Društvo

Jaka ki&scaron;a koja je tokom noći pala na područje Podgorice izazvala je povećanje mutnoće vode na izvori&scaron;tu Mareza, pa rezultati posljednjih fizičko-hemijskih analiza vode sa izvori&scaron;ta Mareza pokazuju povećanu mutnoću vode, saop&scaron;teno&nbsp; je podgoričkog Vodovoda.
&ldquo;Preporučuje se da stanovni&scaron;tvo, a naročito djeca, trudnice, stari i stanovni&scaron;tvo sa oslabljenim imunim sistemom, prokuvava vodu prije upotrebe ili koristi bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (fla&scaron;irane vode, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvori&scaron;ta i sl.&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Vodovoda.
&nbsp;

Voda sa Mareze nije za piće

SAOPŠTENO IZ PODGORIČKOG VODOVODA

Vi&scaron;e od 100 univerzitetskih profesora i saradnika u nastavi podržalo je neformalnu studentsku organizaciju &bdquo;Kamo śutra&ldquo; i njihove zahtjeve da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.
U pismu podr&scaron;ke studentima, koje su potpisala 103 profesora i saradnika u nastavi, navodi se da je krajnji momenat da se svi zabrinu za bezbjednost građana u Crnoj Gori.
&bdquo;I da kao dru&scaron;tvena zajednica pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana&ldquo;, dodaje se u pismnu.
Profesori i saradnici pozvali su vladajuće partije, njihove medije i uslužne kanale na dru&scaron;tvenim mrežama da prestanu sa, kako su naveli, neprimjerenim targetiranjem studenata, čiji je cilj njihovo zastra&scaron;ivanje i sputavanje ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
&bdquo;Apelujemo na sve ostale političke subjekte, civilne organizacije, građane i građanke, da podr&scaron;ku studentima iskažu po&scaron;tujući njihove upute i zahtjeve koje komuniciraju sa zvaničnih kanala, te da se uzdrže od suvi&scaron;nih medijskih eksponiranja&ldquo;, kaže se u pismu.
Ističe se da se neformalna studentska grupa &bdquo;Kamo śutra&ldquo; jasno odredila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju ozdravljenje crnogorskoga dru&scaron;tva i njegovo pravo da zna punu istinu o stravičnim de&scaron;avanjima na Cetinju.
Profesori i saradnici su naglasili da, kao članovi akademske zajednice, imaju obavezu da stanu u za&scaron;titu njihove bezbjednosti i prava na javno djelovanje.
&bdquo;Stoga se svojim profesionalnim i ličnim integritetom stavljamo u njihovu za&scaron;titu, jer su studenti i studentkinje budućnost i perspektiva svakog progresivnog dru&scaron;tva i uređene države. Opasnost i prijetnju predstavljaju samo totalitarizmu i autokratiji&ldquo;, naveli su profesori i saradnici.
Oni su istakli da su, ponosni na njihovu istrajnost, kritički duh i humanizam koje pokazuju, dužni javno upozoriti da crnogorska mladost i njen opravdani bunt ne smiju ni na koji način biti meta zlonamjernog djelovanja političkih partija i nosilaca javnih funkcija.
&bdquo;Izražavajući porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava najdublje sauče&scaron;će, pridružujemo se javnim i opravdanim zahtjevima da istina izađe na viđelo i da se utvrdi odgovornost za nefunkcionisanje sistema bezbjednosti&ldquo;, navodi se u pismu.
Dodaje se da se inicijalnom spisku potpisnika podr&scaron;ke mogu priključiti svi zainteresovani univerzitetski profesori i profesorice, saradnici i saradnice u nastavi, slanjem mejla na adresu: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com .

