Društvo

Dvoje turista danas je upalo u pećinu duboku oko 15 metara u blizini plaže Albatros u Ulcinju, dok su istraživali to područje, pi&scaron;e RTCG.
Ekipe Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Ulcinj brzom i profesionalnom intervencijom izvukle su povrijeđene turiste u najkraćem mogućem roku.
Na licu mjesta bila je prisutna i ekipa Hitne pomoći.
Povrijeđeni turisti su van životne opasnosti.

Ulcinj: Dok su istraživali, dvoje turista upalo u pećinu duboku 15 metara, spašavali ih vatrogasci

U BLIZINI PLAŽE ALBATROS

Op&scaron;tina Plav je uz podr&scaron;ku Svjetske banke napravila prve ozbiljne korake u pogledu za&scaron;tite i revitalizacije Plavskog jezera. To je na svom fejsbuk profilu objavio predsjednik te sjeverne Op&scaron;tine Nihad Canović nakon sastanka sa predstavnicima Svjetske banke.
Svjetska banka je, kako je objasnio, opredijelila vi&scaron;e od pola miliona dolara za izradu Okvira za upravljanje životnom sredinom i socijalnim pitanjima za Plavsko jezero i kompletan sliv.
&ldquo;Na sastanku predstavnika Op&scaron;tine Plav, delegacije Svjetske banke na čelu sa &scaron;efom operacija Denisom Mesihovićem i projektnog tima na čelu sa Vladanom Dubljevićem potvrđeni su naredni koraci u okviru SDIP II programa u vezi sa revitalizacijom i za&scaron;titom Plavskog jezera, u skladu sa standardima Svjetske banke&rdquo;", rekao je Canović.&nbsp;
On je dodao da će kroz kapitalni budžet Ministarstva javnih radova biti raspisan međunarodni tender za izradu projektne dokumentacije prve faze revitalizacije, koja će obuhvatiti uklanjanje sedimenta iz dijela jezera, antierozione mjere na slivu i stabilizaciju obala rijeke Ljuče, kao i analize nanosa, poplava, kvaliteta voda i erozivnih područja, čime će se po prvi put omogućiti cjelovit pristup dugoročnom rje&scaron;avanju problema Plavskog jezera.
&ldquo;Nakon zavr&scaron;etka projektne dokumentacije i odobrenja Svjetske banke, biće poznata i visina sredstava za izvođenje radova kroz SDIP II program, čime će biti zatvorena kompletna finansijska konstrukcija projekta. Plavsko jezero danas nije samo ekolo&scaron;ko pitanje. Ono je pitanje razvoja Plava, za&scaron;tite prostora i budućnosti cijelog kraja&rdquo;", napisao je Canović uz zahvalnost Svjetskoj banci, Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Ministarstvu finansija i Ministarstvu javnih radova na podr&scaron;ci ovom važnom projektu.
Ekolozi već godinama upozoravaju da bi najveće ledničko jezero na Balkanu, Plavsko jezero, moglo potpuno nestati u narednih dvjesta pedeset godina, ako već sada ne počnu da se preduzimaju hitne mjere na sprječavanju najbitnijih negativnih procesa koji ga vode u tom pravcu.
"Priroda i ljudi čine svoje. Prema Jovanu Cvijiću početkom pro&scaron;log vijeka, odnosno 1913. godine, jezero je imalo povr&scaron;inu skoro pet i po kilimetara kvadratnih, &scaron;to je gotovo tri puta vi&scaron;e nego danas. Najveće količine nanosa i takozvanih nutrijenata u jezero dospijevaju rijekom Ljučom, a određene količine potiču sa neposrednog sliva&ldquo;", obja&scaron;njavaju ekolozi.
Prema mjerenjima koje je 2009. godine uradio Hidrometeorolo&scaron;ki zavod Crne Gore, povr&scaron;ina jezera je tada iznosila 179,5 hektara, dok je sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka izsnosila oko 199 hektara.
