u preno&scaron;enju infekcije trenutno nije u potpunosti jasna. Period inkubacije iznosi 6-13 dana, a može varirati od 5-21 dan.
Bolest obično počinje groznicom, umorom i glavoboljom. Javljaju se bolovi u mi&scaron;ićima i leđima, otok limfnih žlijezda. Mogu se javiti bol u grlu i ka&scaron;alj. U periodu od 1 do 3 dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Ospa, kako se obja&scaron;njava, kao propratni element u epidemiji majmunskih boginja, &scaron;iri se i zahvata vi&scaron;e djelova tijela, kao i dlanove i tabane.
- Bolest obično traje dvije do četiri sedmice i liječenje je prvenstveno simptomatsko i potporno (ublažavanje groznice i svraba, hidratacija), uključujući prevenciju i liječenje sekundarnih bakterijskih infekcija. Jedini antivirusni lijek sa indikacijom za liječenje Ortopoxvirus infekcija, uključujući i Mpox, koji je odobren u EU je &bdquo;tecovirimat&ldquo;. Većina slučajeva kod ljudi ima blage do umjerene simptome i zavr&scaron;ava se potpunim oporavkom. Komplikacije u endemskim zemljama uključuju encefalitis, sekundarne bakterijske infekcije kože, dehidraciju, konjunktivitis, keratitis i upalu pluća. Stopa smrtnosti se kreće od 0 do 11 odsto u epidemijama u endemskim područjima pri čemu je smrtnost najveća među malom djecom - ističe se u izvje&scaron;taju Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Novi slučajevi
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 19. maja do 19. juna 2025. u EU/EEA zabilježen je 81 novi Mpox slučaj u 14 zemalja.
- U navedenom periodu su dvije zemlje Zapadnog Balkana prijavile prve slučajeve obolijevanja - Sjeverna Makedonija i Albanija. Od početka epidemije do 19. juna 2025. ukupno je prijavljeno 24.772 potvrđena slučaja u 29 zemalja EU/EEA. Smrtni ishodi - ukupno devet - zabilježeni su u &Scaron;paniji -tri, Belgiji - dva, Portugalu &ndash; dva, Austriji jedan i u Če&scaron;koj jedan slučaj. Od avgusta 2024. godine, prijavljen je 21 slučaj infekcije virusima grane I u EU/EEA (20 Ib i 1 Ia). Prvi importovani slučaj grane Ib registrovan je u &Scaron;vedskoj 15. avgusta 2024. Ostale zemlje koje su prijavile slučajeve su: Njemačka -10, Belgija - &scaron;est, Francuska - tri i Irska jedan &ndash; jedini slučaj grane Ia. Oboljeli od ove grane virusa imali su blagu kliničku sliku. Sekundarni prenos u domaćinstvu potvrđen je u Njemačkoj i Belgiji - navodi se u izvje&scaron;taju.
Broj prijavljenih slučajeva (81) od 19. maja do 19. juna 2025. predstavlja pad u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj, kada je zabilježeno 117 slučajeva. Epidemiolo&scaron;ki profil slučajeva u 2025. godini ostaje nepromijenjen: većina oboljelih su mu&scaron;karci, a seksualni kontakt među mu&scaron;karcima i dalje je glavni način prenosa - zaključuje se u izvje&scaron;taju.
Vakcine
Za prevenciju majmunskih boginja Evropska Unija je 22. jula 2022. godine odobrila vakcinaciju odraslih osoba &bdquo;imvanexom&ldquo;. Ovaj potez je uslijedio nakon preporuke Evropske agencije za ljekove da se pro&scaron;iri upotreba &bdquo;imvanexa&ldquo; na majmunske boginje, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Evropske komisije.

Majmunskim boginjama u Crnoj Gori od februara zaražene tri osobe

INFEKCIJA VIRUSOM MPOX OD 2022. PRISUTNA U SEDAMDESETAK DRŽAVA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Poslijepodne u kontinentalnim predjelima očekuje se slab do umjeren razvoj oblačnosti, a na krajnjem sjeveru je ponegdje moguća kratkotrajno ki&scaron;a i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura 12 do 25, najvi&scaron;a dnevna od 28 do 38 stepeni.

