Društvo

Ključni problem kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u posljednjem slučaju sutkinje Dragane Đuranović, već i u nizu prethodnih, jeste &scaron;to su svi na neki način kr&scaron;ili Ustav, smatra advokat Veselin Radulović.
On je za Pobjedu komentarisao mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o proceduri prema kojoj je penzionisana ova sutkinja.
Razlozi za traženje mi&scaron;ljenja posebnog tijela Evropskog savjeta za vladavinu prava datiraju iz sredine decembra, kada je Ustavni odbor na čelu sa Jelenom Božović donio zaključak kojim se Đuranović penzioni&scaron;e, a &scaron;ef parlamenta Andrija Mandić potvrdio usvajanje takve odluke. Tek su 15. marta, premijer Milojko Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir &Scaron;ehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na Sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mi&scaron;ljenje VK.
Spajić je konačnu verziju zahtjeva proslijedio 25. marta. Gotovo tri mjeseca kasnije, stiglo je mi&scaron;ljenje VK u kome se ističe kako je Ustavni sud bio dužan da Skup&scaron;tini uputi formalno obavje&scaron;tenje o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, a da parlament potom postupa po tom obavje&scaron;tenju.
S druge strane, u svom mi&scaron;ljenju su se zvanično ogradili i potcrtali da se &bdquo;VK nije bavila tumačenjem dva zakonska rje&scaron;enja koja propisuju različite starosne granice za odlazak u penziju&ldquo;, odnosno tumačenjem toga je li sutkinja Đuranović trebalo da bude penzionisana po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju. Kako su naveli, &bdquo;u nadležnosti Komisije nije da procjenjuje nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skup&scaron;tina i Ustavni sud&ldquo;.
NAREDNI KORACI
U razgovoru za Pobjedu, Radulović je ukazao na činjenicu kako je riječ o mi&scaron;ljenju odnosno tumačenju &bdquo;koje smo mogli i sami da znamo&ldquo;, te koje se i prije toga moglo čuti sa mnogih adresa.
- Rekli su nam ne&scaron;to &scaron;to smo manje-vi&scaron;e znali ili je trebalo da znamo i ranije. Ključni problem, kada je u pitanju prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda, ne samo u ovom posljednjem slučaju sutkinje Đuranović već i u nizu prethodnih, jeste &scaron;to su, čini mi se, svi na neki način kr&scaron;ili Ustav. Ali, najozbiljnije i najopasnije je to &scaron;to je Ustavni sud kr&scaron;io Ustav, jer je donosio odluke u kojima su učestvovale i sudije na koje su se one primjenjivale. Dakle, donosio je odluke u skladu sa ličnim interesima i željama tih sudija da ostanu &scaron;to duže u foteljama i na funkcijama, &scaron;to je uspostavio određenu praksu koja je sve samo ne po&scaron;tovanje Ustava &ndash; istakao je on.
Za predstavnike opozicije, način implementacije dobijenog mi&scaron;ljenja VK predstavljaće odgovor Spajića u ime vlasti na sporazum koji je prethodio zajedničkom zahtjevu za procjenu ustavnosti. U tom dokumentu se u &scaron;est tačaka preciziraju koraci koji prethode i sljeduju dobijanju mi&scaron;ljenja VK. Među njima se navodi zaustavljanje već započete procedure izbora sudije Ustavnog suda do implementacije koraka koje sugeri&scaron;e posebno tijelo Evropske komisije za vladavinu prava.
Radulović smatra da svi akteri sada treba da se pozabave implementacijom dobijenog mi&scaron;ljenja VK.
- Prvenstveno da Ustavni sud ne radi ono &scaron;to je radio prethodnih godina, već da konstatuje činjenice koje se tiču nastupanja uslova za prestanak funkcije, u ovim slučajevima uslova za sticanje prava na starosnu penziju, i da shvate kako se o pitanjima poput ovog ne može glasati. Dakle, ne možete da glasate o tome da li je neka činjenica nastupila, jer ako jeste, to samo treba da konstatujete i da se dalje radi po proceduri &ndash; istakao je advokat.
