Društvo

Crna Gora mora ustanoviti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i odgovorno se odnositi prema istini o tom zločinu, poručeno je sa memorijalne tribine &ldquo;Srebrenica između odgovornog sjećanja i ciljanog poricanja&ldquo;.
Tribinu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bo&scaron;njačko vijeće u Crnoj Gori i Akcija za ljudska prava (HRA), u okviru obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Kako je saop&scaron;teno iz CGO, sa tribine je poručeno da se temelji boljeg dru&scaron;tva ne mogu graditi na neistinama, relativizaciji i revizionizmu i da je važno negatore genocida u regionu staviti na marginu.
Organizatori tribine su, kako se navodi, ponovo pozvali nadležne institucije Crne Gore da prepoznaju svoju moralnu i zakonsku obavezu i uspostave Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali i da prestanu da toleri&scaron;u poricanje i glorifikaciju ratnih zločinaca.
Direktor Instituta za istraživanje zločina iz Bosne i Hercegovine (BiH) Muamer Džananović ukazao je na ideolo&scaron;ke razloge masovne kampanje zločina u BiH, posebno u istočnoj Bosni, gdje je Srebrenica bila jedna od meta.
On je istakao da se, radi razumijevanja razloga genocida u i oko Srebrenice, mora analizirati cijeli period zločina &ndash; od početka 1992. do jula 1995. godine.
"Negiranje genocida počelo je već tokom njegovog izvr&scaron;enja i, nažalost, traje u kontinuitetu, uz kraća zati&scaron;ja. Obznanjivanje činjenica o masovnim strijeljanjima i grobnicama odmah nakon pada Srebrenice pokrenulo je val prikrivanja zločina - premje&scaron;tanja tijela, manipulacije dokazima i stvaranja lažne slike stvarnosti", rekao je Džananović.
Prema njegovim riječima, taj proces nije zaustavljen, već je postao sofisticiraniji.
Džananović je naglasio da je genocid u BiH bio planski, sistemski i vođen s političkog vrha.
Predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić istakao je da memorijalizacija žrtava nije samo obaveza prema pro&scaron;losti, već i temelj budućeg suživota i međusobnog po&scaron;tovanja.
&bdquo;Generalna skup&scaron;tina Ujedinjenih nacija (UN) usvajanjem Rezolucije, pro&scaron;le godine, pružila je djelimičnu civilizacijsku satisfakciju srebreničkim majkama. Crna Gora je tu Rezoluciju podržala i pokazala da vi&scaron;e nije na pogre&scaron;noj strani istorije, kao do sredine 90-ih, kada je bila i Srebrenica. Time se obavezala i na obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja&rdquo;, naveo je Mustafić.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina Crne Gore prethodno donijela dva vlastita akta - Deklaraciju 2009. i Rezoluciju 2021. godine o osudi genocida u Srebrenici.
&ldquo;Crna Gora se obavezala da osudi svako poricanje genocida u Srebrenici. Očekujemo da poglavlje o genocidu uđe u obrazovni sistem i da pravosuđe dosljedno presuđuje one koji veličaju ratne zločince osuđene, pred međunarodnim sudovima, za zločine i genocid u Srebrenici", rekao je Mustafić.
Kako je naglasio, crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su dovele do genocida, a ne podr&scaron;ka ili nijemi posmatrači idelogijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i tom velikodržavnom naumu.