Danas do 38 stepeni

Devet pomoraca, među kojima pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije, već mjesecima u italijanskoj luci Đenova na brodu &bdquo;Santa Cruz&ldquo; preživljava u krajnje nehumanim uslovima &ndash; bez plate već četiri mjeseca, bez ljekova, osnovne kozmetike... Vode za piće imaju jo&scaron; samo za danas, klimatizacija im ne radi, a zbog velikih temperatura iscrpljenost i dehidratacija dodatno pogor&scaron;avaju situaciju.
Kako je jutros za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, stanje na brodu se dodatno pogor&scaron;ava.
&rdquo; Juče nijesmo dobili ručak, a doručak nam se ne priprema već dva i po mjeseca. Ipak, ručak je na kraju stigao zahvaljujući organizaciji &lsquo;Stella Maris&rsquo;, čiji su predstavnici donijeli namirnice &ldquo;, izjavio je Antunović.
Pohvalio je i, kako je naveo, brzu reakciju iz Ministarstva pomorstva Crne Gore, posebno Ma&scaron;u &Scaron;tampić koja je, kako tvrdi, vi&scaron;e puta urgirala prema organizaciji &lsquo;Stella Maris&rsquo;.
Juče su nas posjetili i predstavnici moćnog italijanskog sindikata transporta FIT-CISL Liguria (Federazione Italiana Trasporti &ndash; Confederazione Italiana Sindacati Lavoratori), koji su je najprije razgovarali s vlasnikom broda, a potom, na na&scaron;e insistiranje, i sa posadom. Tom prilikom je vlasnik pokazao dokument o prijemu novca od kompanije &lsquo;Lauris Charters&rsquo;, te mu je dat rok do ponedjeljka da rije&scaron;i problem &ndash; u suprotnom brod ulazi u pravni status arresting ship. Na&scaron;a agonija, ipak, može potrajati zbog procedura koje se moraju ispo&scaron;tovati prema P&amp;I osiguravajućem klubu kod kojeg je brod osiguran &ndash; naveo je Antunović.
Dodaje da je sindikalni predstavnik Antonio Enzo Vella juče bio na brodu, te da su vi&scaron;e puta komunicirali neposredno, pri čemu je tražio njegovu intervenciju i dolazak.
&rdquo; Zbog radova na liftu, starom koliko i sam brod, juče je zamalo do&scaron;lo do ozbiljnog incidenta u kojem je mogao biti povrijeđen član posade. Nismo imali radni nalog za obavljanje opasnih poslova, koji mora da potpi&scaron;e vlasnik. Njega, međutim, zanima samo da se ne&scaron;to popravi &ndash; i to na dijelovima za koje je, po svim pravilima, nadležan isključivo ovla&scaron;ćeni servis. Možete zamisliti da nemamo ni hljeba za ručak, ili ga kuvar mora kupovati iz svog džepa&rdquo;, upozorio je Antunović.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore &ndash; dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara.&nbsp;

Pomorci na brodu "Santa Cruz" vodu za piće imaju još danas, moguća zapljenja broda

BEZ PLATE VEĆ ČETIRI MJESECA

Glumac Džulijan Makman preminuo je u 57. godini, prenosi magazin "Pipl".
Makman, koji je najpoznatiji po ulogama serijama &bdquo;Čari&ldquo; (glumio Kola Tarnera) i "Reži me" (Nip/Tuck), preminuo je u Klirvotreru na Floridi, nakon duge borbe s rakom, prenosi &bdquo;People&ldquo;.
&bdquo;Otvorenog srca, želim da podelim vijest sa svetom da je moj voljeni suprug Džulijan Makman umro u miru ove sedmie nakon borbe s rakom&ldquo;, saop&scaron;tila je njegova supruga Keli i dodala: "Njegova najintimnija želja bila je da donese radost &scaron;to većem broju ljudi".
Makman je bio poznat i po ulogama u filmovima &bdquo;Fantastic Four&ldquo; i &bdquo;Fantastic Four: Rise of the Silver Surfer&ldquo;.
Ovaj australijski glumac irskog porijekla sin je australijskog premijera Vilijama Makmana. Bio je i model.
Ovda&scaron;njoj publici najpoznatiji je po ulozi neodoljivog Kristijana Troja iz "Reži me".
Za tu ulogu je nominovan za Zlatni globus u kategoriji &bdquo;Najbolji glumac u televizijskoj seriji - drami&ldquo; 2005.&nbsp;
Kao agent Džon Grant, bio je dio postavke serije "Profajler", u sve četiri sezone.

Preminuo Džulijan Makman

U 57.GODINI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne je u sjevernim predjelima moguć razvoj oblačnosti, ponegdje i kratkotrajno ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom južni i zapadni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp;28 do 40 stepeni.

