Društvo

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dalo je rok od pet dana zakupcu kupali&scaron;ta na Slovenskoj plaži, kompaniji &ldquo;Imperiall Carević&rdquo; da ukloni betonske stubove koje je ukopao u plažu, te da prostor vrati u pređa&scaron;nje stanje, a ukoliko to ne učini, biće raskinut ugovor, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Podsjetimo, ekolo&scaron;ki aktivista, Aleksandar Dragićević, objavio je juče na dru&scaron;tvenim mrežama snimak i tvrdnje da je na jednoj od budvanskih plaža do&scaron;lo do nelegalnih građevinskih radova, za koje je optužio kompaniju &bdquo;Carinvest&ldquo; u vlasni&scaron;tvu Marka Bata Carevića.
Javno preduzeće je pozvalo zakupca da bez odgađanja u roku pet dana otkloni sve nepravilnosti i predmetnu lokaciju prilagodi izdatim urbanističko-tehničkim uslovima, u suprotnom, ugovor će biti jednostrano raskinut.
- Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je ponovo podnijelo zahtjev Komunalnoj inspekciji Op&scaron;tine Budva da izvr&scaron;i inspekcijski nadzor, čiji inspektor prije četiri dana nije utvrdio nepravilnosti i pored jasnih odstupanja koje je Carevićeva kompanija izvr&scaron;ila mimo izdatih Urbanističko-tehničkih uslova.
Shodno prijavama sa terena, Služba za kontrolu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je iza&scaron;la na teren i obi&scaron;la lokaciju 10F u op&scaron;tini Budva i evidentirala da se na terenu izvode radovi koji nisu u skladu sa izdatim UT uslovima od strane Javnog preduzeća za navedenu lokaciju - ističu iz JPMD.
Kako navode, Morsko dobro je korisniku lokacije 10F u op&scaron;tini Budva uputilo opomenu pred raskid ugovora kojom je dat rok od 7 dana korisniku da lokaciju prilagodi predviđenim UT uslovima, u suprotnom će ugovor biti jednostrano raskinut.
- Betonizacija kupali&scaron;ta na Slovenskoj plaži ne bi bila moguća da Op&scaron;tina Budva nije dozvolila korisniku prolaz kamiona kroz rampu - ocijenili su.
Kako zaključuju, službenici Morskog dobra danas su sačinili službenu zabilje&scaron;ku, kojom je konstatovano da je izvr&scaron;eno betoniranje mimo urbanističko-tehničkih uslova, koje je ta državna kompanija izdala, te da je budući ugostiteljski objekat veće povr&scaron;ine od dozvoljene.

Morsko dobro naredilo Careviću da ukloni beton sa Slovenske plaže

U ROKU OD PET DANA

U Crnoj Gori iz godine u godinu bilježi se zabrinjavajući broj samoubistava. Podaci Ministarstva unutra&scaron;njih poslova pokazuju da je tokom prethodne tri godine život oduzelo vi&scaron;e desetina građana. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o kompleksnom problemu, ali i da je prevencija moguća, pi&scaron;e RTV Podgorica.
U periodu od 2023. do kraja 2025. godine u Crnoj Gori zabilježena su ukupno 283 samoubistva, &scaron;to znači da je, u prosjeku, na svaka četiri dana jedan građanin sebi oduzeo život. Najveći broj slučajeva odnosi se na mu&scaron;karce &ndash; njih 220, &scaron;to čini gotovo 78 odsto ukupnog broja.
Psiholog&nbsp;Nikola Ralević&nbsp;upozorava da su uzroci suicidalnog pona&scaron;anja složeni i često vi&scaron;estruki.
&bdquo;Kada govorimo o faktorima koji utiču na povećan rizik postojanja suicidalnog pona&scaron;anja, u prvoj ruci tu mislimo da li kod osobe postoji istorija drugih mentalnih problema, u prvom tu mislim na depresivnost, dakle da li kod osobe postoji zloupotreba psihoaktivnih supstanci ili problem zavisnosti, da li je osoba bila izložena nekom traumatičnom iskustvu, da li je bila žrtva zlostavljanja ili nasilja. Takođe kod ovih osoba se javlja osjećaj bespomoćnosti ili beznadežnosti. Ove osobe su često diskriminisane ili kod ovih osoba postoji lo&scaron; socijalno ekonomski status&ldquo;, kazao je Ralević.
Nagla&scaron;ava da je ključno na vrijeme prepoznati problem, ali i razbijati predrasude koje često sprečavaju ljude da potraže pomoć.
&bdquo;Moramo da kažemo da je vrlo važno da osobe shvate i da razumiju da ljudi koji imaju problema sa suicidalnim pona&scaron;anjem ili idejama da one tu situaciju posmatraju kao bezizlaznu, ne vide niti jedno drugo rje&scaron;enje u toj situaciji. Ne treba ih karakterisati kao slabe osobe, kao kukavice jer je upravo to ono &scaron;to dovodi do stigmatizacije i onda oni ne traže pomoć&ldquo;, istakao je Ralević.
Upozorava da se određeni znaci mogu prepoznati na vrijeme, ali da često ostanu neprimijećeni ili zanemareni od strane okoline.
&bdquo;Ovaj problem je jako kompleksan i ne možemo svesti na jedan faktor, jer često i porodica osjeća krivicu i kajanje kada njihov član porodice poku&scaron;a suicid, vrlo je važno da kažemo da neki znaci koji su mogući koje možemo primjetiti jesu promjena raspoloženja, javljanje iratibilnosti ili sklonost ka rizičnom pona&scaron;anju. Osoba često može da ima neke izjave u smislu da smatra da život nije vrijedan da se osjeća beskorisno, da ne vidi smisao i svrhu svega, često se javljaju promjene u spavanju da osoba ili ima nesanicu ili spava po čitav dan&ldquo;, naveo je Ralević.
Za efikasniju prevenciju ključno je otvorenije govoriti o mentalnom zdravlju i smanjiti predrasude, kako bi ljudi na vrijeme potražili pomoć poručuju nadležni. Ističu i značaj dostupne stručne podr&scaron;ke, uključujući i linije za psiholo&scaron;ku pomoć koje bi bile dostupne 24 sata.