Izvr&scaron;na direktorka CGO-a Daliborka Uljarević poručila je da je odgovorno sjećanje zadatak svih, a posebno institucija.
&bdquo;Genocid u Srebrenici nije samo mračna stranica istorije, već test na&scaron;e ljudskosti i spremnosti da se suočimo sa istinom, &scaron;to je posebno važno kada svjedočimo afirmaciji ideologija koje su vodile tom zločinu. Imamo dvije realnosti: istina, potvrđena presudama najvi&scaron;ih sudova, i negiranje, koje poku&scaron;ava umanjiti, relativizovati ili opravdati nepojmljivo", rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, odgovorno sjećanje nije puka komemoracija, već proces suočavanja i otpora poricanju, u kojem imena i životi 8.372 ubijena mu&scaron;karca i dječaka ne smiju biti statistika, već podsjetnik da se užas ne ponovi.
Ona je naglasila i značaj politika, obrazovanja i medija.
&ldquo;Zato insistiramo da politika prestane da trguje istinom, da obrazovni sistem ne prećutkuje činjenice, a mediji ne budu platforma za negatore. Jedna od inicijativa koju smo pokrenuli je i oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću&ldquo;, navela je Uljarević.
Izvr&scaron;na direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da je negiranje genocida znači i negiranje međunarodnog sudstva i pravde za žrtve.
&ldquo;Ha&scaron;ki tribunal je presude, kojima je utvrdio odgovornost za genocid i za ratne zločine u Srebrenici, zasnovao na iskazima oko 1,5 hiljada svjedoka i 28 hiljada dokaza. U suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje. Za genocid i druge zločine osuđeno je vi&scaron;e od 50 osoba", rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je naglasila, ostaci žrtava pronađeni su u preko 80 grobnica, od čega samo osam primarnih, &scaron;to pokazuje ogroman napor da se zločin sakrije.
Gorjanc Prelević je dodala da je prva Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici, koju je formirala Vlada entiteta Republika Srpska 2004. godine, utvrdila da je preko 20 hiljada osoba učestvovalo u genocidu.
&ldquo;Reći da je sve to podvala je apsurdno i drsko i predstavlja posljednju fazu genocida&rdquo;, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je ukazala na to da građani Crne Gore dominantno prepoznaju Srebrenicu kao najveći zločin devedesetih, &scaron;to, kako je navela, pojedini političari poriču.
Publicista i moderator tribine Mirsad Rastoder podsjetio je na crnogorske pravosnažne presude za zločine počinjene tokom devedesetih i istakao potrebu za dosljednijim procesuiranjem zločina i edukacijom mladih.
On je ocijenio da je Crna Gora decenijama ostala na pola puta između iskrenog suočavanja s pro&scaron;lo&scaron;ću i ciljanog poricanja, bez dosljednog sprovođenja odluka i međunarodnih obaveza.
&bdquo;Krajnje je vrijeme da dru&scaron;tvo napravi otklon od ideologija koje su vodile u zločine, suoči se sa sopstvenom ulogom u ratu i odgoji generacije u čijim će srcima odjekivati - oprosti, Srebrenice. To je najbolja brana da preru&scaron;ena pro&scaron;lost ne postane budućnost ove zemlje i regiona&ldquo;, kazao je Rastoder.
On smatra da u udžbenike treba uđe istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima.

