Prvi Muzej gusala u Crnoj Gori biće otvoren u oktobru, i to u Župi Nikšićkoj, najavio je u razgovoru za portal Dnevno narodni guslar Milan Filipović, rođeni Župljanin. 

Nakon 12 godina, koliko traje gradnja Muzeja, a koji poklanja svom zavičaju biće izloženi svi guslarski rekviziti iz šest država regiona - od gusala današnje izrade pa do onih starih po 200 godina, narodnje nošnje, guslarske ploče, kasete, etno instrumenti( diple, frule, dvojnice, gajde)….

To je, kaže Filipović, doprinos u borbi da sačuvamo gusle koje su imale istorijsku ulogu, spajajući narode, i koje su kao takve za našeg sagovornika svetinja. 

Filipović smatra da su gusle izgubile na popularnosti, jer se uz njih, između ostalog, pjevalo sve ono što nije svojestveno tom instrumentu - pomiješan kič, politika, a uz to potencirale su se podjele, ko je Srbin, a ko Crnogorac…

Ne želi Milan Filipović da se kao narodni guslar miješa u politiku, ali ne želi, kaže, ni da skriva da je ponosni Crnogorac koji je, za one koji nijesu upoznati pjevao doživotnom predsjednku SFRJ Josipu Brozu Titu, zatim bivšem predsjedniku SAD Ričardu Niksonu, bivšem predsjedniku Sovjetskog saveza Leonidu Brežnjevu, holandskoj kraljici, a nastupao je pred 200.000 ljudi u rodnom gradu Nikole Tesle…

***

Dnevno.me: Iza Vas je bogata guslarska karijera, koliko zapravo ona već traje i kako se javila ljubav prema guslama? 

Filipović: Moja guslarska karijera traje punih 70 godina, a želja za guslama počinje od šeste godine slušajući kraj ogništa mog pokojnog oca koji je bio dobar guslar, a još bolji diplar. 

Slušao sam guslare komšije, a narodne pjesme učio od jednog starog čovjeka - Goluba Backovića. Bio je nepismen, a znao je preko 100 pjesama napamet.

Sjećam se, moj pokojni brat Sava i ja ukrademo gusle ocu, pokidamo strune, uveče dobijemo redovne batine. 

Na kraju se sjetimo, uhvatimo konja i dovedemo ga do plota, da nas se bi udario, očupamo dlake, stavimo na gusle, ali nevješto. To su bili moji prvi koraci za usavršavanje.

Dnevno.me: U Vašoj karijeri koja traje sedam decenija bili su brojni nastupi, a ni priznanja nijesu izostala na festivalima širom bivše Jugoslavije. O kojim nagrada je sve riječ? 

Filipović: Tako je, kada sam stasao u dobrog guslara učestvovao sam na mnogim guslarskim festivalima u bivšoj Jugoslaviji.

Tako sam 1993. na prvom festivalu guslara Crne Gore osvojio prvo mjesto. Na međunarodnom festivalu 2008. u gradu Lješ - Albanija, osvojio sam, takođe, prvo mjesto. 

Bio sam osnivač i nekoliko guslarskih društava, pa sam tako guslarsko društvo “Vladika Danilo” Podgorica vodio punih 12 godina. Isto toliko godina sam bio i predsjednih crnogorskih guslara "Sveti Petar Cetinjski" Podgorica. 

Milan Filipović; Foto: Privatna arhiva

Dnevno.me: Nažalost, crnogorska javnost nije dovoljno upoznata, ko je sve od poznatih svjetskih ličnosti uživao u guslanju Milana Filipovića rođenog Župljanina. Spisak jeimpozantan i kao takav vrijedan poštovanja,  a našim čitaocima, sigurno će biti zanimljivo da pročitaju gdje ste sve nastupali.

Filipović: Duga bi bila priča na koliko sam koncerata učestvovao i kojim ličnostima sam pjevao, ali pokušaću u kratkim crtama da kažem poštovaocima gusala. 

