Društvo

Objavljujući biografije kandidata za sudije Ustavnog suda Jovana Jovanovića i Mirjane Radović, Skup&scaron;tina Crne Gore&nbsp; otkrila je njihove matične brojeve i brojeve ličnih karata.
Gre&scaron;ka je nastala kada su, uz ostalu dokumentaciju, na sajtu objavljene i fotokopije ličnih karata kandidata, na čijoj poleđini su ostali vidljivi ovi podaci.
Iako su sa većine dokumenata uklonjeni matični brojevi i ostali lični podaci, previd priređivača doveo je do ozbiljnog propusta.
Pobjeda je, odmah nakon &scaron;to je uočila problem, o tome obavijestila Agenciju za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) i Skup&scaron;tinu Crne Gore. Redakcija nije objavila priču dok Skup&scaron;tina nije reagovala i uklonila dokumenta, kako bi spriječila da podaci postanu dostupni &scaron;iroj javnosti i čitaocima koji bi ih mogli dodatno dijeliti.
Iz AZLP-a su poručili da će slučaj tretirati kao inicijativu za vr&scaron;enje nadzora, kako bi se utvrdilo činjenično stanje. Skup&scaron;tina je, s druge strane, priznala propust i navela da je riječ o tehničkoj gre&scaron;ci.
- Objava navedenih podataka dogodila se usljed tehničkog propusta prilikom obrade pristigle dokumentacije. Gre&scaron;ka je ispravljena u najkraćem roku, a podaci su propisno uklonjeni sa veb-stranice Skup&scaron;tine Crne Gore - saop&scaron;teno je iz Odjeljenja za odnose s javno&scaron;ću, uz izvinjenje zbog nenamjernog propusta.
Ipak, problem nije potpuno rije&scaron;en. Iako su kopije ličnih karata uklonjene iz javne pretrage, podaci su i dalje bili vidljivi putem direktnog linka koji je Pobjeda ranije poslala Skup&scaron;tini i AZLP-u. Jo&scaron; jednom se pokazalo da staro pravilo &ndash; jednom na internetu, uvijek na internetu &ndash; i dalje važi.
Upozorenje prije propusta
Zanimljivo je da je samo nekoliko dana ranije AZLP upozorila institucije da prilikom objavljivanja dokumenata na svojim sajtovima moraju pažljivo anonimizovati lične podatke.
Agencija je u prethodnom periodu primila vi&scaron;e pritužbi građana upravo zbog objavljivanja dokumenata koji nijesu adekvatno za&scaron;tićeni &ndash; među njima i onih koji su se nalazili na portalu Vlade Crne Gore.
Zbog toga se AZLP obratila Ministarstvu javne uprave, koje upravlja vladinim portalom, zahtijevajući da upozori administratore da se moraju pridržavati Zakona o za&scaron;titi podataka o ličnosti. Agencija je uočila da se slični propusti de&scaron;avaju i u drugim institucijama.
Kazali su da je evidentna namjera rukovaoca da za&scaron;titi lične podatke markiranjem crnom bojom, ali, kako su upozorili, takvi &bdquo;zacrnjeni&ldquo; podaci često ostaju čitljivi zumiranjem dokumenta ili na određenim uređajima
Umjesto povr&scaron;ne anonimizacije, Agencija preporučuje fizičko prekrivanje podataka neprozirnom trakom ili drugi metod koji ih čini potpuno nečitljivim.
- Afirmi&scaron;ući pravo javnosti da zna, uz istovremeno po&scaron;tovanje prava na privatnost, apelujemo na sve rukovaoce da s dužnom pažnjom objavljuju dokumenta i spriječe povredu prava građana &ndash; smatraju u AZLP.
Građani sve svjesniji, problemi sve složeniji
U godi&scaron;njoj analizi rada, AZLP konstatuje rast broja pritužbi i žalbi građana, &scaron;to pokazuje da svijest o pravima u oblasti za&scaron;tite privatnosti postaje sve veća.
- Istovremeno se suočavamo s novim izazovima &ndash; od zloupotrebe podataka u digitalnom prostoru do balansiranja između za&scaron;tite privatnosti i javnog interesa - navodi se u izvje&scaron;taju.
Agencija ukazuje da građani sve če&scaron;će traže za&scaron;titu zbog neosnovanog zadržavanja ličnih karata od trećih lica, obrade podataka prilikom kupovine robe, neovla&scaron;ćenog kori&scaron;ćenja brojeva telefona u marketin&scaron;ke svrhe, video-nadzora u stambenim zgradama, hotelima i drugim objektima.
- Rapidni razvoj tehnologije, globalni izazovi u regulaciji, sve veća upotreba interneta, dru&scaron;tvenih mreža i vje&scaron;tačke inteligencije zahtijevaju posebnu pažnju cijelog dru&scaron;tva - ističu iz Agencije.
Slučaj KCCG: Objavljeni matični brojevi 700 pacijenata
Koliko nepažnja u postupanju s ličnim podacima može biti ozbiljna, pokazuje i pro&scaron;logodi&scaron;nji slučaj Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda tada je utvrdio da je KCCG povrijedio pravo pacijenata na za&scaron;titu ličnih podataka kada je objavio listu čekanja s imenima i matičnim brojevima vi&scaron;e od 700 pacijenata.
Zamjenica za&scaron;titnika Tatjana Radović-Todorović formirala je predmet nakon &scaron;to je portal CDM objavio informaciju o ovom propustu. Iz KCCG-a su saop&scaron;tili da je za gre&scaron;ku odgovorna zaposlena iz Službe za poslove informacionog sistema, protiv koje je pokrenut disciplinski postupak.
Nakon &scaron;to je propust otkriven, KCCG je u roku od nekoliko sati uklonio sporne liste i objavio nove, sa &scaron;ifrovanim podacima.
- Internet, kao javni prostor u kojem su dostupni brojni podaci iz privatne sfere pojedinaca, mora se pratiti s dužnom pažnjom i razvijenim kontrolnim mehanizmima radi sprečavanja i prevencije zloupotreba - poručeno je iz institucije Za&scaron;titnika. Objavljivanje ličnih podataka fizičkih osoba na internetu predstavlja invazivan i rizičan način obrade, jer otvara prostor za njihovu zloupotrebu u različite svrhe.
Propust Skup&scaron;tine jo&scaron; jednom je pokazao koliko je tanka linija između transparentnosti i privatnosti.
Dok institucije objavljuju dokumenta u ime javnog interesa, internet i dalje podsjeća da - jednom kada lični podaci postanu javni, povratka nema.