Više od 100 profesora i saradnika u nastavi podržalo organizaciju "Kamo śutra“

UPUTILI PISMO PODRŠKE

Malo je zdravstvenih ustanova u regionu koje su prepoznate po renomeu i rezultatima kao Specijalna bolnica za plućne bolesti &bdquo;Dr Jovan Bulajić&ldquo; Brezovik, ali ona vi&scaron;e nije sinonim za tuberkulozu kao prije nekoliko decenija, već se tu, nažalost, sve vi&scaron;e liječe oboljeli od karcinoma.
Ovdje se konstantno liječi oko tri stotine pacijenata, podvrgnuti su imuno, target ili hemoterapiji, &scaron;to znači da je broj oboljelih vi&scaron;e nego udvostručen u odnosu na nekoliko godina ranije. Osamdeset odsto su pu&scaron;ači, a sve če&scaron;će karcinom bronha se dijagnostikuje i kod žena. Od TBC-a trenutno se liječi svega 12 pacijenata i očigledno je tu prenosivu bolest &bdquo;zasjenio&ldquo; karcinom pluća.
Direktor bolnice u Brezoviku dr Predrag Pejović kaže da se maksimalno trude da na najbolji mogući način pomognu svakom pacijentu, ali da je, nažalost, i dalje velika stopa smrtnosti, jer se najče&scaron;će oboljenje otkriva u poodmakloj fazi. On ističe i da imaju izuzetne stručnjake, ukupno osamdesetak zaposlenih medicinara, od čega su dvadeset troje ljekari specijalisti, te da imaju i dva doktora na subspecijalizaciji.
"U bolnici ukupno imamo 146 kreveta, raspoređenih u pet paviljona. Imamo i mlade ljekare, najboljeg crnogorskog studenta Vuka&scaron;ina Stojanovića, koji stažira kao internista, a kao kardiolog i internista sa VMA iz Beograda, vratio nam se kolega Slobodan Guzina.
Iz dana u dan trudimo se da obezbijedimo bolje uslove za sve zaposlene, kao i pacijente, pa smo tako, samo u posljednje četiri godine, u novu opremu uložili oko 650.000 eura, zahvaljujući resornom ministarstvu, ali i brojnim donatorima. Između ostalog, nabavili smo novi video-bronholo&scaron;ki stub sa bronhoskopom, Idyilla aparat za molekularnu dijagnostiku, Fibre optički bronhoskop, ultrazvučne aparate, RTG aparate, kiseoničnu stanicu...
Duži je spisak onih koji razumiju na&scaron;e potrebe počev od Ministarstva, Fonda za zdravstvo, Ambasade SAD u Crnoj Gori do mnogih drugih. Elektroprivreda Crne Gore i Fondacija Hajriza Brčvaka takođe su nam značajno pomogli, a u posljednje vrijeme EPCG i Mitropolija crnogorsko-primorska opredijelili su nam dodatnih 60.000 eura, kompanija Sport Vision, nedavno, 5.000 eura za rekonstrukciju prvog paviljona. Kompletan drugi paviljon je renoviran, privodi se kraju rekonstrukcija jo&scaron; desetak soba u četvrtom paviljonu, a Uprava za kapitalne investicije raspisala je tender za rekonstrukciju terasa &scaron;to će ko&scaron;tati oko 200.000 eura", ističe Pejović.
Zahvaljujući novom video-bronhoskopu, vrijednom 100.000 eura, u Specijalnoj bolnici &bdquo;Dr Jovan Bulajić&ldquo; unaprijediće dijagnostičke i terapijske usluge, jer je riječ o aparatu koji predstavlja vrhunac moderne tehnologije namijenjene bolestima disajnih puteva.
"Ovaj sistem uključuje bronhoskope posljednje generacije, izdvaja se svojim &scaron;irokim vidnim poljem, &scaron;irokim radnim kanalima koji omogućavaju ljekarima ne samo bolji pregled unutra&scaron;njosti disajnih puteva, već i kori&scaron;ćenje naprednih alata za biopsiju i terapijske intervencije. Nabavkom ove opreme značajno smo podigli standard zdravstvene za&scaron;tite, osiguravajući da na&scaron;i pacijenti dobiju najbolju moguću njegu kakvu imaju vodeći svjetski medicinski centri", nagla&scaron;ava Pejović.
U skladu sa nacionalnim programom za prevenciju i kontrolu tuberkuloze u Brezoviku je smje&scaron;tena nacionalna laboratorija za mikrobiolo&scaron;ku dijagnostiku tuberkuloze, centralna jedinica za prijavljivanje i registrovanje TBC i odjeljenje za liječenje oboljelih, a zahvaljujući donaciji EU, većoj od stotinu hiljada eura, izvr&scaron;ena je adaptacija prostora, dok je nabavka opreme ko&scaron;tala 247.000 eura.
" EPCG je finansirala adaptaciju kabineta za dijagnostiku sleep apnea sindroma, a svi znamo da je to potencijalno ozbiljan poremećaj spavanja izazvan prekidima disanja tokom sna, usljed čega dolazi do smanjene koncentracije kiseonika u organizmu. Nova kiseonička stanica, za koju je SZO izdvojila gotovo 30.000 eura, omogućila nam je pro&scaron;irenje kapaciteta, pa sada imamo 33 kiseonička mjesta. Takođe, brojne bolesničke sobe su dobile antistatičke podove, zamijenjena su ulazna i kupatilska vrata, renovirana kupatila... ", kaže Pejović, nagla&scaron;avajući da će savremenijem liječenju njihovih pacijenata značajno doprinijeti i aparat za tjelesnu pletizmografiju sa transfer faktorom.

