Društvo

Proslavljeni ko&scaron;arka&scaron;ki reprezentativac i nekada&scaron;nji predsjednik Ko&scaron;arka&scaron;kog saveza Crne Gore (KSCG) Nikola Peković oglasio se povodom posljednjih događaja sa kojima je dovođen u vezu, odnosno nakon &scaron;to&nbsp; ga je<a href="https://dnevno.me/hronika/-/pripadnik-vojske-vozio-blindirani-bmw-u-vlasnistvu-visokorangiranog-clana-kriminalne-grupe-17-04-2025-12-44-44"> &nbsp;Uprava policije označila kao visokorangiranog člana kriminalne grupe.</a>
Njegovo saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
"Povod za moje javno obraćanje, vjerujem, može da pretpostavi skoro svaki građanin Crne Gore, a i &scaron;ire. Samo je ugao gledanja na ovo saop&scaron;tenje, vjerujem, drugačiji ponaosob &ndash; u zavisnosti od toga koji su 'izvori informisanja' i da li želi da čuje istinu ili da ostane u zabludi i vjeruje u laži. Ali, kako god, ovo je možda prvi put da ću se ovako obratiti javnosti u cilju istine i za&scaron;tite.
Kao &scaron;to je većina, vjerujem, upoznata &ndash; meta sam napada, etiketiranja i 'svrstavanja u grupacije' poslednjih nekoliko dana, a sve to kao povod ima kontrolu policije u Bijelom Polju, pri kojoj je od strane službenog lica, izuzetno kulturnog, izvr&scaron;ena uredna kontrola, konstatovano da je sve u redu, vraćena dokumenta i dozvoljeno ponovno normalno uključivanje u saobraćaj vozilu u kojem su se nalazili moji prijatelji, a koje je registrovano na moje ime i moje je vlasni&scaron;tvo. Pri tom, sve vrijeme sam se nalazio u vozilu ispred, koje nije ni zaustavljano ni kontrolisano &ndash; stao sam pet metara dalje (van kružnog toka), da bih sačekao prijatelje, a i u slučaju da bude potreban vlasnik vozila. Niti me je ko zvao da priđem, niti legitimisao, a ponajmanje hapsio. Nastavili smo put ka Podgorici, da bi u Mojkovcu, po zahtjevu službenih lica tamo&scaron;nje policije, bili zaustavljeni i &ndash; po nalogu PU Bijelo Polje (ograđujem se, tako nam je rečeno) &ndash; ponovo isključeni iz saobraćaja i vraćeni u Bijelo Polje, praćeni rotacijama, bez razloga, kao na Divljem zapadu. Ni tu nisam zaustavljen ja, već vozilo iza mene &ndash; moji prijatelji su se uredno vratili, izvr&scaron;ena je kontrola vozila i lica i konstatovano je da su slobodni da idu, ali da se vozilo zadržava 'radi provjere'.
Sve ovo i ne bi bilo toliko stra&scaron;no, da kao posledica ovoga, gotovo u istom satu kada su mi prijatelji jo&scaron; uvijek bili u PU, naslovne strane i udarne vijesti na portalima i svim medijima nisu preplavile riječi: 'OKG', 'nelegalno', 'drogirano', 'visokorangirano'. U istom satu. I to &ndash; kako su napisali &ndash; po izvorima iz policije, ili 'kako tvrde iz policije'.
No opet, ni to ne bi bio dovoljan povod za ovakvo obraćanje, jer &ndash; kao &scaron;to sam siguran da većina zna &ndash; nije ovo ni prvi, a vjerovatno ni poslednji put da me svakakvim imenima nazivaju, da me ubacuju u svakakve grupe, nazivaju kriminalcem, ovakvim ili onakvim&hellip; Mnogo je toga bilo. I ne sporim &ndash; bilo je dosta odluka u mom životu koje su ostavljale prostora za razne zaključke i stavljanje mene u različite kontekste. Ali&hellip; olaki zaključci su jedno, podrazumijevanje i izjednačavanje na osnovu slike ili kuloarskih priča je drugo, a istina je ipak ne&scaron;to treće. Svoje gre&scaron;ke, izbore i odluke plaćam samo ja već jako dugo i nikoga nisam krivio niti etiketirao osim sebe. Ali, to ne daje za pravo ljudima da besomučno lažu i stavljaju mi krst na čelo.
Ja sam građanin Crne Gore, izja&scaron;njavam se kao Srbin (jer čitam i da je to problem i tema u svim ovim spekulacijama i lažima) i nikome se neću pravdati zbog toga. Kao i u Crnoj Gori, tako i u Srbiji poslujem vrlo transparentno i sa velikim zadovoljstvom, a ovo kažem jer ne želim da se laži i uvrede sa naslovnica na bilo koji način odraze na to, jer &ndash; Srbija je druga polovina moga srca. Ne želim da vjerujem da je sve postalo od danas do sjutra i da se vi&scaron;e nikakve vrijednosti ne cijene, da mora&scaron; biti sponzor ili podanik bilo kome &ndash; pa čak i medijima (koje, uzgred budi rečeno, većinu poprilično poznajem i čak sam bio prisutan kada su dijeljeni hvalospjevi, parfemi, grljenja &ndash; ali izgleda da se poriv ili nalogodavac promijenio). Ograđujem se &ndash; daleko bilo da su svi mediji u pitanju &ndash; riječ je o pojedincima. Ali, nažalost, izgleda da je navika da se vijesti preuzimaju bez provjere istinitosti, dokaza ili bilo čega &scaron;to pokazuje vjerodostojnost.
I da budem jasan &ndash; ovim se ne pravdam nikome &ndash; samo kažem da znam. Znam. I &scaron;ta, i ko, i kako, i za&scaron;to.
Organima vlasti obratio sam se i stavio na raspolaganje za sve &scaron;to treba, jer &ndash; koliko znam &ndash; protiv mene se ne vodi nikakav krivični postupak, niti sam osuđivan, niti bilo &scaron;ta slično. Veoma po&scaron;tujem ovu državu i puno sam joj dao &ndash; na stotine načina, kako zvaničnim institucijama, tako i pojedincima, crkvenim institucijama, sportskim organizacijama &ndash; kako kroz promovisanje tako i kroz finansijska ulaganja. A u samom gradu gdje sam doživio ovu neprijatnost, sam i počasni građanin."

