Društvo

Vi&scaron;e od 114.000 osoba nije obuhvaćeno posljednjim popisom stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori, &scaron;to je vi&scaron;e od 18 odsto stanovnika.
To je rezultat istraživanja Dru&scaron;tva statističara i demografa (DSD) Crne Gore, prema kojem nije popisano vi&scaron;e od 62.000 crnogorskih državljana i skoro 52.000 stranaca.
Brojke su dobili upoređivanjem rezultata popisa i evidencije Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP).
Rezultati popisa sprovedenog krajem 2023. su objavljeni u oktobru 2024, kada je saop&scaron;teno da je u Crnoj Gori 623.633 stanovnika, od čega 46.878 stranih državljana.U Upravi za statistiku (Monstat), koja je sprovela popis, analizu DSD smatraju "svjesnim manipulisanjem podacima i kontekstima", sa ciljem "izazivanja nepovjerenja javnosti u zvaničnu statistiku".
Oni su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da "popis nije isto &scaron;to i administrativna evidencija", te da su "razlike među njima očekivane".
&Scaron;to kažu iz EurostataIz Eurostata (Kancelarije za statistiku Evropske unije) nijesu direktno odgovorili na upit RSE da li je u zemljama članicama uobičajeno da se rezultati popisa i registra policije toliko razlikuju i koji se limit nepodudarnosti može tolerisati.
Ali potvrđuju da se podaci u nekom registru mogu značajno razlikovati od rezultata popisa, po&scaron;to registri mogu imati gre&scaron;ke zbog mijenjanja prebivali&scaron;ta evidentiranih a koji su u registru i na dan popisa.
Dodaju i da zemlje EU za popise stanovni&scaron;tva koriste različite izvore podataka - tradicionalne, kombinovane, zasnovane na registrima...
"Nijedna zemlja EU se ne oslanja isključivo na jedan registar za popis. Umjesto toga, kombinuju vi&scaron;e registara, nakon čega slijedi proces 'či&scaron;ćenja', kako bi se dobili podaci koje dostavljaju Eurostatu", pi&scaron;e u odgovoru te institucije.
"Skoro petina nepopisanih - veliko odstupanje"
Iz struke upozoravaju da je riječ o značajnoj razlici u brojevima.
To &scaron;to nije popisana skoro petina stanovni&scaron;tva može imati ozbiljne posljedice po javne politike i planiranje, kaže za RSE demograf Miroslav Doderović:
"Ne mogu se voditi javne politike bez dobrih statističkih baza, jer ćemo stalno imati situaciju da ne operi&scaron;emo realnim podacima, nego pretpostavkama"Kaže da se radi o velikom odstupanju:
"Da je odstupanje jedan ili dva odsto, i to bi bilo značajno. To &scaron;to se približavamo otprilike 20 posto nepopisanih - u ekspertskom poimanju to je veliko odstupanje".
On poja&scaron;njava da je stanovni&scaron;tvo istovremeno 'proizvođač i potro&scaron;ač', te da nije isto ako se koristi podatak od 630.000 ili 750.000 stanovnika:
"Potpuno su drukčiji i ekonomski i finansijski rezultati, &scaron;to problematizuje sve rezultate koji se objavljuju. Treba poku&scaron;ati 'približiti' ta dva broja".
Nepopisani svaki deseti državljanin i svaki drugi stranac
U analizi DSD-a se navodi da je nepopisan svaki deseti crnogorski državljanim sa prebivali&scaron;tem i svaki drugi stranac sa odobrenim boravkom.
Navode da je na datum popisa u evidenciji MUP-a 781.772 lica imalo prebivali&scaron;te ili boravak u Crnoj Gori.Popisom je, dodaju, obuhvaćeno njih 673.203, od čega su 5.553 bili dvostruko popisani, stranci koji ne ispunjavaju kriterijum boravka ili druga lica.
