Društvo

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, saop&scaron;tio je da od 1. juna na primorju neće biti radova na putevima, te da će do decembra biti zavr&scaron;eni radovi na dionici Kola&scaron;in-Mate&scaron;evo. On je u Dnevniku 2, Televizije Crne Gore, istakao da su zbog vremenskih uslova tokom zime bili spriječeni da izvode radove na sjeveru države.
Vuksanović je rekao i da su nedostaci na dionici Kola&scaron;in-Mate&scaron;evo postali izražajni nakon eksploatacije auto-puta. Podsjetio je da je mnogo problema bilo tokom zime, a u januaru i ogromno klizi&scaron;te.
&ldquo;Nijesmo bili u mogućnosti da ranije reagujemo jer tokom zime nije moguće izvoditi radove na sjeveru. Bili smo prinuđeni da sredinom aprila započnemo radove, na početku intenzivnije, a kasnije ćemo usklađivati izvođenje&rdquo;, rekao je direktor Uprave za saobraćaj.
Dodao je da će se truditi da, kako se bude primicala ljetnja sezona, oslobađaju tu dionicu, i saobraćaj bude protočniji.
Vuksanović je za TVCG naglasio i da je ugovorom predviđeno da se radovi izvode osam mjeseci, te da će dionica Kola&scaron;in-Mate&scaron;evo biti zavr&scaron;ena do decembra.
&Scaron;to se tiče situacije na jugu države, Vuksanović kaže da je veći intenzitet saobraćaja i da se stvaraju veće gužve.
&ldquo;Trudimo se da napravimo dinamiku i uz molbu izvođaćima da rade u tri smjene, računam da ćemo se od 1. juna povući sa Jadranske magistrale&rdquo;, saop&scaron;tio je on.

Direktor Uprave za saobraćaj: Od 1. juna na primorju neće biti radova na putevima

"TRUDIMO SE DA NAPRAVIMO DINAMIKU"

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a popodne i uveče ponegdje uslovi za kratkotrajnu ki&scaron;u ili pljusak i grmljavinu.
Na sjeveru će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uglavnom od sredine dana mjestimično ki&scaron;a ili kratkotrajan pljusak i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjevernih smjerova, slab do umjeren, na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 16 do 29 stepeni.

Sjutra do 29 stepeni, popodne ponegdje kiša

VREMENSKA PROGNOZA

Treći put u dvadeset dana intervencija spa&scaron;avanja u brdima, kazali su iz Vatrogasne jedinice Kotor, navodeći da se trenutno traže dvoje ljudi u reonu Orahovca.
"Na terenu pripadnici DVD Bogoljub Brezić Perast. Op&scaron;irnije nakon intervencije", naveli su u Fejsbuk objavi.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid0QAmgdBh6RL9r8BPcCEUkVskzipgjTjQeGCC34BBy7k3hMuLXbcjwjiNw4ar3fAK3l%26id%3D100057441168431&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="703" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Vatrogasna jedinica Kotor traži dvije osobe u reonu Orahovca

OBJAVILI NA FEJSBUKU

Pripadnici Gorske službe spa&scaron;avanja Crne Gore uspje&scaron;no su okončali spasilačku akciju na Durmitoru u reonu Samara prema &Scaron;krki.
Podsjetimo, <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/spasilacka-akcija-na-durmitoru-drzavljani-engleske-lakse-povrijedeni-28-05-2023-10-23-45">dvoje državljana Engleske uputilo je poziv putem</a> OKC 112 Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje MUP-a sa informacijom da je državljanka Engleske E .L (1974), koja je na planinarenju bila sa suprugom C. R (1973), prilikom proklizavanja zadobila lak&scaron;e povrede.
Nakon ukazane pomoći državljani Engleske u pratnji pripadnika GSS-a stigli su na Žabljak.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgss.crnegore%2Fposts%2Fpfbid02kS67TqcNG95Car2vdJWFDQkFtDtHjqC48cuobzg6MS8trF3vK5AEdjLivJrdhpgFl&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="799" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Završena spasilačka akcija na Durmitoru: Državljanin Engleske lakše povrijeđen