Pejović: Konstantno na liječenju oko 300 oboljelih od karcinoma

U SPECIJALNOJ BOLNICI ZA PLUĆNE BOLESTI „DR JOVAN BULAJIĆ“ BREZOVIK ZNAČAJNO POVEĆAN BROJ PACIJENATA SA TEŠKIM BOLESTIMA

Nakon zločina na Cetinju u kojem je ubijeno 12 ljudi, među kojima dvoje djece, te&scaron;ko je govoriti, najpametnije je zaćutati, no sve ono &scaron;to se zbiva sa druge strane zahtijeva da se o njemu progovori.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao frontmen grupe Perper i doktor nauka na Bečkom univerzitetu Cetinjanin Nikola Radunović.
"Ne želim ničim, opet, da dotaknem rane koje su vrlo svježe, i porodicama koje su bile žrtve pro&scaron;log masakra, naročito ovima sada. Sa druge strane osjećam potrebu da kažem ne&scaron;to u svoje ime, a nadam se i u ime svojih sugrađana", rekao je on.
Protest koji su nakon masakra na Cetinju organizovali studenti je, kako kaže, logična posljedica, onoga &scaron;to se dogodilo, jer se ljudi osjećaju neza&scaron;tićeno.
&ldquo;Bio sam na protestu, bila je moja porodica, bilo je mnogo ljudi koje znam. To je jednostavno vapaj državi, ljudima koji, nažalost, to ne vide. Do&scaron;la je mlada ekipa, nadobudna, prilično nevaspitana, u velikom broju slučajeva, misle da je bavljenje državom samo bavljenje nekom sitnom ni&scaron;om koja samo njih interesuje. Moraju da budu odgovorni za sve &scaron;to se zbiva u državi, ne možemo tako da vodimo državu. Ljudi su nezadovoljni, traže da nam država liči na državu", kazao je on.
Podsjeća da su na posljednjim protestima bili oni koji su u masakru u Medovini, koji se dogodio u avgustu 2022. izgubili svoje najbliže.
"Ako neko misli da je mene neko organizovao tamo, neko iz neke kriminalne grupe, ili kako kažu, biv&scaron;i predsjednik Đukanović, ili moje sugrađane drage, vidjeli ste ljude sa Cetinja koji su izgubili svoje najmilije u pro&scaron;lom masakru, i ako neko kaže da je nas neko tamo platio da radimo za nečiji interes, ti ljudi, očigledno, nijesu normalni. To je jedna posebna fenomenologija. Ovo &scaron;to pominju ovih dana, treba da se uključe psiholozi i psihijatri, i treba da se bave upravo njima", poručio je Radunović.
Osvrćući se na govor mržnje na dru&scaron;tvenim mrežama usmjeren na račun Cetinja i Cetinjana, podsjeća da kontinuitetu sa najvi&scaron;ih državnih adresa, od političara i ljudi iz crkve stižu &ldquo;kletve, psovke i prijetnje&rdquo;.
"Ja sam čovjek koji nije kr&scaron;ten, nijesam vjernik, ali tvrdim vam da sam neko ko mnogo vi&scaron;e voli ljude nego taj neko ko je to napisao. Često sam slu&scaron;ao da ljude poput mene proklinju, jer mi smo nekr&scaron;teni, mi smo ovakvi, mi smo onakvi.
U su&scaron;tini, kad dobijate takve izjave od vrhovnih poglavara crkve, ili od predsjednika države, predsjednika Vlade, Skup&scaron;tine, ili nekog visokog političara, a svi oni prolaze nekažnjeno, onda običan čovjek, neki primitivci iz bilo koje sredine, naravno, vidi u njemu nekog uzora, idola, i on poku&scaron;ava da sam demonstrira, opona&scaron;a ono &scaron;to je dobio od ovih.
Mislim da nam je stra&scaron;no otrovana medijska scena, da ono &scaron;to mi slu&scaron;amo preko medija je katastrofalno i pogubno, i da je to zapravo ključni razlog zbog čega se ljudi ovako pona&scaron;aju" istakao je Radunović.
Vjeruje da je u posljednje četiri godine uznapredovalo nefunkcionisanje institucija. U Crnoj Gori trenutno, dodaje, nijedna institucija ne funkcioni&scaron;e kako treba, te zbog toga i ne očekuje da će prijava Cetinjanina Marka Roganovića, koju je podnio zbog komentara na dru&scaron;tvenim mrežama, dobiti epilog.
"Očekujem da će se neko javiti dati neku preporuku, kazati ne bi trebalo, i tako dalje, ali u smislu nekih sankcija, i nekog predupređivanja takvih i sličnih situacija u budućnosti, ne očekujem ni&scaron;ta dok god imate ovaj moralni kodeks koji je danas na sceni, a to je da morala uop&scaron;te nema.
Ljudi intenzivno lažu, ljudi javne ličnosti, koji mogu o nečemu da odlučuju, i imaju neku političku moć. Niko nema odgovornost ni za &scaron;ta &scaron;to radi, jednostavno ih nije briga ni za &scaron;ta, osim za svoje političke dilove, i kako će koga po dubini da ubace, i ko će gdje &scaron;ta da radi",ocjenio je Radunović.
Podsjeća da je ostalo mnogo neodgovorenih pitanja nakon Medovine. Iz pijeteta prema žrtvama i iz obzira da se ne remeti mir porodicama žrtava, dodaje on, nije se mnogo insistiralo, a institucije nijesu imale dobar odgovor.
"Nijesmo dobili jo&scaron; neke važne odgovore, iako mi neki znamo, to je moj neposredni kom&scaron;iluk. Ja sam stanovnik Medovine, ostao sam bez mnogo dobrih kom&scaron;ija. Sada, rekao bih, de&scaron;avaju se stvari da policija djeluje u nekoj mjeri, možda, malo odgovornija, nego &scaron;to je to tada bilo, ali napravljeno je mnogo propusta, mnogo gre&scaron;aka u međuvremenu", rekao je on.
Ono &scaron;to treba ljudima, ne samo na Cetinju, nego i u Cijeloj Crnoj Gori je, kaže, sigurnost, dok čelnici policije tvrde da se sistem raspada i da nemaju nikakvih kapaciteta.
&ldquo;Vidjeli ste u noći onog monstruoznog zločina v.d. direktora Uprave policije koji je nekoliko puta govorio "uradili smo to, u granicama mogućnosti". Oni ne shvataju da čovjeku, normalnom građaninu Crne Gore ne treba njihovo obja&scaron;njenje da su uradili ono &scaron;to su mogli da urade, nego da naprave sistem koji može da funkcioni&scaron;e kako treba.
To &scaron;to oni kažu mi nemamo policajaca, ili mi nemamo opreme, nama to ni&scaron;ta ne znači, mi smo nesigurni. Zato je nezadovoljstvo ljudi, i naravno, želimo da budu iskreni i da kažu mi ne možemo izaći na kraj sa ovim. Ne možete hvalospjeve pjevati ako stvari nijesu urađene dobro, ako preventiva nije urađena", naveo je on.
Prema njegovim riječima ključna stvar kod svakog problema je da se otkrije njegov uzrok. A uzrok je, kako kaže to &scaron;to se ne može jedan grad, koji važi za grad gdje trenutno boravi vi&scaron;e bezbjednosno interesantnih lica, ostaviti.
"Imali smo razna ubistva, kriminal je u procvatu, ne samo na Cetinju, na Cetinju su uvukli omladinu koja, nažalost nema posla, nema perspektivu, i onda se polakome na laku zaradu, i međusobno se ubijaju. Užasno je &scaron;to na&scaron;a djeca prolaze tim ulicama, &scaron;to na&scaron;i prijatelji, poznanici, strada neko ko ne treba i ko ne smije da strada. Ljudi iz policijskog sektora moraju da shvate da nama ni&scaron;ta ne znači kad neko posle ubistva kaže on je bio bezbjednosno interesantna osoba", rekao je Radunović.