"To znači da je vi&scaron;e od 114.000 osoba ostalo izvan demografske slike države, od čega su 62.566 državljani Crne Gore", kaže za RSE Gordana Radojević, predsjednica DSD i biv&scaron;a direktorica Monstata.
Među njima su, kaže, i oni koji imaju prebivali&scaron;te u Crnoj Gori, ali su fizički odsutni iz zemlje i nemaju člana domaćinstva koji bi mogao dati podatke u njihovo ime.
Tu spadaju, obja&scaron;njava, i osobe koje su u Crnoj Gori, ali koje popisivači nisu zatekli u stanu i oni koji nisu željeli učestvovati u popisu.Istraživanje je pokazalo i da je popisom obuhvaćeno samo polovina stranaca koji su registrovani u MUP-u.
U toj evidenciji je bilo blizu 99.000 stranih državljana sa legalnim boravkom, od čega je popisano manje od 49.000, navodi se u analizi DSD-a. Najdrastičniji podaci, kako se navodi, vezani su za državljane Rusije, Turske i Srbije.
Monstat: Neupitna validnost rezultata popisa
Popis je sproveden po međunarodnim metodolo&scaron;kim standardima, a razlike između njegovih rezultata i administrativnih evidencija su uobičajene i prihvaćene u statistici, kako u Crnoj Gori, tako i u državama EU.To je odgovor Uprave za statistiku (Monstat) na upit RSE - koliko podaci o nepopisanima utiču na validnost rezultata popisa.
O razlozima za preko 62.000 nepopisanih državljana sa prebivali&scaron;tem u Crnoj Gori, iz Monstata kažu da prijavljeno prebivali&scaron;te ne znači i stvarnu prisutnost stanovnika, niti nužno da imaju uobičajeno mjesto stanovanja u Crnoj Gori.
Slično je, kažu, i kada je riječ o razlozima nepopisivanja preko 50.000 stranaca.
Prema njihovim riječima, dozvola za boravak ne znači da je stranac fizički prisutan i nastanjen u Crnoj Gori, niti da tu planira boraviti najmanje godinu dana.
Iz Monstata navode i da je nesporno da u registrima ima vi&scaron;e stanovnika zbog neodjavljivanja emigranata ili drugih razloga, ali da registar MUP-a ne može biti "jedan na jedan" izvor podataka za popis.
"Registri su okvir za statistiku, a ne i demografsku realnost", kažu u Monstatu.I u Dru&scaron;tvu statističara i demografa potvrđuju da je uobičajeno da postoji postotak nepopisanog stanovni&scaron;tva, ali da, ukoliko on prevazilazi statistički važne procente, treba koristiti kombinovane metode da bi se do&scaron;lo do ažurne demografske slike.
Radojević navodi primjer Zavoda za statistiku Srbije, koji je nakon zavr&scaron;enog popisa 2022. godine ukrstio rezultate sa registrima MUP-a i ostalih institucija i utvrdio je da je u toj državi nepopisano oko 218.000 hiljada lica.
Uticaj statistike na javne politike
RSE je poslao upit Vladi kako popisna statistika utiče na njene politike i strategije u oblasti ekonomije i demografije, posebno s obzirom na broj nepopisanih.
Iz Vlade nijesu odgovorili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su kazali da koriste podatke Monstata, ta da navedene razlike ne ometaju njihov rad.
"Naprotiv, one potvrđuju potrebu za dubljom analizom migracija i dinamike stanovni&scaron;tva, i dodatno nas podstiču na saradnju sa svim institucijama koje se bave prikupljanjem i obradom podataka", kažu iz Ministarstva.Poslednji podaci MUP-a iz jula 2025.pokazuju da u Crnoj Gori sa odobrenim boravkom živi preko 97.000 stranaca.
Najbrojniji među njima su državljani Srbije - oko 24.000, Rusije - oko 21.000 i Turske - oko 13.000.