Peković: Svoje greške, izbore i odluke plaćam već jako dugo

"NEĆU NIKOME DA SE PRAVDAM"

Klinički centar Crne Gore potpisao je Memorandum o saradnji sa kompanijom Crossmedia, inicijatorom kampanje &bdquo;Hajde da pričamo&ldquo;, čime je ozvaničeno partnerstvo u realizaciji značajne dru&scaron;tvene inicijative usmjerene na unaprjeđenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori - saop&scaron;teno je iz najveće zdravstvene ustanove.
Poručuju da će, kao krovna zdravstvena ustanova u zemlji, u narednom periodu biti nosilac aktivnosti kampanje, uz podr&scaron;ku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i nadležnih institucija i lokalnih samouprava uključenih u realizaciju pilot projekta.
&bdquo;Inicijativa &bdquo;Hajde da pričamo&ldquo; ima za cilj osnaživanje zajednice da o mentalnom zdravlju razgovara otvoreno i bez predrasuda, podstičući prepoznavanje te&scaron;koća i obezbjeđivanje pravovremene pomoći svim građanima. KCCG će, primjenom multidisciplinarnog pristupa i kroz angažovanje stručnih timova Klinike za psihijatriju, aktivno doprinositi sprovođenju kampanje, stavljajući poseban fokus na promociju mentalnog zdravlja kao sastavnog i neophodnog dijela zdravstvene za&scaron;tite. U saradnji sa partnerima i institucijama, biće realizovan &scaron;irok spektar edukativnih i informativnih sadržaja &mdash; od radionica i predavanja, do javnih događaja usmjerenih na podizanje svjesnosti, prevenciju i rane intervencije u oblasti mentalnog zdravlja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Napominju da će KCCG ostati posvećen daljem unaprjeđenju zdravstvenog sistema i izgradnji dru&scaron;tva koje prepoznaje značaj mentalnog zdravlja, te njegovati kulturu otvorenog dijaloga i pravovremene podr&scaron;ke za sve građane.

KCCG: Ostajemo posvećeni unaprjeđenju mentalnog zdravlja kroz kampanju „Hajde da pričamo“

"BIĆE REALIZOVAN ŠIROK SPEKTAR EDUKATIVNIH I INFORMATIVNIH SADRŽAJA"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo i nestabilno vrijeme.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ki&scaron;a se prijepodne očekuje samo ponegdje, dok su popodne ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom mogući mjestimično.
Lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, tokom procesa ponegdje i pojačan, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura pet do 14, najvi&scaron;a dnevna od 14 do 24 stepena.
&nbsp;

Prijepodne sunčano, od sredine dana promjenljivo i nestabilno

MOGUĆE I KRATKOTRAJNE VREMENSKE NEPOGODE

Kliničkom centru Crne Gore, a u skladu sa pobolj&scaron;anjem epidemijske situacije u državi, od sjutra će biti dozvoljene posjete pacijentima na bolničkom liječenju u terminu od 14 do 16 časova, najveće zdravstvene ustanove.
Podsjećaju da posjete u svim jedinicama intenzivnog liječenja imaju poseban, ograničen termin.
&bdquo;Samo jedan član uže porodice ili staratelj, uz po&scaron;tovanje protokola ovih organizacionih jedinica, može posjetiti pacijenta uz nadzor medicinskog osoblja najduže deset minuta, svakog dana u periodu od 14 do 16 časova. Takođe, podsjećamo da posjete nijesu dozvoljene u Klinici za infektivne bolesti, Aku&scaron;erskom odjeljenju kao i Odjeljenju za terminsku novorođenčad Klinike za ginekologiju i aku&scaron;erstvo", saop&scaron;tili su iz KCCG-a.
Mole građane da, ukoliko imaju simptome respiratornih infekcija ili akutnu gastrointestinalnu infekciju (povraćanje, dijareju), ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima, uz preporuku da posjetioci tokom boravka u bolesničkoj sobi nose za&scaron;titnu masku.

