Društvo

Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pe&scaron;ić povukao je prijavu na javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je saop&scaron;teno iz Skup&scaron;tine, Ustavni odbor je danas saslu&scaron;ao kandidate Nata&scaron;u Bo&scaron;ković, Muhameda Đokaja, Katarinu Peković i Milvu Prelević.
&bdquo;Kandidat Miodrag Pe&scaron;ić je prije početka nastavka sjednice pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na Javni poziv&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju objavljenom na sajtu Skup&scaron;tine, prenosi agencija Mina.
Odbor je u petak saslu&scaron;ao četvoro kandidata od devet prijavljenih na javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda, raspisan početkom decembra.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodi&scaron;nji mandat, a u parlamentu jo&scaron; ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.

Pešić povukao prijavu na konkurs za sudiju Ustavnog suda

USTAVNI ODBOR DANAS SASLUŠAO ČETIRI KANDIDATA

Mje&scaron;tani Botuna sastali su se sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem i poručili da su spremni da nastave pregovore sa Vladom.
"Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ni&scaron;ta posebno da kažemo sem ono &scaron;to smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom", saop&scaron;tio je Du&scaron;ko Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nijesu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu.
"Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslu&scaron;aju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ni&scaron;ta posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono &scaron;to smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje", rekao je Stojanović, prenosi Dan.
On je naveo da im ministar nije ponudio ni&scaron;ta posebno.
"On nas je saslu&scaron;ao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja", istakao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove.
Mje&scaron;tanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skup&scaron;tine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Mještani Botuna sa Ćulafićem: Ne pregovaramo tajno, mnistar nam nije ponudio ništa posebno,

PORUČUJU DA SU SPREMNI DA NASTAVE PREGOVORE SA VLADOM

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodi&scaron;nji mandat, a u parlamentu jo&scaron; ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodi&scaron;njeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skup&scaron;tina istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vr&scaron;i funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
&ldquo;Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za dono&scaron;enje odluke o određenom pitanju&rdquo;, rekli su iz te sudske instance.
Iz Skup&scaron;tine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vr&scaron;i funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije jo&scaron; razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude naru&scaron;ena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to &scaron;to jo&scaron; nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je &scaron;ef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skup&scaron;tinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saop&scaron;tio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skup&scaron;tina je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspje&scaron;nog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podr&scaron;ku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslu&scaron;ao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslu&scaron;ani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekolo&scaron;kih prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugo&scaron;a i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nata&scaron;a Bo&scaron;ković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pe&scaron;ić biće saslu&scaron;ani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skup&scaron;tini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
&ldquo;Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispo&scaron;tovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u &scaron;to kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono &scaron;to je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izja&scaron;njavanje&rdquo;, rekla je Božović.

Sutkinji Lopičić danas ističe mandat

DVANAESTOGODIŠNJI MANDAT

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno će duvati umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak vjetar, sjeverni.
Jutarnja temperatura minus pet do 11, najvi&scaron;a dnevna nula do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano i vjetrovito

DO 16 STEPENI

Specijalno državno tužila&scaron;tvo odbacilo je krivičnu prijavu Nevladine organizacije &bdquo;Centar za građansko obrazovanje&ldquo; protiv četiri biv&scaron;e i sada&scaron;nje ministarke prosvjete, nauke i inovacija, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u vezi sa finansiranjem srednjih vjerskih &scaron;kola u Crnoj Gori.
Kako je saop&scaron;teno, krivična prijava je odbačena jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljene izvr&scaron;ile krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Iz SDT-a navode da je rje&scaron;enje o odbacivanju krivične prijave, u skladu sa zakonskim odredbama, dostavljeno Za&scaron;titniku imovinskopravnih interesa Crne Gore, kao zakonskom zastupniku države, uz obavje&scaron;tenje o pravu da u roku od 30 dana preduzme krivično gonjenje podizanjem neposredne optužnice ili da podnese pritužbu Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu radi preispitivanja odluke.
&ldquo;Odnosno da ima pravo da podnese pritužbu Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu i zahtijeva preispitivanje rje&scaron;enja o odbacivanju krivične prijave, dok je nevladina organizacija, kao podnosilac, samo obavije&scaron;tena da je krivična prijava odbačena, jer joj po Zakoniku o krivičnom postupku ne pripada pravo na preduzimanje gonjenja i pravo na podno&scaron;enje pritužbe, niti ima pravo da joj se dostavi odluka o odbacivanju krivične prijave&rdquo;, obja&scaron;njavaju iz SDT-a.
Saop&scaron;teno je i da je Za&scaron;titnik imovinskopravnih interesa Crne Gore podnio pritužbu Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu, koja je 3. decembra ove godine ocijenjena kao neosnovana.
"Nemamo saznanja da je, nakon odluke Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, Za&scaron;titnik imovinskopravnih interesa Crne Gore preduzeo krivično gonjenje prijavljenih lica", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju SDT-a-

