Društvo

Povodom međunarodne fudbalske utakmice u sklopu kvalifikacija &bdquo;2026 FIFA World Cup&rdquo; između &ldquo;A&rdquo; reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja će se odigrati večeras u 20.45, na stadionu Pod Goricom u Podgorici, iz Uprave policje obavje&scaron;tavaju građane da će u cilju bezbjednog odigravanja sportskog događaja, te održavanja stabilnog stanja u dijelu centra grada, od 12 sati biti zatvoreno vi&scaron;e ulica za saobraćaj.
I to:&nbsp;
- Ulica 19. decembra; - Bulevar Ivana Crnojevića &ndash; od raskrsnice Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Marka Miljanova; -Ulica Bal&scaron;ića, od raskrsnice sa Hercegovačkom ulicom do Bulevara Ivana Crnojevića i - Hercegovačka ulica, od Ulice Slobode do raskrnice sa Ulicom Bal&scaron;ića.
Shodno procjeni rukovodioca obezbjeđenja sportskog događaja, kako ističu, po potrebi će biti zatvorene i druge ulice u užem gradskom jezgru i oko gradskog stadiona, do zavr&scaron;etka sportskog događaja.
"Imajući u vidu da je predstojeća utakmica zvanično progla&scaron;ena događajem povećanog bezbjednosnog rizika, Uprava policije je sprovela sveobuhvatne pripreme i angažovala maksimalne kapacitete, uključujući Specijalnu jedinicu policije i Posebnu jedinicu policije. Policija će na terenu djelovati odlučno, preventivno i bez tolerancije prema bilo kakvom naru&scaron;avanju javnog reda i mira. Svaki poku&scaron;aj izvr&scaron;enja nezakonitih aktivnosti, izazivanja incidenata ili vr&scaron;enja krivičnih djela biće neposredno otkriven, dokumentovan i sankcionisan u najkraćem roku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Zbog utakmice sa Hrvatskom angažovana Specijalna i Posebna jedinica policije - pojedine ulice zatvorene od 12h

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

U Dajbabama &ndash; opasnost na svakom koraku. Neobezbijeđeni radovi, otvoreni kanali i rupe koje mjesecima stoje bez ikakvog upozorenja dovele su do te&scaron;ke povrede starije mje&scaron;tanke. Nakon operacije i dugog oporavka, porodica, po riječima mje&scaron;tana, razmi&scaron;lja i o tužbi - upozoravaju &ndash; ako se hitno ne reaguje, blokiraće kružni tok na bulevaru, u blizini naselja. Na pitanje o roku zavr&scaron;etka radova na jednoj od glavnih ulica u Dajbabama, redakcija Gradskog portala&nbsp; nije dobila odgovor iz preduzeća Putevi.
Put koji vodi ka manastiru Dajbabe pretvoren je,&nbsp;tvrde mje&scaron;tani,&nbsp;u zonu visokog rizika. Neobezbijeđeni radovi mjesecima predstavlaju otvorenu prijetnju svima koji ovuda prolaze. Da opasnost nije samo teorijska pokazuje nedavni slučaj žene, koja je upala u otvoreni kanal i te&scaron;ko se povrijedila.
Mje&scaron;tanin Mladen Miljanić kaže da je riječ o starijoj ženi.
&ldquo;Oko 70 godina, koja je zapela u otvoreni kanal, povrijedila se, slomila ruku, na kraju je i operisana sada se oporavlja..To je posledica nesavjesnih radova preduzeća&ldquo;, kaže Miljanić. 
Ovo je samo vrhunac problema koji traju mjesecima, kažu mje&scaron;tani.
 Radovi su započeti, ali nikada i obezbijeđeni. Rupa i kanala ima na sve strane &ndash; a radnicima, ni traga.
 Ovim putem svakodnevno prolaze djeca, stariji, ali i turisti&hellip; A vikendom i do petnaest autobusa.
Mje&scaron;tanin Brano Đukanović kaže da to stoji tako duže vrijeme.
&bdquo;Ovo ovako stoji evo &scaron;est mjeseci, svaka im čast. Postavili su nove cijevi, ali da se zatvore ove rupe treba sat, dva. Niko se ne javlja&ldquo;, kaže Đukanović.
Jadranko Đukanović podsjeća da je u blizini manastir Dajbabe koji je veoma posjećen.
Miljanić ističe da nema nadzora i kontrole radova, te da je do skoro je bila tu otvorena &scaron;ahta, opasna po sve koji prolaze.
Nakon te&scaron;ke povrede starije žene &ndash; mje&scaron;tani, kako kažu, strpljenja vi&scaron;e nemaju. Kako je najavljeno, porodice povrijeđene razmi&scaron;lja o tužbi protiv izvođača radova, a mje&scaron;tani otvoreno poručuju: ako nadležni hitno ne reaguju, preduzeće i institucije nosiće punu odgovornost za sve &scaron;to se ovdje desi. 
SlJedećeg vikenda najavljuju blokadu kružnog toka na bulevaru.
&bdquo;Ako ne ove nedjelje, blokiraćemo sljedeće ukoliko se stanje ne popravi&ldquo;, istakli su mje&scaron;tani Dajbaba.
&nbsp;

