Društvo

Građani Cetinja su u 17 sati i 26 minuta započeli blokadu saobraćaja na Kru&scaron;evom ždrijelu. Blokada je trajala tri sata.
Ovo je, kako su juče najavili, radikalizacija dvomjesečnih blokada kojim zahtijevaju odgovornost nadležnih za dva masakra koja su se desila na Cetinju - a koje nadležni uporno ignori&scaron;u.
Vesna Pejović koja je u Medovini, 2022. godine, izgubila kćerku i dvoje unučadi rekla je da se sa magistrale neće povući dok se ne utvrdi odgovornost.
Ukoliko institucije nastave da ćute, kažu okupljeni, protesti bi mogli biti dodatno radikalizovani.
Smatraju da je lo&scaron;e sprovedena istraga nakon prvog masakra 2022. godine doprinijela zločinu koji se dogodio u januaru ove godine.
Građani Cetinja ističu da blokade nijesu vid pritiska ili opstrukcije već način da se njihov glas konačno čuje.
Ne traže, kažu, ni&scaron;ta vi&scaron;e osim pravde i odgovornosti za nedužne koje su izgubili.
Ali, dok ne dobiju odgovore s puta se neće skloniti.
- Da odgovorni odgovaraju, da dođu i oni pred sud za ona djela &scaron;to su napravila, &scaron;to su monstrumu dali oružje. Da su radili kako treba do ovoga ne bi do&scaron;lo, pogotovo do ovoga zadnjeg - kazao je u izjavi za novinare jedan od okupljenih Bato Pejović.
On je dodao da će na tom putu stajati do daljnjeg.
- Za na&scaron;u đecu, da se ovo nikada vi&scaron;e ne ponovi - poručio je on.

Tri sata blokade, građani Cetinja poručili: Ukoliko institucije nastave da ćute protesti bi mogli biti radikalizovani

NA KRUŠEVOM ŽDRIJELU

Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizovaće ovog mjeseca preventivne dermoskopske preglede mladeža, bez uputa izabranog doktora, saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove.
Preventivni pregledi tradicionalno&nbsp; se obavljaju na toj klinici u maju, povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv melanoma, podsjećaju iz KCCG.
&ldquo;Pregledi će se obavljati na Klinici za dermatovenerologiju, bez uputa izabranog doktora, 8, 9. i 15. maja u periodu od osam do 14 sati, dok će Euromelanoma dan biti obiljležen 12. maja obavljanjem preventivnih pregleda mladeža u periodu od 13 do 15 sati&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Svi zainteresovani građani mogu zakazati pregled sjutra i u srijedu, u terminu od sedam do osam i od 13 do 14 sati, pozivom na broj telefona 020-412-450.
Kako su objasnil iz KCCG, broj pregleda je ograničen.
&ldquo;Klinika za dermatovenerologiju će 16. maj posvetiti preventivnim pregledima mladeža zaposlenima u KCCG koji će se obaviti u periodu od osam do 14 sati, &scaron;to je ujedno i prva organizovana akcija ovog tipa za zdravstvene radnike na&scaron;e ustanove&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz KCCG su napomenuli da je cilj organizovanja preventivnih pregleda podizanje svijesti o prevenciji nastanka malignih tumora kože i adekvatnoj za&scaron;titi od UV zračenja.

KCCG: Tri dana preventivni pregledi mladeža bez uputa

SVI ZAINTERESOVANI GRAĐANI MOGU ZAKAZATI PREGLED SJUTRA I U SRIJEDU

Nakon &scaron;to su mjesecima blokirali magistralu i zahtijevali odgovornost nadležnih za oba masakra na Cetinju, građani danas radikalizuju protest &ndash; od 17:26 do 20:26 najavljuju potpunu obustavu saobraćaja i jo&scaron; o&scaron;triju radikalizaciju protesta, ukoliko vlast nastavi da ignori&scaron;e njihovu borbu za odgovornost među nadležnima, prenosi Antena M.
Cetinjani protestuju već dva mjeseca, tražeći odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora zbog dvadeset troje stradalih sugrađana u dva nezapamćena i do kraja nerasvijetljena zločina.