Skupština objavila, pa „uklonila“ lične karte kandidata za Ustavni sud, ali internet ne zaboravlja

NOVI PROPUST DRŽAVNIH ORGANA U ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA

Skupi stanovi i kirije ne idu na ruku ni mladima koji u Podgoricu dođu iz drugih gradova da bi studirali. Za jednosoban stan, zavisno od lokacije, potrebno im je da odvoje minimum 350 eura, dok se veći iznajmljuju za vi&scaron;e.
&ldquo;&Scaron;to se tiče studenta, oni su posljednjih godina u sve težoj situaciji, međutim i oni na neki način nađu rje&scaron;enje. Uglavnom dva druga ili dvije drugarice ili brat i sestra uzimaju jednostoban stan pa dijele tro&scaron;kove, jer to je jedini način. Ili na primjer uzmu dvostoban stan pa ih je tu troje ili četvoro&ldquo;, ističe agent za nekretnine Haris Osmanagić.
Bruco&scaron; Dalila Falja do&scaron;la je u Podgoricu iz Rožaja &ndash; jedna je od mnogih studentkinja koji su primorane da žive privatno, ali kako ističe, srećna je &scaron;to stan i tro&scaron;kove kirije dijeli sa sestrom.
&ldquo;Trenutno živim sa sestrom i jako je izazovno, plus plaćam fakultet i sve to. Radile smo sezonski, a planiram i ove godine da radim da bih ujednačlila budžet, a sa obzirom na to nisam odavde &ndash; sve to ko&scaron;ta&ldquo;, kazala je Falja.
Njena koleginica Svetlana So&scaron;ić iz Bijelog Polja imala je sreće da dobije pravo na studentski dom &ndash; u suprotnom kaže da ne zna kako bi mogla da studira u Podgorici.
&ldquo;Ja mislim da je to jako izazovno zato &scaron;to su kirije u posljednje dvije godine, kao i sve druge cijene, jako podignute, pa čak i do 500 eura. Tako da bi studentima bilo mnogo korisnije da su u studijenskom domu i da svako ima pravo na to mjesto&ldquo;, kazala je ona.
Za razliku od Svetlane, Nikolaj Čabarkapa iz Pljevalja nije uspio da dobije dom, zbog čega je bio primoran da napusti fakultet.
&ldquo;Počeo sam da sturiram na Prirodno-matematičkom fakultetu, ali nisam mogao da ga zavr&scaron;im zbog toga &scaron;to sam morao da tražim posao, jer nisam mogao da platim stan. Onda je tu poku&scaron;aj bio i da studiram, i da radim, da zaradim, jer sami stanovi su skupi, minimum je 400 eura da se nađe stan. I onda vam dođe skoro nemoguće, da bi se studiralo, mora da se živi u studentskom domu, jer ovako jedino kod rodbine da neko stanuje. A za nekoga sa strane tipa iz strane zemlje da dođe ovdje, veoma je te&scaron;ko da se prilagodi tome&ldquo;, navodi on.
&nbsp;