Dajbabe: Starija osoba upala u kanal, mještani ogorčeni, najavljuju blokadu saobraćaja

TVRDE I DA JE RASKOPANI PUT NEOBEZBIJEĐEN MJESECIMA

Po novoj tarifi, građani će usluge advokata ubuduće plaćati skuplje, u pojedinim slučajevima čak i duplo.&nbsp;
 Advokatska komora Crne Gore dobila je saglasnost Vlade na novi cjenovnik, kojim se predviđa značajno poskupljenje advokatskih usluga.
Novi cjenovnik predviđa i konkretne izmjene: podnesak u sporovima o razvodu braka sada ko&scaron;ta 250 eura, umjesto dosada&scaron;njih 125. U predmetima gdje je okrivljenom zaprijećena kazna do tri godine zatvora &ndash; advokat će po održanom pretresu naplaćivati 200 eura, dvostruko vi&scaron;e nego ranije. Za sastavljanje obrazloženih podnesaka, umjesto 100, sada se plaća 200 eura.
Novi cjenovnik predviđa i konkretne izmjene: U krivičnim predmetima sa kaznom do tri godine, odbrana sada ko&scaron;ta 200 eura na održanom roči&scaron;tu i 100 na odloženom. Za kazne od tri do pet godina od sada će umjesto 150 eura, održani pretres plaćati 300, a na odgođeni 150 umjesto 75, dok u predmetima sa kaznom od pet do deset godina zastupanje ko&scaron;ta 400 eura, umjesto 200. Kod kazni preko 10 godina, odbrana je 500 i 250, a pravni ljekovi 1.000 eura.
Duplo su povećane i cijene u građanskim sporovima i razvodima. Podnesci su sada 250 eura.
Potpredsjednik Komore, Aleksandar Đuri&scaron;ić kaže da povećanje nije iznenađenje, jer se tarifa nije mijenjala gotovo deceniju.
"Ono &scaron;to smo mi do&scaron;li do statistike je to da je inflacija u tom periodu od neke 150% do 180%, odnosno mi to računamo kroz zakonske zatezne kamate, čak i preko 262% za ovaj period", obja&scaron;njava Đuri&scaron;ić.
Građani će ubuduće morati dublje da posegnu u džep za pravne usluge, ali iz Advokatske komore kažu da je mali broj stanovni&scaron;tva kojima je potrebna pravna pomoć.
"Korisnici advokatske pravne pomoći, advokatske djelatnosti, po standardima i pravilima Ujedinjenih nacija su 0,01% stanovi&scaron;te. To nije servis komunalni, kako nekad se pogre&scaron;no predstavlja u javnosti. To je jedan vrlo skroman i simboličan broj stanovniika, a tako da je javni interes veoma upitan u tom smislu. Kada se radi o javnom interesu, s druge strane, od te tarife, od toga 30% uzima država, čak i do 40% sa porezima", obja&scaron;njava Điri&scaron;ić. 
Ipak, za one koji nemaju mogućnost da plate advokata, postoji opcija besplatne pravne pomoći koju obezbjeđuje država.
"Dužni su organi uprave, u upravno pravnom smislu, da obezijede pravnu pomoć neukoj stranici, dakle, onaj koji vodi postupak, advokat mu najče&scaron;će i ne treba, jer je dužan, onaj koji vodi od vlade do službe u op&scaron;tini, da mu pruži pravnu pomoć", kaže Đuri&scaron;ić. 
Povećane su i takozvane nagrade advokata u prekr&scaron;ajnim postupcima &ndash; sa 100 na 250 eura.&nbsp;

