Društvo

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra?" organizovaće u petak na Cetinju odavanje počasti žrtvama tragedije u kojoj je u Prijestonici ubijeno 13 osoba.
Iz grupe "Kamo Śutra?" pozvali su građane da u petak, ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju, trinaestominutnom ti&scaron;inom odaju počast žrtvama zločina.
Kako je najavljeno, odavanje počasti će početi u 17 sati i 26 minuta.
&ldquo;Pozivamo vas da se pridružite odavanju počasti žrtvama uoči mjesec dana od zločina na Cetinju koji je duboko potresao Crnu Goru&rdquo;, navodi se u objavi grupe "Kamo Śutra?" na dru&scaron;tvenim mrežama.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.

U petak odavanje počasti žrtvama zločina na Cetinju

U ORGANIZACIJI NEFORMALNE GRUPE STUDENATA "KAMO ŚUTRA?"

Projekat stacionarnih radarskih sistema napravljen je krajem 2019. godine, tim je projektom bilo predviđeno da se na 72 lokacije u Crnoj Gori postave stacionirane kamere. Taj projekat je bio vrijednosti, otprilike, nekih dva i po miliona eura. Za&scaron;to to nije urađeno poslije te 2020. godine, za ovaj period od 4, 5 godina, meni nije jasno, to je pitanje za predstavnike izvr&scaron;ne vlasti - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević.
Jedan ozbiljan sistem kao &scaron;to je sektor bezbjednosti, kaže Janju&scaron;ević, je veoma neozbiljan u slučaju slanja sms poruka svim građanima pa i penzionerima za prijem u policijsku službu, ako se zna da je ciljna populacija za te poslove od 18 do 30 godina.
Dodaje da je bezbjednost drumskog saobraćaja problem i na globalnom nivou, da po podacima SZO godi&scaron;nje u svijetu gine oko 1.300.000 ljudi, a najveći uzrok smrtnosti do 30 godina u svijetu, kako navodi, su posljedice saobraćajnih nezgoda.
- Imali smo, prije nekoliko dana, i pres konferenciju Uprave policije, gdje su pripadnici Odsjeka za bezbjednost u drumskom saobraćaju pri sektoru policije op&scaron;te nadležnosti, ocijenili stanje bezbjednosti drumskog saobraćaja u Crnoj Gori sa ocjenom nezadovoljava.
To je, nažalost, već treća godina uzastopno, jer postoje tri ključna kriterijuma da se ocijeni stanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju u Crnoj Gori, to je broj saobraćajnih nezgoda, broj povrijeđenih lica, i ono &scaron;to je najbitnije, to je broj smrtno stradalih lica. Mi smo pro&scaron;le godine u Crnoj Gori imali 75 stradalih lica, pretpro&scaron;le godine 78, a prije tri godine 73, &scaron;to veoma veliki broj smrtno stradalih lica na populaciju od 650.000 stanovnika, koliko ima Crna Gora - istakao je Janju&scaron;ević.
Kada je do&scaron;ao na mjesto pomoćnika direktora Uprave policije 2010. godine, prisjeća se Janju&scaron;ević, done&scaron;ena je Nacionalna strategija za pobolj&scaron;anje bezbjednosti u drumskom saobraćaju u Crnoj Gori koju je donijela Vlada Crne Gore.
- Nekoliko godina prije te 2010. godine na putevima u Crnoj Gori je stradalo 122 lica, &scaron;to je zastra&scaron;ujući podatak. Mi smo tada donijeli jedan plan aktivnosti, na nivou Uprave policije, gdje sam ja sa svojim menadžmentom sektora policije op&scaron;te nadležnosti, preduzeo niz preventivno represivnih mjera, na nivou države, kako bi smanjili taj broj.
U toj nacionalnoj strategiji je involvirana preporuka Evropske komisije da se poku&scaron;a smanjiti do 2019. godine broj smrtno stradalih lica u saobraćaju na putevima u Crnoj Gori, na 10, i ispod 10 &nbsp;na 100.000 stanovnika. Podržala je Crna Gora tu preporuku Evropske komisije, i to smo već ostvarili 2011. godine, kada je na putevima u Crnoj Gori stradalo 58 lica, a već naredne 2012. godine je stradalo 46 lica, pa sad vi uporedite 122 i 46, koliko je to smanjenje, i to je najmanji broj smrtno stradalih lica od kada se vodi statistika u Upravi policije&rdquo; - podsjetio je Janju&scaron;ević.
Na dionici Podgorica Kola&scaron;in, u dijelu Platije, prisjeća se Janju&scaron;ević, 2013. godine je bilo 22 stradala lica, a od 2022. godine je otvoren autoput da bi se izbjegla ta dionica ali je ipak na tom putnom pravcu bilo desetine smrtno stradalih.
Govoreći projektu stacionarnih radarskih sistema, on je istakao da svi uporedni pokazatelji pokazuju da u zemljama, gdje su ugrađeni stacionarni radarski sistemi, do&scaron;lo je, kako je kazao, do značajnog smanjenja saobraćajnih nezgoda, i broja smrtno stradalih lica.&nbsp;
- Imamo takozvani skandinavski model, primarno u &Scaron;vedskoj, gdje su svi putni pravci pokriveni video nadzorom, i gdje je smrtnost na putevima smanjena na izuzetno mali nivo. Ti stacionarni radarski sistemi ne bi služili samo u svrhu bezbjednosti u drumskom saobraćaju, nego bi služili i za otkrivanja izvr&scaron;ioca nekih krivičnih djela.
Oni bi se mogli pomjerati, ne samo na te 72 lokacije kako su bile predviđene u tom prvom projektu, nego bi se mogli mijenjati i na neke druge lokacije. U zemljama regina jedino Crna Gora nema te stacionarne radarske sisteme, i &scaron;to je veoma bitno, svi pokazatelji zemalja regiona i Evropske unije su pokazali da se ti sistemi veoma brzo otplate, i na taj način bi se nadomjestio nedostatak policijskih službenika, i te kamere bi snimale prekr&scaron;aj i dolazile izvr&scaron;iocima tih prekr&scaron;aja na kućnu adresu prijave, a strani državljani bi na graničnim prelazima plaćali kazne za prekr&scaron;aje koje bi napravili - zaključio Janju&scaron;ević.

