U Crnoj Gori i dalje postoji nekažnjivost za ratne zločine, torturu i napade na novinare, upozorila je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnal.

Ta organizacija je, u izvještaju za prošlu i ovu godinu, ukazala da policija nije adekvatno reagovala na nasilje u porodici.

“Verbalno zlostavljanje i prijetnje diskriminisanim grupama pogoršale su etničke podjele”, piše u dokumentu.

Navodi se da su dva premijera smijenjena glasanjem o nepovjerenju, što je izazvalo političku krizu.

“Održani su masovni protesti na kojima su građani tražili vanredne parlamentarne izbore, funkcionalan Ustavni sud i promjenu zakona kojim se ograničavaju predsjednička ovlašćenja”, ističe se u dokumentu.

U dijelu koji se odnosi na torturu navodi se da je Komitet Ujedinjenih nacija (UN) protiv torture ponovio dugogodišnju zabrinutost u vezi sa uslovima i pravima pritvorenika u policijskim pritvorima i zatvorima, kao i zbog nedostatka nezavisnih istraga o zlostavljanju.

Kada je riječ o slobodi izražavanja, Amnesti internešnal je naveo da je prijavljeno 25 napada na novinare.

“Vlada je u septembru zatražila pomoć od stranih stručnjaka u ponovnoj istrazi istorijskih slučajeva, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića, urednika lista Dan 2004. godine”, piše u dokumentu.

Kako se dodaje, Vrhovni sud je naložio ponovno suđenje istraživačkom novinaru Jovu Martinoviću, nakon što je ukinuo osuđujuću presudu iz 2020. godine za navodno učešće u trgovini drogom.

Amnesti internešnal je, kada je u pitanju nasilje nad ženama i djevojčicama, konstatovao da su dvije žene ubili njihovi trenutni ili bivši partneri.

Podsjećaju da je Komitet UN protiv torture već dovodio u pitanje nizak nivo krivičnog gonjenja i blage kazne u slučajevima nasilja u porodici.

“Žene aktivne u javnom životu bile su podvrgnute mizoginom zlostavljanju, uključujući i od strane zvaničnika”, ocijenjeno je u izvještaju Amnesti internešnala.

Iz te organizacije su naveli da je neupsjeh Vlade da uskladi odredbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola iz 2020. godine spriječio parove koji su vjenčani u inostranstvu da se registruju.

Kako su istakli, prema podacima Agencije UN za izbjeglice, u novembru je manje od 500 osoba ostalo bez državljanstva.

“Uključujući Rome i Egipćane, raseljene sa Kosova, i 250 romske djece rođene u Crnoj Gori koja nijesu imala dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje osnovnih socijalnih i ekonomskih prava”, dodaje se u izvještaju.

Iz Amnesti interenešnala su ukazali da je u Crnu Goru, do oktobra, ušlo 6.758 izbjeglica i migranata, ali da je samo dva odsto njih zatražilo azil.