"To znači da da se u posljednjih četrdeset godina povr&scaron;ina takozvanog vodnog ogledala Plavskog jezera smanjila za oko deset procenata. Za sedamnaest procenata u tom kratkom periodu smanjila se i zapremina jezera, i sada umjesto 7,7 miliona kubnih metara vode, iznosi 6,3 miliona&ldquo; &ndash; kažu ekolozi.
Plavsko jezero predstavlja geolimnolo&scaron;ki rudiment dubljeg i većeg &nbsp;ledničkog jezera koje se nekada pružalo pravcem jugozapad-sjeveroistok. Jezero je nastalo otapanjem lednika u plavsko-gusinjskom valovu početokom perioda koji se označava nazivom Halocen.
Tokom takozvane Wurmske glacijacije ledeni prekrivač na Prokletijama je zahvatao prostor od oko dvjesta pedeset kilometara kvadratnih.
Nauka je utvrdila da su se veći lednici iz takozvanih cirkova na sjevernoj i sjeverozapadnoj strani planine spu&scaron;tali u dolinu Vrmo&scaron;ke rijeke, Grnčara i Vruje.
U pro&scaron;irenju kod Gusinja lednici su se spajali, a dalje se lednička masa, debljine i do dvjesta metara, kretalja dolinom rijeke ljuče. Ovaj lednik dužine trideset i pet kilometara, zavr&scaron;avao se na mjestu gdje je danas Plavsko jezero.
U njemu je i danas, nez obzira na negativne prirodne uticaje i one čiji je faktor čovjek, prisutan veliki broj endemskih, endemoreliktnih, zatim reliktnih, ljekovitih i drugih korisnih biljaka, a od četrdeset i dvije vrste vodozemaca, čak devet su endemične.
Ekolozi upozorava da se Plavsko jezero suočava sa devastacijom zbog nekontrolisanja &nbsp;otpadnih voda, uzurpacije obale divljom gradjom, zatim zbog neplanske eksploatacije &scaron;ljunka iz njegovih pritoka, ali isto tako i nekontrolisane sječe &scaron;uma.
U nekim dokumentima je ranije zapisano da osim dijela Prokletija koji je dobio formalnu za&scaron;titu progla&scaron;enjem nacionalnog parka, na teritoriji op&scaron;tine Plav prepoznati su i drugi lokaliteti za za&scaron;titu biodiverziteta.
Tu spadaju dolina Lima i planina Visitor koji su označeni kao takozvana Emerald stani&scaron;ta, po kriterijumima Bernske konvencije, a time predstavljaju i buduće lokacije Natura 2000 ekolo&scaron;ke mreže od značaja za očuvanje biodivierziteta na nivou Evropske unije.
Masiv Prokletija i Plavsko jezero takođe su prepoznati i kao važna stani&scaron;ta za stanovanje ptica, odnosno IBA područja. Planinski dio kao gnjezdili&scaron;te za vi&scaron;e od četrdeset i tri procenta ukupne ornitofaune ragistrovane u Crnoj Gori, &scaron;to ga čini najnačajnijim stani&scaron;tem ptica u kontinentalnom dijelu na&scaron;e države. Samo Plavsko jezero, kao gnjezdili&scaron;te ptica močvarica, najveće je stani&scaron;te ugrožene ptičje vrste prdavac (Crex crex).
Predsjednik Op&scaron;tine Plav Nihad Canović je ranije izjavio da je lokalna uprava na dobrom putu da konačno napravi konkretne korake i u saradnji sa međunarodnom zajednicom i Vladom Crne Gore uđe u proces za&scaron;tite i revitalizacije Plavskog jezera.
&ldquo;Ne čuvamo samo jezero. Čuvamo budućnost Plava. Uz podr&scaron;ku Svjetske banke i saradnje sa Ministarstvom javnih radova, obezbijedili smo sredstva i krećemo sa procesom za izradu dokumentacije. Djela ostaju&rdquo;", napisao je Canović na svom Fejbuk profilu.