Usluge advokata biće uskoro skuplje, u pojedinim slučajevima čak i duplo

NOVE TARIFE

Nik&scaron;ić je u posljednjih sedam godina isplatio vi&scaron;e od dva miliona eura od&scaron;tete građanima zbog ujeda pasa. Tako je broj prijavljenih slučajeva 2022. prema&scaron;io broj dana u godini &ndash; 470. Državna revizorska institucija upozorila je gradske vlasti da rade na rje&scaron;avanju ovog problema kako bi se spriječio veliki odliv novca iz budžeta.
Iz Op&scaron;tine Nik&scaron;ić nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) &ndash; da li zabrinjava isplata miliona eura na ime od&scaron;tete niti da li sumnjaju da se sistem zloupotrebljava.
Iz tamo&scaron;njeg Osnovnog tužila&scaron;tva su za RSE kazali da &ldquo;nemaju saznanja da je bilo zloupotreba&rdquo;.
Daliborka Re&scaron;etar iz udruženja Kuća životinja smatra da nedostatak kontrole ostavlja prostor za zloupotrebe:
&ldquo;Broj stvarnih ujeda pasa lutalica nije ni približno velik kao &scaron;to pokazuju iznosi koje op&scaron;tine isplaćuju. Često su u pitanju vlasnički psi koji slobodno lutaju, ali se prijavljuju kao psi lutalice.&rdquo;
Gradske vlast ne snose tro&scaron;kove od&scaron;tete u slučaju napada vlasničkih pasa, nego njihovi vlasnici.
Nije poznato koliko je lutalica na crnogorskim ulicama, ali je u registru kućnih ljubimaca na kraju pro&scaron;le godine bilo registrovano oko 33.300 pasa.
Rekordna od&scaron;teta Podgorice
Iako ističu da nemaju konkretne dokaze i podgoričke institucije sumnjaju na zloupotrebe.
&ldquo;Dosada&scaron;nje iskustvo, ne samo na&scaron;e već i susjednih zemalja, navodi da postoje sumnje na zloupotrebe tužbi. Prvenstveno u dijelu nemogućnosti utvrđivanja porijekla psa od kojeg je nastao ujed, odnosno da li je povreda zaista nastupila od ujeda lutalice ili vlasničkog psa&rdquo;, kazali su iz &ldquo;Čistoće&rdquo;.
Ovo gradsko preduzeće i gradske vlasti dijele tro&scaron;kove od&scaron;tete za ujede pasa.
Tako su za deset mjeseci ove godine zajednički isplatili oko 350.000 eura građanima, &scaron;to je najvi&scaron;e za posljednjih pet godina.
Iz podgoričkog Osnovnog tužila&scaron;tva su za RSE kazali da ne postupaju u predmetima &ldquo;koji se odnose na eventualne zloupotrebe u vezi sa traženjem ili dobijanjem od&scaron;etete zbog ujeda pasa, osim ukoliko postoji osnov sumnje da je izvr&scaron;eno krivično djelo&rdquo;.
&ldquo;Do sada u radu ovog tužila&scaron;tva nijesu formirani predmeti koji bi se odnosili na te okolnosti.&rdquo;
I lovački psi zavr&scaron;avaju na ulicama
Problemu doprinosi i to &scaron;to samo devet od 25 op&scaron;tina, prema Vladinom Zavr&scaron;enom izvje&scaron;taju o realizaciji Nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori, ima donijet plan kako da to pitanje rije&scaron;i na svojoj teritoriji.
&ldquo;Ukoliko se u &scaron;to kraćem roku ne preduzmu mjere iz nacionalnog programa, to će prerasti u ozbiljan dru&scaron;tveni problem, jer napu&scaron;teni i psi koji nisu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekolo&scaron;ki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično naru&scaron;ena&rdquo;, upozorava Vlada.
Ivan Ivanović iz Odsjeka za za&scaron;titu dobrobiti životinja Uprave za za&scaron;titu hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ističe da među napu&scaron;tenim psima ima i lovačkih.