GORSKA SLUŽBA SPASAVANJA

Najljep&scaron;i podgorički park, ispred Dvorca Petrovića na Kru&scaron;evcu, u subotu je vrvio od dječije radosti. Na hiljade porodica uživalo je u najvećem događaju u zemlji, petom festivalu roditeljstva Porodica Fest.
Festival je organizovalo udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa Lab, u partnerstvu sa Glavnim gradom, a povodom Međunarodnog dana porodice koji se &scaron;irom svijeta obilježava 15. maja.&nbsp;
Festival je svečano otvorio zamjenik gradonačelnice, Danilo &Scaron;aranović, &nbsp;poželjev&scaron;i mali&scaron;anima i roditeljima da sreća i radost budu jedina osjećanja među svima nama. &Scaron;aranović je poručio i da zbir svih na&scaron;ih porodica čini jednu veliku porodicu koju zovemo Podgorica.
Nakon obraćanja zamjenika gradonačelnice uslijedila je tradicionalna &nbsp;promenada biciklista svih generacija, koju je organizovala nevladina organizacija Biciklo.me.
Cjelodnevni program 5. izdanja festivala je osmi&scaron;ljen tako da su u njemu mogli uživati svi članovi porodice. U okviru bogatog programa tokom dana je organizovano vi&scaron;e od 70 različitih sadržaja: kreativno-edukativne radionice, takmičenja, igre i sportske aktivnosti, predstava za djecu, muzički i plesni nastupi, animacije, druženje sa maskotama, velika žurka, udomljavanje &scaron;tenaca, porodični sajam&hellip;
U atrijumu i ispred dvorca Petrovića organizovan je raznovrstan zabavni program. U okviru programa nastupili su solisti dječijeg hora Zvjezdice i &scaron;kole pjevanja D-moll, glumice Anđelija Rondović i Sanja Vujisić izvele su predstavu za djecu Luckasti klovnovi, u produkciji Korifej festa, Helen Doron English Montenegro je organizovao takmičenje u spelovanju Open Spelling Beehive 2023, plesni klubovi Sonrisa, Royal i Akademija plesa su održali mini koncerte, Rant a party Montenegro je organizovao veliku žurku, a održan je i mini koncert učenika Umjetničke &scaron;kole za muziju i balet &ldquo;Vasa Pavić&rdquo;.
U dijelu programa koji je organizovan u 11 tematskih zona u parku učestvovalo je preko 60 učesnika koji su tokom programa održali preko 70 kreativnih, edukativnih i sportskih radionica i aktivnosti.
U okviru Umjetničke zone sadržaje su organizovali: Igračkoteka i razvojni centar, Animatori Zabavljatori, Milena Baćović, Tanja Ćirović, Katarina Čarapić, Lana Lazarević i Selma Taljanović.
U Naučno-istraživačkoj zoni program je organizovala Fondacija za promovisanje nauke PRONA.
U Zoni edukacije i zabave sadržaje su organizovali Fond za inovacije, Mali Projektanti, Marina Bokan, Učitelj Miki, psiholo&scaron;kinja Mirela &Scaron;krijelj i dječiji animator Žarko Žabac.
U Sportskoj zoni sadržaje su organizovali Sportsko rekreativno dru&scaron;tvo korektivne gimnastike M&amp;M Iskra Podgorica, S3 &scaron;kolica sporta, Akademija plesa Podgorica i karate klub Podgorica.
U Izviđačkoj zoni Odred izviđača Sunčev zrak organizovao je izviđački dan.
U okviru zone Nutrino Junior organizovane su razne aktivnosti za najmlađe, igre u Sand Welt pje&scaron;čanicima, kao i druženje sa maskotama Dječije radosti.
U okviru zone Udomi me NVO Kuća životinja je organizovala udomljavanje &scaron;tenaca i edukaciju o odgovornom vlasni&scaron;tvu.
U NTC zoni su brojne sadržaje organizovali NTC centri Crne Gore, dok su u okviru Eko zone sadržaje pripremili Eko vrtić Bambino i Čistoća DOO.
U zoni Spretni prstići, razne aktivnosti, predstave i takmičenja sa pametnim igračkama organizovala je SOVA.
U parku je bila postavljena i Piknik zona u kojoj su posjetioci odmarali od brojnih aktivnosti i uživali u porodičnom druženju u prijatnoj hladovini.
Na Festival je stigla i Služba za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Podgorica koja je mali&scaron;anima predstavila svoju opremu i vozilo dok je Narodna biblioteka &ldquo;Radosav Ljumović&rdquo; predstavila svoj novi projekat BiblioBus &ndash; pokretnu biblioteku. Gradsko Zelenilo je održalo radionicu sadnje, u toku koje su mali&scaron;ane učili kako se sadi cvijeće pa su zajedničkim snagama ukrasili dio zelene povr&scaron;ine ispred Dvorca Petrovića.
Tokom festivala je održan i porodični sajam u okviru koga su se predstavili: Helen Doron English Montenegro, BrainOBrain Montenegro, Coding Giants Crna Gora, Tinker Labs Podgorica, Tommee Tippee i Waterwipes &ndash; Glosarij, B. Well, Scecchasol, Medela-Osmi Red D, NUK, Zewa, Garnier &ndash; S Press +, Imlek, Argeta Junior, Nutrino Junior, Pufies-Calgo MN, Tijana Dragićević dekoracije, NVU Na&scaron;a djeca, Angie&amp;Me i Expo Commerce &ndash; Frosch.
Festival su podržali Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, kompanije Voli i IDEA, Hipotekarna banka, preduzeća Zelenilo i Čistoća, La Parisienne i Bom kafa.&nbsp;
&bdquo;Prezadovoljni smo i presrećni kako je proteklo peto izdanje najvećeg porodičnog okupljanja u na&scaron;oj zemlji. Zahvaljujemo svim roditeljima koji su svoje mali&scaron;ane doveli da provedu nezaboravan dan u prirodi kao i ostalim članovima njihovih porodica koji su takođe do&scaron;li da uživaju u programskim sadržajima. Zajedno smo poslali snažnu poruku da je porodica najvažnija u dru&scaron;tvu, da o porodici treba brinuti i pružiti joj podr&scaron;ku. Posebno se zahvaljujemo svim roditeljima koji su juče tokom dana vodili računa o tome da park nakon događaja ostane uredan i na taj način i svoju djecu kroz praktičan primjer naučili kako se pona&scaron;a u prirodi i na javnim povr&scaron;inama&ldquo;, poručuju iz Udruženja Roditelji.
&nbsp;