Od sjutra ponovo dozvoljene posjete pacijentima u KCCG

U SKLADU SA POBOLJŠANJEM EPIDEMIJSKE SITUACIJE U DRŽAVI

Nakon jučera&scaron;njeg prijema hitnog poziva za pomoć u 14:40 i dobijanja informacije da je na nepristupačnom terenu iznad Kotora život jednog planinara ugrožen, Operativno komunikacioni centar 112 Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje &nbsp;odmah su preduzeli sve mjere i radnje- organizovali i koordinisali akcijom spa&scaron;avanja, saop&scaron;tili su iz MUP-a.
U akciji su, kako navode, učestvovale SAR jedinice (traganje i spa&scaron;avanje) Avio helikopterske jedinice Direktorata, pripadnici Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i medicinsko osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kotor.
"Zahvaljujući brzoj reakciji svih uključenih službi, uspje&scaron;no je spa&scaron;en državljanin Rusije (42 godine), koji je zadobio ujed otrovnice tokom planinarenja. U koordinaciji navedenih hitnih službi od presudnog značaja je bilo pravovremeno reagovanje, transport spasilaca i medicinskog osoblja sa serumom do ugroženog lica kao i njegov dalji prevoz do Kliničko- bolničkog centra Kotor.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova zahvaljuje svim hitnim službama na profesionalnoj saradnji i posvećenosti koje su rezultirale spa&scaron;avanjem ljudskog života", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Iznad Kotora spašen planinar, ujela ga otrovnica

TRANSPORTOVAN U KLINIČKO- BOLNIČKI CENTAR KOTOR

Ispred zgrade Skup&scaron;tine&nbsp;održan je protest 18 nevladinih organizacija uz podr&scaron;ku građana Ulcinja koji se protive usvajanja Sporazuma sa UAE.&nbsp;
Na vijencu položenom na ogradi ispred Skup&scaron;tine stoji: "Posljednji pozdrav od majke prirode. Posljednji pozdrav od demokratije".
Takođe, okupljeni su nosili transparente na kojima pi&scaron;e: "Velika plaža a na velika laža".
&bdquo;Investitoru profit, političarima provizija, narodu beton&ldquo;, pi&scaron;e na jednom od transparenata građana.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/pa protst 22 april 2025.jpg" alt="" width="641" height="427" />
Foto: Portal Analitika
Skupu je prisustvovao predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Okupljeni su održali i minut ćutnje za 'pokojnom ekolo&scaron;kom državom'.
Podsjetimo, poslanici će u 12 sati na sjednici izja&scaron;njavati o sporazumu sa UAE.
&nbsp;

Protest ispred Skupštine: "Posljednji pozdrav od majke prirode"

PROTIV SPORAZUMA SA UAE

Transnacionalne organizovane kriminalne grupe u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji &scaron;ire svoje unosne prevare &scaron;irom svijeta, kao odgovor na pojačane mjere vlasti, navodi se u izvje&scaron;taju Ujedinjenih nacija koji je juče objavljen.
U izvje&scaron;taju Kancelarije UN za droge i kriminal (UNODC)&nbsp; pominje se i Crna Gora.&nbsp;
Konketno, navodi se da je u Crnoj Gori na tivatskom aerodromu uhap&scaron;en Wang Shuiming, za kojim je Kina raspisala međunarodnu Interpolovu potjernicu. On je bio među putnicima privatnog aviona koji je doletio iz Maldiva, a kod sebe je imao putne isprave države Republike Vanuatu. Crnogorska policija je u januaru navela da je Shuiming uhap&scaron;en radi prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je organizovao ilegalno klađenje na internetu i tako ostvario nezakonitu dobit.
U dokumentu UN se, takođe, navodi da se nekoliko godina mreža organizovanih prevara &scaron;iri u Jugoistočnoj Aziji, posebno u pograničnim oblastima Kambodže, Laosa i Mjanmara, kao i na Filipinima, premje&scaron;tajući operacije kriminalne grupe sa lokacije na lokaciju, kako bi ostali korak ispred policije, prenio je AP.
Od nedavno, centri za prevare koji su žrtvama izvukli milijarde dolara kroz lažne romantične trikove, lažne investicione predloge i ilegalne &scaron;eme kockanja, sada rade i u Africi i Latinskoj Americi.
UNODC je naveo da azijski kriminalni sindikati pro&scaron;iruju operacije dublje u udaljene oblasti sa slabim organima za sprovođenje zakona.
"Ovo odražava i prirodnu ekspanziju kako (kriminalna) industrija raste i traži nove načine i mjesta za poslovanje, ali i za&scaron;titu od budućih rizika, ukoliko se poremećaji nastave i intenziviraju u Jugoistočnoj Aziji", rekao je u saop&scaron;tenju vr&scaron;ilac dužnosti regionalnog predstavnika UNODC-a za jugoistočnu Aziju i Pacifik Benedikt Hofman.
UNODC procjenjuje da stotine centara za prevare generi&scaron;u ne&scaron;to manje od 40 milijardi dolara godi&scaron;nje dobiti.
U Africi je Nigerija identifikovana kao novi centar za izvođenje prevara, a policijske racije krajem 2024. i početkom 2025. godine, dok se u Južnoj Americi Brazil izdvojio kao "zemlja koja se suočava sa sve većim skupom izazova u vezi sa sajber prevarama, onlajn kockanjem i srodnim pranjem novca, povezanim sa nekim kriminalnim grupama koje djeluju u jugoistočnoj Aziji".

Kriminalne grupe iz Azije unosne prevare sprovode širom svijeta: U izvještaju UNODC pominje se i Crna Gora

PROCJENJUJU DA STOTINE CENTARA ZA PREVARE GENERIŠU NEŠTO MANJE OD 40 MILIJARDI DOLARA GODIŠNJE DOBITI

U Crnoj Gori danas će prijepodne biti pretežno sunčano, u drugom dijelu dana promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, poslijepodne prolazno pojačan sjeverni.
Jutarnja temperatura od četiri do 14, najvi&scaron;a dnevna od 16 do 25 stepeni.

