Mediji imaju značajnu ulogu u životu svakog pojedinca, a način na koji konzumiramo informacije koje nam se svakodnevno plasiraju, umnogome utiče na naše mentalno zdravlje, objasnila je za Gradsku, psihološkinja i psihoterapeutkinja Marija Babić.

Uticaj medija na mentalno zdravlje pojedinca tema je koja je s razlogom uvijek aktuelna obzirom da mediji imaju veliki uticaj na formiranje stavova i uvjerenja, kazala je psihološkinja i psihoterapeutkinja Marija Babić.

“U krajnjem slučaju, samo praćenje svega ovoga što se dešava u našem okruženju, negdje oblikuje sliku svijeta koji nas okružuje, pogotovo kad su u pitanju mladi ljudi, a boga mi i oni stariji. Vrlo često smo pod uticajem onoga što vidjeli, što smo čuli, sve nam to negdje kasnije predstavlja teme za razgovore u nekom društevnom kontekstu“, kaže Babić.

Kako ističe Babić u medijima se sve češće plasiraju negativne informacije i dešavanja, što kod pojedinca lako može biti okidač za anksioznost i druga disfunkcionalna emotivna stanja.

„Ljudi jako vole kontrolu i vole da negdje imaju tu neku sigurnost, u pogledu planova, garancija, a onda kada vide neke stvari koje se dešavaju možda u njihovom komšiluku ili na kraju krajeva u njihovoj državi, na koje ne mogu da utiču, dosta često taj momenat bude problematičan u smislu da se osjete dosta bespomoćni u tom nekakvom kontekstu u kom žive, što dodatno može uvoditi u neka loša emocionalna stanja“, objašnjava psihološkinja.

Sa druge strane mediji pružaju informacije, zabavu, te jedan prijateljski osjećaj da nijesmo sami.

„Postoji dosta ljudi koji kad su sami kod kuće, ne isključuju svoje tv i radio prijemnike, jer im to pruža osjećaj toga da su negdje, sa nekim, naročito u tim prazničnim danima, koje ne nose za sve nas samo te pozitivne strane, već i mišljenja i sjećanja na nekog koga smo možda izgubili, ili neke stvari koje u bile tu pa više nijesu, i onda taj nekakav momenat usamljenosti, za taj momenat mediji pomažu. Kako bismo iskoristili pun potencijal onoga što nam mediji pružaju, jako je važno naučiti filtrirati i kritički pristupati sadržaju koji konzumiramo”, zaključila je Babić.