Radunović: Na čelo države je došla mlada ekipa, nadobudna, i prilično nevaspitana

"NIKO NEMA ODGOVORNOST NI ZA ŠTA"

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, a prijepodne ponegdje je moguća ki&scaron;a, uglavnom u istočnim i centralnim predjelima.
Ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća magla.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana u većem dijelu države očekuju se sunčani intervali.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak južnih smjerova
Jutarnja temperatura od tri do 14, najvi&scaron;a dnevna od &scaron;est do 18 stepeni.

Danas oblačno, prijepodne moguća kiša

DO 18 STEPENI

Prije dvije noći, ljekari Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore, pokazali su za&scaron;to je njihova profesija sinonim za požrtvovanost i humanost. U dramatičnoj noći, pred njima se odigrala prava borba za život bebe rođene prije vremena, u sedmom mjesecu trudnoće, u izuzetno te&scaron;kim uslovima.
Porođaj je započeo u automobilu ispred Urgentnog centra, a brzina i stručnost tima bile su ključne za spa&scaron;avanje života.
O ovom nesvakida&scaron;njem događaju TV Vijesti je razgovarala sa doktorkom Jelenom &Scaron;aletić, koja je te večeri bila dio tima.
&ldquo;Radila sam u hirur&scaron;koj ambulanti kada se ispred Urgentnog centra začuo panični poziv za pomoć,&rdquo; prisjeća se dr. &Scaron;aletić. &ldquo;Kada smo iza&scaron;li, žena se već porađala u automobilu. Porođaj je većim dijelom bio zavr&scaron;en, ali prava borba tek je slijedila &ndash; borba za život bebe rođene prije vremena, u noći kada su temperature bile jako niske, &scaron;to je dodatno ugrozilo stanje djeteta.&rdquo;
Te noći, u Urgentnom centru dežuralo je pet ljekara, ali u spasavanju života djeteta uključio se čitav tim &ndash; od ljekara do medicinskih sestara.
&ldquo;Posebno bih istakla na&scaron;e sestre, koje su nosile ogroman dio posla na svojim leđima. Kada smo procijenili stanje bebe, shvatili smo da je potrebna kardio-pulmonalna reanimacija. To je bio najteži dio &ndash; držati u rukama život koji traje tek nekoliko minuta i poku&scaron;ati ga održati. Ogroman je to izazov i stres,&rdquo; kaže doktorka.
Napori tima na kraju su urodili plodom. Beba je iz Urgentnog centra iza&scaron;la sa uspostavljenim srčanim radom, a trenutak kada je čuo prvi plač ostat će duboko urezan u sjećanje svih prisutnih.
&ldquo;Iako će beba trebati medicinsku podr&scaron;ku u narednom periodu, od samog početka pokazala je da je veliki borac. Nadamo se najboljem,&rdquo; dodala je dr. &Scaron;aletić.
Upitana kako se nosi s emocionalnim izazovima ovakvih situacija, doktorka &Scaron;aletić je istakla:
&ldquo;Stra&scaron;no je i predivno kada se sve zavr&scaron;i kako treba. To je čar na&scaron;e profesije &ndash; mogućnost da nekom spasite život. Tokom samog rada emocije moraju biti isključene, ali kada sve prođe, suočite se sa njihovom punoćom. Posebno kada se radi o djeci, osjećaj je neopisiv.&rdquo;
Ova noć bila je podsjetnik na humanost i hrabrost ljekara, kao i na važnost timskog rada u najtežim trenucima.