I danas veoma toplo

DO 4O STEPENI

U glavnom gradu&nbsp; danas je bilo 40 stepeni. Ni tako visoke temperature nijesu spriječile mnoge da rade i zar&scaron;avaju svakodnevne obaveze. Struka, međutim, upozorava da organizam na tako visokim temperaturama trpi ozbiljan stres i rad na otvorenom može biti opasan po zdravlje. Apeluju na poslodavce da obustave radove kada su temperature veće od 36 stepeni. U suprotnom mogu biti kažnjeni i do 2000 eura.
Zakon je jasan &ndash; radnici moraju biti za&scaron;tićeni. U praksi, pauze na visokim temperaturama često izostaju, ističu iz Udruženja za&scaron;tite na radu.
"Pravilnik o za&scaron;titi i zdravlju na radu na privremenim i novogradili&scaron;tima, kao i pravilnik o za&scaron;titi i zdravlju na radu u radnoj sredini i radnoj okolini, koji jasno defini&scaron;u da rad na otvorenom, kada temperatura prelazi 36&deg;C, ne treba da se odvija. Ovih dana imamo slučaj kada temperatura dostiže i 40&deg;C, pa bi bilo neophodno obustaviti rad u periodu između 11 i 16 časova", kaže Đina Mitrić, iz Udruženja za&scaron;tite na radu.
Na ovoj temperaturi organizam se bori za dah &ndash; srce ubrzava, pritisak pada, a rizik od kolapsa raste. Ljekari savjetuju dovoljan unos tečnosti, laganiju ishranu, izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana, kao i fizički napor na otvorenom.
"Postoje ta zanimanja i ljudi kojima je to u opisu posla, gde je neizbežan taj boravak na otvorenom. To i te kako predstavlja jedan realan zdravstveni rizik za njih. Može dovesti do kolapsa, do sunčanice, do toplotne iscrpljenosti, koja inače ide sa fizičkom aktivno&scaron;ću i u najgorem slučaju do tog toplotnog udara, koja predstavlja jedno životno ugrožavajuće stanje, koje zahteva hitnu medicinsku intervenciju", kaže Evica Mara&scaron;, doktorica.
Dugotrajna izloženost vrućini utiče i na psihu &ndash; nervoza raste, koncentracija pada, a gre&scaron;ke mogu biti kobne.
"Pa vrućina, iako smo mi u Podgorici, recimo, navikli na njih, opet može da utiče na nas u smislu da postanemo uznemireni, da postanemo razdražljivi, da postanemo nekada dezorijentisani. U toku ljeta može da bude, recimo, mnogo veći broj saobraćenih nesreća, konflikta između ljudi, svađa i tako dalje", kaže Adriana Pejaković, psiholo&scaron;kinja.
Meteorolozi i za naredne dane najavljuju visoke temperature.&nbsp;