On skreće pažnju da funkcija svim sudijama prestaje na isti način, za razliku od onoga &scaron;to je do sada bila praksa.
- Nekome je funkcija prestajala sa 65 godina, nekome sa 66, a nekome sa 66 i po, sve zavisno od toga koliko ko ima dobru poziciju, političku, prije svega, da svoj ostanak u fotelji produži. To je ono na čemu bi trebalo svi da porade, prvenstveno Ustavni sud &ndash; dodao je.
Sagovornik Pobjede je stava da Crna Gora ima dovoljno jasne zakone da se ovakve situacije mogu definisati. Ipak, smatra da ih treba promijeniti na način da se starosna granica za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda produži.
- To je negdje i opravdano, ali dok se to ne uradi kroz izmjenu pravnog okvira, treba da se po&scaron;tuje trenutni okvir na način kako je napisan &ndash; napominje on.
NEPOZNANICE
S obzirom na to da bi krajem ovog mjeseca jo&scaron; jedna sutkinja Ustavnog suda, Desanka Lopičić, trebalo da ode u penziju, u ovom trenutku je veća mogućnost da institucijama budu &bdquo;vezane ruke&ldquo; za sprovođenje preporuka VK.
Naime, Ustavni sud imaće tri od sedam članova, &scaron;to ga čini nefunkcionalnim, dok izbor novih za tu sudsku instancu i dalje traje. Postavlja se pitanje da li bi Skup&scaron;tina, konkretno Ustavni odbor i u ovom slučaju mogao uzeti tuđe ingerencije te odlučivati o stvarima koje nijesu u njihovoj nadležnosti.
Radulović skreće pažnju kako &bdquo;ne bi bilo dobro da Skup&scaron;tina ili bilo koji drugi organ uzima ingerencije koje mu ne pripadaju ni po zakonu ni po Ustavu&ldquo;.
- Pomenuli ste pitanje koje jeste jako ozbiljno i nažalost govori u prilog tome da je Ustavni sud vi&scaron;e neka partijska ćelija ili istureno partijsko odjeljenje raznih političkih stranaka, a manje ono &scaron;to bi trebalo da bude.
Prijeti nam opasnost da ponovo dođemo u situaciju kao &scaron;to je to bilo prije nekoliko godina, da taj sud bude nefunkcionalan upravo zbog političkih borbi i želje svih partija, prvenstveno onih koji vr&scaron;e vlast, da imaju kontrolu nad tim sudom, odnosno da u njega ubace sudije koji su njihovi partijski poslu&scaron;nici i partijski vojnici &ndash; poja&scaron;njava on.
No, kako dodaje, to neće biti prvi niti jedini put da je politika upletena i u ovu granu vlasti. Podsjeća da se situacija nije promijenila jo&scaron; od samog formiranja Ustavnog suda, nakon izmjene Ustava 2013. godine, te da ta praksa, nažalost, traje i danas.
- Svjedočimo u svakom postupku izbora da se kandidati intervjui&scaron;u i ljudi biraju na način koji pokazuje da političke partije žele da u Ustavni sud ubace svoje partijske vojnike, a ne profesionalce sa integritetom koji će voditi računa samo o tome da se po&scaron;tuje Ustav i ni o čemu drugom &ndash; zaključio je Radulović Pobjedi.
"Građani zarobljeni u partitokratskom dru&scaron;tvu"
Sagovornik Pobjede smatra da smo nakon penzionisanja Lopičić, na neki način, ponovo u pat poziciji. Ako do kraja juna niko ne bude izabran, vijeće ovog nezavisnog sudskog organa imaće samo troje od sedam članova, &scaron;to će ga učiniti potpuno nefunkcionalnim.
- I sve to zbog toga &scaron;to smo partitokratsko dru&scaron;tvo. Zarobljeni smo, svi smo taoci nekih partijskih interesa, prvenstveno političkih partija koje vr&scaron;e vlast. A one i njihovi funkcioneri ne pokazuju ni minimum volje da urade ne&scaron;to kako bi Crna Gora napravila korak naprijed u vladavini prava i po&scaron;tovanju osnovnih ljudskih prava.
Takav način na koji se oni odnose prema Ustavnom sudu, i ne samo prema njemu, pokazuje da su crnogorske institucije jo&scaron;, bojim se, daleko od toga da se potpuno oslobode političkog uticaja i da budu profesionalne, da ih čine ljudi sa integritetom koji će voditi računa isključivo u vladavini prava i po&scaron;tovanju pravnog poretka, a ne o za&scaron;titi bilo čijih partijskih, ličnih ili nekih drugih pojedinačnih interesa &ndash; kazao je Radulović.