&ldquo;Ukoliko lovački pas vi&scaron;e ne postiže rezultate koji su očekivani od strane vlasnika, često se de&scaron;ava da budu prepu&scaron;teni na milost i nemilost sredini&rdquo;, kazao je on za RSE.
Lovački psi predstavljaju rizik posebno u ruralnim područjima, poput nacionalnih parkova, odmarali&scaron;ta, turističkih kompleksa&hellip;
Tom prilikom ostvaruju kontakt sa divljim životinjama, čime se povećava rizik od preno&scaron;enja bolesti, a kao najznačajniju od bjesnila.
U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nisu prijavljeni slučajevi ni kod životinja.
Pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, tome je doprinijela i oralna vakcinacija divljih životinja. Naime, svake godine se &scaron;irom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu, navodi se u Vladinom dokumentu.
Ivanović poručuje da je zato potrebno podići svijest među lovačkim dru&scaron;tvima o posljedicama napu&scaron;tanja lovačkih pasa.
Među napu&scaron;tenim psima su i oni koji &ldquo;stižu&rdquo; iz drugih op&scaron;tina.
&ldquo;Policija bi trebalo vi&scaron;e da se uključi u kontrolu vozila, pogotovo u međugradskom prometu, gdje se psi iz određenih razloga prebacuje iz op&scaron;tine u op&scaron;tinu&hellip; lokalne vlasti navode da se u gradu naprasno pojavila velika količina pasa, da apsolutno ne mogu da utvrde porijeko tih životinja&rdquo;, navodi Ivanović.
Gdje je rje&scaron;enje
Daliborka Re&scaron;etar iz udruženja Kuća životinja ističe da su svi ovi problemi u su&scaron;tina posljedica neodgovornog vlasni&scaron;tva, ne &ldquo;problem pasa&rdquo;.
&ldquo;Pas ne postaje lutalica sam od sebe. Dok se ne sankcioni&scaron;u oni koji pse napu&scaron;taju i dok vlasnički psi slobodno lutaju ulicama, problem se neće rije&scaron;iti. Psi su posljedica na&scaron;eg odnosa, a ne uzrok.&rdquo;
Dodaje da su zemlje Evropske unije uspje&scaron;no rije&scaron;ile, na primjer, problem ujeda psa kroz prevenciju, a ne od&scaron;tetama.
&ldquo;Obavezno mikročipovanje, kontrola vlasnika, kažnjavanje napu&scaron;tanja i stalnu edukaciju građana. Kada vlasnik odgovorno postupa, nema ni lutalica ni toliko incidenata. Ključ je u dosljednoj primjeni zakona i zajedničkom djelovanju svih službi.&rdquo;
I Ivan Ivanović iz Uprave za za&scaron;titu hrane i veterinu saglasan je da je su&scaron;tina u primjeni zakona, ističući da su dobar primjer toga skandinavske zemlje.
&ldquo;Kada bi se finansijska izdvajanja opredijeljena za obe&scaron;tećenje po osnovu ujeda pasa usmjerila na skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje, apsolutno ne bismo imali problema sa lutajućim i psima generalno&rdquo;, smatra on.
Izgradnja skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje u Baru ko&scaron;tala je 540.000, a na Cetinju oko 300.000 eura.
Op&scaron;tine koje nijesu izgradile skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje, dužne su da to urade ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju životinja u najbližem registrovanom skloni&scaron;tu.
Skloni&scaron;te nema oko trećina op&scaron;tina.
Crna Gora nije u previđenom roku izmijenila Zakon o za&scaron;titi dobrobiti životinja i potvrdila Evropsku konvenciju o za&scaron;titi kućnih ljubimaca.
Odgođeno je za sljedeću godinu, navodi se u dokumentu Vlade.