Janjušević: Od zemalja regiona jedino Crna Gora nema stacionirane radarske sisteme

UPOZORAVA BIVŠI POMOĆNIK DIREKTORA UPRAVE POLICIJE

Air Montenegro u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, od ove godine uvodi posebne cijene povratnih avio karata za studente do 26 godina i ljekare specijaliste, kazala je za Gradsku RTV PR menadžerka nacionalne avio kompanije Maja Bijelić. Ova inicijativa je osmi&scaron;ljena da olak&scaron;a mobilnost i pruži podr&scaron;ku mladima kroz posebne cijene avio karata za studente i specijalizante, saop&scaron;teno je iz avio kompanije Air Montenegro. Tako su za studente do 26 godina povratne karte do Beograda dostupne za 99 eura, do Ljubljane za 109 eura, do Rima za 123 eura, Ciriha i Istanbula za 189 eura.
&bdquo;Takođe imamo jo&scaron; jednu kategoriju, studente koji studiraju u Njemačkoj, Francuskoj i Turskoj. Studenti koji se &scaron;koluju u Njemačkoj, Francuskoj i Turskoj i oni imaju dodatno prilagođene tarife, pa do Istanbula kartu mogu uzeti za 169 eura, od Pariza i Frankfurta 189 eura. Takođe pomenuli smo i ljekare specijalizante i za njih su od januara posebne cijene, za Beograd 109 eura, Ljubljanu 129 eura&ldquo;, kazala je Bijelić.
Bijelić ističe da se planira pro&scaron;irenje akcije na jo&scaron; lokacija, te da se na ovom već predano radi.
&bdquo;Radićemo na pro&scaron;irivanju liste, sve u skladu sa redom letenja. U toku je definisanje čarter odnosno redovnog saobraćaja, javnost i studente tj. ljekare specijalizante ćemo blagovremeno obavje&scaron;tavati o novim destinacijama, onako kako budu i otvarane&ldquo;, poručila je Bijlelić.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Bijelić: Posebne cijene povratnih avio karata za studente do 26 godina i ljekare specijalizante