Radulović: Svi su kršili Ustav, ali je najopasnije što je to činio Ustavni sud

KOJE SU POSLJEDICE EVENTUALNOG NESPROVOĐENJA MIŠLJENJA VENECIJANSKE KOMISIJE

Uslovi za izdavanje dozvola za vatreno oružje moraju biti o&scaron;triji, kaznena politika o&scaron;trija, smatraju u civilnom sektoru. Navode da je zabrinjavajući podatak da je Crna Gora treća u svijetu po broju oružja po stanovniku. Ističu da se mora promovisati kultura nenasilja. Eventualno podizanje starosne granice za posjedovanje oružja bila bi, pak, prestroga mjera, uvjeren je Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije.
Crna Gora je prema analizi Međunarodne agencije iz Ženeve na trećem mjestu u svijetu kada je riječ o posjedovanju oružja po stanovniku. Na stotinu na&scaron;ih građana bilježi se 39 komada vatrenog oružja. To pokazuje i izvje&scaron;taj Vrhovnog suda u kom se ističe visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje, &scaron;to kako ocjenjuju, ukazuje na sistemski problem u dru&scaron;tvu. Da kriterijumi za izdavanje dozvola moraju biti strožiji, smatra Tarik Ćatović iz nevladine organizacije Sistem.
&ldquo;Ne samo u pogledu tehničkih i zdravstvenih uslova, nego i kroz detaljnije bezbjednosne procjene. Psiholo&scaron;ki profil aplikanta, prethodna krivična djela, ali i porodično i socijalno okruženje, sve to su faktori koji moraju da se uzmu u obzir prilikom izdavanja jedne takve dozvole&rdquo;, kaže Ćatović.
Ćatović napominje da i zakonske sankcije moraju biti poo&scaron;trene kako bi se suzbio broj krivičnih djela sa upotrebom vatrenog oružja.
&ldquo;Kaznena politika svakako da mora biti odvraćajuća kako bi se izbjegao svaki oblik pravne nesigurnosti, ali i taj osjećaj nekažnjivosti&rdquo;, dodaje Ćatović.
Da država mora adekvatno da reaguje na ovaj zabrinjavajući trend, smatra i Aida Perović iz nevladine organizacije Prima.
&ldquo;Problem nije u mentalitetu, nego je problem u prostom nereagovanju države na adekvatan način. Upravo tvrdim na osnovu podatka iz ove analize koji kaže da postoji stalni, stalni trend izricanja uslovnih i minimalnih kazni&rdquo;, navodi Perović.
U javnosti se govorilo i o mogućem podizanju starosne granice za posjedovanje oružja. Za Ivana Pekića iz Internacionalne policijske organizacije to bi bila previ&scaron;e stroga mjera.
&ldquo;Sve to bi bilo ekstremno, kada bi se po&scaron;lo za tim. Uzmite u obzir da mladići koji zaista žele da se bave sportskim gađanjem ili lovom, na taj način ne bi mogli da dođu prije 25. godine i mislim da je to zaista ugrožavanje njihovih prava&rdquo;, smatra Pekić.
Sagovornici Radija Crne Gore zaključuju da se mora i preventivno djelovati, odnosno potrebna je stalna edukacija građana, naročito mladih, o odgovornom pona&scaron;anju i promocija kulture nenasilja.

Oštri uslovi i kazne: Ne smije se lako do dozvole za oružje

“PROBLEM NIJE U MENTALITETU, NEGO U PROSTOM NEREAGOVANJU DRŽAVE"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar sjeverni, umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od 18 do 33 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 33 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Na plaži Jaz u Budvi dogodio se pravi podvig &ndash; zahvaljujući prisebnosti i hrabrosti Beranca&nbsp;Marka Delevića,&nbsp;spa&scaron;en je život mu&scaron;karcu koji je, prema svemu sudeći, doživio infarkt dok je plivao, prenosi Berane online.
&ldquo;Primijetio sam čovjeka u vodi kako doziva pomoć. Bio je udaljen oko 30 metara od obale. Pored njega su bili neki momci, mislim da su bili iz Bosne, ali nisu smjeli da mu priđu&ldquo;, priča Marko.
Vidjev&scaron;i da je situacija ozbiljna, Marko je odmah doplivao do čovjeka koji se u tom trenutku okrenuo na stomak i ostao nepomičan.
&ldquo;Kada sam stigao do njega, prvo sam se uvjerio da ne pruža otpor &ndash; tijelo mu je bilo kao bez života. Samo ja znam kako sam ga uspio izvući na obalu&ldquo;, kaže on.
Dok je čekao dolazak hitne pomoći, koja je stigla tek nakon 20 minuta, Marko je zajedno s prisutnima poku&scaron;avao održati mu&scaron;karca u životu.
&ldquo;Stavili smo ga na ceradu i odnijeli do kola hitne pomoći koja su ga prevezla za Kotor&ldquo;, dodaje on.
Vlasnici plaže kasnije su kontaktirali bolnicu i dobili radosnu vijest &ndash; čovjek je preživio i oporavlja se.
&ldquo;Mislio sam da nema &scaron;anse da preživi. Bila je to prava borba za život&ldquo;, zaključuje Marko.
Marko je član S.R.D. &bdquo;Open Water&ldquo;-&nbsp; tima ljudi koji plivaju humanitarne maratone u cilju sakupljanja pomoći za one kojima je to najpotrebnije. Upravo jedan takav maraton ih očekuje početkom avgusta.

Plaža Jaz: Marko Delević spasio život čovjeku koji je doživio infarkt u moru

"SAMO JA ZNAM KAKO SAM GA USPIO IZVUĆI NA OBALU"

U Crnoj Gori počela je isplata jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica, otetih putnika iz voza u &Scaron;trpcima, kao i civilnih žrtava NATO bombardovanja Murina i Tuzi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako su kazali, ta pomoć je izraz institucionalne solidarnosti i po&scaron;tovanja prema porodicama koje su pretrpjele velike gubitke, kao i korak ka jačanju kulture sjećanja i dru&scaron;tvene pravde.
&bdquo;Ministarstvo ostaje posvećeno pružanju podr&scaron;ke svim žrtvama i njihovim porodicama i nastavlja da preduzima konkretne mjere u cilju očuvanja ljudskog dostojanstva, socijalne pravde i dru&scaron;tvene kohezije", navodi se u saop&scaron;tenju.
Vlada je opredijelila po 100 hiljada eura za obe&scaron;tećenje 16 porodica civilnih žrtava ratova.
Prema odluci Vlade, koja je usvojena u aprilu, porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, a jo&scaron; toliko naredne godine.