SDT: Odbačena krivična prijava CGO jer ne postoji sumnja da su ministri izvršili krivično djelo

NVO PODNIJELA PRIJAVE PROTIV ČETIRI BIVŠE I SADAŠNJE MINISTARKE PROSVJETE

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) prihvatio je zahtjev za akreditaciju zajedničkog međunarodnog master akademskog studijskog programa Pomorska robotika u plavoj ekonomiji /Maritime Robotics in Blue Economy/, na engleskom jeziku.
Kako je saop&scaron;teno iz UCG, na sjednici Upravnog odbora odlučeno je i da se osnuje program cjeloživotnog učenja &bdquo;Održivi razvoj jahting i kruzing industrije&ldquo;, koji će biti realizovan na Pomorskom fakultetu Kotor, uz podr&scaron;ku Instituta za biologiju mora.
Iz UCG su kazali da je međunarodni master program Pomorska robotika u plavoj ekonomiji razvijen u okviru projekta Joint Master on Maritime Robotics in Blue Economy (MARBLE), finansiranog kroz program Interreg ADRION.
"Program će se realizovati u saradnji međunarodnog univerzitetskog konzorcijuma koji čine Univerzitet u Zagrebu &ndash; Fakultet elektrotehnike i računarstva (koordinator), UCG, Nacionalni tehnički univerzitet u Atini, Univerzitet u Trstu i Univerzitet u Sarajevu, uz podr&scaron;ku partnerske mreže iz Italije i Hrvatske", kaže se u saop&scaron;tenju.
Ciljevi programa su, kako se navodi, usmjereni na unapređenje znanja i istraživanja u oblasti pomorske robotike i njene primjene u plavoj ekonomiji, kao i na obrazovanje visoko kvalifikovanih stručnjaka sa interdisciplinarnim znanjima i vje&scaron;tinama za projektovanje i primjenu savremenih pomorskih tehnologija.
"Program će u početnoj fazi biti finansiran iz sredstava projekta, dok će se nakon isteka projektnog perioda dominantno finansirati iz &scaron;kolarina", kažu iz UCG, prenosi agencija Mina.
Iz te visokoobrazovne ustanove saop&scaron;tili su da će zajedničku diplomu izdavati Univerzitet u Zagrebu &ndash; Fakultet elektrotehnike i računarstva.
"Akreditacija zajedničkog studijskog programa biće sprovedena u skladu sa standardima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Hrvatske, koja je upisana u EQAR registar, dok je Senat UCG dao jednoglasno pozitivno mi&scaron;ljenje na podnijeti zahtjev", kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaju da je planirano da se program cjeloživotnog učenja &bdquo;Održivi razvoj jahting i kruzing industrije&ldquo; organizuje svake godine tokom ljetnjeg perioda.
"Namijenjen je studentima zavr&scaron;nih godina osnovnih i master studija, kao i zaposlenima u oblasti plave ekonomije iz Crne Gore i inostranstva", kažu sa UCG.
Kako su pojasnili, program se ponovo akredituje uz institucionalnu podr&scaron;ku Instituta za biologiju mora, kroz realizaciju projekta SKILLS, finansiranog iz programa Interreg IPA South Adriatic.
Iz UCG su istakli da, realizacijom tog programa, Pomorski fakultet Kotor dodatno afirmi&scaron;e svoju ulogu regionalnog centra znanja i istraživanja u oblasti pomorstva i održivog razvoja.
"Dok će uče&scaron;će predavača i polaznika iz vi&scaron;e zemalja dodatno doprinijeti internacionalizaciji obrazovnog procesa", dodaju u saop&scaron;tenju.
Kako su naveli iz UCG, Centar za unapređenje kvaliteta sprove&scaron;će proceduru akreditacije studijskog programa, podno&scaron;enjem zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa, kao i sadržajem i oblikom sertifikata o akreditaciji.