Najprije, moja radna karijera bila je mlađi oficir JNA, bio sam punih sedam godina u obezbjeđenju Josipa Broza Tita. Težak je to bio posao, ali častan. 
Časno sam služio Tita. Tri puta sam pjevao Titu pjesmu "Braća Ribar". On je tu pjesmu rado slušao kao i pjesme iz revolucije. Osim Titu, pjevao sam pokojnom predsjedniku SAD Niksonu, zatim Brežnjevu, predsjedniku Sovjetskog saveza, holandskoj kraljici od koje imam orden. 

1977. u Smiljanu rodnom mjestu Nikole Tesle kod Gospića bila je centralna proslava, 120 godina od rođenja Tesle, gdje sam pjevao pred 200.000 i najvećim jugoslovenskim rukovodstvom na čelu sa drugom.

Pjevao sam, takođe, načelniku generalštaba Švedske, koji mi je poklonio pozlaćeni nož kojeg i danas čuvam ….

Pamtim i 1994. bili su Dani kulture u Grčkoj, grad Ksantija kada je u delegaciji bio predsjednik Vlade Milo Đukanović, ministar kulture Čelebić, glumac Slobodan Marunović, i glumica, sada pokojna Dragica Tomas. 

U trajnom sjećanju mi je ostala i jedna turneja za Kinu, grad Šangaj, a to je bilo 2010. sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem kada smo učestvovali na svjetskoj izložbi. 

Iz Frankfurta smo putovali punih 13 sati da bih pjevao na dva koncerta sa umjetnicima iz Beograda i Podgorice. Zeleni salon i 5000 gostiju, a ja pjevam stihove iz Gorskog vijenca ''San Vuka Mandušića''. Poslije završetka ministar kulture Kine mi je čestitao i rekao da zna 60% stihova Gorskog vijenca napamet.

Portal Dnevno.me: Prije više od deceniju započeli ste projekat Muzej gusala u svom zavičaju, kada ste i rekli da ćete kompleks pokloniti Mjesnoj zajednici Župa kao zadužbinu.

Otkud ideja da osnujete prvi Muzej gusala u Crnoj Gori i kada će biti otvoren ili se, pak, odustalo od te ideje nakon svih godina?  

Filpović: Za ovih mojih 70 godina pjevanja uz gusle, osjetio sam oscilaciju, pa sam na neki način sebi rekao: Ajde da odlučim i da ovaj projekat ostavim budućim generacijama. Optimista sam da će Muzej imati pozitivan efekat da  sačuvamo taj sveti instrument.

Muzej sam počeo da radim 2010, dakle, punih 12 godina.  Početak rada muzeja povjerio sam dvojici prjatelja - profesoru književnosti Slavenku Jovanoviću iz Morače i profesoru doktoru Miru Blečiću iz Pive.

Oni su tu od početka. Oformili smo i Odbor od šest članova u kojem su osim Jovanovića i Blečića i Dragan Radulović, predsjednik MZ Župa Nikšić, diplomirani inženjer u penziji Zdravko Filipović, Miladin Krsmanović iz Podgorice, Garo Milutinović i i poznati narodni guslar Milan Vujović. 

Kasnije su se pridružili Blažo Jovanović iz Tivta, Branko Kovačević iz Podgorice, direktor galerije "Most" Podgorica, Zoran Glomazić  elektro- inženjer Podgorica, Ilija Aleksić, ekonomista.

Muzej gusala u Župi; Foto: Dnevno.me

Do sada Muzej nije otvoren. Na nedavno održanoj sjednici Odbora, donijeta je odluka da Muzej bude otvoren 1.oktobra, to je definitivna odluka, ako se što ne desi, a mislim da neće. 

Dnevno.me: Šta će sve posjetioci moći da vide od eksponata?