Počela isplata pomoći porodicama žrtava ratnih zločina

VLADA OPREDIJELILA PO 100 HILJADA EURA ZA OBEŠTEĆENJE

Jelena Đaletić, Zoran Vučinić, Marko Bojović, Ana Marinović i Ivan Gačević izabrani su za članove/ce Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca, na Konferenciji državnih tužilaca, održanoj u Podgorici, saop&scaron;teno je iz Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva.&nbsp;
- Za članove/ce Tužilačkog savjeta, u skladu sa zakonskom procedurom, izabrani su Jelena Đaletić, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu, Zoran Vučinić, specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, Marko Bojović, državni tužilac u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju, Ana Marinović, državna tužiteljka u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici i Ivan Gačević, državni tužilac u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Pljevljima.&nbsp;
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković čestitao je novoizabranim članicama i članovima Tužilačkog savjeta i izrazio uvjerenje da će svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim integritetom doprinijeti efikasnosti rada Tužilačkog savjeta.
Marković je zahvalio prethodnim članovima/cama Tužilačkog savjeta na odgovornom i predanom radu, kao i na značajnom doprinosu funkcionisanju državnotužilačke organizacije, navedeno je iz Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva.&nbsp;

Izabrani novi članovi Tužilačkog savjeta

IZABRANI NA KONFERENCIJI DRŽAVNIH TUŽILACA

Svečana akademija povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda, pod nazivom &bdquo;Put crnogorskog sudstva od tradicionalnog do evropskog&ldquo; održava se danas u Podgorici. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da je pravda najvažnija.
Svečanom sjednicom, održanom danas u Podgorici, Vrhovni sud Crne Gore obilježava 80 godina postojanja.
Centralna poruka događaja bila je da pravo i pravda nijesu u pisanju zakona, već u njihovoj dosljednoj primjeni.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić u svom obraćanju naglasila je da je su&scaron;tina vladavine prava upravo u po&scaron;tovanju zakona. &ldquo;Sudovi postoje da čuvaju principe kroz vrijeme&rdquo;, kazala je Pavličić, ističući da jednakost svih pred zakonom predstavlja temelj razvoja jedne države.
Poručila je i da sudska vlast ne može biti usamljena u svom djelovanju, te da se odgovornost za funkcionisanje sistema mora dijeliti sa izvr&scaron;nom i zakonodavnom vla&scaron;ću.
&ldquo;Svaka grana vlasti mora obavljati svoj dio posla i osigurati da nijedna ne stekne prekomjerne i nekontrolisane ovlasti&rdquo;, kazala je predsjednica Vrhovnog suda.
Dodala je da sudstvo neće praviti kompromise sa nepravdom i neistinom, te da će povjerenje javnosti graditi kroz odgovoran i stručan rad.
Ministar pravde Bojan Božović ocijenio je da obilježavanje ovog jubileja, osim &scaron;to izaziva ponos, nosi i veliku obavezu. On je ukazao na značaj pravosudne tradicije i istakao da rad u pravosuđu mora biti temeljen na odgovornosti, savjesnosti, nepristrasnosti i efikasnosti.
Svečanosti je prisustvovala i ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Don Meken, koja je istakla da je jubilej Vrhovnog suda važan trenutak za Crnu Goru.
Ona je podsjetila da pravosuđe igra ključnu ulogu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, naglasiv&scaron;i da upravo sudska vlast treba da bude jedan od stubova države.
&Scaron;ef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da, iako Crna Gora ostaje predvodnik u evropskim integracijama, pravosudni sistem i dalje suočava s izazovima. On je ukazao na potrebu ubrzanja sudskih postupaka i efikasnijeg procesuiranja predmeta, posebno u oblasti borbe protiv korupcije.
&bdquo;Crna Gora ostaje lider u regionu&ldquo;, rekao je Satler, dodajući da se napredak mora temeljiti na konkretnim rezultatima, naročito u oblasti krivičnog pravosuđa.
Poseban gost svečanosti bio je i počasni predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva Lord Robert Reed koji je govorio o važnosti transparentnosti pravosudnog sistema.
Povjerenje javnosti, kako je kazao, usko je povezano sa dostupno&scaron;ću rada sudova.
&ldquo;Na na&scaron;em sudu na ulazu stoji znak &ndash; slobodan ulaz. Kafeterija i sudnice otvorene su za javnost, jer vjerujemo da dostupnost doprinosi razumijevanju i povjerenju građana&rdquo;, istakao je Lord Reed.
&nbsp;