SAOPŠTENO IZ NACIONALNE AVIO KOMPANIJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om.
Tokom dana u većem dijelu države očekuju se duži periodi suvog vremena.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od dva do 13, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas oblačno, povremeno kiša

DO 17 STEPENI

Ljekari Klinike za dermatovenerologiju KCCG zatražili su hitnu smjenu direktorice te Klinike Mirjane Bakić, saznaje CdM.
Prema saznanjima CdM-a ljekari su u pismu direktoru Kliničkog centra Aleksandru Radoviću, naveli nestručan, netransparentan i neprofesionalan rad direktorice kao razloge zbog kojih traže njenu smjenu.
Tvrde da u vi&scaron;e navrata nije postupila u skladu sa dermatolo&scaron;kom naukom i praksom, kao i da je medicinsku opremu za Kliniku nabavljala bez ikakve konsulatcije i u potpunoj tajnosti.
Naveli su i to da ona vi&scaron;e mjeseci uop&scaron;te nije radila sa pacijentiima, ali da je navodno, pored direktorskog kabineta prisvojila i ljekarsku sobu, ostavljajući ostale kolege bez radnog prostora.
Ljekari. kako saunaje CdM, direktorici zamjeraju i nepo&scaron;tovanje radnih prava, odsustvo svake komunikacije sa zaposlenima, te potpuno ignorisanje stučnjaka prilikog organizacije Klinike.
U pismu prvom čovjeku KCCG ljekari pi&scaron;u i da je način rada Mirjane Bakić protiv interesa pacijenata, Kliničkog centra Crne Gore, Klinike za dermatovenerologiju i svih zaposlenih.

Ljekari traže smjenu direktorice Klinike za dermatovenerologiju?