Filipović: Najprije se nadam da će po otvaranju Muzeja biti zadovoljni svi oni koji dođu. U Muzeju će biti izloženi svi guslarski rekviziti šest država regiona: od gusala današnje izrade pa do onih starih po 200 godina, narodnje nošnje, guslarske ploče, kasete, CD-ovi, etno instrumenti( diple, frule, dvojnice, gajde), knjige, nagrade….

Portal Dnevno.me: Jeste li zadovoljni kako je uopšte prihvaćena ideja o Muzeju guslara u Crnoj Gori, budući da živimo u nekom drugom vremenu, gdje su na “cijeni” neke  posve druge vrijednosti?

Filipović: Mogu da kažem da je ideja o Muzeju dobro prihvaćena. Mnogi ljudi, čak iz Kanade se interesuju kada će biti otvoren i zaista se nadam da će Muzej biti svim budućim generacijama kao melem na ranu.

Dnevno.me: Šta je sve uticalo na to da popularnost gusala bude manja nego ranije? I kako povratiti značaj i vrijednost tog tradicionalnog instrumenta, kad ni sami nijesmo znali da cijenimo svoje - prije četiri godine pjevanje uz gusle upisano na UNESK-ovu Listu nematerijalnog nasljeđa, ali kao dio nematerijalne kulturne baštine Srbije, dok Crna Gora, kao zemlja u kojoj su gusle integralni i autentični dio kulturne i istorijske baštine, to nije učinila. 

Filipović: Iako sam saglasan da je popularnost gusala manja, moram ostaviti jednu rezervu, za sebe. Sve do 1990, gusle su bile u punom usponu.Nije bilo dvorane, sportskih stadiona u kojima se nije pjevalo uz gusle, pa se čak i tražila karta više. To je bio razlog zašto su se pjesme pjevale koje su imale antologijsku vrijednost. Od 1990, kada je počeo rat u Bosni, sve se iz korijena promijenilo.

Pjevalo se ono što nije svojestveno guslama, pjesme pune politike, kiča, nažalost, potencirale su se podjele, ko je Srbin, a ko Crnogorac, da ne nabrajam više.Imao bih još dosta reći, ali ima i ona narodna “strpljen spašen”, pa ću ovog puta biti uzdržan, uz nadu da ćemo jednog dana biti svi ponovo zajedno, pa da gusle sačuvamo, jer su gusle imale istorijsku ulogu, one su nas spajale, a mi smo dužni da tu svetinju sačuvamo od zaborava. 

Portal Dnevno.me: Koliko danas ima guslara, naročito među mlađom generacijom u Crnoj Gori?

Filipović: Imamo četiri škole mladih guslara u Crnoj Gori, čiji su predavači baš mladi ljudi. Na Cetinju školu vodi mladi guslar Stefan Marković sa kojim sam u kontaktu. Ima dosta interesovanja.

U Nikšiću školu mladih guslara vodi i predaje vrhunski mladi guslar Vojvodić, a u Podgorici narodni guslar Željko Bugarin. Sve je to dokaz da će gusle, ipak, da žive. Optimista sam i čestitam mladim momcima za upornost.  

Portal Dnevno.me: Kao čovjek sa tolikim životnim iskustvom, proputovali ste svijet, gro svog životnog vijeka stvarali ste u nekom drugom vremenu, pa kako vidite danas Crnu Goru - je li ova država poželjna za život, naročito za mlađe generacije koje stastavaju i koje treba da (sa)grade svoju budućnost? 

Filipović: Naizgled teško pitanje, a u suštini i nije. Najprije, kao narodni guslar ne bih volio da se miješam u politiku jedne države. To me, međutim, ne sprječava da na kraju kažem sljedeće: Čuvajmo Crnu Goru kao svetinju! Ja sam Crnogorac, ponosni i moja obaveza je kao građanina da čuvam Crnu Goru, a kao narodnog guslara da čuvam gusle. Zaključiću ovaj intervju kratko i ponosno: Neka je vječna Crna Gora!