Svjetska banka ulaže u spas Plavskog jezera

EKOLOZI VEĆ GODINAMA UPOZORAVAJU DA BI NAJVEĆE LEDNIČKO JEZERO NA BALKANU MOGLO POTPUNO NESTATI

Psihijatrijski sistem u Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim infrastrukturnim i kadrovskim problemima. Dok je bolnica u Dobroti godinama prenatrpana, odjeljenja u Nik&scaron;iću i Bijelom Polju rade sa minimalnim brojem ljekara &ndash; takođe preporuke Za&scaron;titnika ljudskih prava za pobolj&scaron;anje uslova često ne prate konkretne akcije nadležnih.
Hodnici koji bi trebalo da budu put ka oporavku, za mnoge psihijatrijske pacijente postali su mjesta prinudne izolacije. Izvje&scaron;taj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za prethodnu godinu ukazao je da uslovi u kojima oni borave nisu adekvatni za dostojanstven život. U Dobroti je situacija najkompleksnija.
&bdquo;Zaticali smo pacijente koji su bili smje&scaron;teni na du&scaron;ecima, na podovima iz razloga prekobrojnosti. Opet, sa te strane potreba za hospitalizacijom je postojala i onda medicinsko osoblje, odnosno ljekari, trude se da pruže medicinske usluge, ali u jednoj situaciji koja u smislu materijalnih uslova i samog smje&scaron;taja nije bila dobra i adekvatna&ldquo;, kazala je savjetnica Ombudsmana, Danijela Brajković.
S druge strane, u Nik&scaron;iću problem nije prostor, već nedostatak ljekara.
&bdquo;Odjeljenje psihijatrije u Nik&scaron;iću vrlo je ugroženo tokom pro&scaron;le godine zato &scaron;to od sedam sistematizovanih mjesta mi smo zatekli samo dva ljekara i oni su već morali neki sistem rada da prilagode, odnosno ambulantni pregledi se u maloj mjeri rade na odjeljenju, bukvalno samo oni neophodni. Ambulantni pregledi se nisu mogli ni zakazati preko sistema, sistem je bio nekako zatamljen&ldquo;, navodi Brajković.
Manjak kadra, dodaje, direktno utiče na kvalitet liječenja.
&bdquo;Medikacija je najvi&scaron;e zastupljena, ima naravno propratnih programa poput radno okupacione terapije, savjetodavnog psihoterapijskog rada ali je to vrlo opet da kažem deficitarno shodno potrebama&ldquo;, kazala je Brajković.
Monitoring je pokazao i da standardizovane procjene agresivnosti, depresivnosti i suicidnog rizika nisu uredno dokumentovane u medicinskim kartonima. Posebno kada je riječ o fiksiranim pacijentima.
&bdquo;U toj situaciji njegova ljudska prava mogu da budu ugrožena zato &scaron;to ne može da se kreće i postoje jasni standardi kako moraju liste fiksacije i ti protokoli &scaron;ta sve mora da se bilježi. Mi smo nai&scaron;li tu na propuste, da se nisu bilježile određene stvari koje su propisane protokolom koje nameću i standardi ne samo domaći nego i ono &scaron;to prati evropski komitet za prevenciju torture&ldquo;, kaže Brajković.
Poseban izazov su takozvani socijalni pacijenti &ndash; osobe koje vi&scaron;e nemaju medicinski razlog za hospitalizaciju, ali u bolnicama ostaju godinama jer sistem socijalne za&scaron;tite za njih nema razvijene servise.
&bdquo;To zaista djeluje kao određena azilna ustanova &scaron;to ne bi trebalo da se de&scaron;ava, jer bi to psihijatrijsko liječenje trebalo da traje dok postoje medicinske indikacije. Ipak, sa tog stanovi&scaron;ta osoblje i ljekari s obzirom na to da kad nemaju gdje, zadržavaju tu osobu, jer ne mogu da je puste na ulicu i ona ostaje tu i provodi svoj životni vijek&ldquo;, navela je Braković.
Iako boljoj situaciji doprinosi novi objekat Klinike za psihijatriju u Podgorici &ndash; otvoren u septembru 2024, Za&scaron;titnik upozorava da sistemski propusti i dalje nose rizik od nečovječnog postupanja prema pacijentima. Rje&scaron;enje nije samo u novim zgradama, već hitnoj koordinaciji zdravstvenog i socijalnog resora.