Građani će tri sata blokirati saobraćaj na Kruševom ždrijelu

RADIKALIZACIJA PROTESTA

U prva četiri dana maja, Inspekcija sigurnosti plovidbe je tokom kontrolisanja 130 plovila zabilježila 66 nepravilnosti. Po tom osnovu izrečene su prekr&scaron;ajne kazne u iznosu vi&scaron;e od 13.000 eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva pomorstva.
&ldquo;Pojačanim kontrolama &scaron;aljemo jasnu poruku svim učesnicima u pomorskom saobraćaju da će tokom cijele sezone biti pojačane kontrole, a sve u cilju sigurnosti plovidbe&rdquo;, upozorili su iz tog Vladinog resora.
U akciji pojačanih kontrola u prva četiri dana ovog mjeseca učestvovali su, kako je navedeno, inspektori sigurnosti plovidbe, PSC inspektori, UPSUL i granična policija.

Ministarstvo: Nepravilnosti na svakom drugom kontrolisanom plovilu, izrečene kazne u iznosu od 13.000 eura

KONTROLISALI 130 PLOVILA

Epidemiolozi upozoravaju da je Crna Gora daleko od bezbjedne zone, kolektivni imunitet ostaje cilj koji nikako da dostignemo a broj vakcinisane djece opada. Svega 22 odsto djece rođene 2023. godine primilo je prvu dozu MMR vakcine. Gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore, epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović kaže da taj podatak znači da je svako peto dijete rođeno 2023. vakcinisano prvom dozom MMR vakcine, &scaron;to je, kako smatra, alarmantan podatak.
&ldquo;Roditelji da ne čekaju, već da &scaron;to prije vakcini&scaron;u djecu&rdquo;, poručio je Joksimović. On je takođe saop&scaron;tio da je do&scaron;lo i do pada u vakcinaciji pred polazak u prvi razred osnovne &scaron;kole, zavr&scaron;nom razredu osnovne &scaron;kole, kao i zavr&scaron;nom razredu srednje &scaron;kole.
Epidemiolog Joksimović kaže da moramo brinuti o svojoj djeci i za&scaron;tititi ih imunizacijom.
U slučaju pojave epidemije morbila, Joksimović podsjeća da su komplikacije zapaljenje pluća, mozga i srednjeg uha.
&ldquo;Kada je vi&scaron;e od 1.000 oboljelih, jedno do troje djece izgubi život usljed velike epidemije. Radi se o epidemiji koja nije nimalo bezazlena&rdquo;, poručio je JoksimovićEpidemiolozi upozoravaju da je Crna Gora daleko od bezbjedne zone, kolektivni imunitet ostaje cilj koji nikako da dostignemo a broj vakcinisane djece opada. Svega 22 odsto djece rođene 2023. godine primilo je prvu dozu MMR vakcine. Gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore, epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović kaže da taj podatak znači da je svako peto dijete rođeno 2023. vakcinisano prvom dozom MMR vakcine, &scaron;to je, kako smatra, alarmantan podatak.
&ldquo;Roditelji da ne čekaju, već da &scaron;to prije vakcini&scaron;u djecu&rdquo;, poručio je Joksimović. On je takođe saop&scaron;tio da je do&scaron;lo i do pada u vakcinaciji pred polazak u prvi razred osnovne &scaron;kole, zavr&scaron;nom razredu osnovne &scaron;kole, kao i zavr&scaron;nom razredu srednje &scaron;kole.
Epidemiolog Joksimović kaže da moramo brinuti o svojoj djeci i za&scaron;tititi ih imunizacijom.
U slučaju pojave epidemije morbila, Joksimović podsjeća da su komplikacije zapaljenje pluća, mozga i srednjeg uha.
&ldquo;Kada je vi&scaron;e od 1.000 oboljelih, jedno do troje djece izgubi život usljed velike epidemije. Radi se o epidemiji koja nije nimalo bezazlena&rdquo;, poručio je Joksimović