Pretežno sunčano, u drugom dijelu dana kiša

DO 25 STEPENI

Zakonska odredba koja uz roditeljsku saglasnost dozvoljava sklapanje braka maloljetnim osobama starijim od 16 godina predstavlja sistemski propust i prostor za zloupotrebu, koji se mora hitno ukloniti, kazali su iz Ženskog kluba Skup&scaron;tine i najavili da će uložiti maksimalne napore da se zakonski okvir unaprijedi.
Raniji saziv Ženskog kluba Skup&scaron;tine je 2022. godine saop&scaron;tio da će inicirati izmjene zakonske regulative koje će formalno onemogućiti da maloljetne osobe mogu stupiti u brak.
Potpredsjednica Skup&scaron;tine i kopredsjednica Ženskog kluba parlamenta Zdenka Popović agenciji MINA je kazala da je ta inicijativa izuzetno pozitivna i da smatra da je to važan iskorak ka za&scaron;titi prava djece, posebno djevojčica.
&Scaron;ef predstavni&scaron;tva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei rekao je da ta organizacija pozdravlja inicijativu Ženskog kluba Skup&scaron;tine da izmijeni zakon i jasno propi&scaron;e da nijedno dijete mlađe od 18 godina ne može stupiti u brak.
&bdquo;Ta inicijativa je u skladu sa preporukama dva važna komiteta Ujedinjenih nacija &ndash; Komiteta za prava djeteta (iz 2018.) i Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena (iz pro&scaron;le godine)&ldquo;, kazao je Servadei Agenciji MINA.
Iz Ministarstva pravde Agenciji MINA su rekli da pozdravljaju sve dobre namjere i inicijative čiji je cilj za&scaron;tita prava djeteta i unapređenje pravnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima.
Međutim, kako su naveli, svaka zakonodavna promjena mora biti pažljivo razmotrena, uz analizu njenog pravnog, socijalnog i kulturnog uticaja.
&bdquo;Ključno je ukazati da bi onemogućavanje maloljetne osobe da stupi u brak u izuzetnim situacijama, koje su sada predviđene zakonom, moglo dovesti do uskraćivanja ostvarivanja određenih prava osobama koje su dovoljno zrele da imaju želju da stupe u brak&ldquo;, rekli su iz Ministarstva pravde.
Prema njihovim riječima, cilj podno&scaron;enja inicijative je prvenstveno ograničenje ranih brakova, koji to formalno i nijesu, jer se ne zaključuju u zakonskoj proceduri, a odnose se na djecu mnogo mlađe starosne dobi od one koju predviđa Porodični zakon.
&ldquo;Treba imati u vidu i kakve bi posljedice mogle nastupiti ukoliko je nekom ko ima 17 godina, i slobodno izražava volju da zaključi brak, to pravo uskraćeno zbog činjenice da neko vr&scaron;i trgovinu ljudima u odnosu na osobe mlađe od 16 godina&ldquo;, kazali su iz Ministarstva pravde.
Kako su naveli iz tog resora, pitanje ukidanja zakonske odredbe koja omogućava sklapanje braka djetetu starijem od 16 godina zahtijeva temeljnu analizu i &scaron;iroku dru&scaron;venu raspravu.
&bdquo;Važno je uzeti u obzir sve aspekte i potencijane posljedice takve izmjene, kako bi se osiguralo da svaki predloženi korak doprinese najboljem interesu djece i za&scaron;titi njihovih prava&ldquo;, ukazali su iz Ministarstva.
Izvr&scaron;na koordinatorka u Centru za romske inicijative Fana Delija Agenciji MINA je rekla da će u junu biti tri godine od pokretanja incijative Ženskog kluba, &scaron;to govori o tome da prethodna i aktuelna vlast nijesu zaintresovane da se izvr&scaron;e zakonske izmjene.
Ona smatra da izmjene zakonskih propisa neće moći u potpunosti da rije&scaron;i problem, ali da bi bile u skladu sa međunarodnim standardima, u pogledu sprečavanja dječjih brakova, kao i da bi ujedno osigurale bolju za&scaron;titu djece.
To bi, kako je kazala Delija, značajno uticalo na suzbijanje takvih pojava, jer bi se na taj način organizacije koje se bave suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova mogle pozivati na zakonske norme, a istovremeno bi omogućilo da djevojčice nastave i srednje obrazovanja.
&bdquo;Praksa pokazuje da se smanjuje maloljetnički brak prije 16 godine života, ali se u posljednje vreme značajno povećava maloljetnički brak sa 16 godina, kada je zajednica Roma i Egipćana u pitanju&ldquo;, rekla je Delija.
Servadei smatra da zakonski okvir u Crnoj Gori jeste napredovao, ali da jo&scaron; ne sprečava u potpunosti, niti elimini&scaron;e praksu dječjih brakova.
On je podsjetio da su razvijene strategije koje su usmjerene na podr&scaron;ku romskim i egipćanskim zajednicama, koje su najvi&scaron;e pogođene ovim problemom.
Međutim, kako je rekao Servadei, zakoni i strategije nijesu dovoljni sami po sebi.