Osmanagić: Studenti u sve težoj situaciji, za iznajmljivanje jednosobog stana u Podgorici potrebno 350 eura

ŽIVOT U GLAVNOM GRADU POSTAJE SVE KOMPLIKOVANIJI I ZA MLADE

U Crnoj Gori broj razvoda raste iz godine u godinu. Nekada se brak doživljavao kao svetinja, danas ga sve če&scaron;će razara svakodnevni stres, nasilje i nezadovoljstvo. Sve vi&scaron;e porodica zavr&scaron;ava pred sudom, a posljedice osjećaju djeca, ali i sami partneri.
Nekada "u dobru i u zlu i dok nas smrt ne razdvoji", a danas obećanje koje vi&scaron;e ne vrijedi. Sve vi&scaron;e parova zavr&scaron;ava pred sudom, dok svakodnevni problemi razaraju ono &scaron;to je doskoro izgledalo nepokolebljivo.
"Trend broja razvoda u Crnoj Gori je, nažalost, u ogromnom rastu. Čini mi se da broj sklopljenih brakova i broj razvedenih brakova apsolutno mogu parirati jedan drugom, &scaron;to je poražavajuća činjenica. U odnosu na 2005. broj razvoda je porastao čak 30 odsto", kazala je advokatica Snežana Mićanović-Nikčević.
Emocionalna istina iza razvoda često je skrivena. Nekada se radi o nasilju, prevari, porocima, a nekad je tu svakodnevno nezadovoljstvo i nesklad koji se godinama gomilaju.
"Veliki je broj slučajeva nasilja u porodici, to je jedan od ključnih razloga za razvod braka. Netolerancija, poroci i trka za novcem sve vi&scaron;e udaljavaju bračne drugove jedne od drugih", dodala je Mićanović-Nikčević.
Komentar je dala i psiholo&scaron;kinja Adrijana Pejaković.
"Ako se u partnerskom odnosu ponavljaju neki obrasci, a tu ne dolazi do promjene, jedan partner odluči da je to to, a če&scaron;će su to žene koje na psihoterapiji dolaze do te odluke, ako dođu one su već odlučile da se razvedu", rekla je Pejaković.
Postoje periodi kad se zavr&scaron;i zaljubljenost, nakon godinu, dvije, tri ljudi počnu da se upoznaju. Vide osobu sa manama i vrlinama, ali ako ja na nju projektujem nezadovoljstvo, može da se desi da se u toj fazi razvedemo", dodala je Pejaković.
Neki parovi rastu zajedno, neki se razvijaju odvojeno. Nekad je rastanak, smatraju stručnjaci, zdravije rje&scaron;enje nego ostajanje u zajednici koja ne funkcioni&scaron;e.
"Ako mi taj razvod sprovedemo kako treba, to je proces, mnogo je bolji taj razvod za porodicu i djecu, jer mi taj razvod možemo da prebolimo", kazala je Pejaković.
A kad ljubav postane prava borba za opstanak, zakonski putevi ostaju jedini izlaz.

Advokatica Mićanović-Nikčević: Razvodi u Crnoj Gori u ogromnom porastu

"OSIM NASILJA, POROCI I TRKA ZA NOVCEM SVE VIŠE UDALJAVAJU BRAČNE DRUGOVE"