Održan "Porodica fest" - park na Kruševcu vrvio od dječije radosti

PETI PO REDU

Malo je ljudi sa balkanskih prostora koji su vidjeli i doživjeli Francusku ploveći rijekama i kanalima. Na nesvakida&scaron;njem putovanju, drvenim brodom koji je napravljen prije 70 godina, bračni par Du&scaron;ko i Dejana Vuković, krajem aprila isplovili su iz engleske luke Southampton, a krajnji cilj je Bar. Ukupna ruta avanturističkog putovanja je 1.800 milja, od kojih su preko 800 milja imali plovidbe kroz Francusku.
Na neobičnom putovanju Barani su dvadesetak dana plovili rijekama, kanalima, tunelima, lokovima kroz Francusku, od luke Le Havre do Marselja.
&ldquo;Iz luke Le Harva isplovili smo 29.aprila, a stigli smo u Marselj 20. maja. Imali smo nekoliko dana bez vožnje. Prvi maj, praznik, lokovi su bili zatvoreni, dva dana jaka ki&scaron;a i jedan dan jak vjetar uslovili su lo&scaron;e vrijeme i odlučili smo te dane da ne plovimo. Od 23 dana ukupno, četiri nismo vozili. Brodom &ldquo;Flyng Spur Guernsey&rdquo; praktično smo imali 19 dana plovidbe kroz Francusku&rdquo;, kažu Vukovići za Primorski portal.
Francuska, je premrežena kanalima pa se brodom može ploviti od Velike Britanije do Mediterana kroz gradove: Pariz, Lion Marselj&hellip;
Kanali koji spajaju rijeke i gradove su dugo bili glavni putevi za prevoz tereta. Prije izgradnje autoputeva, rijekama i kanalima se prevozio sav teret. U literaturi je zabilježen podatak da je Chardonnay postao najpopularnija sorta vina zato &scaron;to je prvi stizao do &ldquo;žednih&rdquo; Parižana. U minulim vremenima dok su iz drugih djelova Francuske, bačve prevožene konjskim zapregama, vino je iz Burgundije stizalo kanalom koji je spajao Dijon s Parizom.
Ti plovni putevi su bili mogući uz gradnju velikog broja kanala i tunela jer zemlji&scaron;te nije svuda bilo ravno. Na vi&scaron;e mjesta su bila potrebna vje&scaron;tačka jezera kako bi bilo dovoljnih količina vode za plovidbu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/4-TPcEKvJAs" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>Video: Primorski portal
Plovidba kanalima kroz pokrajinu &Scaron;ampanju, na sjeveroistoku Francuske
Du&scaron;ko u svojoj matrikuli ima upisane brojne duge plovidbe morima, ali iskustvo na putovanju kroz Francusku je ne&scaron;to &scaron;to do sada nije doživio prevashodno zbog učestalh lokova koji su ih &bdquo;digli&ldquo; na nadmorsku visinu oko 300 metara.
&ldquo;Imao sam iskustva u lokovima tokom duge plovidbe. Bio sam pet godina na Velikim jezerima. U svim kanadskim jezerima je ukupno 16 lokova, a kroz Francusku preko 180 lokova, i to učestalih tokom plovidbe. Treba uploviti, vezati se, isploviti. Ploveći uz rijeku nije monotano. Priroda, arhitektura, lijepi gradovi&rdquo;, kaže Du&scaron;ko.
Ploveći francuskim rijekama, Vukovići su sa Sene doživjeli Pariz. Grad svjetlosti ima svoje čari, ali posebni doživljaji su bili tokom plovidbe rijekom Ronom.
Rona je najplovnija rijeka u Francuskoj. Izvire ispod &scaron;vajcarskih Alpi, a najvećim dijelom ukupnog toka od 812 kilometara protiče kroz Francusku. Upravo na Roni su najatraktivniji lokovi. Od prvog iskustva do zanimljivosti u lokovima, Vukovići opisuju svoje doživljaje za čitaoce Primorskog portala.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/mp-m82ujkn0" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>Video: Primorski portal