&ldquo;Da bi se zaustavili dječiji brakovi, neophodno je njihovo dosljedno sprovođenje, aktivno uključivanje zajednica i rje&scaron;avanje osnovnih uzroka &ndash; naročito siroma&scaron;tva i nejednakosti. Samo tada možemo istinski za&scaron;tititi svako dijete&rdquo;, istakao je Servadei.
Na pitanje da li bi Ženski klub 28. saziva Skup&scaron;tine podržao ukidanje zakonske odredbe koja, na osnovu saglasnosti roditelja, dozvoljava sklapanje braka maloljetnoj osobi starijoj od 16 godina, Popović je odgovorila potvrdno.
&ldquo;Upravo ta zakonska odredba koja dozvoljava sklapanje braka sa 16 godina uz roditeljsku saglasnost predstavlja sistemski propust i prostor za zloupotrebu, koji se mora hitno ukloniti&rdquo;, istakla je Popović, dodajući da ne postoji nijedan opravdan razlog da dijete u tom uzrastu preuzima odgovornost koju brak nosi.
Prema njenim riječima, saglasnost roditelja ne mijenja činjenicu da to dijete jo&scaron; nije dostiglo emotivnu, psiholo&scaron;ku, niti pravnu zrelost potrebnu za takav korak.
&ldquo;Mi smatramo da zakonski minimum za sklapanje braka mora biti 18 godina, bez izuzetaka&rdquo;, navela je Popović.
Ona je najavila da će Ženski klub, u saradnji sa međunarodnim partnerima, stručnom javno&scaron;ću i civilnim sektorom, raditi na izradi inicijative za ukidanje te odredbe i izmjenu zakonskog okvira.
&ldquo;Na&scaron; cilj je jasan, da Crna Gora dobije savremeni zakon koji u potpunosti zabranjuje sklapanje brakova sa maloljetnim osobama i da stane rame uz rame sa evropskim zemljama koje ovu praksu ne toleri&scaron;u&rdquo;, poručila je Popović.
Delija je saglasna da zakonodavni okvir nije efikasan.
To, kako je navela, pokazuje i praksa.
&bdquo;Potrebno je izvr&scaron;iti izmjene zakona, jer zakonodavni okvir ne prepoznaje specifičnosti problema dječjeg braka, imajući u vidu da roditelji, odnosno najče&scaron;će počinici, ostaju nekažnjeni, čak i u slučajevima kad se brak ugovara sa 13, 14, 15 godina&ldquo;, kazala je Delija, dodajući da se skoro svaki slučaj odbacuje zbog nedostatka dokaza.
Ona je rekla da se u dosada&scaron;njem radu uglavnom uočava da državni tužilac i organ državne uprave nadležan za unutra&scaron;nje poslove u principu ne preduzimaju sve raspoložive mjere i radnje dokazivanja, kao &scaron;to su mjere tajnog nadzora, provjere porijekla novca u slučajevima kada je stečena protivpravna finansijska korist, saslu&scaron;avanje eventualnih svjedoka.
Delija je kazala da se uočava generalno lo&scaron;a praksa da se saslu&scaron;ava samo jedan roditelj (na primjer otac), ili neka osoba koja je pomagač prilikom izvr&scaron;enja krivičnog djela, ali ne i podstrekači.
Ona je ukazala da je veliki procenat odbacivanja krivičnih prijava, da izviđajni postupak traje dugo, da djevojčice mijenjaju iskaze, vraćaju se porodici i da protokom vremena gube potrebu za istinom i pravdom.
Žrtve, kako je dodala, nerijetko borave u neadekvatnim skloni&scaron;tma bez programa reintegracije.
Ministarstvo pravde ne raspolaže podacima o ukupnom broju formalno zaključenih dječjih brakova, s obzirom na to da se ta evidencija vodi u okviru nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Iz tog resora su naveli da su, prema podacima dostavljenim od Vrhovnog suda, od 1. januara 2019. do 31. decembra pro&scaron;le godine, osnovni sudovi u Crnoj Gori usvojili ukupno 64 predloga za davanje dozvole za zaključenje braka.
Oni su kazali da su, od tog broja, osam predloga podnijeli pripadnici romske ili egipćanske zajednice.
Iz Ministarstva su rekli da treba imati u vidu da se dozvola suda pribavlja u vanparničnom sudskom postupku u kojem sud ispituje sve činjenice i okolnosti značajne za utvrđivanje da li postoji slobodna volja i želja djeteta starijeg od 16 godina za zaključenje braka i da li je dijete odgovarajućeg uzrasta dostiglo fizičku i psihičku zrelost za zaključenje braka, odnosno za vr&scaron;enje prava i dužnosti koje čine sadržinu braka.
Popović ističe da je pravo svakog djeteta da djetinjstvo provede bez pritiska da preuzima uloge i obaveze odraslih, kao i da borba protiv dječjih brakova mora biti prioritet svih koji rade na unapređenju prava djece i za&scaron;titi maloljetnika.
Odgovarajući na pitanje &scaron;ta vidi kao najuticajnije faktore koji dovode do sklapanja dječjih brakova i &scaron;ta nadležni treba da preduzmu kako bi do&scaron;lo do okončanja sklapanja tih brakova, ona je kazala da posebno zabrinjava &scaron;to se oni i dalje učestalo pojavljuju, naročito unutar romske i egipćanske populacije.