Poslanici Pokreta Evropa sad Gordan Stojović i Milo&scaron; Pižurica podnijeli su prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron; kojim traže da se, pored ostalog, iz tog akta izbri&scaron;e riječ ,,nasilne&ldquo; u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine. Poslanici obrazlažu da njihov potez nije usmjeren na reviziju istorijskih činjenica, već na prevazilaženje negativnih konotacija i smanjenje polarizacije dru&scaron;tva, ali istoričar Vukota Vukotić smatra da se radi o &ndash; brutalnom prekrajanju istorije.
- Ne znam kome može da prođe ovo obrazloženje, jer nema negativnih konotacija istine. Ne&scaron;to se desilo i to je tako. U svakom slučaju, ovo je jo&scaron; jedan poku&scaron;aj da se nametne volja diktirana iz centara van Crne Gore &ndash; rekao je Vukotić u izjavi za Pobjedu.
Poslanici Stojović i Pižurica predložene izmjene zakona dostavili su u petak Skup&scaron;tini čiji je predsjednik Andrija Mandić. Poslanici su obrazložili da se jedna od ključnih izmjena tiče brisanja termina ,,nasilne&ldquo; iz člana jedan zakona. U aktuelnom Zakonu pi&scaron;e &ndash; Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njego&scaron;, ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron;, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine.
- Jedna od ključnih izmjena odnosi se na brisanje termina ,,nasilne&ldquo; iz člana 1 zakona, &scaron;to nije usmjereno na reviziju istorijskih činjenica, već na prevazilaženje negativnih konotacija i smanjenje polarizacije dru&scaron;tva koje je kori&scaron;ćenje ovog termina do sada izazvalo. Termin nasilna aneksija nosi duplo značenje, jer je sama aneksija po definiciji čin koji podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa dodatno nagla&scaron;avnje nasilna postaje suvi&scaron;no. Ovim se želi promovisati dijalog i pomirenje u dru&scaron;tvu uz očuvanje po&scaron;tovanja prema zajedničkoj istorijskoj ba&scaron;tini Crne Gore &ndash; naveli su poslanici u obrazloženju iniciranih izmjena.
Istoričar Vukotić ističe da se upravo ovdje radi o brutalnom prekrajanju istorije.
- Zaista niko ne može da porekne da je nasilno ukinuta vladavina dinastije Petrović-Njego&scaron; 1918. Božićni ustanak i represija koja je uslijedila su dokaz tome. Ovo je jo&scaron; jedan perfidan poku&scaron;aj da se prekroji crnogorska pro&scaron;lost po volji trenutno vladajuće većine. Jer njihovo pomirenje znači da svi prihvatimo njihove stavove i nema grke onda &ndash; rekao je Vukotić.

Vukotić: Brutalno prekrajanje istorije

"JOŠ JEDAN PERFIDAN POKUŠAJ DA SE PREKROJI CRNOGORSKA PROŠLOST"

U većem dijelu Crne Gore tokom dana će biti sunčano.
Samo će u sjevernim predjelima biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena u drugom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar u jutarnjim časovima slab do umjeren pretežno sjeverni, a tokom dana slab promjenljiv.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 11 do 24 stepeni.

Danas do 24 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Februar naredne godine rok je do kojeg građani mogu predati zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.
Rokovi teku, ali se pojavljuju i prepreke, javlja Televizija Crne Gore. Neusklađenost zakona o katastru sa novim zakonom o legalizaciji usporili su proces.&nbsp;
Legalizacijom objekata vlasnici dobijaju odgovarajuće dozvole, pravno reguli&scaron;u status objekata koje su izgradili, uvode ih u katastarsku evidenciju i nakon zavr&scaron;enog procesa mogu ih prometovati ili dati u nasljeđe bez ikakvih prepreka. Prvi korak je angažovanje geodetskih agencija koje premjeravaju objekat i izrađuju elaborat koji vlasnik predaje katastru na ovjeru. Nakon ovjeravanja elaborata vlasnik u sekretarijatu za urbanizam popunjava zahtjev za legalizaciju.
"Uz zahtjev dostavlja ovjereni geodetski elaborat izvedenog stanja objekta koji treba da ovjeri od strane uprave za nekretnine i list nepokretnosti koji je dokaz da je taj objekat već upisan u katastar", saop&scaron;tio je Mladen Plemić iz geodetske agencije.
Procedura je detaljno obja&scaron;njena na sajtu legalizuj.me i na prvi pogled ne djeluje komplikovana za vlasnike objekata osnovnog stanovanja. Ipak, ne ide sve ba&scaron; tako glatko zbog neusklađene zakonske regulative i određenih nedovr&scaron;enih procesa.
Za vi&scaron;e od 100 000 ljudi u Crnoj Gori pitanje legalizacije jedno je od važnijih u ovom trenutku. Ponovo su pokrenute procedure po novom zakonu o legalizaciji. To je na neki način Lex specijalis, međutim, trenutno katastri u op&scaron;tinama ne ovjeravaju elaborate. Dakle nije moguće u ovom trenutku podnijeti zahtjev u zavodu za urbanizam, a rok je do februara naredne godine.
Nakon postavljanja ortofoto snimka iz jula ove godine na geoportalu i izmjena Zakona o državnom premjeru i katastru, Katastar će ovjeravati elaborate i građani će moći predavati zahtjeve za legalizaciju u sekretarijatu za urbanizam, rekao je Nikola Ražnatović direktor Direktorata za legalizaciju. TVCG nije uspjela da dobije odgovor iz nadležnog Direktorata da li će biti produžen rok od &scaron;est mjeseci za predaju zahtjeva koji ističe u februaru.
"Rok od 6 mjeseci opet je nerealan ako bi svi ljudi u&scaron;li u postupak legalizacije, nerealno da se sve to zavr&scaron;i u tom periodu", kaže Plemić.
Zakonom je predviđeno formiranje komisija koje će obilaziti objekte, a činiće ih tri člana: geodeta, pravnik i arhitekta ili statičar. Svi vlasnici, koji su prethodnih godina u&scaron;li u proces legalizacije, predajom zahtjeva u sekretarijatu za urbanizam nastavljaju tamo gdje su stali.
"Ukoliko su bile neke izmjene moraće da predaju na ovjeru ponovo te elaborate ili u urbanizam ili u katastar da bi se vidjelo da li to odgovara stvarnom stanju na terenu jer komisije koje se formiraju moraće da idu od objekta do objekta da uporede geodetski snimak sa faktičkim stanjem na terenu", kaže Plemić.
Čak i oni vlasnici koji su u prethodnom periodu dobili pravosnažno i izvr&scaron;no rje&scaron;enje o ru&scaron;enju nelegalnog objekta, prema novom zakonu mogu opet da pokrenu proces legalizacije, kaže sagovornik TVCG.
Vi&scaron;e nije potreban elaborat o stabilnosti objekata do 500 kvadrata koji izrađuju statičari već će biti dovoljan izvje&scaron;taj za objekte od 200 do 500 kvadrata, koji se ne reviduje, i izjava vlasnika da je odgovoran za eventualne &scaron;tete po treće lice.
To će legalizaciju objekata osnovnog stanovanja učiniti jeftinijom, a za sad se ne zna koliko će u kojoj op&scaron;tini ona ko&scaron;tati. Uz to nisu definisane procedure i forma elaborata pa ih pojedini katastri vraćaju na doradu na osnovu ličnog stava službenika Uprave za nekretnine, dodaje Plemić.
&nbsp;