UO UCG prihvatio zahtjev: Novi master program u oblasti pomorske robotike

NA ENGLESKOM JEZIKU

Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) ne pokazuje potrebnu ozbiljnost i odgovornost u postupanju u predmetima koji imaju značajne posljedice po javni interes, čime se dodatno produbljuje sumnja u selektivnost i moguću nedodirljivost pojedinih subjekata i osoba, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Koordinator programa Ljudska prava u CGO, Ivan Vukčević, kazao je da je ta nevladina organizacija 12. novembra pro&scaron;le godine &nbsp;SDT-u podnijela krivičnu prijavu protiv nepoznatih osoba koje su od 2019. do 2023. odobrila isplatu ukupno 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih &scaron;kola u Crnoj Gori, suprotno odredbama Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Krivična prijava, kako je rekao, zasnovana je na Izvje&scaron;taju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koja je dala negativno mi&scaron;ljenje na usklađenost tih isplata sa zakonom.&nbsp;
&bdquo;Nalazi DRI nedvosmisleno ukazuju na postojanje elemenata zloupotrebe službenog položaja i značajnu &scaron;tetu nane&scaron;enu Budžetu Crne Gore&ldquo;, naveo je Vukčević.
On je kazao da su sredstva vjerskim &scaron;kolama isplaćivana na osnovu ugovora i aneksa ugovora, u skladu sa zaključcima Vlade.&nbsp;
&bdquo;Međutim, ni zaključci Vlade, niti ugovori i njihovi aneksi ne mogu biti pravno valjani ukoliko nijesu u skladu sa zakonom, &scaron;to je u ovom slučaju evidentno prekr&scaron;eno&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Navodi se da član 138 Op&scaron;teg zakona o obrazovanju jasno propisuje kriterijume za odobravanje sredstava, uključujući ekonomsku cijenu ko&scaron;tanja obrazovanja, broj učenika, koeficijenta programske grupe i druge mjerljive parametre.&nbsp;
DRI je, kako je rekao Vukčević, konstatovala da Ministarstvo nije dostavilo metodologiju za izračunavanje tih tro&scaron;kova, čime je onemogućena transparentna i zakonita raspodjela budžetskih sredstava, kao i uspostavljanje mehanizama koji sprečavaju koruptivno djelovanje javnih funkcionera.&nbsp;
&bdquo;To ukazuje da su predstavnici Ministarstva svoj posao radili neodgovorno i nanijeli &scaron;tetu državnom budžetu, pa je bilo neophodno da SDT svojim istražnim radnjama ustanovi odgovornost lica koja su odlučivala o ovakvim raspodjelama&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Međutim, kako je rekao Vukčević, specijalni tužilac Miroslav Turković donio je rje&scaron;enje o odbacivanju krivične prijave, bez navođenja obrazloženja razloga za takvu odluku.&nbsp;
Prema njegovim riječima, time je izostala i minimalna transparentnost koja se očekuje u predmetima od izuzetnog javnog interesa.
&ldquo;Da se ovom predmetu pristupilo povr&scaron;no može ukazati i činjenica da se u rje&scaron;enju pominje i krivična prijava Crnogorskog helsin&scaron;kog komiteta, bez ikakvog poja&scaron;njenja njihove navodne povezanosti sa prijavom CGO-a&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Vukčević je rekao da je predstavnik te organizacije javno saop&scaron;tio da krivičnu prijavu SDT-u nije podnosio.&nbsp;
&bdquo;Ovakva nepreciznost ukazuje i na izostanak dužne pažnje tužioca u postupanja u ovom predmetu&ldquo;, naveo je Vukčević.
Rje&scaron;enje SDT-a, kako je kazao, ne precizira ni predmet krivične prijave, &scaron;to je problematično imajući u vidu da je CGO SDT-u podnosio vi&scaron;e prijava.&nbsp;
&bdquo;Takva neodređenost onemogućava djelotvorno kori&scaron;ćenje pravnih sredstava. Tome se pridružuju i činjenične gre&scaron;ke, uključujući netačno navođenje datuma dopune prijave, dan koji u tom trenutku jo&scaron; nije do&scaron;ao (28.12.2025. godine). Ukoliko nije u pitanju vremenska ma&scaron;ina, riječ je o jo&scaron; jednom izrazu nepažnje u postupanju&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Sve to, kako je rekao Vukčević, ukazuje na ukupan nedostatak posvećenosti predmetu koji se odnosi na nezakonito raspolaganje vi&scaron;emilionskim iznosima iz državnog budžeta kada su u pitanju određeni subjekti u dru&scaron;tvu.&nbsp;
&bdquo;Izostanak obrazloženja, nepreciznosti i kontradikcije u rje&scaron;enju, kao i selektivni pristup u poređenju sa drugim predmetima znatno manjeg finansijskog obima, otvaraju pitanje postojanja za&scaron;tićenog statusa određenih struktura pred SDT-om&ldquo;, ocijenio je Vukčević.
On je kazao da ostaje upitno i na osnovu kojih kriterijuma Tužila&scaron;tvo određuje prioritete u postupanju i čiji se interesi ovakvim pristupom zapravo &scaron;tite, &bdquo;jer je evidentno da to nije javni interes&ldquo;.
&bdquo;Stoga je CGO uputio pritužbu Tužilačkom savjetu zbog ovakvog postupanja tužioca Turkovića tražeći da Tužilački savjet, shodno nadležnostima, izvr&scaron;i uvid u postupanje tužioca i iskaže svoj stav&rdquo;, naveo je Vukčević. &nbsp;
Kako je rekao, nezakonito raspolaganje budžetskim sredstvima predstavlja ozbiljnu dru&scaron;tvenu opasnost i zahtijeva punu pažnju i profesionalan odgovor nadležnih organa.
&bdquo;CGO očekuje da tužila&scaron;tvo postupa dosljedno, transparentno i neselektivno, uz temeljno obrazložene odluke. Samo takvim postupanjem može se osnažiti povjerenje javnosti i obezbijediti da tužila&scaron;tvo ispuni svoju ulogu za&scaron;tite javnog interesa i vladavine prava&ldquo;, naveo je Vukčević.