Više od 114.000 osoba nije obuhvaćeno popisom; Doderović: Ne mogu se voditi javne politike bez dobrih statističkih baza

"SKORO PETINA NEPOPISANIH - VELIKO ODSTUPANJE"

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno, poslijepodne ponegdje sa kratkotrajno slabom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje i pojačan, sjeverni.
Jutarnja temperatura devet do 24, a najvi&scaron;a dnevna 18 do 34 stepena.

Danas na jugu sunčano, na sjeveru moguća kiša

DO 34 STEPENA

Crna Gora se i u 2025. suočava s nastavkom negativnih demografskih trendova. Prema najnovijim podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), od 1. januara do 31. maja rođeno je 2.659 beba, dok je preminulo 2.675 osoba, &scaron;to znači da je prirodni prira&scaron;taj negativan i iznosi -16.
Od ukupnog broja novorođenih, 1.376 su dječaci, a 1.283 djevojčice. Istovremeno, preminulo je 1.353 mu&scaron;karaca i 1.322 žene.
Negativan prirodni prira&scaron;taj zabilježen je u čak 18 od 25 crnogorskih op&scaron;tina. Najteže stanje je u Pljevljima, gdje je zabilježen minus od čak 106, zatim u Nik&scaron;iću sa -64, te u Bijelom Polju sa -40. Ovo potvrđuje da se problemi depopulacije najvi&scaron;e osjećaju u sjevernim op&scaron;tinama.
S druge strane, u Crnoj Gori je u istom periodu sklopljeno 1.043 braka, dok su razvedena 279 braka, pi&scaron;e Dan.
Međutim, razvod braka nije zabilježen u čak 17 op&scaron;tina, među kojima su Andrijevica, Berane, Budva, Gusinje, Kola&scaron;in, Kotor, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, &Scaron;avnik, Tivat, Tuzi, Ulcinj, Zeta i Žabljak.

MONSTAT: Rođeno više dječaka nego djevojčica, negativan prirodni priraštaj

NASTAVAK NEGATIVNIH DEMOGRAFSKIH TRENDOVA

U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode, a poslijepodne u planinama uz ne&scaron;to vi&scaron;e oblaka, lokalno je moguća i kratkotrajna ki&scaron;a.
Na sjeveru promjenljivo do potpuno oblačno, mjestimično sa slabom ki&scaron;om.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp; 33 stepena.&nbsp;

Danas do 33 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Počela je kampanja "Kad pijem ne vozim&ldquo;, koju kompanija&nbsp; Uprava policije i Pivara &bdquo;Trebjesa&ldquo; već 17 godina zajednički sprovode s ciljem podizanja svijesti o rizicima vožnje pod dejstvom alkohola.&nbsp; Kampanje će trajati do 16. septembra.
Fokus kampanje biće, poručuju iz Uprave policije, na važnosti kontinuirane prevencije i edukacije kao ključnih alata za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju, sa akcentom na mlade vozače, i podsjećanje iskusnijim vozačima da neodgovorno pona&scaron;anje za volanom ne ugrožava samo život vozača, već i svih ostalih učesnika u saobraćaju.
Načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije Ilija Janju&scaron;ević rekao je da Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima predviđa sankcije za upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu.
"A to su zatvorska kazna u trajanju od 15 do 60 dana &ndash; ukoliko je koncentracija alkohola u organizmu preko 2 promila, ili novčana kazna u iznosu od 300 do 1.000 eura, ukoliko je koncentracija alkohola u organizmu preko 1 promila, &scaron;to je dovoljan razlog da svi učesnici u saobraćaju shvate da volan, odnosno upravljanje vozilom i alkohol ne idu zajedno&ldquo;, poručuje Janju&scaron;ević.
Napominje i da jako bitno istaći da, u slučaju izazivanja saobraćajne nezgode, učesnici u saobraćaju moraju sami nadoknaditi &scaron;tetu drugom učesniku u saobraćaju, jer osiguranje ne pokriva &scaron;tetu ukoliko je vozač bio pod dejstvom alkohola. Ukazao je da vožnja pod dejstvom alkohola povećava vjerovatnoću za izazivanje saobraćajne nezgode.
U sklopu ove kampanje, Pivara "Trebjesa&ldquo; donirala je Upravi policije tri savremena uređaja marke Dr&auml;ger za alkotestiranje vozača, &scaron;to će, kako je ocijenjeno, doprinijeti da se na kvalitetniji način vr&scaron;i kontrola učesnika u saobraćaju, a samim tim i doprinese pobolj&scaron;anju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Janju&scaron;ević je zahvalio Pivari &bdquo;Trebjesa&ldquo; kao dru&scaron;tveno odgovornoj kompaniji koja je shvatila značaj zajedničkih aktivnosti, uz očekivanje da će se sinergičnim djelovanjem razviti veći nivo odgovornosti kod učesnika u saobraćaju, a samim tim pobolj&scaron;ati sveukupno stanje bezbjednosti.
&nbsp;

Janjušević: Neodgovorno ponašanje za volanom ne ugrožava samo život vozača, već i svih ostalih učesnika

POČELA KAMPANJE "KAD PIJEM NE VOZIM"

Savjet za građansku kontrolu rada policije pokrenuo je postupak ocjene zakonitosti postupanja policije u vezi sa de&scaron;avanjima tokom kotorskog karnevala i zatražio od v.d. direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića da se izjasni o ovom slučaju.
&ldquo;Savjet za građansku kontrolu rada policije, postupajući po sopstvenoj inicijativi, pokrenuo je postupak ocjene zakonitosti postupanja policije povodom događaja o kojem su prenijeli mediji da je Internacionalni ljetnji kotorski karneval zavr&scaron;en prije planiranog vremena i da je prekinut&rdquo;, pi&scaron;e u dopisu Savjeta.
Savjet je predmet uzeo u rad i njime zadužio, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, i svog člana, navedeno je u dopisu.
&ldquo;S tim u vezi, molimo da ovaj Savjet informi&scaron;ete o postupanju policije povodom iznijetog slučaja&rdquo;.