Rok za legalizaciju ističe u februaru: Procedure usporene zbog neusklađenih zakona

POJAVILE SU SE I ODREĐENE PREPERKE  ZA GRAĐANE

Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje Entry/Exit System (EES) &ndash; novog digitalnog sistema za evidentiranje na spoljnim granicama 29 evropskih zemalja &Scaron;engena.
Umjesto pečatiranja paso&scaron;a, pri prvom ulasku poslije starta EES-a biće uzeti biometrijski podaci (fotografija lica i otisci prstiju) i podaci iz paso&scaron;a, najče&scaron;će na kioscima ili kontrolnim &scaron;alterima. Uvođenje je postepeno (6 mjeseci) do 10. aprila 2026., pa je moguće da na nekim prelazima prvih mjeseci i dalje dobijete pečat.
Da li je potrebno da platite pred prvi ulazak u EU?
Ne. Za EES se ni&scaron;ta ne plaća &ndash; to je granična procedura na licu mjesta. (Ne mije&scaron;ati sa budućim ETIAS odobrenjem koje stiže tek krajem 2026. i ima taksu)
Da li je potrebno da se prijavite online i popunite formular pred prvi ulazak u EU?
Ne. Za EES nema online prijave unaprijed. Prvi put poslije 12. oktobra unosite podatke/biometriju na granici (kiosk/&scaron;alter).
Koliko važi dozvola za ulazak u EU?
Za EES ne postoji &bdquo;dozvola&ldquo; &ndash; to je evidencija prelaska granice i biometrije, pa nema roka &bdquo;važenja&ldquo;. ETIAS (koji kreće krajem 2026.) biće validan 3 godine ili do isteka paso&scaron;a (&scaron;to prije nastupi).
Da li je potrebna dozvola za ulazak u EU od 12. oktobra?
Ne. Od 12. oktobra se mijenja način kontrole (EES), ne uvodi se obavezna dozvola. ETIAS će biti dodatna, odvojena obaveza tek od kraja 2026. i do tada nije potrebna.
U kojim sve državama važe nova pravila za ulazak u EU od 12. oktobra?
EES se primjenjuje na spoljnim granicama 29 zemalja &Scaron;engenskog područja (članice + asocirane): Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Če&scaron;ka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihten&scaron;tajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norve&scaron;ka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, &Scaron;panija, &Scaron;vedska i &Scaron;vajcarska. Irska ne učestvuje, a Kipar nije u &Scaron;engenu.
Kako izgleda procedura na granici za ulazak u EU od 12. oktobra?
Prvi ulazak poslije 12. oktobra 2025.: skeniranje paso&scaron;a + fotografija lica + četiri otiska prstiju na kiosku/&scaron;alteru; zatim verifikacija kod graničara.
Sljedeći ulasci: brži prolaz jer je biometrija već u sistemu (i dalje se obavlja identifikacija).
Napomena: očekuju se gužve/duža čekanja tokom prvih mjeseci, naročito na prelazima sa velikim protokom. Djeca ispod 12 godina su izuzeta od uzimanja otisaka prstiju.