Vlada upozorava na zdravstvene i bezbjednosne rizike zbog napuštenih pasa

SAMO DEVET OD 25 OPŠTINA IMA DONIJET PLAN KAKO DA TO PITANJE RIJEŠI NA SVOJOJ TERITORIJI

U Crnoj Gori trenutno djeluje &scaron;est licenciranih prihvatili&scaron;ta - skloni&scaron;ta za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja, raspoređenih u sve tri regije zemlje, čiji kapaciteti od ukupno 77 mjesta prema&scaron;uju minimalne standarde propisane Istanbulskom konvencijom, rekli su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su agenciji Mina kazali da je za finasiranje licenciranih prihvatili&scaron;ta - skloni&scaron;ta za žrtve nasilja ove godine iz državnog budžeta opredijeljeno 500 hiljada eura, dok Ministarstvo za tro&scaron;kove boravka korisnica u skloni&scaron;tu mjesečno izdvaja 350 eura po korisnici.
Prema podacima Ministarstva, uslugu smje&scaron;taja u prihvatili&scaron;tu - skloni&scaron;tu odrasloj i staroj osobi, odnosno odrasloj osobi sa djetetom koje je žrtva zlostavljanja, zanemarivanja, rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, pružaju nevladine organizacije (NVO) SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nik&scaron;ić (20 korisnika), Sigurna ženska kuća Podgorica (17 korisnika), Akcija za ženska i dječja prava Danilovgrad (&scaron;est korisnika).
Licencirani pružaoci tih usluga su i NVO Sistem Bar (16 korisnika), NVO Lea Bar (14 korisnika) i Javna ustanova Centar za podr&scaron;ku djeci i porodici Bijelo Polje (četiri korisnika).
&ldquo;Kapacitet ovih skloni&scaron;ta je 77 mjesta, &scaron;to je za 15 vi&scaron;e nego &scaron;to se traži Istanbulskom konvencijom, koja predviđa 62 mjesta za Crnu Goru&rdquo;, kazali su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Kako su dodali, SOS telefon Nik&scaron;ić je licenciran i za usluge smje&scaron;taja za žene žrtve trgovine ljudima (tri korisnice), najče&scaron;će žrtve seksualne eksploatacije, koja je oblik rodno zasnovanog nasilja.&nbsp;
Kada je riječ o usluzi savjetovanja, iz Ministarstva su rekli da je izdato 11 licenci za žene žrtve nasilja, kao i dvije licence za uslugu SOS telefona za navedenu kategoriju.
Prema podacima Ministarstva, za uslugu savjetovanja licencirani su NVO SOS telefon Podgorica, Ikre Rožaje, SOS telefon Nik&scaron;ić, Juventas, Centar za prava djeteta Crne Gore, Crnogorski ženski lobi, NU Impuls (u Nik&scaron;iću i Plužinama), SOS telefon Bijelo Polje, Centar za podr&scaron;ku lokalnog i regionalnog razvoja &ndash; CeP i Agencija za njegu i pomoć u kući Rožaje.
Uslugu SOS telefona za žene žrtve nasilja pružaju SOS telefon Nik&scaron;ić i NU Inicijative žena Plužine.
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije je nadležno za izdavanje licenci za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje za&scaron;tite, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi.
Iz Ministarstva su kazali da se licenca izdaje na period od &scaron;est godina, a da se izuzetno može izdati ograničena licenca na tri godine, ukoliko pružalac usluge ne ispunjava sve standarde, a postoji potreba za pružanjem usluge.
&ldquo;Pružalac usluge mora biti upisan u registar i ispunjavati propisane standarde, dok su bliži uslovi, normativi i minimalni standardi utvrđeni podzakonskim aktima&rdquo;, naveli su iz Ministarstva.
Za izdavanje licence, kako su pojasnili, potrebno je dostaviti niz dokaza i dokumentacije, među kojima su akt o osnivanju, statut, licenca za stručne radnike, program pružanja usluge, dokazi o ispunjenosti tehničkih, sanitarnih i bezbjednosnih uslova, kao i potvrda da protiv stručnih radnika nije pokrenut krivični postupak.
Iz Ministarstva su naveli da država obezbjeđuje finansijska sredstva za rad licenciranih prihvatili&scaron;ta-skloni&scaron;ta za žrtve nasilja.&nbsp;
&ldquo;Za ovu godinu opredijeljeno je 500 hiljada EUR&rdquo;, rekli su iz Ministarstva, ističući da taj resor snosi i tro&scaron;kove boravka korisnica u iznosu od 350 eura po korisnici mjesečno.
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, pored izdavanja licenci, ima i nadzornu funkciju.&nbsp;
Zakonom je propisano da inspekcija socijalne i dječje za&scaron;tite vr&scaron;i nadzor nad sprovođenjem zakona, dok Ministarstvo kontroli&scaron;e stručni rad pružalaca usluga.

U skloništima za žene i djecu žrtve nasilja 77 mjesta, za rad 500 hiljada eura

U CRNOJ GORI TRENUTNO POSTOJI ŠEST LICENCIRANIH PRIHVATILIŠTA

Državljanin Crne Gore V.V. (41), za kojim je podgorički biro Interpola raspisao međunarodnu potjernicu, uhap&scaron;en je&nbsp; u &Scaron;paniji, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Podsjećaju da Crna Gora potražuje V.V. radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, a u vezi sa predmetom koji je u nadležnosti Specijalnog državnog tužila&scaron;tva.&nbsp;
"V.V. je lociran i uhap&scaron;en u &Scaron;paniji nakon direktne razmjene infomacija između crnogorske i &scaron;panske policije, a na osnovu podataka do kojih je prethodno do&scaron;la Uprava policije Crne Gore i koje je potom, u realnom vremenu i efikasno, podijelila sa kolegama iz Policije Kraljevine &Scaron;panije&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Slijedi komunikacija između podgoričkog i madridskog Interpola radi ekstradicije V.V. Crnoj Gori, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.