Savjet za građansku kontrolu rada policije od Šćepanovića traži informacije o incidentu tokom kotorskog karnevala

PO SOPSTVENOJ INICIJATIVI, POKRENULI POSTUPAK OCJENE ZAKONITOSTI POSTUPANJA POLICIJE

Distribucija besplatnih udžbenika za osnovce počeće u ponedjeljak, 11. avgusta, dok će srednjo&scaron;kolci knjige moći da kupe u knjižarama u drugoj polovini avgusta, saop&scaron;tili su iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS).
Kako su naveli iz ZUNS-a, s obzirom na to da se radi o velikoj količini udžbenika, distribucija će biti realizovana kroz tri ciklusa, odnosno u različitim terminima će se vr&scaron;iti isporuke za po tri razreda.
Oni su kazali da će knjige za prva tri razreda osnovne &scaron;kole biti distribuirana tokom druge nedjelje avgusta, za IV, V i VI razred tokom treće sedmice, a preostala tri razreda tokom četvrte sedmice avgusta.
&ldquo;Ovakva &scaron;ema distribucije je i prethodnih godina omogućavala lak&scaron;u provjeru isporučenih količina&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina,
ZUNS komplete udžbenika raspoređuje i dostavlja osnovnim &scaron;kolama, a obaveza tih obrazovnih institucija je da preuzete knjige razvrstaju dalje u okviru svoje &scaron;kole, prema spiskovima odjeljenja i učenika.
Iz ZUNS-a su rekli da je u drugoj polovini avgusta planirana i distribuciju udžbenika za srednje &scaron;kole prema knjižarskoj mreži u Crnoj Gori, kako prema Zavodovim knjižarama, tako i prema privatnim, na osnovu njihovih potreba koje dostavljaju ZUNS-u u vidu narudžbenice.
U saop&scaron;tenju se navodi da je ove godine, na crnogorskom jeziku za osnovce u &scaron;tampi ukupno 116 udžbenika, dok se na albanskom jeziku &scaron;tampaju 122 naslova.
Iz ZUNS-a su rekli da se za gimnazijalce ove godine na crnogorskom jeziku &scaron;tampa 51 udžbenik, a da su cijene iste kao i prethodnih godina.
Oni su podsjetili da komplet za prvi razred iznosi 106,9 eura, za drugi 90,4 eura.
Učenici trećeg razreda crnogorskih gimnazija će morati da plate 89,9 eura za svoje udžbenike, dok maturanti treba da izdvoje najmanje 83,8 eura za udžbenički komplet zavr&scaron;nog razreda gimnazijskog obrazovanja.
Iz ZUNS-a su rekli da će učenici srednjih stručnih &scaron;kola, kao i do sada, moći da pojedine stručne knjige preuzimaju u PDF formatu sa sajta Zavoda, dok udžbenike iz op&scaron;teobrazovnih predmeta mogu kupiti u knjižarama Zavoda i u ostalim privatnim knjižarama.
Oni su istakli da imaju dugogodi&scaron;nju saradnju sa jednim brojem sindikalnih organizacija kojima je omogućena kupovina udžbenika i &scaron;kolskog pribora na rate u knjižarama Zavoda.
&ldquo;Na&scaron;a institucija je i za ovu &scaron;kolsku godinu potpisala ugovor sa organizacijom Mensa Crne Gore čiji članovi mogu ostvariti kupovine u knjižarama Zavoda sa popustom od 15 odsto&rdquo;, naveli su iz ZUNS-a.
Kako su dodali, svi korisnici Evropske omladinske kartice (European Youth Card &ndash; EYCA), jedine zvanične i besplatne benefit kartice u Crnoj Gori za sve mlade od 13 do 29 godina, mogu da ostvare kupovine sa popustom od deset odsto na ukupan asortiman knjižara ZUNS-a.