Pavličić: Sudstvo neće praviti kompromise sa nepravdom i neistinom

VRHOVNI SUD CRNE GORE OBILJEŽIO 80 GODINA POSTOJANJA

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije će na sjednici 24. juna sa Jelenom Perović usmeno raspravljati o razlozima za njeno eventualno razrje&scaron;enje sa mjesta direktorice te institucije, najavljeno je iz ASK-a.
Kako su iz ASK precizirali Pobjedi, u odgovoru na pitanje kada će se čelno tijelo te institucije ponovo izja&scaron;njavati o radnom angažmanu doskora&scaron;nje direktorice Agencije, saslu&scaron;anje je sazvano na osnovu zahtjeva koji im je upućen prije desetak dana. Pravni zastupnik Jelene Perović, Nikola Martinović, u njeno ime je tada dostavio ASK-u zahtjev za usmenu raspravu na kojoj bi se izjasnila o stavu Savjeta Agencije o njenom radnom angažmanu.
&ldquo;Postupajući po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore, Savjet ASK uputio je Perović Zahtjev za izja&scaron;njenje o razlozima za njeno razrje&scaron;enje. Nakon toga, ona je podnijela zahtjev za održavanje usmene rasprave, kako bi se izjasnila o navodima iz pomenutog zahtjeva. Savjet će omogućiti održavanje usmene rasprave. U tom kontekstu, važno je istaći da Savjet postupa u skladu sa presudom Upravnog suda po&scaron;tujući zakonom propisane rokove&rdquo;, rečeno je iz ASK-a.
Iako Perović juče nije dobila poziv Agencije za sjednicu Savjeta na kojoj će moći da kaže svoje razloge protiv namjere da bude razrije&scaron;ena direktorske dužnosti, izrečene 15. avgusta pro&scaron;le godine, stigla je potvrda da će učestvovati na pomenutom sastanku.
&ldquo;Pojavićemo se kada nas pozovu da prisustvujemo sjednici u skladu sa zakonom, a ne putem medija. Nećemo ponovo da razgovaramo sa silovitim čuvarima vrata ASK-a&rdquo;, izjavio je juče Martinović.
ODLUKA
Upravni sud je krajem maja zvanično informisao ASK da je poni&scaron;tio raniji dokument Savjeta te institucije o razrje&scaron;enju Perović. To je rezultiralo njenim poku&scaron;ajima da, sa svojim advokatom Martinovićem, od 2. juna svakodnevno poku&scaron;ava da uđe u direktorsku kancelariju u kojoj je nekada radila.
Članovi Savjeta Agencije sastali su se 6. juna kako bi se &bdquo;upoznali sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 16. maja 2025. godine i definisali korake za postupanje po istoj&ldquo;. Tom prilikom je odlučeno da se nekada&scaron;njoj direktorici uputi zahtjev da se u pisanoj formi izjasni o razlozima koji su doveli do njene smjene, sa rokom od osam dana da se o tome izjasni. Istovremeno, članovi tog tijela jednoglasno su odbili zahtjev Perović da se obustavi postupak njenog razrje&scaron;enja. Po njihovom tumačenju, ta odluka &bdquo;nije pravosnažna, ali to ne znači da nije obavezujuća&ldquo;.
Martinović, kao pravni punomoćnik Perović, u odgovoru na dopis Savjeta Agencije zatražio je, pak, da se njegova klijentkinja izjasni usmeno, zbog čega su i sazvali sjednicu za 24. jun.
Govoreći o sastanku na kome će se Perović usmeno izja&scaron;njavati, član Savjeta ASK-a Mladen Tomović je rekao da to neće mnogo promijeniti stvari.
&ldquo;Imajući u vidu činjenice, bez obzira na odlučivanje Agencije, sve i da to nije pitanje njenog razrje&scaron;enja, njoj bi svakako uskoro istekao mandat &ndash; naveo je Tomović za RCG.
I predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić je odmah nakon odluke Upravnog suda izjavio da će nova odluka tijela na čijem je čelu, &bdquo;otkloniti procesne smetnje za razrje&scaron;enje biv&scaron;e direktorke Perović&ldquo;.
&ldquo;Sud nije odlučivao o meritumu, nego je iz procesnih razloga naložio dono&scaron;enje nove odluke&rdquo;, dodao je on.
TUMAČENJE
Advokat Veselin Radulović za Pobjedu je ranije precizirao da pozicija direktora ASK-a trenutno pripada Perović. Naime, zakon propisuje da je Upravni sud poni&scaron;tavanjem odluke o razrje&scaron;enju Perović, &bdquo;predmet vratio u stanje u kojem je bilo prije dono&scaron;enja odluke&ldquo;. U ovom slučaju, to znači da se cijela situacija vraća na trenutak prije razrje&scaron;enja Perović, preciznije &ndash; onda kada je bila direktorica ASK-a.