Poruka sa memorijalne tribine: Crna Gora da ustanovi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

U OKVIRU OBILJEŽAVANJA 30 GODINA OD GENOCIDA

Prema izvje&scaron;taju Instituta za javno zdravlje Crne Gore od 12. februara 2025. tri osobe zaražene su majmunskim boginjama.
Na vi&scaron;e pitanja Pobjede upućenih Institutu za javno zdravlje Crne Gore, o majmunskim boginjama: koliko ima pacijenata trenutno, da li je prenosiva bolest i kako, koliko je opasna, da li su pacijenti deportovani, dobili smo odgovore u vidu linkova, koji se nalaze na njihovom sajtu. Osim podataka iz februara ove godine, nemamo informacije koliko u Crnoj Gori trenutno ima pacijenata koji su zaraženi majmunskim boginjama.
- U zemljama Zapadnog Balkana, od 2022. do 12. februara 2025. godine, potvrđeni Mpox slučajevi registrovani su u Srbiji - 40 slučajeva, Bosni i Hercegovini - devet, Crnoj Gori tri i na Kosovu jedan, dok je iz Turske prijavljeno 38 slučajeva. Očekuje se da će se importovani slučajevi infekcije Mpox virusima grane I i dalje pojavljivati u zemljama EU/EEA i susjednim državama. Zbog toga je važno podići nivo svijesti kod putnika koji dolaze iz pogođenih afričkih regiona, kao i među zdravstvenim radnicima koji bi mogli biti u kontaktu sa ovim pacijentima. Sjeverna Makedonija je 23. maja 2025. godine saop&scaron;tila da su prvi Mpox slučajevi registrovani kod dvije osobe iz Skoplja koje nijesu putovale u inostranstvo niti su epidemiolo&scaron;ki povezane, &scaron;to upućuje na mogućnost lokalne transmisije - navodi se u izvje&scaron;taju Instituta.
Ukupan rizik od Mpox zaraze, kako se navodi, i dalje se procjenjuje kao nizak za mu&scaron;karce koji imaju seksualne odnose sa mu&scaron;karcima, kao i za &scaron;iru populaciju u EU/EEA i susjednim državama.
- Rizik od infekcije virusima grane I je visok za osobe koje imaju blizak kontakt sa inficiranim osobama u pogođenim područjima. Rizik se značajno smanjuje izbjegavanjem bliskog kontakta sa zajednicama u kojima postoji transmisija. Za op&scaron;tu populaciju u evropskim zemljama, trenutni rizik od infekcije i &scaron;irenja virusa Mpox izazvanog granom I procjenjuje se kao nizak, dok je visok za bliske kontakte importovanih slučajeva - obja&scaron;njeno je u izvje&scaron;taju.
Simptomi
Virus koji nazivamo majmunske boginje stručno zove se Mpox, naučnici su ga otkrili 1958. godine i većinom je bio prisutan u Africi. Međutim, otkriveno je da se prenosi na razne načine i da se od 2022. pro&scaron;irio na sedamdesetak država.
- Svjetska zdravstvena organizacija je 21. jula 2022. godine proglasila epidemiju ove bolesti javno zdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja i od tada do maja 2023. godine slučajevi Mpox registrovani su u velikom broju država, u svim regionima SZO. U Evropi cirkulacija filogenetske grane II je nastavila da se održava na niskom nivou. Mpox uzrokuje DNK virus (MPXV) koji pripada porodici Poxvirid - ističe se u izvje&scaron;taju Instituta ja javno zdravlje Crne Gore.
Virus ulazi u organizam čovjeka, kako se obja&scaron;njava u izvje&scaron;taju, kroz o&scaron;tećenu kožu (čak i kod nevidljivih mikrotrauma) i sluzokože, a prenosi se na ljude putem bliskog kontakta sa inficiranom životinjom ili čovjekom, ili kontaktom sa predmetima i materijalima kontaminiranim virusom.
- Prenos virusa sa životinje na čovjeka može nastati direktnim kontaktom sa krvlju, tjelesnim tečnostima ili kožnim i mukoznim lezijama zaraženih životinja. Mogući rizik za preno&scaron;enje virusa je i konzumacija neadekvatno kuvanog mesa i drugih životinjskih proizvoda zaraženih životinja. Prenos sa čovjeka na čovjeka nastaje kao posljedica bliskog kontakta sa respiratornim izlučevinama i kapljicama inficiranog, kao i lezijama na koži i sluzokožama inficirane osobe ili indirektno preko svježe kontaminiranih predmeta (posteljina, odjeća). Prenos putem kapljica iz respiratornog trakta obično zahtijeva produženi kontakt licem u lice sa oboljelom osobom - navodi se u izvje&scaron;taju.