Bolnica u Dobroti godinama prenatrpana, odjeljenja u Nikšiću i Bijelom Polju bez dovoljno ljekara i adekvatnih uslova

PSIHIJATRIJSKI SISTEM SA OZBILJNIM INFRASTRUKTURNIM I KADROVSKIM PROBLEMIMA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme, uz povremenu slabu ki&scaron;u, dok se u drugom dijelu dana očekuje postepeno razvedravanje na sjeveru.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje moguće kratkotrajno pojačan, najče&scaron;će sjevernih smjerova.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 22 stepena.

Danas promjenljivo oblačno, ponegdje slaba kiša

DO 22 STEPENA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, uz pljuskove i grmljavinu i jak južni vjetar.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u većini predjela očekuju se obilne padavine, dok su lokalno moguće i vremenske nepogode, grad i bujične poplave.
Krajem dana i tokom noći padavine će znatno oslabiti i u većem dijelu zemlje prestati.
Vjetar će biti umjeren do jak, povremeno i veoma jak, južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; sedam do 17, najvi&scaron;a dnevna deset do 21 stepen.

Danas obilne padavine  i jak južni vjetar, lokalno moguće nepogode

VREMENSKA PROGNOZA

Tokom 2025. zabilježene su 23 povrede na radu, od kojih je pet bilo sa smrtnim ishodom, a 18 su bile te&scaron;ke povrede. Ukupno su 24 osobe izgubile živote na radnim mjestima u periodu od 2020. do 2025. godine. To su podaci iz Strategije za unapređenje za&scaron;tite i zdravlja na radu do 2027. godine. Najveći broj povreda na radu, smrtnih, te&scaron;kih i kolektivnih, de&scaron;ava u sredini sedmice, tačnije četvrtkom.
"Predstavljeni podaci su evidencije koje se vode u okviru Inspekcije za&scaron;tite i zdravlja na radu, i isti su razvrstani na smrtne, te&scaron;ke, kolektivne povrede na radu. Ovo su povrede za koje Inspekcije za&scaron;tite i zdravlja na radu vodi evidenciju, dok se u Direktoratu za za&scaron;tite I zdravlje na radu vodi evidencija o svim prijavljenim povredama na radu koje se desavaju u Crnoj Gori", navodi se u strategiji.
I dalje najopasnije raditi na građevini
Zaključeno je da je oblast građevinarstva i dalje zaista najosjetljivija djelatnost i da je neophodno uložiti dodatne napore, kako bi primjena mjera za&scaron;tite i zdravlja na radu u ovoj grani privrede bila na &scaron;to većem nivou.
Kada su u pitanju najče&scaron;ći faktori rizika po zdravlje, izdvojeno je sjedenje.
"Po sektorima, najče&scaron;će ga izvje&scaron;tavaju preduzeća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (88% preduzeća u sektoru u EU-27), javnoj upravi (88%) i informisanju i komunikacijama (84%). Istraživanje iz 2020. jo&scaron; je detaljnije i opsežnije od prvog, pri čemu se veličina uzorka povećala za pola, a u tri su se zemlje dodatno povećali nacionalni uzorci", pi&scaron;e u dokumentu.
Kako navode, dosada&scaron;nja praksa prijavljivanja povreda na radu je pokazala mnoge manjkavosti. Jedna od njih je da se prijavljivanje povreda na radu odvija popunjavanjem obrazaca u pisanoj formi na osnovu slobodno une&scaron;enog teksta &scaron;to je u uslovima dana&scaron;nje napredne IT tehnologije neprihvatljivo. Konstatovano je i neprijavljivanje povreda na radu od strane poslodavaca, zaka&scaron;njelo prijavljivanje povrede na radu i do mjesec dana, pa čak i situacija da poslodavac ne zna svoje obaveze kada se desi povreda na radu.&nbsp;
"Uvođenje jedinstvenog softverskog rje&scaron;enja u kojem bi se slivali svi podaci od trenutka nastanka povreda na radu do ostvarivanja prava osiguranika, bilo bi odlično rje&scaron;enje za obezbjeđivanje pouzdanih podataka neophodnih za sektorsko djelovanje", ističe se u dokumentu.