&ldquo;Tamo su brakovi djece često rezultat tradicije, siroma&scaron;tva, niskog nivoa obrazovanja i dru&scaron;tvene marginalizacije. Ove zajednice su često izvan doma&scaron;aja institucija, a institucionalni odgovor izostaje ili je spor, nedosljedan i bez jasnih sankcija&rdquo;, rekla je Popović.
Potrebno je, kako je istakla, preduzeti konkretne korake počev&scaron;i od izmjene zakona, uvođenja preventivnih mehanizama, intenziviranja nadzora, edukacije roditelja i djece, kao i osnaživanja lokalnih zajednica kroz rad sa nevladinim organizacijama i medijima.
Popović je rekla da je ključna i uloga &scaron;kola i centara za socijalni rad, koji moraju imati jasne protokole za djelovanje u slučajevima rizika od dječjih brakova.
&ldquo;Bez snažnog institucionalnog odgovora, bez zakona koji ne ostavljaju prostor za manipulaciju i bez dru&scaron;tvene svijesti o &scaron;tetnosti ovakvih praksi nećemo doći do stvarnog iskorjenjivanja dječjih brakova&rdquo;, navela je Popović.
Servadei smatra da su dječiji brakovi rezultat brojnih uzroka, koji su često povezani.
Među najuticajnijim faktorima su, kako je kazao, siroma&scaron;tvo, nedostatak prilika za zaposlenje, nizak nivo obrazovanja djece i roditelja, kao i duboko ukorijenjene dru&scaron;tvene i kulturne norme, poput miraza ili prakse otkupa mlade.
Servadei je rekao da rodna nejednakost takođe igra veliku ulogu &ndash; od djevojčica se često očekuje da rano preuzmu odgovornost odraslih.
&bdquo;Ova praksa ima ozbiljne posljedice &ndash; djevojčice napu&scaron;taju &scaron;kolu, gube &scaron;ansu za zaposlenje i izložene su većem riziku od siroma&scaron;tva i zdravstvenih problema, kako one, tako i njihova djeca&ldquo;, naveo je Servadei.
On je ukazao da je potrebno uložiti sredstva u detaljna istraživanja i procjene u određenim romskim i egipćanskim zajednicama, da bi znali kako najbolje djelovati.
&bdquo;To bi pomoglo da se razjasni da li se radi prije svega o siroma&scaron;tvu, kulturnim očekivanjima ili kombinaciji ovih faktora, i omogućilo bi dono&scaron;enje ciljano dizajniranih rje&scaron;enja koja mogu donijeti stvarnu promjenu&ldquo;, rekao je Servadei.
On je istakao da obrazovanje ima ključnu ulogu i da &scaron;kole moraju bolje podržavati romske i egipćanske djevojčice i dječake kako bi zavr&scaron;ili osnovnu, upisali i zavr&scaron;ili srednju &scaron;kolu.
Servadei je poručio da sistemi socijalne i dječje za&scaron;tite moraju pružiti jaču ekonomsku podr&scaron;ku porodicama koje žive u siroma&scaron;tvu, jer su finansijski pritisci jedan od glavnih uzroka dječijih brakova.
Potrebno je, kako je istakao Servadei, ojačati kapacitete za rano prepoznavanje i reagovanje u slučajevima dječijih brakova, uključujući obuke za socijalne radnike, nastavnike i policiju.
&ldquo;Osnaživanje djevojčica je takođe ključno. Programi koji im nude obrazovanje, životne vje&scaron;tine i prilike za liderstvo jačaju njihovo samopouzdanje i pomažu im da se usprotive dječjem braku&rdquo;, naveo je Servadei.
On je kazao da zajednice moraju biti dio rje&scaron;enja. &ldquo;Lideri lokalnih zajednica i druge uticajne ličnosti mogu pomoći da se promijene &scaron;tetna uvjerenja i običaji koji podržavaju dječje brakove&rdquo;.
Servadei je poručio da roditeljski programi, poput UNICEF-ove inicijative &bdquo;Brižne porodice&ldquo;, treba da se pro&scaron;ire kako bi se roditelji bolje informisali o rizicima dječjih brakova, kao i o pravnim posljedicama ukoliko ih dozvole.
&ldquo;Ako se sve ove mjere sprovedu zajedno, Crna Gora može napraviti stvaran pomak ka okončanju dječjih brakova i obezbijediti svakom djetetu priliku da odrasta bezbjedno, da se obrazuje i ostvari svoj puni potencijal&rdquo;, zaključio je Servadei.
Delija je saglasna da postoji vi&scaron;e faktora koji dovode do sklapanja dječjeg braka.
&bdquo;Međutim, smatram da je najuticajni faktor taj &scaron;to institucije ne primijenjuju adekvatne mjere u sprečavanju dječjih brakova, i da se institucije pozivaju na običaje koje se u 21. vijeku zloupotrebljavaju&ldquo;, navela je Delija.
Ona je istakla da kvalitetno obrazovanje može značajno da utiče na smanjenje dječjih brakova i poručila da bi trebalo razmotriti mogućnost da srednje obrazovanje bude obavezno.