Utvrđeno je, ističe se u izvje&scaron;taju, da je rizik za prenos sa čovjeka na čovjeka tokom seksualnog kontakta visok.
- Prenos je moguć i preko placente sa majke na fetus ili prilikom bliskog kontakta tokom i nakon rađanja. Na osnovu najnovijih dokaza, smatra se da je inficirana osoba zarazna četiri dana prije pojave simptoma i zaraznost traje sve dok se sve promjene na koži ne epitelizuju, za &scaron;to je potrebno oko tri nedjelje (21 dan) od početnih simptoma. Istraživanja su pokazala da između 1,3 odsto i 6,5 odsto inficiranih osoba nije imalo simptome i uloga asimptomatskih slučajeva u preno&scaron;enju infekcije trenutno nije u potpunosti jasna. Period inkubacije iznosi 6-13 dana, a može varirati od 5-21 dan.
Bolest obično počinje groznicom, umorom i glavoboljom. Javljaju se bolovi u mi&scaron;ićima i leđima, otok limfnih žlijezda. Mogu se javiti bol u grlu i ka&scaron;alj. U periodu od 1 do 3 dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Ospa, kako se obja&scaron;njava, kao propratni element u epidemiji majmunskih boginja, &scaron;iri se i zahvata vi&scaron;e djelova tijela, kao i dlanove i tabane.
- Bolest obično traje dvije do četiri sedmice i liječenje je prvenstveno simptomatsko i potporno (ublažavanje groznice i svraba, hidratacija), uključujući prevenciju i liječenje sekundarnih bakterijskih infekcija. Jedini antivirusni lijek sa indikacijom za liječenje Ortopoxvirus infekcija, uključujući i Mpox, koji je odobren u EU je &bdquo;tecovirimat&ldquo;. Većina slučajeva kod ljudi ima blage do umjerene simptome i zavr&scaron;ava se potpunim oporavkom. Komplikacije u endemskim zemljama uključuju encefalitis, sekundarne bakterijske infekcije kože, dehidraciju, konjunktivitis, keratitis i upalu pluća. Stopa smrtnosti se kreće od 0 do 11 odsto u epidemijama u endemskim područjima pri čemu je smrtnost najveća među malom djecom - ističe se u izvje&scaron;taju Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Novi slučajevi
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 19. maja do 19. juna 2025. u EU/EEA zabilježen je 81 novi Mpox slučaj u 14 zemalja.
- U navedenom periodu su dvije zemlje Zapadnog Balkana prijavile prve slučajeve obolijevanja - Sjeverna Makedonija i Albanija. Od početka epidemije do 19. juna 2025. ukupno je prijavljeno 24.772 potvrđena slučaja u 29 zemalja EU/EEA. Smrtni ishodi - ukupno devet - zabilježeni su u &Scaron;paniji -tri, Belgiji - dva, Portugalu &ndash; dva, Austriji jedan i u Če&scaron;koj jedan slučaj. Od avgusta 2024. godine, prijavljen je 21 slučaj infekcije virusima grane I u EU/EEA (20 Ib i 1 Ia). Prvi importovani slučaj grane Ib registrovan je u &Scaron;vedskoj 15. avgusta 2024. Ostale zemlje koje su prijavile slučajeve su: Njemačka -10, Belgija - &scaron;est, Francuska - tri i Irska jedan &ndash; jedini slučaj grane Ia. Oboljeli od ove grane virusa imali su blagu kliničku sliku. Sekundarni prenos u domaćinstvu potvrđen je u Njemačkoj i Belgiji - navodi se u izvje&scaron;taju.
Broj prijavljenih slučajeva (81) od 19. maja do 19. juna 2025. predstavlja pad u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj, kada je zabilježeno 117 slučajeva. Epidemiolo&scaron;ki profil slučajeva u 2025. godini ostaje nepromijenjen: većina oboljelih su mu&scaron;karci, a seksualni kontakt među mu&scaron;karcima i dalje je glavni način prenosa - zaključuje se u izvje&scaron;taju.
Vakcine
Za prevenciju majmunskih boginja Evropska Unija je 22. jula 2022. godine odobrila vakcinaciju odraslih osoba &bdquo;imvanexom&ldquo;. Ovaj potez je uslijedio nakon preporuke Evropske agencije za ljekove da se pro&scaron;iri upotreba &bdquo;imvanexa&ldquo; na majmunske boginje, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Evropske komisije.