Distribucija besplatnih udžbenika za osnovce od 11. avgusta

SAOPŠTENO IZ ZAVODA ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA

Uprava za bezbjednost hrane pojačala je aktivnosti u turističkim centrima tokom ljetnje sezone kako bi osigurala sigurnost hrane za sve veći broj turista. Vladimir Đaković, direktor Uprave, potvrdio je da u Budvi, kao op&scaron;tini sa najvećim brojem posjetilaca, redovno boravi po jedan inspektor za hranu. Iako je tokom predsezone zabilježen određeni broj nepravilnosti, uglavnom povezanih sa nedovoljno obučenom radnom snagom, Đaković ističe da trenutno nema naznaka koje bi ugrozile kvalitet usluga. Međutim, upozorava da se na ovom problemu mora raditi, posebno u kontekstu skorog članstva u Evropskoj uniji.
&bdquo;U ovom periodu, kada je povećan broj turista u Crnoj Gori, sprovode se pojačane aktivnosti u svim onim op&scaron;tinama koje su zabilježene kao op&scaron;tine, turistički centri u kojima postoji bukvalno mnogo veći broj stanovnika i turista, te mnogo veća potro&scaron;nja prehrambenih proizvoda,&ldquo; kazao je Đaković.
Crna Gora trenutno ima samo 14 inspektora za bezbjednost hrane na nivou čitave države, &scaron;to, kako priznaje Đaković, nije dovoljno.
Zbog toga se inspekcijska kontrola usmjerava na područja pod većim rizikom. Tokom predsezone u Budvi, uočene su nepravilnosti koje se odnose na neadekvatnu obuku radne snage, &scaron;to direktno utiče na nivo higijene i kvalitet pripreme hrane.
Đaković nagla&scaron;ava da će ovaj problem postati jo&scaron; izraženiji sa otvaranjem evropskog trži&scaron;ta nakon ulaska u EU, kada bi dio kvalitetne radne snage mogao otići u inostranstvo.
&bdquo;Moramo da radimo na adekvatnom obučavanju radne snage koja bi mogla da podmiri potrebe na&scaron;ih turističkih kapaciteta. I prije svega da zadrćimo tu kvalitetnu radnu snagu kod nas,&ldquo; poručio je Đaković.
Kada je riječ o uvoznoj hrani, Uprava posebnu pažnju posvećuje bezbjednosti i kvalitetu. Svi proizvodi koji se uvoze moraju zadovoljiti minimum parametara, a redovno se sprovode analize na graničnim prelazima. Đaković ističe da se svaka hrana koja ne zadovolji standarde uni&scaron;tava ili vraća izvozniku. U toku ljeta,&nbsp; fokus je na svježem voću i povrću, zbog kontrole rezidua pesticida, te na mesu i drugim namirnicama bogatim proteinima koje su rizične zbog razvoja patogenih mikroorganizama.
Direktor Uprave potvrđuje da je u toku sistemska izmjena &scaron;est ključnih zakona do kraja 2025. &scaron;to će dodatno pobolj&scaron;ati sistem kontrole i uskladiti ga sa evropskim standardima.
Nakon sezone, planovi Uprave su usvajanje novih zakona i povećanje kapaciteta, kako kroz ljudstvo, tako i kroz opremu. Takođe, pojačaće kontrole na sjeveru Crne Gore, s obzirom na razvoj planinskog i seoskog turizma. Ipak, najzahtjevniji zadatak je izgradnja graničnih prelaza po evropskim standardima, &scaron;to je ključni uslov na putu ka EU.
Đaković zaključuje da, iako nulti rizik ne postoji, građani i turisti ne moraju brinuti, jer su inspektori uvijek pripravni da osiguraju bezbjednost hrane.

Inspekcija pojačala kontrole hrane u turističkim centrima

CRNA GORA TRENUTNO IMA SAMO 14 INSPEKTORA ZA BEZBJEDNOST HRANE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično sa ki&scaron;om ili pljuskovima praćenim grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, lokalno se očekuju izraženiji pljuskovi, prvenstveno na sjeveru zemlje, a ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom.
Vjetar će biti sjeverni, ponegdje umjeren do pojačan, u zoni grmljavinskih oblaka na udare moguće i veoma jak.
Jutarnja temperatura deset do 24, a najvi&scaron;a dnevna od 16 do 31 stepen.

