Naši preci su koristili diple, gusle i tamburicu. To su naši tradicionalni instrumenti, jer kod nas nije bilo udaračkih instrumenata i to nije tradicija Crne Gore. Modernizacija je negativno uticala na folklor, jer imamo situaciju da se u folkloru ubacuju moderni ritmovi, koji su svojstveni folk muzici, priča u razgovoru za portal Dnevno Marko Savićević, osnivač i rukovodilac Folklornog ansabla Oro.

Prema njegovim riječima, stare igre i pjesme su u velikoj mjeri zaboravljene, a da je mnogo toga prihvaćeno sa strane, te da smo došli do toga da je „sramota zapjevati 'po crnogorski' ili poskočiti“.

Folklorna društva se, kako kaže, trude da što više očuvaju tradiciju i stare narodne igre i pjesme.

Folklorni ansambl Oro osnovan je 2006. u Danilovgradu da, kako kaže Savićević, promoviše tradicionalnu folklornu kulturu Crne Gore kod djece i mladih sa posebnim osvrtom na afirmaciju folklora kao kulture i sporta.

„S obzirom na to da ranije nije postojala ozbiljnija organizacija u Danilovgradu koja se bavila folklornim aktivnostima, mi smo preuzeli tu ulogu da radimo sa mladima, okupljamo djecu i mlade osnovnog i srednjoškolskog uzrasta. Pokušavamo da stvorimo tehničke kapacitete u smislu prostora, narodnih nošnji, muzike i svega onoga što je potrebno za jedan kulturni ansambl“, kazao je Savićević.

Nadležni da pomognu i doprinesu očuvanju kulture

Navodi da je tokom svih ovih godina napravljen veliki korak u promociji folklora kod mlađeg uzrasta, jer je odziv djece odličan, a podrška roditelja i lokalne publike, takođe, velika i dobra.

„Problem su nedovoljna finansijska sredstva za osnovne tehničke stvari kao što je prostor. Godinama smo zakupljivali prostor kod osnovnih škola, a u Danilovgradu koristimo državni prostor, koji nije uslovan. Imamo problem što igramo na betonu, a ne na brodskom podu ili parketu, a nemamo ni adekvatne svlačionice ili čak i toalet. Nedostaje nam dosta sredstava za originalnu narodnu nošnju, autorska prava za koreografiju i muziku i svake godine se trudimo da određena sredstava uložimo u te namjene, kako bismo prerasli u jednu ozbiljnu organizaciju“, istakao je Savićević, koji ima i poruku za nadležne:

„Ljudi koji sjede u državnim organima moraju da shvate da folklorna društva nisu samo ukras koji treba pozvati samo kad se organizuje neka proslava, već da je to zaista prvorazredni stepen kulture, u smislu očuvanja tradicionalne kulture naroda i države. Folklorna društva su i prvorazredna institucija koja odgaja mlade kroz kulturu i sport. Zbog toga tražimo od države makar osnovne elementarne uslove – prostor za rad i najneophodniju opremu“.

Promocija tradicionalne kulture

Folklorni ansambl Oro do sada je organizovao oko 200 koncerata i manifestacija na prostoru Danilovgrada, na kojima je, prije svega, promovisana crnogorska kultura, kao i određene kulturne karakteristike Jugoistočne Evrope. Sredinom prošlog mjeseca organizovan je veliki koncert – „Veče narodnih igara i pjesama“, gdje je publici predstavljen crnogorski folklor, domaće narodne pjesme i pojedine narodne igre iz susjednih država. Odziv je, kako kaže Savićević, bio odličan, jer se okupilo 600 Danilovgrađana, što je impozantan broj za bilo koju organizaciju kulture, što potvrđuje veliko interesovanje građana.

„Naš cilj je da promovišemo tradicionalnu kulturu, prije svega iz Danilovgrada, zatim Crne Gore, kao i da jednog dana dođemo na nivo ozbiljne institucije“, kazao je Savićević.

Folklorni ansambl Oro ima dvije grupe – u Danilovgradu i Spužu, a u planu je i širenje aktivnosti.

„Imamo 170 članova i veliko je interesovanje mladih, ali i dalje izostaje podrška javnih institucija. Podrška je zanemarljiva ako imamo u vidu da mi okupljamo veliki broj mladih, da ta djeca ostaju kod nas i promovišu kulturu i sport na jedan izvanredan način, a da su svi naši koncerti, kao i ostalih društava, veoma posjećeni. Imali smo situaciju da napunimo trg u Danilovgradu. Te manifestacije nisu ništa manje posjećene od većine sportskih, a proporcijalno folklor dobija manje novca i susrijeću se sa problemom osnovne egzistencije“, istakao je Savićević.

Narodna nošnja za muškarce košta i do 2000 eura, a za žene i do 1.500, pa su stoga neophodna velika sredstva da se jedan ansambl od makar 15-16 igrača opremi da bi izašao na scenu.

Savićević objašnjava da su prinuđeni da se registruju kao NVO, kako bi se prijavili na konkurse , a sredstva koja dobijaju su, kako kaže, minimalna i nedovoljna za normalno funkcionisanje.

„Ogroman procenat rada u folklornim ansamblima je volonterski, ali to nam i ne smeta, jer sve ovo radimo iz ljubavi i volimo to što radimo“, naveo je Savićević.

“Folklor predstavlja ljubavni i šaljivi karakter, a ne epski”

Ističe da Crnogorci poštuju kulturu i vole stare tradicionalne igre i pjesme, što najbolje pokazuje „uživanje publike u programu“.