Majmunskim boginjama u Crnoj Gori od februara zaražene tri osobe

INFEKCIJA VIRUSOM MPOX OD 2022. PRISUTNA U SEDAMDESETAK DRŽAVA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Poslijepodne u kontinentalnim predjelima očekuje se slab do umjeren razvoj oblačnosti, a na krajnjem sjeveru je ponegdje moguća kratkotrajno ki&scaron;a i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura 12 do 25, najvi&scaron;a dnevna od 28 do 38 stepeni.

Danas do 38 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Devet pomoraca, među kojima pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije, već mjesecima u italijanskoj luci Đenova na brodu &bdquo;Santa Cruz&ldquo; preživljava u krajnje nehumanim uslovima &ndash; bez plate već četiri mjeseca, bez ljekova, osnovne kozmetike... Vode za piće imaju jo&scaron; samo za danas, klimatizacija im ne radi, a zbog velikih temperatura iscrpljenost i dehidratacija dodatno pogor&scaron;avaju situaciju.
Kako je jutros za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, stanje na brodu se dodatno pogor&scaron;ava.
&rdquo; Juče nijesmo dobili ručak, a doručak nam se ne priprema već dva i po mjeseca. Ipak, ručak je na kraju stigao zahvaljujući organizaciji &lsquo;Stella Maris&rsquo;, čiji su predstavnici donijeli namirnice &ldquo;, izjavio je Antunović.
Pohvalio je i, kako je naveo, brzu reakciju iz Ministarstva pomorstva Crne Gore, posebno Ma&scaron;u &Scaron;tampić koja je, kako tvrdi, vi&scaron;e puta urgirala prema organizaciji &lsquo;Stella Maris&rsquo;.
Juče su nas posjetili i predstavnici moćnog italijanskog sindikata transporta FIT-CISL Liguria (Federazione Italiana Trasporti &ndash; Confederazione Italiana Sindacati Lavoratori), koji su je najprije razgovarali s vlasnikom broda, a potom, na na&scaron;e insistiranje, i sa posadom. Tom prilikom je vlasnik pokazao dokument o prijemu novca od kompanije &lsquo;Lauris Charters&rsquo;, te mu je dat rok do ponedjeljka da rije&scaron;i problem &ndash; u suprotnom brod ulazi u pravni status arresting ship. Na&scaron;a agonija, ipak, može potrajati zbog procedura koje se moraju ispo&scaron;tovati prema P&amp;I osiguravajućem klubu kod kojeg je brod osiguran &ndash; naveo je Antunović.
Dodaje da je sindikalni predstavnik Antonio Enzo Vella juče bio na brodu, te da su vi&scaron;e puta komunicirali neposredno, pri čemu je tražio njegovu intervenciju i dolazak.
&rdquo; Zbog radova na liftu, starom koliko i sam brod, juče je zamalo do&scaron;lo do ozbiljnog incidenta u kojem je mogao biti povrijeđen član posade. Nismo imali radni nalog za obavljanje opasnih poslova, koji mora da potpi&scaron;e vlasnik. Njega, međutim, zanima samo da se ne&scaron;to popravi &ndash; i to na dijelovima za koje je, po svim pravilima, nadležan isključivo ovla&scaron;ćeni servis. Možete zamisliti da nemamo ni hljeba za ručak, ili ga kuvar mora kupovati iz svog džepa&rdquo;, upozorio je Antunović.
Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore &ndash; dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara.&nbsp;

Pomorci na brodu "Santa Cruz" vodu za piće imaju još danas, moguća zapljenja broda

BEZ PLATE VEĆ ČETIRI MJESECA

Glumac Džulijan Makman preminuo je u 57. godini, prenosi magazin "Pipl".
Makman, koji je najpoznatiji po ulogama serijama &bdquo;Čari&ldquo; (glumio Kola Tarnera) i "Reži me" (Nip/Tuck), preminuo je u Klirvotreru na Floridi, nakon duge borbe s rakom, prenosi &bdquo;People&ldquo;.
&bdquo;Otvorenog srca, želim da podelim vijest sa svetom da je moj voljeni suprug Džulijan Makman umro u miru ove sedmie nakon borbe s rakom&ldquo;, saop&scaron;tila je njegova supruga Keli i dodala: "Njegova najintimnija želja bila je da donese radost &scaron;to većem broju ljudi".
Makman je bio poznat i po ulogama u filmovima &bdquo;Fantastic Four&ldquo; i &bdquo;Fantastic Four: Rise of the Silver Surfer&ldquo;.
Ovaj australijski glumac irskog porijekla sin je australijskog premijera Vilijama Makmana. Bio je i model.
Ovda&scaron;njoj publici najpoznatiji je po ulozi neodoljivog Kristijana Troja iz "Reži me".
Za tu ulogu je nominovan za Zlatni globus u kategoriji &bdquo;Najbolji glumac u televizijskoj seriji - drami&ldquo; 2005.&nbsp;
Kao agent Džon Grant, bio je dio postavke serije "Profajler", u sve četiri sezone.

Preminuo Džulijan Makman

U 57.GODINI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne je u sjevernim predjelima moguć razvoj oblačnosti, ponegdje i kratkotrajno ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom južni i zapadni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp;28 do 40 stepeni.