&ldquo;Od 180 lokova koliko smo imali tokom plovidbe rijekama kroz Francusku, na 114 lokova smo se dizali na nekih 300 metara nadmorske visine, a kroz 64 loka je bilo spu&scaron;tanje. Dužine i &scaron;irine lokova su različite, ima ih dugačkih 50 -tak metara, neki &scaron;iroki oko pet metara, ima i &scaron;irih. Vrlo brzo smo se uigrali i konope stavljali na bitve. Brod se u loku veže za najbližu bitvu, kako se voda diže kanap prebacujemo na gornju bitvu i tako do kraja . Trebalo je malo vremena da savladamo vje&scaron;tinu, ipak smo samo nas dvoje na brodu&rdquo;, kaže Du&scaron;ko koji je tokom duge plovidbe brodovima stizao do Kanade i kroz Velika jezera prolazio kroz lokove.
Dejani, je pak, ovo bio prvo iskustvo.
&ldquo;Prvih nekoliko lokova oko Pariza su bili malo i traumatični. Dogodilo se da smo kroz prvi lok pro&scaron;li noću &scaron;to je povećalo napetost. Ispred nas je bila jedna barža i divni ljudi koji su nas uputili. Uz njihovu pomoć smo uspjeli, mada iskreno nije bilo jednostavno. Već sjutradan sve je bilo lak&scaron;e. Ako se u loku nađete sa orgromnim kruzerom, mi malim brodom &ndash; nije ba&scaron; prijatno.
Du&scaron;ko je prolazio kroz lokove po Kanadi tako da nije bio iznenađen, ja sam ipak u početku strijepila. Kad počne da se puni vodom moraju snažno da se drže konopi, tako da ta prva iskustva i nisu bila ba&scaron; &bdquo;slatka&ldquo;. Od petog smo plovili opu&scaron;teno. Na u&scaron;ću Marne u Senu ima 18 lokova, a zanimljivo je da samo kroz pokrajine &Scaron;ampanj i Burgon ima ih 114. Za sve lokove nisu isti tehnički sistemi i aparature koje se koriste&rdquo;, navodi Dejana dodajući da su u pokrajini Burgon iz loka u lok u&scaron;li i iza&scaron;li devet puta.
Na rijeci Soani obavezno je tokom vožnje u lokovima nositi prsluke, kaže Vuković
&ldquo;Na kraju jeste naporno, ali nije bilo stra&scaron;no. Meni je teže bilo kad smo se dizali, nego spu&scaron;tali tokom plovidbe. Lokovi poslije Liona su posebna priča. Ti, lokovi na Roni su čudo neviđeno. To je nevjerovatno. Spu&scaron;tali su nas i do 28 metara. Zakačimo se za bitvu koja klizi. Kad smo krenuli silaznom putanjom mnogo se lak&scaron;e održati. Uplovi&scaron; u pun lok vode i zakači&scaron; brod za bitve i lagano spu&scaron;tanje&rdquo;, opisuje Dejana.
Plovidba rijekom omogućava uživanje u lijepom &scaron;to stvara priroda i čovjek, grad Lion
Tokom avanturističke plovidbe Francuskom, Vukovići su doživjeli i prolazak brodom kroz tunele.
&ldquo;Ploveći kanalima pro&scaron;li smo kroz tri tunela. Prvi, dugačak oko 600 metara, je na izlazu iz Pariza, a poslednji Matale je dužine oko 10 kilometara. Dozvoljena brzina plovidbe kroz tunele je 4 km/h. Prije nego &scaron;to smo uplovili razmi&scaron;ljali smo hoće li biti klaustofobično. Razmi&scaron;ljali smo kako će biti. Naravno prvo smo pročitali karakteristike, pa i iskustva ljudi. Kad smo u&scaron;li u tunel bila sam odu&scaron;evljena. Sestru sam zvala i pustila joj snimak. Prolazak je nevjerovatan. Tunel je osvjetljen. Plovi se lagano. Na kraju tunela se nazire tačka koja se povećavala kako smo se približavali izlazu. Bio je to zaista nesvakida&scaron;nji doživljaj&rdquo;, priča Dejana.