Ljekari Urgentnog centra spasili život prijevremeno rođene bebe

NOĆ KOJA JE BILA PODSJETNIK NA HUMANOST LJEKARA, ALI I NA VAŽNOST TIMSKOG RADA U NAJTEŽIM TRENUCIMA

Veting zahtijeva promjenu Ustava i niza pratećih zakonskih tekstova, &scaron;to je ekstremno osjetljv vanredni postupak koji se mora krajnje znalački i objektivno razbistriti sa vi&scaron;e aspekata, smatra Boris Bastijančić, profesor na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica i savjetnik biv&scaron;eg predsjednika Mila Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja.
U razgovoru za Pobjedu Bastijančić poja&scaron;njava da ti aspekti uključuju niz pitanja poput toga ko će ga sprovoditi, u kojem obimu i periodu, da li će biti povjeren domaćoj ili međunarodnoj pravnoj pameti ili njihovoj kombinaciji u određenoj srazmjeri i po kojem mjerilima će biti odabrana.
&ldquo;Da li će za to biti fomirana eksterna tijela ili ad hoc organi? Da li će se stremiti reizboru svih sudija ili (manje) detaljnoj kontroli, provjeri i procjeni njihovog etičkog, profesionalnog i finansijskog integriteta, po različitim kriterijumima poput ličnosti, rezultata rada, odgovornosti, imovnog stanja, stila života, socijalnih kontakata&rdquo;, naveo je Bastijančić, ističući da bi bilo važno i vremenski odrediti &bdquo;od kog vremenskog kamena međa&scaron;a tome pristupiti&ldquo;.
&ldquo;Od obnove nezavisnosti, u posljednjih 15, 10 ili pet godina ili tokom cijele karijere svakog sudije&rdquo;, zapitao se Bastijančić.
Dodaje i da postoji jo&scaron; niz pitanja na koja bi bilo važno odgovoriti ukoliko se odluči sprovesti veting, a da se ne izgubi postojeća funkcionalnost u pravosuđu.
&ldquo;Svako pitanje je ba&scaron; neophodno imati u vidu i potanko razmotriti, jer tako slojevit i zahtjevan dru&scaron;tveni i institucionalni zahvat mora biti precizno pravno regulisan, nepristrasno izveden u pratnji najvi&scaron;eg stepena profesionalne, kolegijalne i ljudske pažnje, zrelosti i o&scaron;troumnosti&rdquo;, kazao je Bastijačnić uz opasku da je riječ o prevelikom ulogu da bi se smjela dozvoliti najsitnija improvizacija i stihija u odlučivanju o karijerama, ljudskim i sudbinama porodica sudija.
Na pitanje da prokomentari&scaron;e činjenicu da je pravosuđe u posljednje vrijeme često na meti javnih kritika među kojima su i političari, Bastijančić kaže da ona doprinosi njegovom pobolj&scaron;anju, da je dozvoljena i poželjna kao vid dru&scaron;tvene kontrole, ali da nerijetko svjedočimo olako izrečenim grubim opaskama o radu sudova i sudija i da je često, posrijedi ipak nepromi&scaron;ljena negativna generalizacija.
&ldquo;Kritika mora biti ozbiljna i odmjerena i zasnovana na provjerenim činjenicama, da se ne bi pretvorila u svoju suprotnost. Kritičko preispitivanje sudskih odluka i njenih dometa mora postojati, ali ono bi trebalo i moralo biti analitičko, profesionalno i precizno, a nikako povr&scaron;no, jednostrano i uz nametanje gotovih stavova. Stalno komentarisanje jednih te istih odluka, pristrasno komentarisanje činjenica i pravnih instituta koje laici najče&scaron;će ne razumiju, neistinito prikazivanje podataka i napadi na ličnost sudija sigurno nisu odgovarajući način kvalifikovanja njihovog rada. Tako se nepoželjno može uticati na nezavisnost i samostalnost sudija u smislu da oslu&scaron;kuju koje će posljedice isprovocirati određena odluka u javnom mnjenju. To može da podriva nezavisnost i samostalnost jer sudija nije li&scaron;en različitih indoktrinacija sa strane&rdquo;, smatra Bastijančić.
Prema njegovim riječima, kritika koja dolazi od najvi&scaron;ih državnih zvaničnika nikada nije dobra, ni korisna, kada u isti obruč stavlja one koje časno, savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao, kojih je, kako tvrdi, neuporedivo vi&scaron;e od onih koji kvare utisak i kao lo&scaron;i primjeri opredjeljujuće doprinose nepoželjnoj percepciji u javnosti.
&ldquo;Najlak&scaron;e je danas kritikovati rad u institucionalnom dvori&scaron;tu drugog, dok se rad i stanje stvari u svojem namjerno ne vidi ili vje&scaron;tom manipulacijom zaobilazi. Ne može nikako biti zdravom razumu prihvatljivo da neko kritikuje rad sudova, a da se u instituciji na čijem je čelu flagrantno oglu&scaron;i o po&scaron;tovanje sudske presude donesene po bilo kojem predmetu&rdquo;, istakao je Bastijančić uz opasku da će biti interesantno vidjeti da li će, kada i u kojoj mjeri i formi, državnotužilačka organizacija iskazati svoje viđenje &bdquo;tako besprizornog pravnopolitičkog izgredni&scaron;tva&ldquo;.
Kada je riječ o uspostavljanju vladavine prava i izgradnji stabilnih i autoritativnih institucija Bastijančić smatra da je najvažnije odgovoriti na pitanja postojanja i rada istinski nezavisnih, samostalnih, odgovornih i efikasnih sudova, jer bez njih, kako kaže, nema valjane afirmacije i za&scaron;tite ljudskih prava, pravne države, niti vladavine prava.
Navodi i da su ustavne garancije vladavine prava, temeljnih ljudskih sloboda i prava, ma koliko bile brojne, sadržajne i sveobuhvatne, samo iluzija, ako sud i sudije nisu u mogućnosti kompetentno, nepristrasno primjenjivati Ustav, potvrđene i objavljene međunarodne ugovore i zakone, te efikasno za&scaron;tititi subjekte čija su prava povrijeđena, ograničena ili ugrožena.
&ldquo;Pravda se uspostavlja pravednim sudskim odlukama u konkretnoj pravnoj stvari i zakonitim radom drugih organa državne vlasti, a ne samim postojanjem pravnih akata i proklamacija&rdquo;, dodao je Bastijančić.
On je podsjetio da su u tom smislu, do sada ostvareni brojni pozitivni i osjetni rezultati, ponegdje i vi&scaron;e u ekspeditivnosti nego u kvalitetu, ali i da nas čeka jo&scaron; velikih izazova.