I danas veoma toplo

DO 4O STEPENI

U glavnom gradu&nbsp; danas je bilo 40 stepeni. Ni tako visoke temperature nijesu spriječile mnoge da rade i zar&scaron;avaju svakodnevne obaveze. Struka, međutim, upozorava da organizam na tako visokim temperaturama trpi ozbiljan stres i rad na otvorenom može biti opasan po zdravlje. Apeluju na poslodavce da obustave radove kada su temperature veće od 36 stepeni. U suprotnom mogu biti kažnjeni i do 2000 eura.
Zakon je jasan &ndash; radnici moraju biti za&scaron;tićeni. U praksi, pauze na visokim temperaturama često izostaju, ističu iz Udruženja za&scaron;tite na radu.
"Pravilnik o za&scaron;titi i zdravlju na radu na privremenim i novogradili&scaron;tima, kao i pravilnik o za&scaron;titi i zdravlju na radu u radnoj sredini i radnoj okolini, koji jasno defini&scaron;u da rad na otvorenom, kada temperatura prelazi 36&deg;C, ne treba da se odvija. Ovih dana imamo slučaj kada temperatura dostiže i 40&deg;C, pa bi bilo neophodno obustaviti rad u periodu između 11 i 16 časova", kaže Đina Mitrić, iz Udruženja za&scaron;tite na radu.
Na ovoj temperaturi organizam se bori za dah &ndash; srce ubrzava, pritisak pada, a rizik od kolapsa raste. Ljekari savjetuju dovoljan unos tečnosti, laganiju ishranu, izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana, kao i fizički napor na otvorenom.
"Postoje ta zanimanja i ljudi kojima je to u opisu posla, gde je neizbežan taj boravak na otvorenom. To i te kako predstavlja jedan realan zdravstveni rizik za njih. Može dovesti do kolapsa, do sunčanice, do toplotne iscrpljenosti, koja inače ide sa fizičkom aktivno&scaron;ću i u najgorem slučaju do tog toplotnog udara, koja predstavlja jedno životno ugrožavajuće stanje, koje zahteva hitnu medicinsku intervenciju", kaže Evica Mara&scaron;, doktorica.
Dugotrajna izloženost vrućini utiče i na psihu &ndash; nervoza raste, koncentracija pada, a gre&scaron;ke mogu biti kobne.
"Pa vrućina, iako smo mi u Podgorici, recimo, navikli na njih, opet može da utiče na nas u smislu da postanemo uznemireni, da postanemo razdražljivi, da postanemo nekada dezorijentisani. U toku ljeta može da bude, recimo, mnogo veći broj saobraćenih nesreća, konflikta između ljudi, svađa i tako dalje", kaže Adriana Pejaković, psiholo&scaron;kinja.
Meteorolozi i za naredne dane najavljuju visoke temperature.&nbsp;