Dodaju da je zaključeno da odgovorna primjena digitalnih tehnologija mora biti praćena kontinuiranim jačanjem kapaciteta za za&scaron;titu i zdravlje na radu, kroz aktivnu saradnju svih relevantnih aktera, u cilju stvaranja bezbjednijeg, zdravijeg i pravednijeg radnog okruženja u Crnoj Gori.
Moramo uspostaviti mehanizam za utvrđivanje profesionalnih oboljenja
U Crnoj Gori su organizovane konferencije na ovu temu, a na jednoj od njih je ocijenjeno da Crna Gora hitno mora uspostaviti funkcionalan institucionalni mehanizam za utvrđivanje profesionalnih oboljenja, kao ključni stub modernog sistema za&scaron;tite i zdravlja na radu.
Kako se navodi, kapaciteti medicine rada moraju biti unaprijeđeni, kako u pogledu kadrovskih kapaciteta, tako i uslova rada doktora medicine rada.
&bdquo;Važan ishod konferencije jeste informacija da je Ministarstvo zdravlja preduzelo konkretne korake ka institucionalizaciji medicine rada u okviru Instituta za javno zdravlje kao dijela tercijarnog nivoa zdravstvene za&scaron;tite&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
U dokumentu se navodi da je predstavljen model prema kojem je planirano da od 2026. godine pri Institutu za javno zdravlje počne sa radom posebna kancelarija koju će činiti komisija od tri ljekara medicine rada sa jasno definisanim godi&scaron;njim planom rada.
&bdquo;Jedan od ključnih zadataka ovako zami&scaron;ljene strukture jeste unapređenje akata kojima su regulisane povrede na radu i profesionalna oboljenja, te stvaranje uslova za početak rada na utvrđivanju profesionalnih oboljenja&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Kako se ističe, predloženi model ocijenjen je kao najoptimalnije rje&scaron;enje, jer Institut za javno zdravlje Crne Gore već raspolaže potrebnom infrastrukturom, uključujući i savremenu toksikolo&scaron;ku laboratoriju.
&bdquo;Prema procjenama Međunarodne organizacije rada, profesionalna oboljenja predstavljaju glavni uzrok smrti na radu i to skoro &scaron;est puta vi&scaron;e od profesionalnih nezgoda&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Od 2015. nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje
U Crnoj Gori od 2015. godine do danas nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje, dok je u periodu od 2009. do 2015. godine verifikovano svega desetak slučajeva.
Predstavnici Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore potvrdili su da u evidenciji Fonda u posljednjih dvadeset godina nije zabilježen nijedan slučaj invalidske penzije po osnovu profesionalnog oboljenja.
&bdquo;Ovakva statistika ne govori u prilog tome da zaposleni u Crnoj Gori ne obolijevaju od profesionalnih bolesti, već ukazuje na sistemski problem u kojem zaposleni ne mogu ostvariti prava koja im pripadaju&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Poručuju da je stvaranje zdravog radnog okruženja i zakonska obaveza, ali i važno za stvaranje dugoročnog uspjeha poslodavaca. .
"Primjena mjera za&scaron;tite i zdravlja na radnom mestu je stalan proces koji zahtijeva posvećenost svih činilaca dru&scaron;tva. Efikasna kultura rada je osnova sigurnog i zdravog radnog mjesta. To znači da svaki aspekt radnog okruženja, od menadžmenta do novozaposlenog, daje prednost za&scaron;titi i zdravlju na radu iznad svega. Da bi njegovali ovu kulturu, poslodavci moraju da obezbijede da svi zaposleni razumiju važnost primjene mjera za&scaron;tite i zdravlja na radu i da su osposobljeni za bezbjedan i zdrav rad kako bi pratili bezbjednosne protokole", preporučuju u ovoj strategiji.
Bezbjedan i zdrav rad je, kako zaključuju, od su&scaron;tinskog značaja za sve zaposlene.