Zakonski minimum za sklapanje braka da bude 18 godina

IZ ŽENSKOG KLUBA SKUPŠTINE NAJAVILI DA ĆE ULOŽITI MAKSIMALNE NAPORE DA SE ZAKONSKI OKVIR UNAPRIJEDI

&nbsp;U Crnoj Gori do&scaron;lo je do pada obuhvata vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, upozorio je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović i poručio da je na primarnom nivou zdravstvene za&scaron;tite neophodno povećati broj pedijatara i ginekologa.
&ldquo;Moramo određene stvari sistemski da rije&scaron;imo, da povećamo broj pedijatara i ginekologa na nivou primarne zdravstvene za&scaron;tite, pa tek onda da govorimo o rezultatima koji su uporedivi sa najboljim rezultatima na svijetu&rdquo;, rekao je Joksimović u intervjuu agenciji Mina.
On je apelovao na roditelje da ne odgađaju vakcinaciju djece i da ih za&scaron;tite od opasnih zaraznih bolesti.
&ldquo;Izuzev ove poruke za roditelje, poruka za sve donosioce odluka je da prihvate sve &scaron;to struka predlaže i da budu spremni da donesu i neke nepopularne mjere da bismo stanje &scaron;to prije popravili&rdquo;, naveo je Joksimović.
On je kazao da očekuju da Ministarstvo zdravlja najskorije počne da primjenjuje preporuke koje je Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) uputilo tom resoru krajem pro&scaron;le godine.
&ldquo;U tim preporukama navedena je i sugestija za izmjenu Zakona o za&scaron;titi stanovni&scaron;ta od zaraznih bolesti, u pogledu toga da obavezna imunizacija zaista postane obavezna u punom smislu te riječi, jer je kod nas trenutno vakcinacija obavezna skoro samo na papiru&rdquo;, rekao je Joksimović.
On je ocijenio da su sistemi kontrole sprovođenja obavezne imunizacije i kažnjavanja neefikasni.
&ldquo;Prvo &scaron;to domovi zdravlja dosta neažurno dostavljaju informacije o nevakcinisanim osobama. Sa druge strane, zdravstveno sanitarna inspekcija ima vrlo ograničene mogućnosti da na taj način stimuli&scaron;e roditelje da vakcini&scaron;u djecu&rdquo;, dodao je Joksimović.
Državi su, kako je poručio, potrebni određeni iskoraci u cilju pobolj&scaron;anja stanja.
&ldquo;Usudio bih se reći, možda i neke nepopularne mjere u pogledu uslovljavanja upisa djece u pred&scaron;kolske ustanove vakcinalnim statusom &ndash; djece koja nemaju medicinsku kontraindikaciju za vakcinaciju&rdquo;, naveo je Joksimović, dodajući da su takvu mjeru uvele mnoge države u Evropi.
On je ukazao i na mogućnost davanja eventualnih stimulacija za zdravstvene radnike.
&ldquo;Op&scaron;tine koje imaju veoma visoke obuhvate i one koje nemaju, domovi zdravlja koji su ostvarili solidne rezultate i oni koji su ostvarili vrlo lo&scaron;e, potpuno se isto tretiraju, i u pogledu zarada i svega ostalog&rdquo;, rekao je Joksimović.
Država je, kako je kazao, obezbjedila 12 vakcina u redovnom kalendaru imunizacije, kojih na raspolaganju ima dovoljno.
Joksimović je dodao da su sve te vakcine obezbijeđene iz državnog budžeta i da roditelji ne moraju izdvajati nikakav dodatni novac.
&ldquo;Organizuju se i vikend vakcinacije. Roditelji, zaista imate priliku da &scaron;irokom paletom vakcina za&scaron;titite va&scaron;e dijete od vrlo opasnih zaraznih bolesti i molim vas da ne oklijevate i ne čekate&rdquo;, poručio je Joksimović.
Govoreći o imunizaciji HPV vakcinom, on je kazao da je od 26. septembra 2022. godine najmanje jednu dozu te vakcine primilo ne&scaron;to vi&scaron;e od 12,6 hiljada ljudi &ndash; 10,5 hiljada osoba ženskog pola i oko dvije hiljade osoba mu&scaron;kog pola.
&ldquo;Vakcinacija ide nekom svojom dinamikom, ali u posljednje vrijeme ne onako kako bismo željeli&rdquo;, rekao je Joksimović.
On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja jo&scaron; nije obavezna, &scaron;to stvara dodatne izazove u sprovođenju imunizacije.
Joksimović je kazao da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila cilj da sve države članice, koje su uvele HPV vakcinu, do 2030. teže tome da obuhvat u generaciji djevojčica koje navr&scaron;avaju 15 godina bude 90 odsto.
On je naveo da je trenutni obuhvat vakcinom među djevojčicama u zavr&scaron;nom razredu osnovne &scaron;kole oko 28 odsto, a među dječacima oko 14 odsto.
&ldquo;&Scaron;to vam govori da smo jako daleko od tog cilja SZO&rdquo;, rekao je Joksimović.
On je podsjetio da su vakcinaciju počeli 2022. godine među djevojčicama koje su u tom momentu imale devet godina.
&ldquo;Kad pogledate podatke, vidjećete da je među njima obuhvat najveći, on je skoro 33 odsto&rdquo;, naveo je Joksimović.
Kako je kazao, Cetinje, Gusinje i Kotor su op&scaron;tine koje imaju najveće obuhvate HPV vakcinom u Crnoj Gori, dok Ulcinj, Bar, Žabljak i &Scaron;avnik bilježe izuzetno niske obuhvate.
Joksimović je dodao da je na Cetinju obuhvat HPV vakcinom, kod djevojčica koje su 2010. godi&scaron;te, 57,6 odsto, &scaron;to znači da je vi&scaron;e nego svaka druga vakcinisana, dok je u Baru ili Ulcinju oko 15 odsto.
&ldquo;Razlike su vrlo velike. Na Žabljaku, u &Scaron;avniku i Plužinama imamo situaciju da, u pojedinim godi&scaron;tima, nijedna djevojčica nije primila HPV vakcinu, &scaron;to je poražavajuće i problematično&rdquo;, rekao je Joksimović.