Vukčević: Vjerske škole još jedan pokazatelj da za SDT postoje privilegovani

"ČIME SE DODATNO PRODUBLJUJE SUMNJA U SELEKTIVNOST I MOGUĆU NEDODIRLJIVOST POJEDINIH"

Na gradskom trgu u Bijelom Polju, s početkom u 13 , biće održan Festival &ldquo;&Scaron;arenih čarapa&rdquo;, inkluzivna manifestacija posvećena djeci i mladima sa pote&scaron;koćama u razvoju, posebno osobama sa Daunovim sindromom.
Festival realizuje kompanija Modesty MK d.o.o., u saradnji sa dnevnim centrima, lokalnim zajednicama i uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
- Ovaj topli i nježan događaj, podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore, okuplja djecu, roditelje, pedagoge, umjetnike i građane iz vi&scaron;e crnogorskih gradova, stvarajući prostor u kojem se svaka različitost po&scaron;tuje, a svaka du&scaron;a slavi.
&Scaron;arene čarape su mnogo vi&scaron;e od simpatičnog modnog detalja &ndash; one su simbol prihvatanja, razumijevanja i bezuslovne ljubavi. Na Festivalu, kroz radionicu oslikavanja čarapa, djeca i mladi izraziće svoju kreativnost, ma&scaron;tu i poruke koje govore vi&scaron;e od riječi - navodi se u najavi.&nbsp;
Program festivala uključuje:
- Kreativne radionice i izložbu radova djece iz dnevnih centara,
- Nastupe djece i mladih iz Bijelog Polja, Mojkovca, Rožaja i Podgorice,
- Muzičke tačke mladih izvođača sa sjevera Crne Gore.&nbsp;
Festival traje jedan sat, ali njegove poruke odzvanjaće mnogo duže &ndash; u srcima svih koji ga posjete, dodaju organizatori.&nbsp;
- To nije samo događaj &ndash; to je trenutak koji podsjeća da je ljepota u raznolikosti, a snaga u ljubavi i podr&scaron;ci.
Pridružite nam se, donesite osmijeh i obujte &scaron;arene čarape. Zajedno možemo pokazati koliko je svijet ljep&scaron;e mjesto kada se vidi srcem.
Vidimo se &ndash; jer inkluzija nije samo riječ, ona je čin - pi&scaron;e u najavi.