Na 40 stepeni – radnici na suncu, struka upozorava na rizike po zdravlje

PRAVILNIK O ZAŠTITI I ZDRAVLJU NA RADU DEFINIŠE JASNO USLOVE

Danilovgrađanka Maja Ivanović, majka dječaka koji je u februaru pretučen ispred kabineta biologije u Osnovnoj &scaron;koli &ldquo;Vuko Jovović&rdquo; danas je počela &scaron;trajk glađu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija revoltirana odnosnom te institucije prema problemima sa kojima se njena porodica suočila.
Kako je kazala u izjavi za Portal Analitika, ovo je jedino &scaron;to joj je preostalo nakon &scaron;to se obratila svim nadležnim institucijama i medijima, a nije, dodaje, dobila nikakvu konkretnu pomoć.
Bez pomoći od &scaron;kole
&ldquo;Nepostupanje direktorice kao rukovoditeljke &scaron;kole i zanemarivanje mog djeteta nad kojim je izvr&scaron;eno nasilje i koje čitav ovaj period, od 19. februara, ima usljed stresa zdravstvene posljedice, je glavni razlog svemu ovome. U ranijim obraćanjima medijima tražila sam pomoć, međutim, to nije urodilo plodom&rdquo;, kaže Ivanović.
Od &scaron;kole, kako navodi, nije dobila pomoć.
&ldquo;Direktorica me nikada nije udostojila odgovora kada sam joj se pisanim putem obraćala, o čemu imam dokumentaciju sa pečatom &scaron;kole gdje je sve zavedeno - niti za trag kamera, niti za moje obraćanje Nastavničkom vijeću, niti za odgovor Zavoda za &scaron;kolstvo. Ponavljam da o svemu imam pisani trag.
Koliko je bilo ka&scaron;njenje u reakciji najbolje se vidi u Izvje&scaron;taju Zavoda za &scaron;kolstvo, u Mi&scaron;ljenju Ombudsmana. Moje dijete je zanemareno, a ono &scaron;to sam otkrila u Izvje&scaron;taju Zavoda za &scaron;kostvo kao majci troje djece, a mislim ne samo meni nego i drugim roditeljima, o postojanju seksualnog nasilja u &scaron;koli, zaista unosi nemir i zabrinutost&rdquo;, ističe Ivanović.
<div id="Z_inline1" data-ocm-ad="" data-oau-code="/58152244/portalanalitika.me/Z_inline1" data-lazyloaded-by-ocm="" data-google-query-id="CO2SmMD5o44DFRlZ9ggdvpQB3A"></div>
Ponavlja već ranije dostavljen zahtjev Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija &ndash; da direktorica &scaron;kole Mirjana Keković bude razrije&scaron;ena dužnosti.
&ldquo;Dok direktorica ne dobije razre&scaron;enje za ovako složene prestupe i nepostupanja, ja sam prinuđena na radikalan potez &ndash; &scaron;trajk glađu, jer ja imam sva dokumenta i stručne službe su potvrdile moju priču&rdquo;, kaže ova razočarana majka.
MPNI zatražilo detaljnu provjeru svih navoda
Iz resora Anđele Jak&scaron;ić-Stojanović u odgovoru na pitanja Analitike naglasili su da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije je, postupajući u skladu sa svojim nadležnostima, uputilo inicijativu Zavodu za &scaron;kolstvo i Prosvjetnoj inspekciji radi davanja stručnih mi&scaron;ljenja i preduzimanja mjera u okviru njihovih nadležnosti u vezi sa slučajem vr&scaron;njačkog nasilja u O&Scaron; &ldquo;Vuko Jovović&rdquo; u Danilovgradu.
&ldquo;Zavod za &scaron;kolstvo je dao preporuke u skladu sa svojim stručnim ovla&scaron;ćenjima. Prosvjetna inspekcija je postupila po prijavi i preduzela radnje iz svoje nadležnosti. Ministarstvo nagla&scaron;ava da ne može preduzimati mjere mimo nalaza i preporuka nadležnih inspekcijskih organa.
tom smislu, očekuje se da Prosvjetna inspekcija, prilikom daljeg postupanja, obavezno izvr&scaron;i uvid i u sve navode iz prvobitne prijave, kao i u dodatne okolnosti koje su naknadno dostavljene. U odnosu na sve navedeno, Ministarstvo će jo&scaron; jednom zvanično uputiti dopis Prosvjetnoj inspekciji sa zahtjevom za detaljnu provjeru svih navoda i postupanje u skladu sa zakonom&rdquo;, naveli su iz Ministarstva.
Podjećamo, nadzor Zavoda za &scaron;kolstvo Crne Gore ustanovio je niz propusta uprave danilovgradske &scaron;kole u slučaju vr&scaron;njačkog nasilja nad S.I, o čemu je Analitika već pisala.
Majka dječaka tada je pozvala NVO sektor, medije i strane ambasade da se angažuju I pomognu joj da dođe do pravde, a najavila je i &scaron;trajk u koji je danas stupila.

Majka dječaka pretučenog u OŠ “Vuko Jovović” stupila u štrajk glađu

IZ MINISTARSTVA SAOPŠTILI DA ĆE POSLATI NOVU INICIJATIVU PROSVJETNOJ INSPEKCIJI

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći ponegdje umjeren, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura 11 do 24, najvi&scaron;a dnevna od 28 do 40 stepeni.