Ipak, navodi i da krajnji željeni rezultat, da preovlada povjerenje građana u sudove i njihov rad, jo&scaron; nije dosegnut.
&ldquo;Novi poduhvati su neophodni. Kvalitet pravde je cilj sam po sebi, uz njegovanje principa jednakog postupanja u jednakim stvarima zarad ujednačavanja sudske prakse i obezbjeđivanja pravne sigurnosti&rdquo;, kazao je Bastijančić.
Na pitanje kako obezbijediti nezavisnost sudstva od nelegalnih i nelegitimih uticaja izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti, Bastijančić odgovara da Ustav Crne Gore od 2007. godine upravo to i obezbjeđuje kroz svoje osnovne odredbe.
&ldquo;Za&scaron;tita nezavisnosti bez odgovornosti dovodi do nemogućnosti kontrole i ocjene sudija, njihovih odluka i ukupnog rada, njihovih saradnika, a to može dovesti i dovodilo je do grubih propusta i izigravanja pravnih normi. Nezavisnost sudije znači njegovo pravo da samostalno i bez pritiska donosi odluku, ali i dužnost da tu odluku obrazloži i odgovara za nju. Dakle, nezavisnost i samostalnost sudija ne podrazumijeva neodgovornost i nedodirljivost&rdquo;, kategoričan je Bastijančić.
U istom cilju, kako kaže, inovacijama se mora usavr&scaron;iti postupak i metod spoznaje karaktera, kandidata za sudije, ali i sudija u toku trajanja njihovog mandata.
&ldquo;Sve u cilju izbora one ličnosti koja će sudsku funkciju vr&scaron;iti zaista nezavisno i nepristrasno, &scaron;to se može obezbijediti i postići samo ako se za sudije biraju oni koji u sebi objedinjavaju visokostručno pravničko znanje koje ih čini sposobnim za kvalitetnu primjenu domaćeg i evropskog prava, ali i čvrstine ljudskosti, pravdoljubivosti, istinoljubivosti, moralnih i etičkih vrlina, pravničke i &scaron;ire kulture. Sudija sa ovakvim karakterom i kvalitetima, garancija je da će odlučivati nezavisno i nepristrasno i bez ustanovljenih pravnih garancija, kao &scaron;to sa drugačijim karakterom može suditi i presuđivati pod upitnim uticajem, sve i ako se povećaju pravne garancije nezavisnosti u najvi&scaron;em danas poznatom obimu&rdquo;, kazao je on.
Bastijančić smatra da se sudijska funkcija katkad instrumentalizuje, dok je njen socijalni rejting oslabio, o čemu najbolje govori alarmantan podatak da crnogorskim sudovima danas nedostaje znatan broja sudija skoro na svim nivoima, s izglednom zebnjom da će taj broj i dalje da raste.
&ldquo;Politički, medijski i drugi uticaji nekada znaju i da nadvladaju diktat savjesti i struke, pa sporna postupanja u određenom slučajevima ne predstavljaju eksces već unaprijed osmi&scaron;ljen scenarij koji snažno uzburka ne samo domaću, nego i međunarodnu stručnu i zainteresovanu javnost direktno &scaron;teteći ugledu na&scaron;e države i dru&scaron;tva. Takav je svjež primjer penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Crne Gore mimo prethodno ispunjenih nasu&scaron;nih ustavnih pretpostavki, jasno zapisanih u članu 154, stav 3 najvi&scaron;eg crnogoskog pravnog akta, a vrlo lako sagledivih i odredivih iole funkcionalno pismenom pravniku i to nakon prostog prvog čitanja&rdquo;, ukazao je Bastijančić.
Upozorava i da su različita tendenciozna i ogrnuta sirovom politikom tumačenja jasnih ustavnih normi od strane najvažnijih državnih organa, &bdquo;tempirana bomba u temeljima na&scaron;e zajedničke kuće kojoj svakog dana sve vi&scaron;e nepovratno prijeti razgradnja državne fizionimije i individualnosti&ldquo;.
&ldquo;Ako se ovako nastavi sve će se manje moći, s opravdanog i ozbiljnog razloga, o Crnoj Gori govoriti kao o državi u pravom smislu te riječi. Dok Ustav i zakoni važe, valja im se pokoravati kakvi god da su. Bili najbolji ili najgori, oni se moraju striktno primjenjivati&rdquo;, upozorio je Bastijančić.
S druge strane, on kaže i da je neosporno pravo, a donekle i obaveza, svakog pojedinca da uvidi i argumentovano kritikuje sadržinu pozitivnih, ali nepravednih zakona, da im poriču važenje i zahtijevaju njihove izmjene i dopune ili dono&scaron;enje novih čim prije to bude moguće.
&ldquo;Naročito u slučaju kad zakonsko pravo u nepodno&scaron;ljivoj mjeri protivrječi pravdi. Jer primjenom zakona koji sadrže &bdquo;zakonsko nepravo&ldquo; kr&scaron;e se ljudska prava, i kao takvi moraju odstupiti pred pravdom, nadzakonskim pravom. Nepostojanje ili nedovoljno po&scaron;tovanje principa vladavine prava povlači odsustvo realnih mogućnosti da se jedno dru&scaron;tvo svestrano, stalno i stabilno razvija&rdquo;, kazao je Bastijančić.
Postavljanje pitanja odgovornosti nosilaca vlasti mora, kako kaže, biti omogućeno u svakom trenutku, a rezultati njihovih (ne)predvidivih djelatnosti podložni podvrgavanju objektivnoj kontroli i subjektivnoj odgovornosti.
&ldquo;Na jedan op&scaron;ti način rečeno, država je svojstvena samo onoj političkoj zajednici koja počiva na stabilnim i razvijenim institucijama. Nikako na pojedincima vlastodr&scaron;cima, ni na njihovoj (samo)volji i fiktivnom legitimitetu, nego na vladavini pravnih normi&rdquo;, kazao je Bastijančić.
Sudovi u poziciji između čekića i nakovnja
Bastijančić je podsjetio i na, kako je naveo, aktuelnu frapantnu pravnu koliziju između Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji neujednačeno tretiraju ostvarivanje prava za odlazak u starosnu penziju.
&ldquo;U takvom nestabilnom ambijentu ne ostavlja se previ&scaron;e mjesta za snažne institucije, samim tim ni za sudove i sudijske karaktere koji su često bili i jesu, slobodnije rečeno, u poziciji između čekića i nakovnja i na vjetrometini nemilosrdnih sukobljavanja ogoljenih interesa političkih elita koje zarad utilitarističkog čuvanja svojih busija u biračkome tijelu, s umi&scaron;ljajem ili bez njega, strmoglavljuju pravni poredak i mutiraju institucionalni okvir države&rdquo;, naveo je Bastijančić.