Putovanje je Dejana ovjekovječila brojnim snimcima i fotografijama. U sadržajnoj foto arhivi uz živopisnu prirodu, lijepa sela, neobične arhitekture i zdanja u gradovima, i fotografije infrastrukture uz rijeke među kojima pažnju provlače akvadukti.
&ldquo;Izađemo iz loka i pred nama se otvori akvadukt. Du&scaron;ko opisuje evo &bdquo;most za vodu preko vode&ldquo;&rdquo;, prenosi iskustva Dejana.
Ona dodaje da je bilo i neugodnosti tokom tankovanja goriva jer se de&scaron;avalo da pumpe ne rade pa su bili prinuđeni da se snalaze i transporuju gorivo u kanisterima.
Na plovidbi kroz Francusku Vukovići su vidjeli Marselj, drugi po veličini grad koji ima oko milion stanovnika. Smje&scaron;ten u Lionskom zalivu &ndash; zbog povoljnog geografskog položaja kao i Stare luke &ndash; grad ima specifičnosti lučkog grada, ali i znamenitosti jedinstvenog nasleđa sa svojih 25 pozori&scaron;ta, deset koncertnih dvorana, operom, velikim pozori&scaron;tem i 22 muzeja.
Na pitanje &ndash; Kakva je razlika u plovidbi morima i rijekama, Du&scaron;ko odgovara da i jedna i druga plovidba ima svoje čari, ima i dobrih i lo&scaron;ih strana.
&ldquo;More može biti zločasto, nemirno, talasi&hellip; Na rijekama je to manja mogućnost. Međutim, na moru je čovjek opu&scaron;ten, velike &scaron;irine, nije gusto u saobraćaju. Na rijekama suženo sve, voda relativno mirna, ali ima struja i korjena, vrloga. Ima dosta teglenica (&scaron;lepovi) na rijekama, takođe mnogo riječnih kruzera preko 100 metara. Nije se jednostavno mimoići sa velikim brodovima u rijeci koja krivuda u toku. Prisutni su svako malo lokovi koji zahtjevaju vje&scaron;tu posadu&rdquo;, obja&scaron;njava Du&scaron;ko.
On i supruga plove skoro mjesec dana ka Baru drvenim brodom koji je hotelijer iz Engleske kupio za jednu funtu. Brod se nekada koristio za prevoz bolesnika sa ostrva u La Man&scaron;u. Du&scaron;ko će u Baru raditi restauraciju broda koristeći tikovinu sa namjerom da vlasnik dobije unikatno plovilo.
&ldquo;&Scaron;to se tiče vožnje brod je jako maritivno sposoban. Kao stijena je na vodi, dobro drži brzinu. Maksimalnu smo postizali do 34 milje na sat. Ekonomično smo vozili oko 18 milja preko La Man&scaron;a. U rijekama smo plovili uzvodno i struje su dvije &ndash;četiri milje protiv nas tako da velike brzine su nepovoljne za potro&scaron;nju goriva. Maksimalna brzina protiv struje nije povoljna za potro&scaron;nju goriva. Ima tu malo &bdquo;igre&ldquo; sa ekonomijom. Takođe, ako se brže vozi dižu se talasi &scaron;to nije ba&scaron; ugodno za one koji na obalama rijeka tako da se krećemo brzinom sedam od 12 milja, zavisno od relacije&rdquo;, obja&scaron;njava Du&scaron;ko.
Detaljna ruta putovanja je razrađena u Engleskoj i podijeljena u pet etapa: Start u Sauthemptonu i prelaz preko La Man&scaron;a do Le Avra, od Le Avre preko Ruana do Pariza, zatim Pariz preko Liona do Marselja.
Vukovići su na ruti od Marselja preko Korzike do Sicilije. Peta etapa je od Sicilije do Bara gdje bi trebali uploviti poslednjh dana maja u zavisnosti od vremenskih prilika.