&ldquo;Bez obzira na to kakav je bilo čiji lični stav i odnos prema Perović i njenom radu dok je bila na toj funkciji, zakon propisuje da je ona u ovom momentu direktorica ASK-a. A posebno zbog činjenice da ASK u međuvremenu nije izabrala novo lice na istu funkciju, već je ta pozicija u stanju vr&scaron;ioca dužnosti&rdquo;, kazao je Radulović.
Naveo je tada i kako je Savjet ASK-a &bdquo;dužan da otkloni one povrede zakona koje je konstatovao Upravni sud&ldquo;.
&ldquo;One se odnose na to da se Perović omogući uče&scaron;će u postupku i da se izjasni na razloge koje Savjet smatra argumentima za razrje&scaron;enje. To, naravno, obavezuje Savjet da u novoj odluci da obrazloženje i osvrne se na sve ono &scaron;to bi, eventualno, Perović u tom pravcu iznijela&rdquo;, &ndash; pojasnio je Radulović.
Istog stava bio je i advokat Martinović, pravni zastupnik Perović, koji je sa njom danima poku&scaron;avao da uđe u ASK, a zatim i u direktorski kabinet.
&ldquo;Ta odluka Upravnog suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoje fotelje i namje&scaron;tenja koja su im pripala po političkoj liniji, odnosno političkim dogovorima i koalicionim sporazumima. Odluka suda je jasna i treba da se izvr&scaron;i i da se tu stavi tačka&rdquo;, izjavio je on.
Takođe se pozivao na sličan slučaj razrje&scaron;enja Svetlane Vujanović i Vrhovnog suda, te rekao da to smatra valjanim argumentom da se Perović vrati u svoju nekada&scaron;nju kancelariju.
U tim poku&scaron;ajima ih je najče&scaron;će sprečavao vr&scaron;ilac dužnosti direktora ASK-a Du&scaron;an Drakić. On je, pak, insistirao na tome da će biti na čelu ASK &bdquo;sve dok Savjet te institucije ne donese drugu odluku&ldquo;.
&ldquo;Osoba koja je diskriminisala cijelu Agenciju, koja je nezakonito zloupotrebljavala njene resurse, gdje su potvrđene i optužnice i mnogi postupci za mobing prema zaposlenima, sada hoće da se vrati u ASK. Dok Savjet ne kaže drugačije, ja sam vr&scaron;ilac dužnosti direktora. Velike igre se igraju, a ovo je sve dio plana koji ne znam ko sprovodi, ali za cilj ima da se Agencija ugu&scaron;i, zatvori, da se ni&scaron;ta ne radi. Radimo transparentno i otvoreno, a sad pitajte Perović za&scaron;to je &scaron;titila pojedine javne funkcionere&rdquo;, izjavio je tada Drakić.
RAZRJE&Scaron;ENJE
Perović je razrije&scaron;ena funkcije nakon &scaron;to je, tokom nadzora budžetske inspekcije Ministarstva finansija, otkriveno da je kao direktorica u ASK-u sama odlučivala o svojim varijabilama, kao i naknadama za prekovremeni rad. Na osnovu nalaza budžetske inspekcije, Specijalno državno tužila&scaron;tvo optužilo je Perović da je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave i to u produženom trajanju, zbog čega je 17. aprila 2024. godine uhap&scaron;ena na radnom mjestu.
Četiri mjeseca nakon ovih događaja, Savjet ASK-a je donio odluku o razrje&scaron;enju Perović. U njoj je ocijenio kako je Perović &bdquo;sama odlučila o svojim pravima i obavezama i svom interesu&ldquo; i da je time &bdquo;javni interes podredila privatnom&ldquo;.
Izbor novog direktora se nastavlja
U međuvremenu, institucija nadležna za utvrđivanje korupcije, odnosno zloupotrebe državnih resursa u privatne svrhe od strane visokih državnih i javnih funkcionera, na&scaron;la se u specifičnom &bdquo;pravnom vakuumu&ldquo;. Naime, na njenom čelu zvanično je vr&scaron;ilac dužnosti Du&scaron;an Drakić, koji je, uz Milicu Milutinović, bio kandidat za isto mjesto u punom mandatu, ali na sjednici Savjeta ni jedno ni drugo nijesu dobili podr&scaron;ku većine.
Procedura izbora novog čelnika ASK-a je počela, ali ne postoje precizni rokovi do kada mora biti zavr&scaron;ena.
&ldquo;Kada je riječ o izboru direktora Agencije u punom mandatu, Savjet izražava jasnu opredijeljenost da se ovaj proces realizuje &scaron;to efikasnije, bez nepotrebnih odlaganja, budući da je u interesu same Agencije da &scaron;to prije dobije direktora sa punim mandatom. Javnost će o svim fazama postupka, uključujući dinamiku rada i relevantne rokove, biti redovno i transparentno obavje&scaron;tavana&rdquo;, istakli su iz ASK u odgovoru Pobjedi.