Bastijančić: Dok Ustav i zakoni važe, valja im se pokoravati kakvi god da su

OCJENA PROFESORA NA FPN UNIVERZITETA DONJA GORICA I SAVJETNIK BIVŠEG PREDSJEDNIKA ZA USTAVNI SISTEM I PRAVNA PITANJA

U posljednje tri godine osnovna socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla je manje od 20 eura po osobi, pokazuju podaci Ministarstva socijalnog staranja dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Za to vrijeme minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura) koliko su uvećane i najniže penzije ( sa 150 na 450 eura).
Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva 'materijalno obezbjeđenje porodice' za jednu osobu iznosi 90 eura, za dvočlanu porodicu 108, četvoročlanu 153 a za porodice sa pet i vi&scaron;e članova 171 eura.
Ti iznosi su tri puta manji od 'linije siroma&scaron;tva', koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat a koja je za jednu osobu 280 eura a za četvoročlanu porodicu 590 eura.
Svi koji mjesečno imaju ispod tog iznosa su u kategoriji siroma&scaron;nih.
Na pitanje RSE o ciljevima socijalne pomoći, iz Ministarstva navode da se po zakonu ona dodjeljuje kako bi se "obezbijedio minimum egzistencije".
"Materijalno obezbjeđenje je osnov za ostvarivanje i drugih prava, tako da se navedeni iznosi ne mogu uzimati kao jedina njihova primanja. Ako imaju djecu, dodatak iznosi 57 eura po djetetu, a tu je i jednokratna novčana pomoć ...".
Život četvoročlane porodice sa 266 eura
- Kirija nam je 200 eura a socijalno i dječiji dodatak ukupno 266. Kad račune platimo ne ostaje nam ni za osnovne namirnice - kaže za RSE Mirjana (40) iz Nik&scaron;ića, čije je prezime poznato redakciji.
Izračunala je &scaron;ta može da kupi za porodicu kada plati rentu.
- Tačno hljeb i po i litar varenike (slatko mlijeko) dnevno, puta 30 dana. Ako kupim sir da im pravim poparu, kako ću platiti struju? A gdje im je voće, meso, povrće i sve ostalo? - kaže Mirjana.
Najteže joj pada kaže, kada djeci, od 12 i sedam godina, "nema ni pa&scaron;tetu da kupi ".
Za ovu nik&scaron;ićku porodicu socijalna pomoć je jedini izvor prihoda, jer Mirjanin suprug zbog bolesti "nije sposoban za rad".
Prema njenim riječima, te&scaron;ku situaciju im otežava i &scaron;to za supruga mora kupovati neke ljekove koji nijesu na listi besplatnih.
- Užas i sramota da je ovolika socijala i pomoć za najugroženije, kako da preživimo. Znam da radom ne doprinosimo državi, ali svako može da se razboli i da mu se desi da je nesposoban... Ali moja porodica za godinu primi koliko poslanik ili ministar za mjesec dana - kaže Mirjana.
Prosječna plata poslanika u Skup&scaron;tini ili ministra u Vladi je veća od 1.800 eura.
Ona bi, kaže, radila bilo &scaron;ta da prehrani djecu, ali mora da njeguje bolesnog muža, koji je sa nepunih 47 godina već imao dva infarkta.
"Stalno smo po hitnoj i bolnicama. Te&scaron;ko se snalazimo, rodbina pomaže da nekako preguramo mjesec. I onda opet, sve ispočetka od socijalnog do socijalnog. O djeci da ne pričam, &scaron;ta im sve fali".
&Scaron;ta o visini socijalne pomoći kaže Brisel
Na pitanje RSE da li Crna Gora sa ovakvim iznosima socijalnih davanja ispunjava kriterijume Evropske unije (EU), iz Ministarstva kažu da oni ne postoje već da postoje "samo preporuke".
S druge strane, RSE je u Evropskoj komisiji rečeno da Brisel od Crne Gore "očekuje rad na rje&scaron;avanju ključnih principa Evropskog stuba socijalnih prava.
EU je taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebala da ispuni kako bi svima osigurala dobar posao i ostala prava.
Jedno od njih je "sva djeca imaju pravo na za&scaron;titu od siroma&scaron;tva, dobru njegu i obrazovanje", dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.
- Oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priu&scaron;titi osnovne stvari za život. Osobe koje sebi ne mogu priu&scaron;titi osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade - pi&scaron;e u načelima EU.
Evropski zvaničnik je naglasio da se Crna Gora obavezala da će "ubrzati reformu sistema socijalne i dječije za&scaron;tite":
"Radi efikasnijeg i transparentnijeg kori&scaron;ćenja javnih sredstava, u kontekstu reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan".
Zvaničnik podsjeća na Izvje&scaron;taj Evropske komisije o napretku u kome je konstatovan "određeni napredak" u odnosu na preporuke iz 2023. u Poglavlju 19, koje se tiče socijalnih politika.
&Scaron;ta će preduzeti Vlada
U Ministarstvu socijalnog staranja su svjesni da ključna socijalna pomoć nije dovoljna da obezbijedi egzistenciju onima kojima je potrebna.
"Nesporno je da utvrđeni iznosi nisu u tom smislu dovoljni, ali nisu i druga primanja kao &scaron;to su penzije lična primanja i sl."
Na pitanje RSE &scaron;ta će Ministarstvo preduzeti za najsiroma&scaron;nije, čija su godi&scaron;nja primanja manja od jedne ministarske plate, navode da će preispitati visinu naknada.
Naime, u 2025. je planirano dono&scaron;enje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi, kada će, navodi Ministarstvo, "nastojati da se ova oblast unaprijedi".
O siroma&scaron;nim
Nema preciznih podataka koliko građana Crne Gore živi u siroma&scaron;tvu.
Nadležni o tome imaju različite podatke. Za Ministarstvo socijalnog staranja u kategoriji siroma&scaron;nih su lica koja primaju 'materijalno obezbjeđenje porodice':
"Nema drugih parametara za utvrđivanje koliko građana živi u siroma&scaron;tvu, osim uslova za ostvarivanje tog prava koje propisuje Zakon o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi".
- To socijalno davanje dobija 17.584 pojedinca od kojih oko 10.000 djece - navodi Ministarstvo.
Dodaju da neki vid socijalne pomoći prima 276.000 građana
Navode da Monstat ima podatke o broju siroma&scaron;nih u Crnoj Gori.
Ankete o dohotku i uslovima životakoju je Monstat sproveo 2023. pokazuje da u Crnoj Gori u riziku od siroma&scaron;tva živi, 124.000 građana odnosno jedna petina stanovni&scaron;tva.
<article class="bg-bg">
<div>
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
U Crnoj Gori živi 623.000 stanovnika .
</div>
</div>
</div>
</article>
<div class="banner-wrapper d-flex j-center mb-md">&nbsp;</div>
<div class="p-rel" style="margin: 0px; box-sizing: border-box; padding: 0px; position: relative; color: #000000; font-family: Rubik, sans-serif; font-size: medium; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; white-space: normal; text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">
<div class="container merriweather text-antracite p-rel z-100" style="margin: 0px auto; box-sizing: border-box; padding: 0px 10px; color: #282828; font-family: Merriweather, serif; width: 81rem; max-width: 81rem; position: relative; z-index: 100;">
<div class="row">
<div class="col-xs-16 col-xs-offset-0 col-sm-10 col-sm-offset-3 col-md-8 col-md-offset-4 col-lg-8 col-lg-offset-4 col-xlg-8 col-xlg-offset-4">
<div class="ui-article__tags">
<div>&nbsp;</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>