Bračni par iz Bara plovio kroz Francusku: Drvenim brodom prošli 180 lokova, tunele za brodove…

NESVAKIDAŠNJE AVANTURE VUKOVIĆA

NVO &ldquo;Euromost&rdquo; je nakon Plava i Andrijevice nastavila kroz projekat &nbsp;&ldquo;Identifikacija, registracija i evidencija divljih deponija na obalama Lima od Plava do Bijelog Polja&rdquo; da evidentira i divlje deponije od Berana do Bijelog Polja, saop&scaron;tili su iz te organizacije.
Kroz snimke i fotografije koje je uradila ta nevladina organizacija, jasno se, istakli su, vidi, da su građani Berana i pored akcija či&scaron;ćenja obala Lima u ovoj op&scaron;tini koje je organizovala Op&scaron;tina Berana, nastavili da nekontrolisano odlažu veliku otpad na obali rijeke Lim.
Bo&scaron;ko Vulević iz Sportskog ribolovnog kluba &ldquo;Berane&rdquo; naveo je da je Komunalno preduzeće u tom gradu kroz te akcije uradilo sjajan posao i vi&scaron;e puta očistili pojedine lokacije, te da je i sam prije 15 dana obilazio ove lokacije, kao i da nijesu bile ovakve pa se i sam čudi koliko se za 15 dana ponovo stvorilo smeća na ovim mjestima.
Vulević je pozvao odgovorne i sve službe da svi zajedno rade na tome da se spriječi nelegalno odlaganja smeća, a ujedno je apelovao na građane da ne bacaju smeće, jer "ruži na&scaron; grad, ruži državu."
"NVO &ldquo;Euromost&rdquo; će svaku evidentiranu deponiju od Plava, Andrijevice, Berana do Bijelog Polja, dostaviti pored Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede i ovim Op&scaron;tinama i u saradnji sa njima i Sportskim ribolovnim klubovima, kao i građanima iz ovih Op&scaron;tina, nastaviti da djeluju u cilju vračanja rijeke Lim, tamo gdje joj je mjesto, medju najčistijim rijekama u Evropi", naveli su iz te NVO.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/N_sr9AekOOo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Pogledajte: Obale Lima prekrivene smećem