Joksimović: Roditelji da ne čekaju, već da što prije vakcinišu djecu

UPOZORAVA EPIDEMIOLOG INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

De&scaron;avanja u zdravstvenom sektoru u proteklom periodu govore o neodrživosti ovako postavljenog sistema, ocjenjuje u razgovoru za Portal Analitika Sead Ćirgić, nekada&scaron;nji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.&nbsp;
Upozorava i da glavnu riječ u zdravstvenom sistemu ne vode zdravstvene vlasti nego Ministarstvo finansija koje, kaže, diktira koliko je dovoljno sredstava, primjera radi, za stomatolo&scaron;ku zdravstvenu za&scaron;titu, čiji su tro&scaron;kovi, kako tvrdi, sada podcijenjeni i nijesu adekvatni primarnom nivou zdravstvene za&scaron;tite.&nbsp;
Ne možete racionalizovati ne&scaron;to &scaron;to nemate&nbsp;
&ldquo;Podsjećam, u ranijem periodu postavljen je sistem kapitacije i za stomatologe čiji timovi su obezbjeđivali zaradu koja je bila izjednačena sa nivoom zarada tima izabranog ljekara. Podcjenjivanje ovog segmenta zdravstvene za&scaron;tite je jako problematično jer je stomatologija u Crnoj Gori privatizovana, kao i u gotovo svim evropskim državama pa je korektna saradnja sa njima vi&scaron;e nego potrebna jer država nema rezervnu varijantu ukoliko bi nekad do&scaron;lo do njihovog raskida ugovora sa FZO, a dužna je da obezbijedi stomatolo&scaron;ke usluge&rdquo;, navodi Čirgić.
 Sagovornik Analitike smatra da je nedostatak novčanih sredstava glavni uzrok ovakvog odnosa prema stomatolozima, ali i nedostatka ljekova za najteže pacijente.&nbsp;
Ističe da se u Crnoj Gori sve vi&scaron;e koristi narativ racionalizacija tro&scaron;kova u zdravstvenom sistemu ali, kako dodaje, treba znati da nema racionalizacije tro&scaron;kova onamo gdje imate nedostatak sredstava - ne možete racionalizovati ne&scaron;to &scaron;to nemate.&nbsp;
&ldquo;I dok zdravstvene vlasti zabavljaju javnost pričama o racionalizacijama, bolovanjima, zloupotrebama bolovanja i mogućim u&scaron;tedama kroz izmjene pravilnika, onkolo&scaron;kim pacijentima se odlaže primjena terapije zbog nedostatka ljekova, jer se nijesu uklopili u raspoloživa novčana sredstva&rdquo;, kaže Čirgić.
Nedopustivo je, podvlači, da najteži pacijenti ostaju bez terapije i da se to brani pričom o racionalizaciji tro&scaron;kova.&nbsp;
&ldquo;Ako nemate dovoljno sredstava da obezbijedite kontinuitet u liječenju onkolo&scaron;kih pacijenatajer je popunjena mjesečna kvota odobrenih sredstva ne možemo pričati o racionalizaciji već u o ugrožavanju prava na liječenje zagarantovanog Ustavom i zakonima&rdquo;, kategoričan je on.&nbsp;
Priča o zloupotrebi bolovanja prenagla&scaron;ena i neutemeljena
Primjećuje i da se tema bolovanja u kontinuitetu nameće u kontekstu racionalizacije tro&scaron;kova te podsjeća da je naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad ili refundacija bolovanja jedno od tri osnovna prava iz Zakona o zdravstvenom osiguranju, pored prava na zdravstvenu za&scaron;titu i putnih tro&scaron;kova.&nbsp;
&ldquo;Kada govorimo o pravu na refundaciju bolovanja govorimo o svega 2% ukupnih tro&scaron;kova zdravstvenog sistema. I ti tro&scaron;kovi su značajno manji od svih država regiona, gdje su iznad 4% ukupnih zdravstvenih tro&scaron;kova, a ako te tro&scaron;kove posmatramo i u odnosu na BDP onda smo po oba parametra na začelju Evrope&rdquo;, ukazuje Čirgić.&nbsp;
Takođe, kako dodaje, ako posmatramo broj dana bolovanja, kojih je u 2023.godini bilo oko 1,3 miliona, ona su značajno manja nego, primjera radi, u Hrvatskoj koja je imala 21 miliona dana bolovanja.&nbsp;
&ldquo;Crna Gora potro&scaron;i godi&scaron;nje devet miliona eura po osnovu bolovanja, Hrvatska 220 miliona. Ovo navodim radi narativa koji plasiraju zdravstvene vlasti i vlasti uop&scaron;te da smo mi rekorderi po broju bolovanja, a sljedstveno tome i po zloupotrebama, &scaron;to nije tačno&rdquo;, izričit je Čirgić.&nbsp;
U prilog svojoj tvrdnji ističe da čak i pokazatelj o prosjeku izgubljenih dana po zapo&scaron;ljenom Crnu Goru dovodi na začelje i regiona i Evrope, &scaron;to, kako dodaje, govori da su zaposleni u Crnoj Gori pod većim pritiskom.&nbsp;