Od sjutra nova pravila za ulazak u EU: Šta treba da znate o novom EES sistemu

NOVU DIGITALNI SISTEM ZA EVIDENTIRANJE NA SPOLJNIM GRANICAMA 29 EVROPSKIH ZEMALJA ŠENGENA

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano, poslijepodne ponegdje umjereno oblačno.
Na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo ili samo ponegdje uz malo ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura tri do 16, najvi&scaron;a dnevna od osam do 24 stepen.

Na jugu sunčano, na sjeveru oblačno, do 24 stepena

Mentalno zdravlje na&scaron;eg stanovni&scaron;tva veoma je naru&scaron;eno, jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatar u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
"Bilježi se porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim pona&scaron;anjem, zatim bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja. Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u &scaron;koli, porodici, na dru&scaron;tvenim mrežama. Tu je i vr&scaron;njačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice", ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da ako imamo neki od simptoma, kao &scaron;to su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno je da potražimo pomoć profesionalca.
"U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili kom&scaron;iji, bitno je da znamo &scaron;ta treba, a &scaron;ta ne treba da mu kažemo.
Najgore je nekome reći da nije to ni&scaron;ta, nije ni&scaron;ta stra&scaron;no, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogre&scaron;no je savjetovati mu da izađe malo, da pro&scaron;eta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, rije&scaron;iće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli.
Za razliku od takvog stava, potrebno je slu&scaron;ati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako &scaron;to ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički re&scaron;ite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život", objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da za&scaron;titimo svoje mentalno zdravlje.
"Trebamo njegovati &scaron;to zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi ne&scaron;to &scaron;to je nama prijatno, &scaron;to je nama lijepo, i u čemu uživamo.
Na taj način se rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje. Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi do&scaron;li do sindroma sagorijevanja koji je sve vi&scaron;e prisutan u svijetu, pa i kod nas.
Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj na&scaron;eg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podr&scaron;ke i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i dru&scaron;tvu", zaključila je dr Ražnatović.

Psihijatar u KCCG: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

"MENTALNO ZDRAVLJE NAŠEG STANOVNIŠTVA VEOMA JE NARUŠENO"