Crnogorski državljanin uhapšen u Španiji po potjernici podgoričkog Interpola

Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u narednih sedam do osam dana očekuju se obilne padavine, praćene jakim, ponegdje i olujnim vjetrom južnog i jugoistočnog smjera, zbog takvih meteorolo&scaron;kih uslova, postoji mogućnost pojave vremenskih nepogoda na pojedinim lokalitetima, upozoravaju iz Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje Ministarstva unutra&scaron;njih poslova..
Stoga iz Direktorata obavje&scaron;tavaju javnost da takva situacija može značajno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i izazvati određene posljedice na terenu.&nbsp;
Građanima i ustanovama savjetuju:
&bull;&nbsp; Prilagodite aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima i izbjegavajte boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra;
&bull;&nbsp; Pratite zvanična saop&scaron;tenja i preporuke nadležnih službi putem medija i zvaničnih kanala komunikacije;
&bull;&nbsp; Obratite posebnu pažnju na stanje vodotokova, atmosfersku odvodnju i stabilnost objekata, naročito na područjima sklonim poplavama i klizi&scaron;tima, kao i jakim talasima;
&bull;&nbsp; Osigurajte slobodan pristup vatrogasnim i spasilačkim službama u slučaju intervencije.
"Direktorat je proslijedio navedeno upozorenje svim subjektima u sistemu za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, uz preporuku za podizanje operativne spremnosti i pojačan monitoring situacije na terenu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećamo ranije danas&nbsp; iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) saop&scaron;tili su da se u Crnoj Gori se najmanje do kraja naredne sedmice očekuje ki&scaron;ovito vrijeme sa pljuskovima, grmljavinom i jakim vjetrom, a ponegdje su moguće i vremenske nepogode.
Kako su kazali iz Zavoda, u narednih sedam-osam dana svakodnevno će u svim predjelima biti ki&scaron;e, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih, jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom.
&bdquo;Ponegdje su moguće i vremenske nepogode&ldquo;, ističe se u saop&scaron;tenju ZHMS.
Navodi se da su ne&scaron;to duži periodi bez padavina mogući sredinom i krajem sedmice.
Iz Zavoda su kazali da će akumulativno u većini mjesta pasti najmanje 100 do 150, a u pojedinim i 250 do 300 litara po metru kvadratnom.
&bdquo;Ovaj period će obilježiti i jak južni i jugoistočni vjetar, naročito u ponedjeljak i krajem nedjelje. Temperatura vazduha će biti ne&scaron;to niža nego ovih dana i dosta ujednačena u noćnim i dnevnim satima&ldquo;, naveli su iz ZHMS.
More će, kako su saop&scaron;tili, često biti talasasto do uzburkano.
&nbsp;

Upozorenje Direktorata MUP-a: Očekuju se jake padavine i olujni vjetar, prilagoditi aktivnosti vremenskim uslovima

MOGUĆE VREMENSKE NEPOGODE

U Crnoj Gori se nacionalne, vjerske i identitetske teme sve če&scaron;će zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući dru&scaron;tvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i uru&scaron;ena kultura komunikacije, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije su, povodom Međunarodnog dana tolerancije, apelovali na institucije, dru&scaron;tvene i političke aktere, medije i građane da aktivno doprinose jačanju kulture tolerancije kroz promi&scaron;ljeno djelovanje, odgovorne javne nastupe i dosljednu afirmaciju građanskih vrijednosti.
 &ldquo;CGO, povodom Međunarodnog dana tolerancije, podsjeća na značaj njegovanja tolerancije, po&scaron;tovanja i uvažavanja različitosti kao temelja mira, stabilnosti i napretka Crne Gore&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Asistentkinja na projektima u CGO-u Lejla &Scaron;abotić ocijenila je da se i u ovoj godini svjedoči daljem slabljenju tolerancije u Crnoj Gori. 
&bdquo;Nažalost, upravo donosioci političkih odluka doprinose podizanju tenzija, jer kroz izjave i postupke produbljuju polarizaciju i netrpeljivost, umjesto da ih smanjuju&ldquo;, rekla je &Scaron;abotić.
Ona je navela da, uz rast socio-ekonomskih problema i nejednakosti, takvo djelovanje dodatno pogor&scaron;ava dru&scaron;tvenu klimu i udaljava Crnu Goru od vrijednosti savremene demokratije. 
Prema riječima &Scaron;abotić, trajuće političke tenzije, spore institucionalne reforme i nedostatak dijaloga između vlasti i opozicije, kao i konsenzusa o ključnim pitanjima od javnog interesa, slabe dru&scaron;tveno tkivo. 
&bdquo;Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se če&scaron;će zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući dru&scaron;tvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i uru&scaron;ena kultura komunikacije&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
&Scaron;abotić je rekla da istraživanje CGO-a potvrđuju te trendove. 
&ldquo;Iako 76,8 odsto građana i građanki i dalje vidi Crnu Goru kao multikulturalno dru&scaron;tvo, taj procenat bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, a ispod prvog utiska multikulturalnosti imamo niz indikatora koji otkrivaju drugačiju sliku&rdquo;, navela je &Scaron;abotić.
Ona je kazala da 49,1 odsto ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a 59,7 odsto prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi.
Kako je rekla &Scaron;abotić, posebno brinu primjeri u praksi, poput onemogućavanja projekcije filma &bdquo;Roda&ldquo; na albanskom jeziku na Džada film festu. 
Ona je dodala da to ukazuje koliko su oslabili mehanizmi međukulturnog dijaloga, a ojačalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od ključnih obilježja Crne Gore. 
&Scaron;abotić je navela da su svi svjedočili i zabrinjavajućoj eskalaciji netrpeljivosti i nasilja prema turskim državljanima, bez adekvatne institucionalne reakcije. 
&bdquo;Dodatno, dobitnik najvi&scaron;eg državnog priznanja, Veljo Stani&scaron;ić, javno vrijeđa Rome na jednom od lokalnih javnih servisa, koristeći, kako je to Romski savjet Crne Gore, &ldquo;nedvosmislen izraz govora mržnje i etničke netrpeljivosti&ldquo;, a &scaron;to prolazi, takođe, bez institucionalnog odgovora&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Prema riječima &Scaron;abotić, odsustvo brze i odlučne reakcije institucija na takve incidente &scaron;alje pogre&scaron;nu poruku - da se govor mržnje normalizuje, a &scaron;to dodatno podriva napore u izgradnji inkluzivnog i građanskog dru&scaron;tva.
&bdquo;CGO podsjeća da tolerancija nije odricanje od sopstvenih vrijednosti, već spremnost na dijalog i prihvatanje različitosti, uz po&scaron;tovanje ustavnog poretka, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Upravo u vremenima dru&scaron;tvenih i političkih kriza, potreba za tolerancijom postaje važnija nego ikada&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. 
Crna Gora se, kako je istakla &Scaron;abotić, može razvijati kao otvoreno, demokratsko i solidarno dru&scaron;tvo samo ako različitost vidi kao prednost, a ne prijetnju. 
&bdquo;Tolerancija nije slabost, već snaga koja povezuje, &scaron;titi i omogućava održivi razvoj dru&scaron;tva&ldquo;, poručila je &Scaron;abotić.