&ldquo;Kod nas je prosječan broj izgubljenih dana po zapo&scaron;ljenom ispod pet, dok je u EU prosjek oko 15, u Hrvatskoj 13,5, u Srbiji iznad pet. Ovo takođe govori o životnom standardu građana, jer ovo su pokazatelji da građani i kada imaju potrebu za bolovanjem taj institut ne koriste ili ga ne koriste u potrebnoj mjeri jer im se značajno umanjuje zarada&rdquo;, navodi Čirgić.
Tako da je, kaže, priča koja se provlači jako dugo o rekordima, zloupotrebama i mogućim u&scaron;tedama na račun tro&scaron;kova za refundaciju bolovanja - prenagla&scaron;ena i neutemeljena.
&ldquo;Čini mi se da se ne razumije da će ti tro&scaron;kovi i dalje da rastu iako su već porasli za oko 50% u periodu od nekoliko godina, kao ni zbog čega će da rastu&rdquo;, kaže Čirgić.
Zabrinjava povećanje broja onkolo&scaron;kih pacijenata i sve duže liste čekanja
Ono po čemu Crna Gora jeste rekorder, prema riječima sagovornika Analitike, su zvanične evropske i svjetske statistike koje se odnose na karcinome.&nbsp;
Podsjeća i da je na&scaron;a zemlja na četvrtom mjestu u svijetu po umiranju od karcinoma, a prva u Evropi po obolijevanju od karcinoma grlića materice i umiranju od karcinoma dojke.&nbsp;
&ldquo;Osim toga u Crnoj Gori godi&scaron;nje od karcinoma oboli oko četiri hiljade građana, dok je prije 5-6 godina obolijevanje bilo oko dvije hiljade. Broj oboljelih je u kratkom periodu dupliran. Da li se neko bavi ovim analizama, imamo li odgovora za&scaron;to je tako. Ako se sazna odgovor na ova pitanja moći ćemo da utičemo i na potro&scaron;nju ljekova&rdquo;, nagla&scaron;ava Čirgić.&nbsp;
Smatra i da smo na dobrom putu da postanemo rekorderi i po listama čekanja. Pita se za&scaron;to su ove liste sve duže, kada se za zdravstveni sistem izdvaja sve vi&scaron;e novca.&nbsp;
&ldquo;Odgovor na ovo pitanje leži u organizaciji i modelu finansiranja zdravstvenog sistema &scaron;to sam vi&scaron;e puta obrazlagao, a dok se to ne shvati stanje neće biti bolje. Problem lista čekanja može se rije&scaron;iti u roku od mjesec dana, ali se to ne radi jer se ovako dobar dio tro&scaron;kova zdravstvene potro&scaron;nje prevaljuje na građane koji se sve vi&scaron;e guraju prema privatnim zdravstvenim ustanovama&rdquo;, ističe Čirgić.&nbsp;
Sredstva neophodno planirati prema zdravstvenim potrebama, a ne obrnuto
Sve su ovo, upozorava sagovornik Analitike, pokazatelji koji treba da uključe alarme i to je ono &scaron;to, kako kaže, traži punu pažnju i reakciju zdravstvenog sistema.&nbsp;
&ldquo;Mora se shvatiti da zdravstveni sistem nije potro&scaron;ačka jedinica državnog budžeta kao većina drugih kod kojih je moguće uskladiti potro&scaron;nju sa raspoloživim sredstvima, jer se radi o tro&scaron;kovima liječenja. Ne može onkolo&scaron;ki pacijent, a ni jedan drugi, u cilju racionalizacije primiti manje terapije od potrebne&rdquo;, nagla&scaron;ava on.
Takođe, kako dodaje, ne može se biti na bolovanju manje od onog &scaron;to je potrebno za liječenje.&nbsp;
&ldquo;Sve i da su lo&scaron;e planirana sredstva, a jesu, za ljekove i medicinska sredstva uvijek postoji rje&scaron;enje da se najteži pacijenti ne ostave bez potrebne terapije. Dakle, neophodno je sredstva planirati prema zdravstvenim potrebama, a ne potrebe prema raspoloživim sredstvima&rdquo;, podvlači Čirgić.&nbsp;
Ne želi, kaže, da sumnja da bi zdravstveni sistem dao adekvatan odgovor u nekoj vanrednoj situaciji.&nbsp;
&ldquo;Tada bi, siguran sam, kao i uvijek do sada, država obezbijedila potrebna sredstva. Samo neophodno je shvatiti da je svakom onkolo&scaron;kom pacijentu njegova situacija vanredna i traži hitnu reakciju zdravstvenog sistema. Racionalizacija tro&scaron;kova u na&scaron;em zdravstvenom sistemu znači da nemamo dovoljno sredstava za zdravstvenu za&scaron;titu. Svakako pozdravljam stvarne racionalizacije tro&scaron;kova, ali ovdje o tome nije riječ i sa ovakvom organizacijom zdravstvenog sistema te&scaron;ko je izvodljivo&rdquo;, zaključuje Čirgić.