Danas nestabilno vrijeme, do 31 stepen

Crna Gora i dalje se suočava sa ozbiljnim izazovima u borbi protiv siroma&scaron;tva i socijalne isključenosti , pokazuju podaci iz Ankete o dohotku i uslovima života (EU-SILC), koju redovno sprovodi Uprava za statistiku MONSTAT. Iako se ovo istraživanje koristi za evropsko statističko praćenje, rezultati za 2024. nude domaću sliku koja te&scaron;ko može biti zanemarena: svaka peta osoba u Crnoj Gori živi ispod praga rizika od siroma&scaron;tva, dok je vi&scaron;e od trećine djece izloženo siroma&scaron;tvu ili socijalnoj isključenosti.
Alarmantni podaci
Prema rezultatima ankete, stopa rizika od siroma&scaron;tva u 2024. godini iznosila je 20 odsto, &scaron;to znači da svaki peti građanin ima dohodak ispod praga siroma&scaron;tva. Kada se iz dohotka isključe socijalni transferi (npr. dječiji dodatak), stopa se penje na 26,7 odsto, dok bez transfera i penzija dostiže čak 40,5 odsto.
Djeca najugroženija: svako treće u riziku
Posebno je zabrinjavajuće stanje među djecom: 25,6 odsto djece do 17 godina nalazi se u riziku od siroma&scaron;tva, a 34,6 odsto djece je u riziku od siroma&scaron;tva ili socijalne isključenosti. Drugim riječima, vi&scaron;e od trećine djece živi u domaćinstvima koja nemaju osnovne uslove za dostojanstven život &ndash; bilo da je riječ o niskim prihodima, materijalnoj deprivaciji ili vrlo niskom intenzitetu rada roditelja.
Samohrani roditelji i brojna djeca &ndash; najteža situacija
Najvi&scaron;i rizik zabilježen je kod samohranih roditelja sa djecom (34 odsto) i domaćinstava sa dvoje odraslih i troje ili vi&scaron;e djece (29,1 odsto). Siroma&scaron;tvo je izraženije među nezaposlenima (39,1 odsto) i mladima od 18 do 24 godine (22,1 odsto).
Geografski, Sjeverni region prednjači po stopi siroma&scaron;tva (29,7 odsto), dok je najniža u Južnom regionu (15 odsto). Ruralna područja su pogođenija (25 odsto) nego urbana (17,1 odsto).
Ekonomska nejednakost i dalje visoka
Gini koeficijent, koji mjeri nejednakost prihoda, iznosio je 31,6, dok kvintilni odnos (razlika između najbogatijih 20 odsto i najsiroma&scaron;nijih 20 odsto) iznosi 5,8 &ndash; &scaron;to znači da najbogatiji peti kvintil zarađuje gotovo &scaron;est puta vi&scaron;e od najsiroma&scaron;nijeg.
Svaki drugi bez odmora
Vi&scaron;e od polovine građana (55,7 odsto) ne može sebi priu&scaron;titi sedmodnevni godi&scaron;nji odmor van kuće, dok je 11 odsto osoba u tzv. izraženoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji &ndash; ne mogu da priu&scaron;te barem sedam od 13 osnovnih stavki (npr. grijanje, plaćanje računa, zamjena pohabanih stvari).
U 2024. godini, 16,8 odsto domaćinstava izjavilo je da &ldquo;uz mnogo pote&scaron;koća&rdquo; spajaju kraj s krajem, dok je samo 1,2 odsto reklo da im to ide &ldquo;veoma lako&rdquo;.
Prag siroma&scaron;tva u brojkama
Prag rizika od siroma&scaron;tva u 2024. godini iznosio je 3.973 eura godi&scaron;nje za jednočlano domaćinstvo, odnosno 8.344 eura za porodicu sa dvoje odraslih i dvoje djece. Takozvani relativni jaz siroma&scaron;tva, odnosno koliko su siroma&scaron;ni udaljeni od samog praga, iznosi 34 odsto &ndash; &scaron;to znači da oni koji su ispod praga žive znatno lo&scaron;ije i od onih na samoj granici siroma&scaron;tva.

Statistika upozorava: Siromaštvo duboko ukorijenjeno, naročito među djecom i mladima

ALARMANTNI PODACI

Na jugu Crne Gore danas će biti sunčano i toplo, a na sjeveru malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, očekuje ponegdje povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje i pojačan, najče&scaron;će sjeverni.
Jutarnja temperatura deset do 24, a najvi&scaron;a dnevna 22 do 37 stepeni.

Danas do 37 stepeni