UPUTILI PISMO DIREKTORU KCCG

Suludo je davati davati crnogorske aerodrome pod koncesiju, poručio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen &Scaron;ćuric. On smatra da Crnoj Gori i njenim aerodromima nije potreban koncesionar te da kompanija Aerodromi Crne Gore može sama isfinansirati potrebnih 150 miliona eura investicija kako bi se crnogorski aerodromi doveli na nivo konkurencije u Tirani, Dubrovniku i Pri&scaron;tini, pi&scaron;e Pobjeda.
&ldquo;Davati strate&scaron;ke objekte pod koncesiju je suludo. Crna Gora zavisi od turizma, njen BDP se puni sa nekih 25 odsto od turizma. Crna Gora ima katastrofalnu putnu infrastrukturu, željeznice su u jo&scaron; gorem stanju, brodova gotovo da i nema. A Crna Gora je jako daleko od evropskih destinacija. Stoga su putnici osuđeni da dolaze u Crnu Goru avionima&rdquo;, kazao je &Scaron;ćuric u razgovoru za Pobjedu.
Problemi u regionu
On dodaje da su u tom kontekstu aerodromi najbitniji strate&scaron;ki resurs države i ,,infrastruktura koja se mora kontrolisati&ldquo;.
&rdquo; Želi li Crna Gora probleme koje ima Aerodrom Beograd sa koncesionarom, lo&scaron;u koncesiju kao Zagreb, Skoplje ili Pri&scaron;tina, ili da bude druga najgora vazdu&scaron;na luka u Evropi kao &scaron;to je slučaj sa Ljubljanom. Nemalo puta sam pitao kako to da su vlasnici aerodroma na zapadu države, a kod nas to moraju biti ti aerodromi sa zapada. I čije interese onda u Zagrebu &scaron;titi francuski državni koncesionar, hrvatske ili francuske&rdquo;, pita &Scaron;ćuric.
On je podsjetio na uporedna iskustva iz regiona i Evrope, i ocijenio da su se koncesionari aerodroma u tim državama pokazali ekstremno lo&scaron;e.
&ldquo;Nije li indikativno da je Mađarska vratila svoje aerodrome u svoje vlasni&scaron;tvo od koncesionara i pritom platila duplo vi&scaron;e nego &scaron;to je od koncesionara dobila. Jer je bila ekstremno nezadovoljna. Za&scaron;to su to napravili osim ako su bili ekstremno nezadovoljni koncesijom? Ljubljana je drugi najlo&scaron;iji aerodrom u Evropi po oporavku od kovida-19. Zagreb usporava rast kako ne bi morao uložiti u &scaron;irenje terminala i ima lo&scaron; pristup novim kompanijama, Beograd ima enormno puno problema, megaproblemi se doslovce de&scaron;avaju svake sedmice, koncesionar u Pri&scaron;tini je bio u sukobu sa vlasti, onaj u Skoplju nije ispunio obećanja za investicije u aerodrome.
Konačno, kako obja&scaron;njavamo odlične rezultate Splita, Dubrovnika i Sarajeva, aerodroma koji nijesu pod koncesijom, a imaju daleko bolje rezultate nego oni koji u regiji jesu pod koncesijom. Ovi aerodromi imaju ogroman porast broja putnika i linija, stvaraju ogromne profite, a aerodromi pod koncesijom su pro&scaron;le godine bili u gubicima&rdquo;, istakao je &Scaron;ćuric.
Procjene
On je naveo da ako se već mora uzeti koncesionar, onda treba izabrati najboljeg od ponuđenih.
&ldquo;Neki kažu da je najbolje rje&scaron;enje koncesionar izvan Evrope koji će se vi&scaron;e truditi. Nijesam siguran, on je daleko, ne razumije evropske trendove, njemu će trebati mnogo vi&scaron;e za reakciju, ozbiljno će grije&scaron;iti, to je drugi mentalitet, druge redne navike&hellip; Tu Crna Gora mora jako ozbiljno pristupiti procjeni svakog kandidata, treba puno razgovarati, platiti spoljne stručnjake da ekstremno ozbiljno procijene koncesionare&rdquo;, saop&scaron;tio je &Scaron;ćuric i dodao da je tu Crna Gora u jako lo&scaron;oj poziciji.
&ldquo;Na strani koncesionara su megastručnjaci, vrh struke, pravnici, ekonomisti, banari, stručnjaci iz vazduhoplovstva&hellip; koji imaju plate i po nekoliko desetina hiljada, pa i stotina hiljada eura, koji su opako motivisani i premazani svim mastima.
No, sa druge strane pregovaraće kadar iz Crne Gore koji radi za par stotina eura i jedino &scaron;to im je prioritet je da odu kući sa posla dva sata ranije. To nije &bdquo;po&scaron;teno&ldquo; pregovaranje i upravo zato su sve koncesije u regiji lo&scaron;e. Ovi koji su premazani svim mastima su uspjeli izmuljariti države i staviti vodu na svoj mlin. Mislite da će u Crnoj Gori biti drugačije nego u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Kosovu ili Makedoniji&rdquo;, nagla&scaron;ava &Scaron;ćuric.
On smatra da Crnoj Gori, njenim aerodromima nije u ovom trenutku potreban koncesionar, te da kompanija Aerodromi Crne Gore mogu sami finansirati potrebnih 150 miliona eura investicija da se crnogorski aerodromi dovedu na nivo konkurencije, dakle aerodroma u Tirani, Dubrovniku i Pri&scaron;tini.
&ldquo;Oni imaju taj novac, tj. eventualno kreditno zaduženje mogu plaćati iz sada&scaron;njeg profita. Profit Aerodroma Crne Gore je deset miliona eura i raste, dakle za par godina će biti i daleko veći. Sa tim profitom Aerodromi mogu dići kredit na petnaestak godina i investirati potrebnih 150 miliona eura. To znači da će nakon toga stvarati profit državi. To je 15 godina profita &scaron;to je daleko veći novac nego &scaron;to se može dobiti od koncesijske naknade u tih 30 godina&rdquo;, naglasio je &Scaron;ćuric.