Čirgić: Nedopustivo je da najteži pacijenti ostaju bez terapije zbog racionalizacije troškova, to je kršenje prava na liječenje

"SREDSTVA NEOPHODNO PLANIRATI PREMA ZDRAVSTVENIM POTREBAMA, A NE OBRNUTO"

Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja akreditovala je pro&scaron;le godine osnovni akademski studijski program hemija, u okviru Prirodno-matematičkog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, ali zeleno svjetlo nije dobio zahtjev Univerziteta Donja Gorica da se otvori osnovni akademski studijski program &ndash; nutricionizam, na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju.
To je, između ostalog, navedeno u izvje&scaron;taju o radu Agencije koji je objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Nema kadra
Nedavno je Vlada usvojila informaciju o otvaranju programa hemija, na UCG te je tada saop&scaron;teno da su stručnjaci iz ove nauke deficitarni u Crnoj Gori. Ukazano je tada da je zbog nedostajućeg kadra potrebno uvesti program, a da prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u 163 osnovne &scaron;kole, 11 gimnazija i devet mje&scaron;ovitih &scaron;kola u Crnoj Gori, nastavu iz hemija realizuje 189 nastavnika. Od tog broja, 30 odsto nastavnika ima stečenu kvalifikaciju profesor hemije i diplomirani hemičar, 41 odsto nastavnika je sa stečenom kvalifikacijom nastavnik biologije i hemije i nastavnik fizike i hemije, dok je čak 29 odsto nastavnika angažovano sa drugom kvalifikacijom.
Program će moći da izaberu kandidati sa zavr&scaron;enom gimnazijom, hemijskom ili medicinskom &scaron;kolom, uz obavezni prijemni ispit iz hemije i bodovanje predmeta hemija i fizika. Procesi upisa biće usklađeni sa pravilnicima Univerziteta Crne Gore.
U izvje&scaron;taju Agencije istaknut je podatak da su lani primili sedam zahtjeva za akreditaciju studijskog programa. Do kraja pro&scaron;le godine su tri studijska programa akreditovana, dva zahtjeva su odbijena, jedan je obustavljen, a jedan je podnesen pred kraj izvje&scaron;tajne godine i biće okončan u 2025. godini. Precizirano je da su akreditovani &ndash; master akademski studijski program menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u okviru Fakulteta za biznis i turizam Budva, Univerziteta &bdquo;Adriatik&ldquo; Bar, master akademski interdisciplinarni studijski program studije roda u okviru Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore. S druge strane, odbijen je integrisani studijski program specijalna edukacija i rehabilitacija na Pedago&scaron;kom fakultetu u Podgorici, a onda je istaknuto da je zahtjev podnesen pred kraj izvje&scaron;tajne godine, a postupak će biti zavr&scaron;en u 2025. godini. U dokumentu je navedeno da je obustavljen doktorski akademski studijski program doktorske studije Fakulteta pravnih nauka, Fakultet pravnih nauka, Univerzitet Donja Gorica.
Agencija je takođe zavr&scaron;ila postupak akreditacije jednog studijskog programa za koji je zahtjev primljen u 2023. godini, a postupak se okončao u 2024. godine te je akreditovan osnovni akademski studijski program Liberal Arts and Sciences u okviru Fakulteta slobodnih umjetnosti i nauka u Budvi.
Od ukupnog broja obavljenih postupaka reakreditacije u 2024. godini, &scaron;est ustanova je uspje&scaron;no reakreditovano za naredni petogodi&scaron;nji period, dok je jedna ustanova reakreditovana na period od tri godine.
&ndash; Zaključno sa 2024. godinom Agencija je od osnivanja realizovala ukupno 97 zahtjeva za akreditaciju studijskog programa, a čiji su postupci okončani usvajanjem, odbijanjem ili obustavljanjem zahtjeva. Od ukupnog broja zavr&scaron;enih postupaka, akreditovano je pet studijskih programa iz oblasti prirodnih nauka, osam programa iz oblasti tehničko-tehnolo&scaron;kih nauka, četiri programa iz oblasti medicinskih nauka, 58 programa iz oblasti dru&scaron;tvenih nauka, četiri programa iz oblasti humanističkih nauka i sedam programa interdisciplinarne prirode &ndash; navedeno je u izvje&scaron;taju Agencije.
Eksperti iz regiona
Precizirano je da je u 2024. godini Agencija obavila proces reakreditacije sedam ustanova visokog obrazovanja te da su u postupku evaluacije bila
angažovana 43 eksperta i to 27 predstavnika akademskog osoblja, osam predstavnika privrede i osam predstavnika studenata. Od ukupnog broja angažovanih eksperata u postupcima reakreditacije, 14 odsto su činili eksperti iz Crne Gore, a 86 odsto eksperti iz regiona.
Takođe, u 2024. godini Agencija je obavila &scaron;est procesa akreditacije studijskih programa kroz koje je bilo angažovano 18 eksperata predstavnika akademskog osoblja. Posmatrano prema regionu, 16,7 odsto su činili eksperti iz Crne Gore, dok su 83,3 odsto činili eksperti iz regiona.
Tokom 2024. godine Agencija je potpisala dva nova sporazuma o saradnji &ndash; prvi je potpisan u junu s Agencijom za obezbjeđenje kvaliteta Ujedinjenog Kraljevstva (QAA), a u oktobru je potpisan Sporazum o saradnji sa malim zemljama i to između Malte, Andore, Islanda, Kipra i Crne Gore.
Prema važećem Pravilniku o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji Agencije od 21. marta 2022. godine sistematizovano je 20 radnih mjesta za 20 izvr&scaron;ilaca. Od ukupno 20 sistematizovanih radnih mjesta u Agenciji popunjeno je 16 uključujući i v. d. direktorice Agencije.
&ndash; Nakon prijema u radni odnos samostalnog savjetnika II za javne nabavke u Agenciji biće popunjeno 17 radnih mjesta. Od osnivanja Agencije, a zbog ograničenih finansijskih sredstava nijesu popunjena sva upražnjena radna mjesta &ndash; navedeno je u dokumentu.
U izvje&scaron;taju je zaključeno da su sredstva za rad Agencije obezbijeđena u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu u iznosu od 440.739,63 eura, a da je ustanova po osnovu uplate od administrativnih taksi prihodovala iznos od 50.018,50 eura.