Danas do 40 stepeni

Zaposleni sa srednjom stručnom spremom u zdravstvenom sistemu sa protesta ispred Ministarstva zdravlja u Podgorici zatražili su 15 do 20 odsto veće plate.
Predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević kazao je da su argumenti na njihovoj strani.
&ldquo;Sa druge strane nema pravog odgovora, niti ga može biti, da danas medicinska sestra u Crnoj Gori ima koeficijent 6,58 i sa 20 godina staža platu od 586 eura&rdquo;, naveo je Pavićević.
On je rekao da je njihov zahtjev prilično jednostavan i najavio da će ga predati sjutra Ministarstvu zdravlja.
&ldquo;A to je da od 1. septembra plate u sistemu zdravstva budu obračunavane za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa najnižim koeficijentom 7,50. I to neće biti nikakva pobjeda, već infuzija da se dočeka kraj godine. A do kraja godine da se pregovara za pravedne koeficijente&rdquo;, rekao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, danas se bore za zdravstveni sistem.
Predsjednica Nezavisnog sindikata Kliničkog centra Crne Gore Ratka Prodanović rekla je da ne traže privilegije, već priznanje za rad koji godinama nosi najveći teret zdravstvene za&scaron;tite i u ti&scaron;ini ispa&scaron;ta.
Ona je kazala da su, nakon programa Evropa sad 1, ljekari i visokoobrazovani doživjeli ozbiljnije korekcije zarada, dok je srednji medicinski i nemedicinski kadar ostao na marginama reforme.
&ldquo;Potrebno je povećati osnovicu zarade za 15-20 procenata kako bi medicinske sestre i tehničari, farmaceutski radnici i nemedicinski kadar ostvarili plate koje omogućavaju život, a ne puko preživljavanje&rdquo;, rekla je Prodanović.
Ona je rekla da zdravstveni sistem koji ne cijeni one koji su mu najbliži ne liječi nego krvari.
&ldquo;A mi smo ti koji su najbliži pacijentima, oni koje ljudi prvo vide kada traže pomoć, koji ostaju i nakon smjene, i koji rade vi&scaron;e nego &scaron;to pi&scaron;e u ugovoru&rdquo;, navela je Prodanović.
Ona je kazala da danas traže po&scaron;tovanje, pravdu i priznanje.
&ldquo;Ovo nije protest slabih, već dostojanstvenih, jer kad stane srednji medicinski i nemedicinski kadar, staje i zdravstvo&rdquo;, poručila je Prodanović.
I predsjednica Sindikalna organizacije Instituta za javno zdravlja (IJZ) Biljana Popović Kola&scaron;inac istakla je da danas ne traže privilegije, nego pravdu.
&ldquo;Dok su ljekari dobili opravdano povećanje zarada jedino je rad srednjeg medicinskog i nemedicinskog kadra ostao prećutan, plate su ostale iste. Mi nijesmo protiv ljekara, mi smo njihovi saborci a o tome govori i pismo podr&scaron;ke Sindikata doktora medicine dana&scaron;njem protestu&rdquo;, kazala je Popović Kola&scaron;inac.
Prema njenim riječima, ako se nastavi sa ignorisanjem njihovih zahtjeva, dužni su da upozore da posljedice neće osjetiti samo radnici, nego i građani.
Predstavnik Zavoda za transfuziju Mirko Kuzman kazao je da ih je "muka natjerala" na protest, tražeći da se njihov rad vrednuje onako kako zaslužuju.
&ldquo;Mi smo ljudi koji svakog dana bez obzira na uslove spa&scaron;avamo živote. Ne brojimo radne sate, već živote koje smo spasili. Pa vas pitamo, ministre, koliko vrijedi jedan život&rdquo;, naveo je Kuzman.
On je rekao da zdravstveni radnici danas rade za platu od koje jedva preživljavaju.
Kuzman je naveo da traže povećanje plata koje prate rast i tro&scaron;kove života, bolje uslova života i vi&scaron;e uvažavanja za sve zaposlene u zdravstvu.
&ldquo;Pozivamo vas, ministre, ne da dođete ispred kamera, nego da dođete među ove ljude i da čujete i vidite kako žive, jer ste i vi do juče bili dio ovog sistema. Zdravtsvo vi&scaron;e ne može da čeka, a mi vi&scaron;e nećemo da ćutimo&rdquo;, dodao je Kuzman.

Zaposleni sa srednjom stručnom spremom u zdravstvu traže plate veće 15 do 20 odsto

ODRŽAN PROTEST ISPRED MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Drago Spičanović, rukovodilac Kontraobavje&scaron;tajne službe u Agenciji sa nacionalnu bezbjednost, smijenjen je danas i poslat na službu u Bijelo Polje.
Njega je smijenio novopostavljeni V.D. direktora Agencije Boris Bato Milić.
Spičanović je, kao jedan od najbližih saradnika doskora&scaron;njeg V.D. direktora ANB Sava Kentere, odigrao jednu od ključnih uloga u dvije velike akcije koje je ANB sprovodila sa međunarodnim partnerima &ndash; razbijanju mreže ruskih &scaron;pijuna u Crnoj Gori i prekidanju lanca &scaron;verca cigareta.
Zajedno sa Spičanovićem, smijenjen je i Milo&scaron; Vujisić, jo&scaron; jedan od pomoćnika Sava Kentere, rukovodilac operacija u ANB.

Smijenjeni Drago Spičanović i Miloš Vujisić