IZ NVO EUROMOST TRAŽE DA SE SPRIJEČI NELEGALNO ODLAGANJE SMEĆA

Predsjednik Op&scaron;tinskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) u Pljevljima i izvr&scaron;ni direktor Rudnika uglja Milan Lekić poručio je da Dan op&scaron;tine Pljevlja treba da se obilježava 27. oktobra - na Svetu Petku.
"Ni&scaron;ta nije učinjeno u sudstvu i u tužila&scaron;tvu, nijesu se oslobodile institucije, alizato postoji 11. jun da se to promjeni. Pljevlja će vratiti dug istoriji i tradiciji, gdje će se ako Bog da slaviti dan Op&scaron;tine na Svetu Petku 27. oktobra, na dan kada su Pljevlja dva puta bila oslobođena od dva carstva", poručio je Lekić na tribini koalicije "Za budućnost Crne Gore" koja je održana juče u tom gradu.
Podsjetimo, Dan op&scaron;tine Pljevlja obilježava se 20. novembra.

Lekić želi da se Dan opštine Pljevlja slavi na Svetu Petku

"NA DAN KAD SU PLJEVLJA DVA PUTA BILA OSLOBOĐENA OD DVA CARSTVA"

Pedijatrijska zdravstvena za&scaron;tita u Crnoj Gori obezbijeđena je u svakom gradu na nivou svih ustanova, i pored izazova sa deficitom kadra, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
Odgovarajući na pitanje agencija MINA da li Crna Gora raspolaže dovoljnim brojem pedijatara, iz Ministarstva su kazali da je deficit ljekarskog kadra svih profila globalni izazov.
&ldquo;A Crna Gora, kao zemlja sa manjim brojem stanovni&scaron;tva i dobrom teritorijalnom povezano&scaron;ću, ovaj izazov poku&scaron;ava nadomjestiti, između ostalog, i angažovanjem ljekara iz matičnih u ustanove koje imaju nedostatan kadar u određenim periodima&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Oni su rekli da je cij tog resora planirana kadrovska politika, pa su tako planom specijalizacija i užih specijalizacija za ovu godinu odobrili 202 specijalizacije i 28 subspecijalizacija svih profila, među kojima i pedijatara.
Iz Ministarstva su naveli da će se ove godine sa stručnog usavr&scaron;avanja u sistem vratiti 138 ljekara - 90 doktora medicine sa zavr&scaron;enom specijalizacijom i 48 specijalista koji su zavr&scaron;ili usavr&scaron;avanje iz užih specijalističkih oblasti.
Cilj Ministarstva je, kako se dodaje, brža i dostupnija zdravstvena za&scaron;tita.
&ldquo;U tom smislu važno je istaći da i pored izazova sa deficitom kadra, pedijatrijska zdravstvena za&scaron;tita je obezbijeđena u svakom gradu, na nivou svih ustanova&rdquo;, kazali su iz tog resora.
Iz Ministarstva su naveli da kada je riječ o Podgorici, pedijatara ima dovoljno.
&ldquo;Ali bi demografski trend naseljavanja centralne regije svakako podrazumijevao dodatno angažovanje specijalista iz ove oblasti&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Govoreći o situaciji na Žabljaku i u Plužinama, iz Ministarstva su naveli da je u tim gradovima obezbijeđena redovna pedijatrijska zdravstvena za&scaron;tita.
Odgovarajući na pitanje da li se razmatralo da Spuž ima svog pedijatra kako roditelji ne bi morali da vode djecu u Danilovgrad, iz Ministarstva su naveli da najmlađim stanovnicima iz Spuža pedijatrijska zdravstvena njega dostupna u Domu zdravlja u Danilovgradu.