Akreditovali hemiju na UCG, odbili nutricionizam na UDG

AGENCIJA ZA KONTROLU I OBEZBJEĐENJE KVALITETA VISOKOG OBRAZOVANJA OBJAVILA IZVJEŠTAJ O RADU ZA PROŠLU GODINU

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om. U južnim predjelima povremneo pljuskovi i grmljavina, a na krajnjem sjeveru uglavnom suvo. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak južni. Jutarnja temperatura od &scaron;est do 19, najvi&scaron;a dnevna od 14 do 24 stepena.

Danas oblačno, mjestimično kiša

DO 24 STEPENA

Ukoliko Crna Gora želi da ima brodarsku kompaniju u svome vlasni&scaron;tvu, koja će generisati prihode, a ne gubitke, neophodno je da nema partijskog zapo&scaron;ljavanja, da uprava kompanije ima reference i znanje, te da kompletan menadžment bude povjeren kompaniji sa globalnim pristupom i visokim referencama, ocijenio je, komentari&scaron;ući situaciju u Crnogorskoj plovidbi Kotor, pomorski stručnjak i diplomirani inženjer pomorstva&nbsp;Goran Sindik&nbsp;koji je u ovoj oblasti tri decenije. On smatra da je stečaj jedino rje&scaron;enje za Crnogorsku plovidbu, te da bi brodove te kompanije trebalo prebaciti u novoosnovanu kompaniju crnogorska plovidba 2.
Sva ostala ad-hoc, nestruktuirana, nametnuta rje&scaron;enja, kako je saop&scaron;tio Pobjedi, neizostavno će kompaniju održavati kao gubita&scaron;a, koji će u krajnjem potro&scaron;iti svoju supstancu i ostati bez brodova.
Kredit
U međuvremenu je Vlada prije desetak dana dala saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke u cilju refinansiranja overdraft kredita radi urgentnog rje&scaron;avanja problema tekuće nelikvidnosti Crnogorske plovidbe. Iz Vlade je saop&scaron;teno da je Prva banka blokirala račune ove kotorske kompanije za oko 400.000 eura, zbog čega nije u mogućnosti da isplaćuje tro&scaron;kove zarada, premija osiguranja i potro&scaron;nog materijala.
&ldquo;Imajući u vidu činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni Međunarodnoj federaciji transportnih radnika, u narednim danima je vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci &scaron;to posljedično indukuje enormno uvećane tro&scaron;kove. Tro&scaron;kovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasni&scaron;tvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti oko 15 do 20 miliona eura&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.
U vlasni&scaron;tvu Crnogorske plovidbe su brodovi &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21. maj&ldquo;.
Kako bi se izbjegla situacija da se brodovi zaustave i isplatile zarade pomorcima, potrebno je, kako su naveli iz Vlade, refinansirati kredit koji bi se odobrio sa rokom od tri godine uz tromjesečni grejs period.
&ldquo;Trenutno stanje duga na dana&scaron;nji dan iznosi 401.528 eura plus sudski tro&scaron;kovi, kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore&rdquo;, ukazali su tada iz Vlade.
Ministar pomorstva&nbsp;Filip Radulović&nbsp;je prije nepun mjesec najavio da Vlada planira da preko druge brodarske kompanije Barske plovidbe spasi Crnogorsku plovidbu. Tako bi, kako je tada najavio na konferenciji za medije, Barska plovidba od Crnogorske zakupila dva broda i uplatila avans od milion eura, čime bi se obezbijedila likvidnost, a ova brodska kompanija bila spa&scaron;ena od stečaja. Vanredna Skup&scaron;tina akcionara planirana je za 19. maj.
Radulović je podsjetio da je stanje u Crnogorskoj plovidbi veoma lo&scaron;e duži period te da je dug prema državi 36,2 miliona eura. Ukoliko se problem sa likvidno&scaron;ću ne rije&scaron;i, to bi značilo da kompanija ide u stečaj, &scaron;to bi značilo da i brodovi, za koje je posljednja rata isplaćena u januaru, idu u stečajnu masu.
Tada je i premijer&nbsp;Milojko Spajić&nbsp;ukazao da se ne smije dozvoliiti da se tradicija pomorstva u Crnoj Gori ugasi, dodajući da su slično postupili i u slučaju Instituta Igalo kada su prvo rje&scaron;avali problem likvidnosti, a onda Planom restrukturiranja dobili jedino održivo rje&scaron;enje. Isto, kako je kazao, očekuju i u ovom slučaju.
Stečaj
Da je stečaj jedino rje&scaron;enje za Crnogorsku plovidbu, smatra pomorski stručnjak i diplomirani inženjer pomorstva Goran Sindik.