Bez poznanstava, bez jezika i bez sigurnog oslonca, Milisav Miko Obradović je krenuo iz Berana u svijet sa jednim ciljem &ndash; da sebi stvori bolji život. Između te&scaron;kih poslova, studentskih dana u Beogradu i prvih godina u Njemačkoj, gradio je put koji će ga odvesti do osnivanja kompanije ,,Bentley Inomed&ldquo;, čiji medicinski uređaji danas spa&scaron;avaju djecu i odrasle &scaron;irom planete, pi&scaron;e Pobjeda.
Njegov uspon od pastira do svjetski priznatog inovatora pokazuje koliko snaga ljudskog duha može da promijeni sudbinu.
Te&scaron;ki počeci
U razgovoru za Pobjedu, Obradović se prisjeća djetinjstva u Lubnicama, odlaska iz Berana, te&scaron;kih početaka u inostranstvu i trenutka kada je odlučio da sam, bez podr&scaron;ke velikih sistema, napravi ne&scaron;to &scaron;to će trajno mijenjati ljudske živote. Odrastao u siroma&scaron;tvu, među brdima i poljima koja su ga naučila radu i izdržljivosti, već kao dječak sanjao je da se otrgne iz zabačenog kraja i stvori sebi bolji život. Taj san ga je poveo iz Berana u Beograd, a potom u Njemačku, gdje je &ndash; bez znanja jezika i bez oslonca &ndash; počeo iznova, od najtežih poslova, da bi naposljetku stao rame uz rame sa svjetskim inovatorima u oblasti medicinske tehnologije.
Danas, kao osnivač kompanije ,,Bentley Inomed&ldquo;, čiji proizvodi spa&scaron;avaju živote pacijenata &scaron;irom svijeta, Obradović sa ponosom govori o putu koji ga je od pastira iz Lubnica doveo do mjesta na kojem dokazuje da ljudska upornost i dobrota nemaju granice.
Obradović se u razgovoru prisjeća te&scaron;kog djetinjstva, prvih koraka u inostranstvu, borbi koje su ga oblikovale i trenutka kada je shvatio da je svaka prepreka zapravo bila poziv da ide dalje.
&ldquo;Prvo čega se sjetim je mukotrpan rad, tegoba i siroma&scaron;tvo. Ne bijeda, ali skromnost. Sjećam se djetinjstva punog rada, napora i borbe da preživim. Sanjao sam samo jedno &ndash; da pobjegnem iz pasivnih krajeva&rdquo;, kazao je Obradović.
Priča o tome da je planina bila toliko zabačena da su, kako se tada govorilo, mogli samo da vide trag aviona kad prođe.
&ldquo;Od jutra do mraka radilo se u polju i sa stokom. Sanjao sam da odem, zakleo sam se da ću, kad napunim 18 ili 20 godina, otići i poku&scaron;ati sebi stvoriti bolji život. I zaista, sa 18 godina odlazim prvi put iz Berana &ndash; u Beograd. To je bio moj prvi pravi životni &scaron;ok. Iako sam imao te&scaron;ko djetinjstvo, u Beranama sam imao toplinu doma i roditeljsku ljubav. Kada sam do&scaron;ao u Beograd na studije, nijesam znao ni&scaron;ta &ndash; ni gdje je fakultet, ni gdje ću spavati.
Srećom, u vojsci sam upoznao čovjeka koji je bio porijeklom iz mog kraja, i on me je primio kod sebe. Sjećam se, prvog dana sam se izgubio po gradu, pitao na svakoj stanici kuda ide tramvaj, i jedan vozač mi reče: &bdquo;Sjedni, momče, ja ću ti reći kad da izađe&scaron;.&ldquo; Bio je to početak. Ali u du&scaron;i &ndash; veliki &scaron;ok. Naveče, kad bih se vratio, zatvarao bih se u toalet i plakao da me niko ne vidi. Nedostajali su mi dom, roditelji i osjećaj sigurnosti&rdquo;, prisjeća se Obradović.
Posustao sa studijama
Studije u Beogradu, međutim, nije zavr&scaron;io. Obja&scaron;njava zbog čega.
&ldquo;Počeo sam pun entuzijazma, ali kasnije sam shvatio da me čeka posao, porodica, život koji nijesam želio na taj način. Malo sam posustao, odugovlačio, pa gubio godinu po godinu. Do&scaron;ao sam do &scaron;estog semestra, ali nijesam zavr&scaron;io&rdquo;, kaže Obradović.
Viđao je ljude koji su dolazili iz Njemačke na odmor u dobrim automobilima sa novcem i poželio je da ode u tu ,,obećanu&ldquo; zemlju, međutim nije imao ni poznanstava, niti je znao jezik.
&ldquo;Mislio sam da tamo padaju pare s neba. Moja očekivanja su bila da odem na nekoliko mjeseci, zaradim i vratim se da otvorim radionicu. Studirao sam ma&scaron;instvo i želio sam da se time bavim. Ali kada sam stigao, shvatio sam da je stvarnost mnogo teža. Nijesam znao jezik, nijesam imao prijatelje, papiri su bili problem.
Prvi posao bio mi je taksi &ndash; ali nijesam znao komande, pa sam vi&scaron;e plaćao kazne nego &scaron;to sam zarađivao. Radio sam zatim u McDonald&rsquo;su, noćne smjene, za malu platu. Onda sam odlučio da poku&scaron;am u staračkom domu, iako nijesam znao jezik. Na moju upornost, međutim, primili su me. Tri godine sam tamo radio, učio jezik, zavr&scaron;io medicinsku &scaron;kolu i položio ispit za njegovatelja. Postao sam &scaron;ef odjeljenja. Ljudi su me voljeli. Jedna baka mi je jednom rekla: &bdquo;Ti si studirao, nijesi ti za ovaj posao. Moj unuk radi u ,,Milki&ldquo; &ndash; pomoći će ti.&ldquo; I tako je i bilo&rdquo;, priča Obradović.