Šabotić: Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se češće zloupotrebljavaju u Crnoj Gori

MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE

Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Ni&scaron;avić pozvao je nadležne inspekcije da obiđu Botun i provjere da li je &scaron;ator koji su prije dva dana montirali Botunjani, postavljen na parceli koja je u vlasni&scaron;tvu Glavnog grada, ali i da ispitaju da li za njegovo postavljanje imaju odobrenje.
Botunjani su u petak veče postavili &scaron;ator na lokaciji gdje je planirana gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda za Podgoricu sa namjerom da u njemu organizuju danonoćne straže. Ni&scaron;avić za &bdquo;Dan" kaže da su za &scaron;ator u Botunu saznali iz medija.
&ndash; Iz medija saznajemo da je na određenoj lokaciji u industrijskoj zoni KAP-a postavljen privremeni objekat, neposredno uz nelegalno postavljenu tablu prije duže od godinu dana, čije postavljanje nije kontrolisano od strane nadležnih institucija. Iako uvažavamo pravo svakog građanina da izrazi svoj stav i iskaže svoje mi&scaron;ljenje, neophodno je da po&scaron;tujemo zakone na&scaron;e države, procedure i institucije koje ga sprovode. Pozivam nadležne inspekcije da izvr&scaron;e kontrolu na terenu i provjere da li je navedeni objekat postavljen na parceli koja je u vlasni&scaron;tvu Glavnog grada, te da li postoji odobrenje za njegovo postavljanje &ndash; saop&scaron;tio je Ni&scaron;avić.
On navodi da je neophodno ispitati da li je tabla za obilježavanje naziva naselja postavljena u skladu sa zakonom.
&ndash; Posmatrano iz ugla realizacije projekta, napominjem da urbanističku parcelu namijenjenu za gradnju sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda čini vi&scaron;e katastarskih parcela upisanih u KO Dajbabe i KO Botun, sa jedne i sa druge strane od lokalnog puta. Obaveza investitora je da izvođaču ustupi cjelokupnu urbanističku parcelu, neopterećenu, &scaron;to je dodatni razlog da nadležne inspekcije u kratkom roku izvr&scaron;e kontrolu na terenu i reaguju u skladu sa zakonom &ndash; poručio je Ni&scaron;avić.
Botunjanini su i juče stražarili i čuvali lokaciju na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Kao i prethodnih dana, jedinstveni su u stavu - kolektor se u Botunu neće graditi.
Stanovnik Botuna Milan Ćetković poručuje da gradnju postojenja neće dozvoliti po cijenu života.
&ndash; Nećemo dozvoliti jednu lopatu da stave dok se ne zavr&scaron;i referendum. Ako stanovnici Botuna na referendumu kažu da treba da se gradi kolektor- neka im je srećno. Treba dobro da vode računa &scaron;ta će se desiti posle 14. decembra. Siguran sam da će se Zećani na referendumu izjasniti da neće dozvoliti gradnju i tada će sigurno biti teže nego &scaron;to je sad. &Scaron;ator će ovdje biti sigurno do 14. decembra. Ako ne budu postigli sa nama dogovor do referenduma, &scaron;ator ima da ostane do daljnjeg, a mislim da ćemo, kako su krenuli, ovdje dočekati Božić, da ćemo ovdje badnjake nalagati &ndash; rekao je Ćetković.
Jago&scaron; Bećirović kaže da je očekivao da ih posjete i predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, lider Demokrata Aleksa Bečić.
&ndash;Spajić i Milatović su nam pružali podr&scaron;ku kada je Zeta prinudno otcijepljena od Glavnog grada. Da li je Bečić iz Zete ne znam, ali bi on trebalo da obiđe stanovnike Zete jer smo na kraju krajeva mi stanovnici Crne Gore i ni&scaron;ta manja prava nemamo nego Mujović, Bečić, Milatović, Spajić. Vidim da gospodin iz Demokrata sprovodi zakon pa bi trebalo da se pozabave o ovome i da sprovedu zakon jer je ovo lokacija koja je određena na fingiran i bezobrazan način &ndash; poručio je Bećirović.
Ćetković je naveo da se 20 godina bore protiv lokacije u Botunu.
&ndash; Predlagali smo da se postrojenje izmjesti na lokaciji gdje je privatna firma počela da gradi hangare, pa smo predložili da ga izmjeste u blizini mosta &bdquo;Luča". Premijer Milojko Spajić nam je u kabinetu pro&scaron;le godine rekao da se kolektor neće graditi na ovoj lokaciji ako ne budu imali podr&scaron;ku Botuna. Gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović je 14. januara rekao da se postrojenje neće graditi preko koljena, niti protiv volje Botunjana. Ko je njih tjerao da kaže da ga neće graditi, i sada treba da ga grade. Oni vjerovatno imaju pritisak da se kolektor gradi, a vjerovatno će sada imati otpor Botunjana. Mi ćemo ležati na livade ali ga sigurno neće graditi ovdje &ndash; rekao je Ćetković. 
Njegov kom&scaron;ija Blagota Stojanović kaže da su Botunjani dali na stotine života zbog bazena crvenog mulja.
&ndash; Smatram da bi vlast trebala da posveti pažnju na&scaron;oj mjesnoj zajednici &ndash; rekao je Stojanović.