Tenderska komisija za davanje koncesije za kori&scaron;ćenje aerodroma Podgorica i Tivat pozvala je krajem pro&scaron;le godine, uz podr&scaron;ku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), zainteresovane da dostave ponude na tender za davanje tih vazdu&scaron;nih luka pod dugoročnu koncesiju.
&ndash; Taj korak predstavlja drugu fazu tenderskog postupka i jasan je pokazatelj posvećenosti 44. vlade da u interesu daljeg ekonomskog razvoja Crne Gore okonča proces započet 2019. godine &ndash; navedeno je krajem decembra u saop&scaron;tenju Tenderske komisije, čiji je predsjednik Nik Đeljo&scaron;aj.
Model javno-privatnog partnerstva
Oni su podsjetili da je za pet godina od početka tog procesa okončan samo pretkvalifikacioni postupak, prema kojem su za drugu fazu kvalifikovana tri međunarodna ponuđača.
&ldquo;Imajući u vidu važnost aerodroma za turistički i privredni razvoj Crne Gore, nastavak ovog procesa od izuzetne je važnosti za dono&scaron;enje strate&scaron;ke odluke kada je u pitanju dugoročni razvoj Aerodroma Crne Gore, bilo kroz model javno-privatnog parterstva u slučaju dobijanja odgovarajućih ponuda, ili razvoja Aerodroma od strane države&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.
Aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević je ranije za Pobjedu, na pitanje da li je zagovornik da država i dalje upravlja aerodromima ili da to radi koncesionar, odgovorila da sa državnom imovinom treba postupati vrlo oprezno i svaka odluka treba da bude dobro promi&scaron;ljena i donijeta u najboljem interesu Crne Gore.
&ldquo;Taj proces je u toku, ali jo&scaron; nemamo konačnu odluku, i lično ću sagledati sve činjenice prije nego se donese odluka o koncesiji. Smatram da država na neki način treba da zadrži kontrolu nad aerodromima i biću zagovornik te ideje&rdquo;, kazala je ranije Vukićević.
Vlada je 4. aprila pro&scaron;le godine prihvatila ugovor o pružanju savjetodavnih finansijskih usluga između Vlade i Međunarodne finansijske korporacije (IFC). Ugovor se odnosi na nastavak realizacije druge faze tenderskog postupka za projekat davanja koncesija za kori&scaron;ćenje Aerodroma Crne Gore.
IFC je međunarodna finansijska instutucija iz grupacije Svjetske banke, koja posjeduje iskustvo u pružanju savjetodavnih usluga u oblasti javno-privatnog partnerstva, uključujući i koncesije u sektoru vazduhoplovstva i aerodrome.
&ldquo;Imajući u vidu da je IFC u toku prve faze realizovala ugovorene obaveze shodno ugovorenoj dinamici, koje su podrazumijevale učestvovanje u pripremi tenderske dokumentacije, vođenje tenderskog postupka, uključujući i pomoć u komuniciranju sa ponuđačima i pretkvalifikaciju potencijalnih ponuđača, čime su se stekli uslovi za narednu fazu postupka, kao i da su upoznati sa svim aktivnostima tenderskog postupka, ocijenjeno je da će nastavak saradnje sa ovom institucijom za najkraći rok dati najbolje rezultate&rdquo;, kazali su tada iz Vlade.
Pretkvalifikacije
Vlada Du&scaron;ka Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za kori&scaron;ćenje aerodroma Tivat i Podgorica. Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina. Nekada&scaron;nje ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, je 11. oktobra 2019. godine objavilo javni poziv za podno&scaron;enje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome.
Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija bilo je stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači. U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača: južnokorejska kompanija &bdquo;Incheon International Airport&ldquo;, indijski &bdquo;GMR Airports&ldquo;, luksembur&scaron;ka &bdquo;Corporacion America Airports&ldquo; i francusko &ndash; turski konzorcijum ADP-TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija. Indijska kompanija GMR nekoliko mjeseci kasnije je navela da neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija za Aerodrome Crne Gore. Ta je kompanija otpala, jer je francuski ADP, koji sa turskom TAV kompanijom takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto akcija od te indijske kompanije.
Nakon &scaron;to je zavr&scaron;ena pretkvalifikaciona faza trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije pro&scaron;la pretkvalifikacioni tender, predstavila su sebe i svoje planove u vezi sa crnogorskim aerodromima predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića.
Tada&scaron;nji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je nakon tog predstavljanja saop&scaron;tio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo uprkos tada&scaron;njoj situaciji u vezi sa pandemijom koronavirusa.