Za pet godina na radu poginula 24 radnika

PODACI IZ STRATEGIJE ZA UNAPREĐENJE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, uz povremenu ki&scaron;u i lokalne pljuskove sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeoologiju i seizmologijum, u sjevernim predjelima se očekuju duži periodi suvog vremena.
Vjetar će biti južnih smjerova, umjeren do jak.
Jutarnja temperatura četiri do 16, najvi&scaron;a dnevna 11 do 22 stepena.

Danas oblačno, mjestimično kiša

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i tokom dana uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajne ki&scaron;e.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći se očekuje jače naoblačenje sa uslovima za mjestimičnu ki&scaron;u.
Vjetar će biti slab do umjeren, najče&scaron;će južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 13, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 13 do 24 stepena.

Danas oblačno, moguća kratkotrajna kiša

DO 24 STEPENA

Osim &scaron;ture informacije iz Uprave policije da je dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas oko 13 sati jedna mu&scaron;ka osoba prijavila da je, dok se nalazio u mjestu Kobilji Do na teritoriji cetinjske op&scaron;tine u Katunskoj nahiji, čuo pucanj iz vatrenog oružja iz pravca obližnje &scaron;ume, te da tom prilikom nije zadobio tjelesne povrede &ndash; sve ono &scaron;to je uslijedilo pokazalo se kao netačno, pi&scaron;e <a href="https://cetinjskilist.com/dezinformacije-uznemirile-stanovnike-prijestonice/">Cetinjski list.&nbsp;</a>
- Naime, tokom podnevnih sati lokalnu javnost su uznemirile, kako se pokazalo, dezinformacije, da neko prijeti da će aktivirati eksplozivnu napravu i da je do&scaron;lo do pucnjave i ranjavanja jedne osobe.
Reporteri Radio televizije Cetinje su tragom tih vijesti obi&scaron;li sva mjesta za koja se govorilo da su popri&scaron;te obračuna i veoma brzo se ispostavilo da se radi o netačnim informacijama.
Nije bilo pucnjave na benzijskoj pumpi, niti je bilo pucnjave na zavr&scaron;etku bulevara Crnogorskih junaka. Niko se nije zabarikadirao u navodni ugostiteljski objekat, a jo&scaron; manje u Ministarsvu kulture - navodi se u tekstu Cetinjskog lista.&nbsp;
Iz cetinjske bolnice &bdquo;Danilo I&ldquo; Radio Cetinju je saop&scaron;teno da ni jedna osoba nije zbrinuta u toj instituciji niti je proslijeđenja Kliničkom Centru Crne Gore u Podgorici.
Na cetinjskim ulicama je bilo primijetno povećano prisustvo pripadnika policije.

Cetinjski list: Dezinformacije uznemirile stanovnike Prijestonice

U POPODNEVNIM SATIMA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa intervalima sunčanog vremena.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je samo veoma rijetka kratkotrajna ki&scaron;a u kontinentalnim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura jedan do 15, najvi&scaron;a dnevna 12 do 22 stepena.

Danas promjenljivo sa sunčanim intervalima

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Na jugu se često očekuje i pretežno sunčano vrijeme.&nbsp;
Na sjeveru je, po kotlinama, ponegdje moguća kratkotrajno jutarnja magla.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura nula do 13, najvi&scaron;a dnevna 15 do 25 stepeni.

Promjenljivo, do 25 stepeni