Nišavić traži da inspekcija ispita je li šator Botunjana na parceli Grada

DIREKTOR PODGORIČKOG VODOVODA POZVAO NADLEŽNE INSPEKCIJE DA OBIĐU BOTUN

Crna Gora ponovo ima Ginisovog rekordera Beranca Žarka Jankovića. Laktom je slomio nevjerovatnih 109 betonskih ploča držeći u ruci živo jaje. Tako je u disciplini Tami&scaron;ivari prestigao Njemca Jensa Gaudea sa 85 polomljenih ploča.
Obaranje Ginisovog rekorda u hotelu Berane pratio je i sudija iz Beograda Vladan Tadić. Janković je, ba&scaron; kao i trener Dejan Radević, zadovoljan &scaron;to je &scaron;esti put postao svjetski rekorder, prenosi RTCG.
"Hvala na ovim lijepim čestitkama, ne zamjerite malo na nekim utiscima. Osjećaj, predivan. Samo kad se sjetimo da je prethodni rekord bio 85, mi smo danas napravili nevjerovatnih 109. Tako da smo dali domaći zadatak ovim narednim koji budu poku&scaron;avali. Ali nećemo ni mi sigurno stati na tome jer već imamo u planu ne&scaron;to novo, ne&scaron;to drugačije", rekao je Janković.
Trener Dejan Radević je kazao da je prezadovoljan postignutim rezultatom.
"Tu je jo&scaron; jedna titula. Drago mi je da se niko nije povrijedio. Nije lako polomiti ovoliki broj blokova. Podižimo ljestvicu, idemo dalje", poručio je Radević.

Beranac ponovo oborio Ginisov rekord

SLOMIO 109 BETONSKIH PLOČA DRŽEĆI U RUCI ŽIVO JAJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, saop&scaron;teno je da se u drugom dijelu dana i tokom noći, ponegdje očekuju obilniji pljuskovi.&nbsp;
Duvaće povremeno pojačan i jak, na udare i olujni vjetar, najče&scaron;će južn.
Lokalno su moguće kratkotrajne vremenske nepogode.&nbsp;
Najvi&scaron;a dnevna temperatura od devet do 21 stepen.

Danas kiša i jak vjetar, moguće nepogode