Festival “Šarenih čarapa” danas na trgu u Bijelom Polju

OD 13 SATI

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) kazali su za "Dan" da je u toku prvog polugodi&scaron;ta &scaron;kolske 2025/26. u Informacionom sistemu crnogorskog obrazovanja (MEIS) evidentirano 47 slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja. Kako ističu, najče&scaron;ći oblici nasilja u &scaron;kolama bili su verbalno, emocionalno i fizičko.
Putem besplatne linije za prijavu vr&scaron;njačkog nasilja pri MPNI evidentirano je samo sedam slučajeva.
Iz Zavoda za &scaron;kolstvo Crne Gore ranije su za "Dan" saop&scaron;tili da je u prethodnoj &scaron;kolskoj godini (2024/2025) evidentirano 98 slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja. &Scaron;kolske 2023/2024. registrovano je sedam slučajeva vi&scaron;e &ndash; 105, a u 2022/2023 &ndash; 86.
&ndash; Od početka &scaron;kolske 2024/25. godine, u &scaron;kolama su uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih &scaron;kola i 44 srednje &scaron;kole angažovani za&scaron;titari. Ova mjera, iako privremena, pokazala se kao djelotvorna tokom prethodne &scaron;kolske godine i predstavlja prelazno rje&scaron;enje do uspostavljanja trajnog sistema za&scaron;tite, kroz angažovanje &scaron;kolskih policajaca ili druge vidove obezbjeđenja u saradnji sa Ministarstvom unutra&scaron;njih poslova &ndash; saop&scaron;tili su iz Ministarstva prosvjete.
U odgovoru na pitanje da li će &scaron;kole u drugom polugodi&scaron;tu obilaziti policija (pozornici), iz MPNI su podsjetili da je taj resor ranije podržao inicijativu koju je pokrenula Mreža savjeta roditelja sa ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici.
&ndash; Imajući u vidu da pomenuto pitanje nije u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, očekujemo da će nadležno ministarstvo sagledati pomenutu inicijativu u skladu sa raspoloživim kapacitetima, a sve u cilju najboljeg interesa djece &ndash; istakli su iz MPNI.
Iz tog resora, na čijem čelu je ministarka Anđela Jak&scaron;ić Stojanović, poručuju da borba protiv vr&scaron;njačkog nasilja zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih dru&scaron;tvenih aktera &ndash; obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog dru&scaron;tva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Podsjećaju da je Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama, a roditelju su u obavezi da prate pona&scaron;anje djece, sarađuju sa &scaron;kolom i osiguravaju redovno pohađanje nastave. Takođe, kako su dodali, u cilju preventivnog djelovanja izmijenjen je pravilnik, na osnovu kojeg je sada povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u ustanovama. &Scaron;kolama je na raspolaganju i protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vr&scaron;njačkog nasilja i vandalizma. Na inicijativu tog ministarstva, &scaron;kolski odbori donijeli su odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
&ndash; Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja, u svim &scaron;kolskim objektima postavljen je video-nadzor. Takođe, &scaron;kole koje su prepoznale potrebu da se &scaron;kolska dvori&scaron;ta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika dobile su podr&scaron;ku za realizačiju tih aktivnosti &ndash; dodaju iz resora prosvjete.

Za četiri mjeseca 47 slučajeva vršnjačkog nasilja u školama

SAOPŠTENO IZ MINISTRSTVA PROSVJETE

Direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju, potvrđeno je TV Vijesti.
Ostavka dolazi u trenutku kada je Institut za bolesti djece suočen sa ozbiljnim kadrovskim izazovima, na koje je Majić nedavno javno upozoravao.
Gostujući nedavno u emisiji &ldquo;Boje jutra&rdquo; na Televiziji Vijesti, Majić je rekao da se Dječja bolnica suočava sa najavljenim odlaskom vi&scaron;e ljekara, kao i deset medicinskih sestara, među kojima su i najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada upozorio i na preopterećenost zdravstvenog sistema, te te&scaron;ke uslove u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje navodeći da pored brojnih apela nije bilo sluha za njihove zahtjeve.
&ldquo;To su visoka temperatura, upala grla, ka&scaron;alj &ndash; sve ono &scaron;to bi trebalo da zbrinjava izabrani pedijatar. Međutim, nakon 21 sat u Podgorici nemate nijednog pedijatra u primarnoj zdravstvenoj za&scaron;titi, pa sav teret pada isključivo na na&scaron;u bolnicu&rdquo;, kazao je tada Majić.
On je tada uporedio uslove rada u javnom i privatnom sektoru, upozoravajući da država vi&scaron;e nije konkurentna kada je riječ o zadržavanju zdravstvenog kadra.

Velibor Majić podnio ostavku

NA FUNKCIJU DIREKTORA INSTITUTA ZA BOLESTI DJECE

Za Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda je na večera&scaron;njoj sjednici parlamenta ponovo je izabran Sini&scaron;a Bjeković.
Izbor Bjekovića je u Skup&scaron;tini podržalo 50 poslanika, a nije bilo uzdržanih ili glasova protiv.
Predsjednik države Jakov Milatović kazao je ranije, obrazlažući svoj predlog u Skup&scaron;tini, da je Bjeković opravdao je povjerenje koje mu je ukazano i da njegova biografija i reference potvrđuju njegovu stručnost.&nbsp;

Bjeković ponovo izabran za zaštitnika ljudskih prava i sloboda