Godišnja 'socijala' za ugrožene porodice manja od mjesečne ministarske plate

NEMA PRECIZNIH PODATAKA KOLIKO GRAĐANA CRNE GORE ŽIVI U SIROMAŠTVU

Tri osobe koje su ranjene u pucnjavi na Cetinju, koje se liječe u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), uspje&scaron;no se oporavljaju dok je četvrta, čije je stanje bilo kritično i neizvjesno, od danas pokazuje znake oporavka, saop&scaron;tili su iz te zdravstevene ustanove
Podsjetili su da je od prijema pacijenata i operacija pro&scaron;lo pet dana.
Navode i da je Ministarstvo zdravlja danas aktiviralo i SOS liniju za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju.
&ldquo;Telefonska linija je uspostavljena zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca.

KCCG: Pacijent sa Cetinja koji je bio u kritičnom stanju pokazuje znake oporavka

TROJE SE USPJEŠNO OPORAVLJA

SOS telefonska linija za psiholo&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju, kao &scaron;to je i najavilo Ministarstvo zdravlja, od danas je aktivna.
Telefonska linija, kako je navedeno, uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Cvrne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podr&scaron;ku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i &nbsp;omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka odgovaraće skoro 40 profesionalaca, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
"Svjesni da je porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja na Cetinju, neophodna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, novoformirana Radna grupa, kojom koordini&scaron;e Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore odmah je organizovala timove za psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku. Timovi su raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od 07h do 19h. U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove &nbsp;sa Cetinja će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore, gdje mogu da razgovaraju sa dežurnim ljekarima", navode iz Ministarstva zdravlja.
Sada je, uspostavljanjem i telefonske linije, na broj 1555, obezbijeđeno da svi kojima je potrebna psiholo&scaron;ka podr&scaron;ka, u svakom trenutku pomoć mogu da potraže od stručnih osoba, poručuju iz Ministarstva.
"Ministarstvo zdravlja i ovom prilikom poziva sve građane koji imaju potrebu, da potraže stručnu pomoć i na taj način lak&scaron;e prebrode traume i prevaziđu stanje koje je kod njih izazvala stravična tragedija", navode u saop&scaron;tenju.

Od danas aktivna SOS linija za psihološku podršku

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Božić.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom.
Hri&scaron;ćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu mu&scaron;karac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Božić se slavi tri dana.

Danas je Božić