&ldquo;Brodove, neopterećene bankarskim zalogom, kao i bilo kojim drugim opterećenjem &ndash; čiste, trebalo bi prebaciti u novoosnovanu kompaniju Crnogorska plovidba 2 i angažovati ship management kompaniju, sa globalnim pristupom i reputacijom koja bi upravljala brodovima po principu full ship management&rdquo;, kazao je Sindik Pobjedi predlažući za to svjetski priznatu kompaniju Bernhard Schulte koja upravlja sa preko 700 brodova.
Time se, kako obja&scaron;njava, dobija kompanija koja posjeduje dva broda sa kojima će generisati značajan prihod, koji se svakako može koristiti za stvaranje gotovinskih rezervi, kupovinu novih brodova ili za isplaćivanje dividendi vlasniku, koji ih može upotrijebiti za socijalni program radnika likvidirane prethodne kompanije ili druge namjene.
&ldquo;Neke od najvećih svjetskih brodarskih kompanija (DHT Tankers, Golden Ocean, itd.) funkcioni&scaron;u na navedeni način, gdje nemaju ,,in-house management&ldquo;, već koriste navedeni princip ,,third party management&rsquo;&ldquo;. Svakako, brodovlasnik, u saradnji sa menadžmentom kompanijom, determini&scaron;e sve bitne pravce poslovanja i odluke &ndash; izbor posade, regije poslovanja, tip najma broda itd. Angažovanjem globalnih uglednih ,,third party management&ldquo; kompanija obezbjeđuje se i znatno bolja trži&scaron;na pozicioniranost i znatno manji operativni tro&scaron;kovi goriva, rezervnih djelova, maziva, osiguranja, posade, komunikacije i drugo&rdquo;, navodi Sindik dodajući da bi se sa takvim u&scaron;tedama znatno povećala neto profitabilnost.
Za takvu kompaniju, smatra Sindik, bilo bi dovoljno &scaron;estoro zaposlenih, ali sa vrhunskim referancama u pomorstvu, pa bi, pored tročlanog upravnog odbora, bilo potrebno angažovati izvr&scaron;nog i finansijskog direktora i sekretara.
Pismo
Da je situacija u Crnogorskoj plovidbi alarmantna, Sindik je ukazao jo&scaron; u februaru kada je konkretan prijedlog za spa&scaron;avanje kompanije od bankrota uputio ministru pomorstva Filipu Raduloviću, ali, kako je kazao Pobjedi, odgovora nije bilo.
Sindik ukazuje da su principi poslovanja u savremenoj pomorskoj industriji standardizovani i striktno vezani za obimnu regulativu koja se često nadograđuje, &scaron;to zahtijeva brze reakcije i prilagođavanje brodarskih dru&scaron;tava, zarad opstanka na zahtjevnom međunarodnom trži&scaron;tu. Nagla&scaron;ava da je danas rijetkost u svijetu naći brodarske kompanije u državnom vlasni&scaron;tvu.
&ldquo;Istorija, kao i činjenice, uči nas da je brodarstvo oduvijek bilo privatna inicijativa, koja je uz velike rizike stvarala i velike profite, znači prvi hendikep Crnogorske plovidbe jeste činjenica da je u državnom vlasni&scaron;tvu, odnosno svačija i ničija&rdquo;, ocjenjuje Sindik.
Dodaje da međurje&scaron;enja i spora reakcija neizostavno vode u finansijski problem.
&ldquo;Brodarska dru&scaron;tva su mehanizmi kod kojih i najmanji zastoj dovodi do velikih gubitaka, koji posljedično jako brzo mogu da potro&scaron;e samu supstancu dru&scaron;tva, odnosno brodove. U skladu sa navedenim, za održivost brodarskih dru&scaron;tava esencijalna je brzina u odlučivanju, kao i preuzimanje rizika i odgovornosti za donesene odluke&rdquo;,&nbsp; smatra Sindik.
Princip digitalnog poslovanja, mnoge norme u oblasti za&scaron;tite životne sredine, emisije CO2, NOX i drugi restriktivni propisi, kao npr. taj da je nova administracija SAD uvela takse na brodove izgrađene u Kini, među kojima su i crnogorski, zahtijeva nove principe poslovanja. Primarno je, kako dodaje Sindik, kadriranje i stručna uprava kompanije sposobna da brzo reaguje i donosi ispravne odluke.
&ldquo;Spomenuo bih i poraznu činjenicu koju bih prepustio čitaocima da tumače, a odnosi se na vozarine, konkretno za ,,geared handy size bulkers&ldquo;, a koje su u stvari berzanski indeksi, dali za ,,time charter&ldquo; ili ,,voyage charter&ldquo; opciju, koje su prevlađujuće za navedeni segment brodova u vlasni&scaron;tvu Crnogorske plovidbe, koja tokom svog trajanja nije ugovarala trži&scaron;ne cijene najma, već znatno niže cijene koje su nanijele ogromne gubitke kompaniji&rdquo;, kazao je Sindik.