&ldquo;Imajući u vidu da se Spuž nalazi na manje od deset kilometara udaljenosti od Danilovgrada, zakonski propisi ovu oblast reguli&scaron;u na ovaj način&rdquo;, kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Oni su rekli da ukoliko postoji potreba za patronažnom njegom, zdravstvena ustanova iz Danilovgrada obezbjeđuje tretman na teritoriji Spuža.
Iz Udruženja Roditelji kazali su da vjeruju da ima uslova da se u Spužu angažuje pedijatar.
Oni su naveli da su roditelji iz Spuža tražili da se u okviru njihovog doma zdravlja angažuje pedijatar jer vjeruju da ima uslova a da im je za veliki broj djece koja žive u Spuzu potreban pedijatar u njihovom domu zdravlja a ne da idu u Danilovgrad.
Iz Udruženja su kazali da se im se roditelji žalili i da u Podgorici nema slobodnih pedijatara da prijave svoju djecu.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada (DZGG) saop&scaron;teno je da u Glavnom gradu trenutno radi 29 pedijatara, a narednih dana počinje jo&scaron; jedan pedijatar, tako da će imati 30 koliko je i predviđeno postojecom sistematizacijom.
Oni su rekli da svako dijete, tako i novorođena djeca, bez obzira da li imaju ili ne izabranog pedijatra dobijaju potpunu i pravovremenu zdravstvenu za&scaron;titu.
Iz DZGG napomenuli da u domovima zdravlja Nova Varo&scaron;, Stari Aerodrom i Zlatica postoje slobodna mjesta za registraciju djece.
Oni su apelovali da roditelji djecu registruju u tim zdravstvenim objektima ukoliko nemaju izabranog pedijatra.
&ldquo;Na taj način će iskoristiti sve benefite praćenja zdravstvenog stanja svog djeteta od pedijatra, kao i benefite elektroskog zakazivanja i s tim u vezi gužve i duža čekanja na pregled&rdquo;, rekli su iz DZGG.

Ministarstvo zdravlja: Uprkos deficitu kadra, pedijatrijska zaštita obezbijeđena u svakom gradu

NEDOSTATAK LJEKARSKOG KADRA GLOBALNI DEFICIT

Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za investicije i održivi razvoj, započela je uređenje Ljetnje pozornice.
"U toku su pripremni radovi na uklanjanju stare podloge na bini, či&scaron;ćenje kamenih zidova i uklanjanje korova i biljnog rastinja, nakon čega će početi izgradnja nove podloge za binu, uklanjanje starih fuga na sjedi&scaron;tima i postavljanje novih", navodi se u saop&scaron;tenju Prijestonice.
Kako su kazali, uređenjem Ljetnje pozornice pripremiće cetinjski amfiteatar za brojne manifestacije, koncerte i slične događaje koje smo planirali tokom ljetnje turističke sezone.
"Izvođač radova je BomBeton d.o.o. Cetinje, a rok za izvođenje radova je 30 radnih dana", zaključili su.

Počelo uređenje Ljetnje pozornice na Cetinju

ROK ZA IZVOĐENJE RADOVA 30 RADNIH DANA

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a maksimalna dnevna temperatura biće 15 stepeni.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju, vjetar će uglavnom biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od devet ispod nule do pet, najvi&scaron;a dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno sa sunčanim intervalima