Na 40 stepeni – radnici na suncu, struka upozorava na rizike po zdravlje

PRAVILNIK O ZAŠTITI I ZDRAVLJU NA RADU DEFINIŠE JASNO USLOVE

Danilovgrađanka Maja Ivanović, majka dječaka koji je u februaru pretučen ispred kabineta biologije u Osnovnoj &scaron;koli &ldquo;Vuko Jovović&rdquo; danas je počela &scaron;trajk glađu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija revoltirana odnosnom te institucije prema problemima sa kojima se njena porodica suočila.
Kako je kazala u izjavi za Portal Analitika, ovo je jedino &scaron;to joj je preostalo nakon &scaron;to se obratila svim nadležnim institucijama i medijima, a nije, dodaje, dobila nikakvu konkretnu pomoć.
Bez pomoći od &scaron;kole
&ldquo;Nepostupanje direktorice kao rukovoditeljke &scaron;kole i zanemarivanje mog djeteta nad kojim je izvr&scaron;eno nasilje i koje čitav ovaj period, od 19. februara, ima usljed stresa zdravstvene posljedice, je glavni razlog svemu ovome. U ranijim obraćanjima medijima tražila sam pomoć, međutim, to nije urodilo plodom&rdquo;, kaže Ivanović.
Od &scaron;kole, kako navodi, nije dobila pomoć.
&ldquo;Direktorica me nikada nije udostojila odgovora kada sam joj se pisanim putem obraćala, o čemu imam dokumentaciju sa pečatom &scaron;kole gdje je sve zavedeno - niti za trag kamera, niti za moje obraćanje Nastavničkom vijeću, niti za odgovor Zavoda za &scaron;kolstvo. Ponavljam da o svemu imam pisani trag.
Koliko je bilo ka&scaron;njenje u reakciji najbolje se vidi u Izvje&scaron;taju Zavoda za &scaron;kolstvo, u Mi&scaron;ljenju Ombudsmana. Moje dijete je zanemareno, a ono &scaron;to sam otkrila u Izvje&scaron;taju Zavoda za &scaron;kostvo kao majci troje djece, a mislim ne samo meni nego i drugim roditeljima, o postojanju seksualnog nasilja u &scaron;koli, zaista unosi nemir i zabrinutost&rdquo;, ističe Ivanović.
<div id="Z_inline1" data-ocm-ad="" data-oau-code="/58152244/portalanalitika.me/Z_inline1" data-lazyloaded-by-ocm="" data-google-query-id="CO2SmMD5o44DFRlZ9ggdvpQB3A"></div>
Ponavlja već ranije dostavljen zahtjev Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija &ndash; da direktorica &scaron;kole Mirjana Keković bude razrije&scaron;ena dužnosti.
&ldquo;Dok direktorica ne dobije razre&scaron;enje za ovako složene prestupe i nepostupanja, ja sam prinuđena na radikalan potez &ndash; &scaron;trajk glađu, jer ja imam sva dokumenta i stručne službe su potvrdile moju priču&rdquo;, kaže ova razočarana majka.
MPNI zatražilo detaljnu provjeru svih navoda
Iz resora Anđele Jak&scaron;ić-Stojanović u odgovoru na pitanja Analitike naglasili su da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, postupajući u skladu sa svojim nadležnostima, uputilo inicijativu Zavodu za &scaron;kolstvo i Prosvjetnoj inspekciji radi davanja stručnih mi&scaron;ljenja i preduzimanja mjera u okviru njihovih nadležnosti u vezi sa slučajem vr&scaron;njačkog nasilja u O&Scaron; &ldquo;Vuko Jovović&rdquo; u Danilovgradu.
&ldquo;Zavod za &scaron;kolstvo je dao preporuke u skladu sa svojim stručnim ovla&scaron;ćenjima. Prosvjetna inspekcija je postupila po prijavi i preduzela radnje iz svoje nadležnosti. Ministarstvo nagla&scaron;ava da ne može preduzimati mjere mimo nalaza i preporuka nadležnih inspekcijskih organa.
tom smislu, očekuje se da Prosvjetna inspekcija, prilikom daljeg postupanja, obavezno izvr&scaron;i uvid i u sve navode iz prvobitne prijave, kao i u dodatne okolnosti koje su naknadno dostavljene. U odnosu na sve navedeno, Ministarstvo će jo&scaron; jednom zvanično uputiti dopis Prosvjetnoj inspekciji sa zahtjevom za detaljnu provjeru svih navoda i postupanje u skladu sa zakonom&rdquo;, naveli su iz Ministarstva.
Podjećamo, nadzor Zavoda za &scaron;kolstvo Crne Gore ustanovio je niz propusta uprave danilovgradske &scaron;kole u slučaju vr&scaron;njačkog nasilja nad S.I, o čemu je Analitika već pisala.
Majka dječaka tada je pozvala NVO sektor, medije i strane ambasade da se angažuju I pomognu joj da dođe do pravde, a najavila je i &scaron;trajk u koji je danas stupila.

Majka dječaka pretučenog u OŠ “Vuko Jovović” stupila u štrajk glađu

IZ MINISTARSTVA SAOPŠTILI DA ĆE POSLATI NOVU INICIJATIVU PROSVJETNOJ INSPEKCIJI

U budvanskom akvatorijumu juče su primijećeni delfini, ne tako daleko od obale, nadomak Bečičke plaže, pi&scaron;e RTV Budva.
Ovi morski ljubimci, kako prenosi RTV Budva, sa odu&scaron;evljenjem su dočekani od strane turista i gostiju koji su se na brodićima na&scaron;li u njihovoj neposrednoj blizini.
U posljednje vrijeme delfini su sve če&scaron;či gosti u na&scaron;em moru, te su i turistička atrakcija budući da su često uočeni od strane ljudi.
Ovi vodeni ljubimci, omiljeni među ljudima, i uvijek im izmame osmijeh na lice.
Njihovo prisustvo malo starije genercije podsjeti na dobro poznatog delfina Joca, koji se nekada često mogao vidjeti u budvanskoj marini.

Neobičan prizor: Delfini u Bečićima