On je naveo da je u Danilogradu HPV vakcinom vakcinisano 43 odsto dječaka koji pohađaju zavr&scaron;ni razred osnovne &scaron;kole, a u Kotoru svaki treći dječak.
Ostale op&scaron;tine, kako je dodao Joksimović, daleko su od tih obuhvata.
Joksimović je istakao da je za sprovođenje HPV imunizacije potrebno zajedničko djelovanje i angažovanost uprava domova zdravlja, pedijatara, ali i ginekolo&scaron;ke službe sa aspekta preporuke i komunikacije.
&ldquo;Ono &scaron;to moram da kažem jeste da je za pojedine op&scaron;tine izuzetno otežavajuća okolnost nedostatak pedijatara. Prema na&scaron;im podacima, skoro polovini op&scaron;tina nedostaje optimalan broj pedijatara&rdquo;, naveo je Joksimović.
Crna Gora, kako je ukazao, ima veliki problem po pitanju obolijevanja od raka grlića materice.
On je podsjetio da HPV vakcina pruža značajan nivo za&scaron;tite, prije svega od raka grlića materice, a &scaron;titi i od raka vagine, vulve, penisa, anusa, usne duplje i ždrijela, kao i od genitalnih bradavica &ndash; kondiloma.
Joksimović je naveo da je besmislena bilo kakva negativna priča o toj vakcini.
Govoreći o imunizaciji MMR vakcinom, on je kazao da stanje nije dobro i ponovio da će IJZ do kraja maja sačiniti izvje&scaron;taj o vakcinaciji sprovedenoj tokom pro&scaron;le i u prvim mjesecima ove godine, koji će obuhvatiti, prije svega, djecu rođenu 2023. godine.
Joksimović je naveo da je obuhvat prvom dozom MMR vakcine kod te djece oko 22 odsto.
&ldquo;Dakle, mi u ovom momentu imamo svega oko 22 odsto pravovremeno vakcinisane djece, prvom dozom MMR vakcine&rdquo;, upozorio je Joksimović.
To je, kako je naglasio, izuzetno nizak i zabrinjavajući obuhvat.
Joksimović je kazao da je 85 odsto djece koja su u prvom razredu osnovne &scaron;kole, 2018. godi&scaron;te, primilo jednu dozu MMR vakcine, a oko 60 odsto dvije doze.
Prema njegovim riječima, već unazad deset godina primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom.
&ldquo;Roditelji odlažu, pa se djete vakcini&scaron;e sa dvije, tri, četiri, pet, &scaron;est godina. Međutim, već posljednje tri do četiri godine imamo trend da određeni procenat djece uđe u osnovnu &scaron;kolu, a da nijesu primila nijednu dozu MMR vakcine&rdquo;, upozorio je Joksimović.
Na pitanje ima li razlika među op&scaron;tinama po pitanju rezulatata imunizacije MMR vakcinom, on je odgovorio potvrdno, navodeći da Rožaje, Plav, Mojkovac, Kola&scaron;in i Pljevlja tradicionalno imaju dosta visoke obuhvate, ali i da je i kod njih primijetan trend odlaganja i pad obuhvata.
&ldquo;Imate, sa druge strane, op&scaron;tine kao &scaron;to su Bar, Budva, gdje kod pred&scaron;kolske djece taj obuhvat nije veći od 50 odsto. Situacija se posljednjih godina značajno komplikuje u Nik&scaron;iću, gdje je sve veći udio nevakcinisane djece&rdquo;, rekao je Joksimović.
Upitan o glavnim razlozima za trend odgađanja i pad obuhvata MMR vakcinom, on je kazao da i dalje postoji strah kod ljudi da je vakcina povezana sa nekim razvojnim poremećajima.
&ldquo;Kod dijela zdravstvenih radnika bila je prisutna određena pasivnost i nesigurnost kada treba preporučiti vakcinu roditeljima, &scaron;to se opet negativno odrazilo&rdquo;, rekao je Joksimović, dodajući da je razlog i nedovoljan broj pedijatara.
Sa druge strane, kako je naveo, &ldquo;ljudi ne vide bolest, stradanje od te bolesti, komplikacije, i onda počinju sve opu&scaron;tenije da se pona&scaron;aju&rdquo;.
&ldquo;A nauka je tu sasvim jasna. Jednog časa će nas, ako se ovakvo stanje nastavi, sigurno zadesiti veća epidemija, u kojoj nećemo moći da izbjegnemo najteže posljedice&rdquo;, upozorio je Joksimović.
On je, govoreći o vanrednoj vakcinaciji, kazao da je ona dala rezultate u većim op&scaron;tinama, pogotovo u Podgorici.
&ldquo;Oko 1,3 hiljade djece je vakcinisano samo tokom vikenda, od kraja januara do danas, &scaron;to je solidna brojka&rdquo;, naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ozbiljan progres detektovali su krajem augusta i početkom septembra kada su inovirali potvrdu potrebnu za polazak djece u pred&scaron;kolske ustanove.
&ldquo;Za tri do četiri sedmice vakcinisan je veliki broj djece. Nakon toga se ta priča prilično razvodnila i vratila se u neke uobičajne okvire&rdquo;, dodao je Joksimović.

Joksimović: Pad obuhvata redovnim vakcinama

"NA PRIMARNOM NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NEOPHODNO POVEĆATI BROJ PEDIJATARA I GINEKOLOGA"

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 26 stepeni. Prijepodne biće pretežno sunčano, dok se poslijepodne u južnim predjelima očekuje slab, a u sjevernim i centralnim predjelima umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, lokalno uz prolaznu ki&scaron;u ili pljusak sa grmljavinom. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni. Jutarnja temperatura od tri do 13, najvi&scaron;a dnevna od 18 do 26 stepeni.

Danas do 26 stepeni