Perović zahtijeva da bude vraćena na posao, Savjet poručuje da se to neće desiti

SAZVANA SJEDNICA ZA USMENU RASPRAVU ZA 24.JUN

Fakultet za crnogorski jezik i književnost je na meti ove vlasti samo iz jednog razloga - zato &scaron;to su profesori na tom fakultetu ljudi koji predstavljaju intelektualnu elitu, rekao je&nbsp; predsjednik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Damir &Scaron;ehović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
"Oni ne ćute na sve pogre&scaron;ne poteze ove vlasti, a mogu da ćute, kao većina intelektualaca u Crnoj Gori. Zbog toga se sa FCJK ova nakaradna vlast konstantno obračunava. Ne treba da provociraju građansku Crnu Goru, jer će dobiti odgovor kakav zaslužuju", poručuje &Scaron;ehović.
Vlada i FCJK
Dan u kojem je Vlada prvo odlučila da neće biti upisa nove generacije studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost o tro&scaron;ku države, da bi se nekoliko sati kasnije predomislila, donio je novu nevjericu i rekacije dru&scaron;tva koje su se nizale jedna za drugom. Za predsjednika Socijaldemokrata Damira &Scaron;ehovića riječ je o prvorazrednom skandalu.
"To je najveća bruka i sramota, zato &scaron;to prosto čovjek ne može da vjeruje da u crnogorskoj, a ne u Vladi Banglade&scaron;a, ne postoji dovoljna većina da glasa za to da studenti upi&scaron;u ne neki drugi, nego Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Da budemo vrlo jasni, FCJK je na meti ove vlasti samo iz jednog razloga, zato &scaron;to su profesori na tom fakultetu ljudi koji predstavljaju intelektualnu elitu, koji ne ćute na sve pogre&scaron;ne poteze ove vlasti, a mogu da ćute kao većina intelektualaca u Crnoj Gori.
Zbog toga se sa FCJK ova nakaradna vlast konstantno obračunava&hellip;. Za svega nekoliko sati otkako je objavljena vijest o spornoj odluci Vlade, cjelokupna građanska javnost je stala na noge. Ne treba da provociraju građansku Crnu Goru, jer će dobiti odgovor kakav zaslužuju", rekao je &Scaron;ehović.
Sporazum sa Spajićem
Govoreći o mi&scaron;ljenju Venecijanske komisije o slučaju sutknije Dragane Đuranović, &Scaron;ehović ističe da je ono potvrdilo sve tvrdnje stručne, pravničke javnosti i kompletne opozicije.
"Venecijanska komisija je vrlo jasno kazala da je Skup&scaron;tina prekr&scaron;ila Ustav. To vi&scaron;e nije stav samo opozicije, već cjelokupne međunarodne javnosti. Podsjetiću da je i Evropska komisija u non paperu bila jasna kada je riječ o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda. Ustav je prekr&scaron;en - imamo satisfakciju i međunarodnu potvrdu te na&scaron;e tvrdnje", kaže &Scaron;ehović.
Predsjednik Socijaldemorata podsjeća da je to bio razlog zbog kojeg je sa predsjednikom DPS-a Danijelom Živkovićem, HGI-ja Adrijanom Vuksanovićem stavio potpis na Sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem.
"Poslali smo zvaničan dopis predsjedniku Vlade, kojim ga pozivamo da ispo&scaron;tuje sopstveni potpis na Sporazumu. Svi mi smo se obavezali da ćemo primjeniti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, kakvo god ono bilo. Sada kada ga imamo i kada je ono jasno i nedvosmisleno, želimo javno da po&scaron;aljemo poruku predsjedniku Vlade da od njega očekujemo da postupi po tom mi&scaron;ljenju. Od delegacije Evropske unije, koja je bila garant Sporazuma, očekujemo da stane u za&scaron;titu pravnog poretka ove države", istakao je &Scaron;ehović.
Neće dozvoliti, dodaje &Scaron;ehović, relativizaciju sprovođenja mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije, bez obzira na to &scaron;to iz Ministarstva pravde planiraju formiranje radne grupe koja će se, prema najavama, njime baviti.
"Prvo neka otklone posljedice neustavnih odluka na koje ih niko nije tjerao, a nakon toga možemo u radnoj grupi da razgovaramo o samoj inicijativi, koja je na fonu mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije, a koja treba da zaokruži čitavu priču u vezi sa odnosom različitih grana vlasti. Relativizaciju nećemo dozvoliti. Nećemo da vjerujemo da bi neko mogao da se non&scaron;alantno odnese prema sopstvenom potpisu i prema onome &scaron;to su stavovi Venecijanske komisije i Evropske komisije. Ako tako bude, mi ćemo, kao opozicija, imati adekvatan odgovor",&nbsp; naglasio je predsjednik SD-a.
Izvje&scaron;taj o Crnoj Gori
Evropska komisija je u izvje&scaron;taju o napretku Crne Gore ka EU, a koji je usvojen u Evropskom parlamentu, pored ostalog, kritikovala glorifikaciju ratnih zločinaca i revizionizam. &Scaron;ehović vjeruje kako izvje&scaron;taj pokazuje da evropski partneri gube strpljenje sa crnogorskom vla&scaron;ću, jer su prvi put jasno saop&scaron;tili da evropska politika nije slavljenje zločinaca, nepriznavanje genocida i revizija istorije.
Dodaje da nije problem politika koju ba&scaron;tini Andrija Mandić dvije decenije, već &scaron;to je sa aktulenom vla&scaron;ću institucionalizovana.
"Nije odgovoran Andrija Mandić, jer on po&scaron;teno staje iza te nakaradne, naopake, ali njegove politike. Politički su odgovorni svi oni koji sebe nazivaju građanskim i partijama manje brojnih naroda, a koji su njemu takvom dozvolili da bude na poziciji predsjednika Skup&scaron;tine. Zahvaljujući Demokratama, PES-u, dijelu albanskih partija i Bo&scaron;njačkoj stranci, Andrija Mandić je predsjednik Skup&scaron;tine.
Zahvaljujući njima on sa pozicije predsjednika Skup&scaron;tine svoju retrogradnu ideologiju predstavlja kao zvaničnu politiku. I zato ja čudu ne mogu da se načudim kako neko od tih partija može sopstvenu fotelju da stavi ispred tih principa. Ne mogu da vjerujem da je bilo koja fotelja, bilo kakav lukrativni interes važniji od onoga &scaron;to zagovara gospodin Mandić. Čudu se ne mogu načuditi kako možete biti u Vladi sa onima koji veličaju, recimo, srebreničke dželate", rekao je &Scaron;ehović.
Aerodromi
Komentari&scaron;ući pitanje koncesije Aerodroma Crne Gore, &Scaron;ehović kaže da je riječ o pogre&scaron;nom modelu od kojeg bi država trebalo da odustane.
"Koncesioni model je u su&scaron;tini neadekvatan za Crnu Goru. Odustajanje od kontrole nad najvažnijim infrastrukturnim resursima države, a to su Aerodromi Crne Gore, značilo bi odustajanje od mehanizma da se utiče na turističku privredu, a samim tim i na ekonomiju Crne Gore. Podsjetiću da turistička privreda sa milijardom učestvuje u BDP-u.
Drugi razlog zbog kojeg smatram da treba od ovog modela odustati je &scaron;to ga je kompromitovala vlasti, jer je konsultant na projektu javno pokazao sumnju u neke koruptivne elemente, zbog načina na koji se upravlja ovim procesom", zaključio je &Scaron;ehović.