„Ljudi vole da vide folklor. Naravno, postoje i drugi oblici 'kulture' koji predstavljaju crnogorsku tradiciju u nekom drugom obliku koja ona nije. Naročito se to misli na pojedine solističke nastupe pojedinih 'umjetnika' koji mijenjaju suštinu crnogorskog folklora. Suština domaćeg folklora je u ljubavnom ili šaljivom karakteru, a nikako u nekakvim epskim fantazijama izraženim kroz neke muzike koje asociraju na bojeve i ratništvo. To nije sastavni dio folklora, jer on podrazumijeva narodne igre, pjesme i običaje. Svi ti običaji su se prožimali kroz ljubavne ili šaljive elemente“, istakao je Savićević, navodeći da je kao dijete imao priliku da obilazi skupove po planinama gdje su se pjevale stare narodne pjesme i igrale tradicionalne igre, a koje imaju isključivo ljubavni i šaljivi karakter.

Kao primjer navodi pjesme „Mlado momče bolje skoči, gledaju te crne oči“, „Ovo dvoje bor i jela, Morača ih odnijela“ ili „Zaskoči te ta đevojka, oj, jadove, za zlo tvoje“, što je, kaže Savićević, pjesma kojom se na neki način ismijava momak, jer je u narodu bila sramota za momka ukoliko ga djevojka nadigra.

„To su sve elementi koji su šaljivog ili ljubavnog karaktera. Postoje tu, naravno, i guslarske i epske pjesme koje jesu dio naše tradicije, ali ne i ono što je bila naša svakodnevnica, kao što su bili skupovi, prije svega na planinama ili većim kućama gdje su ljudi dolazili na igrankama ili posijelu, kako se ranije to zvalo. Sada imamo situaciju gdje neki 'umjetnik' koristi tu tradiciju u nekom obrnutom smislu. Ne možemo mi sada da pravimo folklor da on bude epskog karaktera i da mi idemo u nekakav boj. Nije to ta priča i mi koji se bavimo folklorom trudimo se da sačuvamo taj iskonski element naše kulture. Pojedini umjetnici imaju slobodu da rade šta žele, ali to nije folklor već novokomponovana umjetnost“, priča Savićević.

„Tuđe prihvatamo, a svoje zaboravljamo“

Prema njegovim riječima, stare igre i pjesme su u velikoj mjeri zaboravljene, a da je mnogo toga prihvaćeno sa strane.

„Na svadbama ćemo redovno da vidimo neke igre iz Srbije prije nego da čujemo da neko zapjeva 'po crnogorski', jer to u nekom periodu istorije nije bilo popularno i ako je neko zapjevao 'po crnogorski' ili poskočio onda bi on bio seljak, što bi naš narod rekao. To je dovelo do toga da mi u Crnoj Gori danas imamo dva ili tri ansambla koja se bave čuvanjem prave izvorne tradicije – KUD 'Piva' iz Plužina, KUD 'Ljubo Božanović' iz Pipera i KUD 'Mijat Mašković' iz Kolašina. Ovi ansambli njeguju pravu tradicionalnu izvornu umjetnost, odnosno pravi folklor“, istakao je Savićević.

Negativan uticaj modernizacije

Objašnjava da su gotovo svi folkor nadogradili i umjetnički uljepšali kako bi on bio atraktivniji i interesantniji, te da je dodata novokomponovana muzika u smislu harmonike i violine, čega nije bilo kod naših predaka.

„Naši preci su koristili diple, gusle i tamburicu, a ponegdje i frulu. To su naši tradicionalni instrumenti, jer kod nas nije bilo udaračkih instrumenata i to nije tradicija Crne Gore. Modernizacija je negativno uticala na folklor, jer imamo situaciju da se u folkloru ubacaju moderni ritmovi, koji su svojstveni folk muzici. Primijetio sam da imamo veliki broj umjetnika koji ubacaju epske i ratničke motive“, kazao je Savićević.

Posebno ističe dobru saradnju u domaćim i regionalnim okvirima, što je, kako kaže, izuzetno važno.

„Saradnja je važna zbog mladih ljudi, kako zbog upoznavanja i druženja, tako i zbog upoznavanja različitih kultura i stvaranja pozitivne energije i prevazilaženju predrasuda. Mladi koji su učaureni u jedan sistem, oni su i puni predrasuda i često misle da je ono njihovo i najbolje. Folklorna društva su ta koja pružaju mogućnost mladima da shvate različitost naroda i kultura, odnosno da cijene svoje, ali i poštuju tuđe. Na ovaj način se i promoviše tradicija i kultura zemlje, ali i upoznaju druge kulture i običaji“, naveo je Savićević.

Rado viđeni gosti

Crnogorski ansambli su, kako kaže, rado viđeni gosti na prostoru bivše Jugoslavije, ali i šire.

„Crnogorski folklor i mentalitet, koji mi ne pokazujemo generalno kroz folklor, već narodne igre i pjesme, ali su ljudi uvijek oduševljeni kada nas vide. Često putujemo i nastupamo, pa i u zemljama gdje Crna Gora nije dovoljno poznata, a ljudi su, prije svega, impresionirani našim fizičkim izgledom – visinom i ljepotom. Naši momci i djevojke zrače ljepotom i kulturom, pa se slobodno može reći da svuda ostavaljamo lijep trag. Postoji i jedna druga vrsta atraktivnosti, kao što je umjetnost, gdje mi nikad ne možemo da budemo atraktivni veselim melodijama kao što je to folklor Bugarske, Makedonije, Srbije, Gruzije... ali naš temperament i elegancija u igrama, u kombinaciji sa pjevanjem, ostavljaju veliki trag na publiku. Zbog toga su naši ansambli često i gosti na raznim smotrama“, istakao je Savićević.