Šćuric: Suludo je davati crnogorske aerodrome pod koncesiju

OCJENJUJE REGIONALNI STRUČNJAK ZA AVIO-SAOBRAĆAJ

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje sa ki&scaron;om. Na sjeveru, u jutarnjim satima po kotlinama, mjestimično magla. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti dominantno južni, slab do umjeren, na sjeveru mjestimično pojačan do jak. Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 11, a najvi&scaron;a dnevna devet do 18 stepeni.

Danas oblačno, ponegdje sa kišom

DO 18 STEPENI

Ministarstvo rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, kako su potvrdili Pobjedi, pokrenulo je proces izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada, čiji je cilj rje&scaron;avanje problema neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih čiji su poslodavci prestali da postoje. Formiranje radne grupe u kojoj će, osim predstavnika Ministarstva, učestvovati i predstavnici Fonda rada, Unije poslodavaca, Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata Crne Gore, označava važan korak ka jačanju socijalne pravde i odgovornosti države.
Ovim izmjenama planira se omogućiti ostvarivanje prava na penziju radnicima koji su zakonski ispunili uslove, ali su zbog neplaćenih doprinosa od strane poslodavaca ostali uskraćeni za ovo osnovno pravo. Očekuje se da će pro&scaron;irene nadležnosti Fonda rada donijeti veću sigurnost i održivost ovog sistema, uz istovremeno saniranje &scaron;tetnih posljedica koje su godinama pogađale stotine građana Crne Gore.
&ldquo;Imajući u vidu da tek treba da otpočne rad na izmjenama predmetnog zakona rano je govoriti o procjenama koji je to opseg biv&scaron;ih radnika, kao i iznos sredstava koji će biti omogućen za isplatu po ovim namjenama&rdquo;, kazali su Pobjedi iz Ministarstva rada.
Iz Unije slobodnih sindikata su kazali Pobjedi da su iz Ministarstva rada reagovali na njihovu incijativu i da planiraju rad na nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada.
U inicijativi USSCG traženo je pro&scaron;irenje nadležnosti Fonda rada kako bi se omogućila uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenima kojima poslodavci to nijesu obezbijedili. Ivana Mihajlović, zamjenica generalnog sekretara i savjetnica za pravna pitanja u USSCG, istakla je za Pobjedu da bi predložene izmjene obezbijedile veću pravednost i održivost Fonda, te poziva poslanike da hitno reaguju i uvrste inicijativu na dnevni red.
Izmjene i dopune
Mihajlović upozorava da je veliki broj zaposlenih pogođen problemom neuplaćenih doprinosa zbog propusta poslodavaca i ga&scaron;enja firmi pa država mora preuzeti odgovornost i omogućiti zaposlenima ostvarivanje prava na penziju.
&ldquo;Izmjene i dopune Zakona o Fondu rada smo pripremili i dostavili predsjedniku Skup&scaron;tine i svim poslaničkim klubovima jo&scaron; 2021. godine, a po istom urgirali i 2022, te 2023. i već dva puta pro&scaron;le godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada predviđeno je pro&scaron;irivanje nadležnosti Fonda rada &scaron;to je u skladu sa funkcijom koju bi Fond, kao garantni, trebalo da ima. Osim toga, upori&scaron;te u podnijetoj incijativi vidimo u postojanju finansijskih sredstava i održivosti prijedloga budući da postoje namjenska sredstva koja se izdvajaju za Fond rada, a od kojih se gotovo 90 odsto nenamjenski tro&scaron;i, odnosno preusmjerava na druge budžetske jedinice&rdquo;, objasnila je Mihajlović.
Ona poja&scaron;njava da, nažalost, nemaju preciznu evidenciju koliko zaposlenih u Crnoj Gori trpi posljedice neuplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ali vjeruje da se radi o značajnom broju i da smo u prethodnom periodu svjedočili grubom kr&scaron;enju ustavnih i zakonskih prava zaposlenih na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