Zapo&scaron;ljava se zatim u kompaniji ,,Milka&ldquo;, ali tamo je bilo te&scaron;ko doći do studija jer su liste čekanja bile duge.
&ldquo;Na kraju sam na&scaron;ao oglas za medicinsku tehniku. Primili su me jer sam imao i ma&scaron;insko i medicinsko obrazovanje. Moj &scaron;ef, Poljak, rekao mi je: &bdquo;Ti neće&scaron; cijeli život raditi na ma&scaron;inama. Vidim da želi&scaron; da uči&scaron;. Pomoću ti da nastavi&scaron; studije.&ldquo; I zaista, upisao sam dualne studije ma&scaron;instva na Univerzitetu u Frajburgu. Poslije tri godine zavr&scaron;io sam fakultet i počeo predavati mehaniku. Bio sam ponosan &ndash; jer sam od pastira iz Lubnica postao univerzitetski asistent u Njemačkoj&ldquo;, ističe Obradović
Uspon i patenti
Jedne večeri su ga, kaže, zvali iz firme za regrutaciju.
&ldquo;Kažu: &bdquo;Želite li razgovor sa američkom firmom Abbott?&ldquo; To je bila jedna od najvećih kompanija u svijetu, sa prometom od 40 milijardi dolara. Kad sam u&scaron;ao u njihovu zgradu, mislio sam da ću se vratiti da čuvam ovce! Sve blista, fontana u predvorju, ogroman sto u sali &ndash; a ja bez znanja engleskog jezika! Ali pozvali su me na drugi razgovor. Trebalo je da prezentujem projekat stenta koji se sam otvara. Odlično sam to odradio. Ubrzo su mi ponudili posao i poziciju u Kaliforniji. Međutim, odlučio sam da ne idem. Nijesam htio da se jo&scaron; vi&scaron;e udaljim od porodice i roditelja&rdquo;, nagla&scaron;ava Obradović.
Radio je, kaže, godinama na tuđim patentima. Firme bi zarađivale milione, a on nije dobijao ni zahvalnicu.
&ldquo;Tada sam odlučio da radim za sebe. Sa jednim kolegom osnovao sam firmu 2009. godine &ndash; Bentley Inomed. Na početku nas je bilo samo dvoje. Prvi projekat bio je okluder &ndash; mali medicinski implant koji zatvara defekte u srcu djece. Ali ba&scaron; tada izbio je skandal sa PIP implantatima u Francuskoj, i zbog toga su poo&scaron;treni propisi za medicinske proizvode.
Nijesmo imali sredstva da zavr&scaron;imo registraciju. Tada smo odlučili da napravimo stent obložen teflonom, koji spa&scaron;ava život kad pukne krvni sud. Donijeli smo prototip jednom doktoru u &Scaron;tutgartu. Pogledao je i rekao: &bdquo;Fenomenalno!&ldquo; Poslije nekoliko dorada, taj stent je postao na&scaron; prvi globalni proizvod. Godine 2012. smo dobili dozvolu i oti&scaron;li na kongres kardiologije u Parizu &ndash; za tri dana potpisali smo 45 ugovora! Prve godine prihod je bio 700.000 eura &ndash; a ja sam bio najsrećniji čovjek na svijetu&rdquo;, ističe Obradović.
Danas je &bdquo;Bentley Inomed&ldquo; svjetski prepoznata kompanija. Međutim, Obradović ističe da je tom uspjehu prethodilo dosta te&scaron;kih trenutaka.
&ldquo;Posebno kad su nas velike korporacije poku&scaron;avale zaustaviti tužbama i blokadama. Ali nikada nijesam izgubio vjeru. Uvijek sam govorio sebi: biti na koljenima ne znači biti poražen; ležati u krevetu ne znači biti mrtav.
Od 13 radnika 2014. godine do&scaron;li smo danas do vi&scaron;e od 400 zaposlenih. Na&scaron;i stentovi i implantati spa&scaron;avaju živote &scaron;irom svijeta. To je osjećaj koji ne može da se opi&scaron;e. Kada čujete od pacijenta: &bdquo;Miko, zahvaljujući tebi danas sam živ&ldquo;, sve se svede na to. Tada zaboravite sve neprospavane noći, sva odricanja i suze. Znate da je svaki taj korak, od Lubnica do Njemačke, imao smisla&rdquo;, poručuje Obradović.
Obradović priznaje da, uprkos svemu &scaron;to je postigao, u njemu ostaje jedna tuga &ndash; &scaron;to njegovi roditelji nijesu doživjeli da vide njegov uspjeh. Najveća neostvarena želja, kaže, nije bila da osnuje kompaniju ili stekne svjetsko priznanje, već da im obezbijedi miran i lagodan život, kakav su zaslužili nakon godina odricanja i borbe.
&ldquo;Sve bih to mijenjao samo da su mogli da vide gdje sam stigao i da im obezbijedim lagodan život pod stare dane&rdquo;, kazao je na kraju Obradović.

Inženjer iz Crne Gore čija otkrića liječe: Izumio stent koji spašava život kad pukne krvni sud

"BIO SAM PONOSAN – JER SAM OD PASTIRA IZ LUBNICA POSTAO UNIVERZITETSKI ASISTENT U NJEMAČKOJ"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu mjestimičnu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru u nižim predjelima mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od dva do 15, najvi&scaron;a dnevna od 11 do 24 stepena.

Danas pretežno sunčano