Šehović: Nakaradna vlast se konstantno obračunava sa FCJK

"PRVORAZREDNI SKANDAL"

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) upozorili su posjetioce planina Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore, na mogućnost susreta sa medvjedima.
Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, &scaron;to podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.
Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba &scaron;to prije udaljiti - bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.
"Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv sva&scaron;tojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane", naveli su iz NPCG.
Da ove godine medvjeda ima vi&scaron;e nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mje&scaron;tana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.
To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković:
"Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine &scaron;tetu."
A Jovana Janju&scaron;ević, direktorka Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.
Kako kaže, su&scaron;a je prouzrokovala da je hrane veoma malo:
"Zato se medvjedi spu&scaron;taju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je &scaron;to stanovni&scaron;tvo napu&scaron;ta ruralna područja i samim tim se &scaron;iri radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja."
Za medvjede koji čine &scaron;tetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saop&scaron;teno iz Ministarstva poljoprivrede i &scaron;umarstva.
"Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel", navodi Ministarstvo.
Napadi medvjeda
Tokom pro&scaron;le godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj &scaron;tete koju je počinio medvjed &ndash; 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.
Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda. Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nik&scaron;ića, zbog čega su mje&scaron;tani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda - četvorica su uhap&scaron;eni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
Mje&scaron;tani su protestovali zbog hap&scaron;enja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je "sijao strah u vi&scaron;e sela i usmrtio desetine krava".
A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore upla&scaron;ila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do &scaron;kole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.
U novembru pro&scaron;le godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa te&scaron;kim povredama.
Medvjedi u potrazi za hranom
Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.
"Jedino sredstvo za&scaron;tite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za no&scaron;enje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od &scaron;tete koju prave stočarima", kaže Marković.ovana Janju&scaron;ević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mje&scaron;tane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u &scaron;umi, bez pasa čuvara ili druge vrste za&scaron;tite.
"Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo &scaron;tetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato &scaron;to država ne želi, nego zato &scaron;to ljudi nisu uradili sve &scaron;to je u njihovoj moći da do napada ne dođe."
Janju&scaron;ević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća &scaron;to privlači medvjede.
U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?
Marković navodi da Lovačko dru&scaron;tvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako ne&scaron;to potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i &scaron;umarstva:
"Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono &scaron;to bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki."A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janju&scaron;ević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri:
"U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na vi&scaron;em nivou i mora biti naučno utemeljena."
Iz Ministarstva poja&scaron;njavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovi&scaron;ta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.
"Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i &scaron;ta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme", navode iz Ministarstva.
Nagla&scaron;avaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.
Za&scaron;tićena vrsta u Crnoj Gori
Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova za&scaron;tićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.
Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.
Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.
Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o za&scaron;titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani&scaron;ta čime se obavezala na za&scaron;titu mrkog medvjeda.
Konvencija zabranjuje iskori&scaron;ćavanje i ugrožavanje njihovih stani&scaron;ta.
Obilježavanje medvjeda - evropski projekat
Kako bi kontinuirano pratili kretanje i pona&scaron;anje medvjeda, te radi bolje za&scaron;tite njegovog stani&scaron;ta, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda."Na osnovu toga treba da utvrdimo ekolo&scaron;ke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru", kaže Jovana Janju&scaron;ević.
Nazvali su ga Aleksandar.
Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe jo&scaron; jednog medvjeda.
Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.
Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u op&scaron;tini &Scaron;trpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.

Prošle godine evidentiran 51 slučaj štete koju je počinio medvjed

OD TOGA 26 NA PČELINJACIMA, A 25 NAD DOMAĆIM ŽIVOTINJAMA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan, tokom jutra, na jugoistoku na udare moguće jak.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 21, najvi&scaron;a dnevna do 33 stepena.

Danas do 33 stepena