&ldquo;Ipak, ubijeđeni smo da su postojeća sredstva Fonda rada dovoljna da na godi&scaron;njem nivou zadovolje potrebe nastale predloženim pro&scaron;irivanjem nadležnosti. USSCG gotovo svakodnevno zaprima pritužbe na&scaron;ih kolega koji nijesu u mogućnosti da ostvare pravo na penziju usljed činjenice da im poslodavci nijesu uplatili dio ili ukupne doprinose po osnovu rada, a da su u međuvremenu ti privredni subjekti prestali da postoje. Budući da je država najodgovornija za takvo stanje, dozvoljavajući poslodavcima da ne izvr&scaron;avaju obaveze kako prema zaposlenima, tako i prema državnom budžetu i fondovima, to je na njenoj strani da preuzme odgovornost za budućnost građana koji trpe posljedice takvog stanja&rdquo;, ističe Mihajlović.
S obzirom na to da su ovu inicijativu podnosili i ranijih godina očekuju da poslanici u Skup&scaron;tini konačno prepoznaju značaj, važnost i hitnost postupanja po podnijetoj inicijativi jer se radi o pitanju od čije realizacije zavisi sudbina, odnosno egzistencija na stotine na&scaron;ih građana.
&ldquo;Osim &scaron;to se inicijativom predlaže uvođenje pravednosti i preuzimanje odgovornosti od strane onih koji su najodgovorniji za ovakvo stanje, pro&scaron;irivanjem nadležnosti Fonda osigurala bi se i njegova dalja održivost i funkcionisanje&rdquo;, nagla&scaron;ava Mihajlović.
Pravo građana
Ona navodi da je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o Fondu rada zasnovana, između ostalog, na činjenici da je nepostupanje nadležnih institucija dovelo do toga da imamo veliki broj građana koji ne mogu da ostvare svoje pravo usljed nezakonitog postupanja svojih poslodavaca.
&ldquo;Budući da su takvi poslodavci o&scaron;tetili kako zaposlene, tako i državni budžet, a ostali nekažnjeni, jasno je da država mora preuzeti odgovornost za koliko-toliko saniranje &scaron;tetnih posljedica. Institucije sistema, odnosno organi državne uprave nadležni za praćenje i primjenu zakonodavnog okvira, najodgovornije su za uvođenje sistema odgovornosti na trži&scaron;tu rada uz neselektivnu primjenu zakona i ovla&scaron;ćenja. Uspostavljanje sistema odgovornosti na svim nivoima, pa i na trži&scaron;tu rada, na&scaron; je hronični nedostatak na čijem otklanjanju USSCG insistira od svog nastanka&rdquo;, objasnila je Mihajlović jer, kako dodaje, svako nečinjenje, propu&scaron;tanje ili neadekvatno činjenje nadležnih institucija dovodi do pravne nesigurnosti, uru&scaron;ava vladavinu prava i pravnu sigurnost, te kao takvo daje vjetar u leđa svima koji za svoje nezakonite radnje ne snose odgovornost.
&ldquo;Podsjećamo da su povrede prava iz rada i socijalnog osiguranje prepoznate kao krivična djela, te da su za njih Krivičnim zakonikom Crne Gore propisane novčane, ali i kazna zatvora do dvije godine&rdquo;, poručuje Mihajlović.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić kazala je medijima nedavno da izmjenama žele da pro&scaron;ire nadležnost Fonda rada, te da se na taj način ispravlja nepravda prema radnicima koji su ostajali bez penzije zbog propusta poslodavaca.
&ldquo;Fond rada je garantna institucija koja mora da postoji. Kroz Fond rada smo rije&scaron;ili i pitanje ,,Ko&scaron;ute&ldquo;. Mislimo da je ta institucija bila nedovoljno iskori&scaron;ćena. Ako ne&scaron;to ima status kao garantna institucija, gdje se uplaćuje određeni dio doprinosa, onda svi na&scaron;i građani koji ostvare jedan od uslova za penziju, a iz nekih razloga poslodavac im nije uplatio doprinose, moći će to da ostvare kroz Fond rada koji neće biti vezan samo za stečaj, već će njegova djelatnost biti pro&scaron;irena&rdquo;, kazala je Ni&scaron;ić.