Sindik: Stečaj je jedino rješenje za kompaniju Crnogorska plovidba

OCJENJUJE POMORSKI STRUČNJAK I DIPLOMIRANI INŽENJER POMORSTVA

U Crnoj Gori sjutra će malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će mjestimično umjeren do pojačan južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 15, najvi&scaron;a dnevna od 16 do 27 stepeni.

Danas malo do umjereno oblačno

DO 27 STEPENI

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za jo&scaron; tri mjeseca Mladenu Raduloviću, Ognjenu Iliću i Vuku Mićiću Miranoviću, koji su okrivljeni za &scaron;verc 509 kilograma kokaina na brodu "Budva".
"Okrivljenima M.R., O.I. i V.M.M. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.2 u vezi st.1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljenima M.R. i O.I. i zbog krivičnog djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl.300 st.1 u vezi čl.23 st.2 Krivičnog Zakonika Crne Gore.
Okrivljenom V. M. M. pritvor je produžen i zbog krivičnog djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl.300 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Vrhovnog suda.
Iz Vrhovnog suda podsjećaju da je okrivljenima M.R., O.I. i V.M.M pritvor&nbsp; određen Rje&scaron;enjem sudije za istragu Vi&scaron;eg suda u Podgorici 11. decembra 2024. godine, a produžen Rje&scaron;enjem vijeća tog suda o3. januara 2025. godine, tako da po Rje&scaron;enju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 09. juna 2025.
&nbsp;

Šverc pola tone kokaina na brodu Jadran: Okrivljenima produžen pritvor još tri mjeseca