Nova šansa za radnike sa nepovezanim stažom

RESORNO MINISTARSTVO  ZAPOČELO IZRADU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O FONDU RADA

Crnogorski paso&scaron;, od početka primjene programa ekonomskog državljanstva, po tom osnovu dobilo je ukupno 860 osobe, navodi se u Informaciji koju je usvojila Vlada Crne Gore.
U Informaciji o stanju Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore do kraja 2024. pi&scaron;e i da je po tom osnovu ukupno predao je 1.113 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva.
Vlada Crne Gore je 22. novembra 2018. godine donijela Odluku o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, a taj program je okončan 31. decembrom 2022, zbog sugestija Evropske unije.
&ldquo;Do 30. decembra 2024. godine, za ukupno 15 zahtjeva Agencija je shodno proceduri propisanoj članom 14. Odluke, izvjestila predsjednika Vlade Crne Gore da su ispunjeni kriterijumi propisani članom 10. i 13. Odluke te se predmetni zahtjevi trenutno nalaze u proceduri odlučivanja od strane ministarstva nadležnog za unutra&scaron;nje poslove. Za 860 zahtjeva su od strane Ministarstva unutra&scaron;njih poslova donijeta rje&scaron;enje o prijemu u crnogorsko državljanstvo i uručeni paso&scaron;i, dok se nad tri zahtjeva trenutno sprovodi kontrola prenosa sredstava od strane nezavisnog revizora&rdquo;, navodi se u informaciji.
U istom periodu ukupan broj odbijenih zahtjeva usljed negativnog mi&scaron;ljenja agenta za ocjenu međunarodne podobnosti, kao i neispunjenosti kriterijuma propisanih odlukom iznosi 238.
Podsjetimo, odlukom je bilo definisano da bi kroz ovaj program moglo da budu uručeno najvi&scaron;e 2.000 zlatnih paso&scaron;a.
Za &ldquo;zlatni paso&scaron;&rdquo; aplikanti su bili dužni da investiraju u određene projekte, kao i da uplate novac na posebne račune.
&ldquo;Prema evidenciji Agencije za investicije, a na osnovu izvje&scaron;taja nezavisnog revizora sačinjenih u skladu sa procedurom propisanom članom 15 stav 3 Odluke, ukupan iznos sredstava uplaćen investitorima u svrhu ulaganja u projekte sa Liste razvojnih projekata u oblasti turizma od početka realizacije Programa do 30. decembra 2024. godine iznosi 247.602.956 eura, dok se prema evidenciji Agencije za investicije na ESCROW računima aplikanata na navedeni datum, nalazi 6.155.000 eura, &scaron;to su sredstva koja su deponovali aplikanti čije su aplikacije u fazi razmatranja kod nadležnih organa&rdquo;, navodi se u informaciji.
Pred toga u svrhu ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju shodno dostavljenim revizorskim izvje&scaron;tajima, investitoru je od početka realizacije Programa do kraja 2024. godine uplaćen iznos od 500.000,00 eura, &scaron;to ujedno podrazumijeva cjelokupan iznos sredstava koji je bio deponovan na ESCROW računima aplikanata.
&ldquo;Iznos koji je uplaćen u svrhu administrativnih taksi prema podacima sa Centralnog računa državnog trezora, ukupan iznos uplaćenih sredstava u svrhu administrativnih taksi od početka realizacije Programa do 30. decembra 2024. godine, iznosi 43.575.344 eura eura&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Iznos koji je uplaćen Fondu za inovacije Crne Gore i iznos koji se nalazi na ESCROW računima u svrhu razvoja inovacione politike Crne Gore iznosi 30.700.000 eura, dok je na ESCROW računima u tu svrhu, za navedeni period, evidentiran iznos položenih sredstava od 1.200.000 eura, &scaron;to su sredstva koja su deponovali aplikanti čije su aplikacije u fazi razmatranja kod nadležnih organa.
&ldquo;Takođe, prema evidenciji Fonda za inovacije, ukupan iznos sredstava uplaćen Fondu od početka realizacije Programa do 30. decembra 2024. godine iznosi 30.800.000 eura&rdquo;, podaci su iz informacije koju je Vlada objavila.

Od ekonomskog državljanstva 860 “zlatnih pasoša”

NAVODI SE U INFORMACIJI KOJU JE USVOJILA VLADA CRNE GORE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno. Po kotlinama na sjeveru magla, koja će se u nekim mjestima zadržati duže tokom prijepodneva. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru, ponegdje i duž obale pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura minus jedan do osam, a najvi&scaron;a dnevna devet do 18 stepeni.

Danas oblačno, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje slaba ki&scaron;a.
U popodnevnim satima, a naročito krajem dana i tokom noći intenzivnije padavine, ki&scaron;a, mjestimično pljuskovi, ponegdje na jugu i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku znatno manje padavina.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, južni, na udare ponegdje i jak.
Jutarnja temperatura od tri do 14, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 18 stepeni.