U Crnoj Gori godišnje skoro 100 samoubistava

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA JE RIJEČ O KOMPLEKSNOM PROBLEMU, ALI I DA JE PREVENCIJA MOGUĆA

Neizvr&scaron;avanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vr&scaron;enje službenih obaveza najče&scaron;ća su povreda službene dužnosti zbog koje su u pro&scaron;loj godini disciplinski odgovarali državni službenici i namje&scaron;tenici.
Pred Državnom disciplinskom komisijom lani se na&scaron;ao i jedan službenik koji je na radnom mjestu bio u pripitom stanju ili pod dejstvom droga, a protiv 16 osoba je postupak pokrenut zbog teže povrede službene dužnosti &ndash; nasilničkog, nedoličnog ili uvredljivog pona&scaron;anja prema starje&scaron;ini državnog organa, državnim službenicima, namje&scaron;tenicima i strankama ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti.
Državna disciplinska komisija je u pro&scaron;loj godini u radu imala 214 predmeta, od kojih je 78 zaprimljeno u 2025, a 136 preneseno iz prethodnog perioda kao nerije&scaron;eno. Podaci Državne disciplinske komisije pokazuju da su lani donijeli 94 odluke &ndash; u 13 predmeta utvrđena je disciplinska odgovornost i izrečena disciplinska mjera &ndash; novčana kazna, u 12 predmeta nije utvrđena disciplinska odgovornost, a u dva predmeta donijeta je odluka o prestanku radnog odnosa.
U 58 predmeta postupak je obustavljen (u tri slučaja zbog prestanka radnog odnosa državnog službenika, odnosno namje&scaron;tenika, u 25 zbog zastarjelosti pokretanja i vođenja postupka, uz 29 obustava zbog odustajanja od odluke o vođenju disciplinskog postupka i jedna obustavu zbog smrti državnog službenika). U devet predmeta donijeta su rje&scaron;enja o odbijanju odluke o pokretanju disciplinskog postupka kao neuredne.
Kada je riječ o ministarstvima, disciplinske postupke protiv zaposlenih lani su pokretali resori odbrane (pet), unutra&scaron;njih poslova i ljudskih prava (po dva) i evropskih poslova i finansija (po jedan). Od uprava, odluke o pokretanju disciplinskog postupka podnosile su Uprava za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija &ndash; 11, Uprava carina &ndash; &scaron;est i Uprava za gazdovanje &scaron;umama &ndash; jednu.
Po dva zahtjeva za vođenje disciplinskog postupka pred Državnom komisijom lani su podnijeli Osnovno državno tužila&scaron;tvo Podgorica, Zavod za &scaron;kolstvo, Fond rada, Vi&scaron;i sud i Osnovni sud u Podgorici.
Po jedan zahtjev za pokretanje postupka podnijeli su i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, Fond za zdravstveno osiguranje, Tužilački savjet, Sud za prekr&scaron;aje Bijelo Polje, Osnovno državno tužila&scaron;tvo Plav i Ombudsman.
Od op&scaron;tina, najvi&scaron;e zahtjeva podnijelo je vi&scaron;e različitih službi pri Glavnom gradu, ukupno 22.
Lani je registrovan najveći broj težih povreda službene dužnosti koje su stavljene na teret službenicima iz člana 95, stav 1, tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima &ndash; neizvr&scaron;avanje ili nesavjesno ili neblagovremeno ili nemarno vr&scaron;enje službenih obaveza (31).
Zbog odbijanja izvr&scaron;avanja naloga ili radnog zadatka odgovarala su četiri službenika, dok je pet optuženo za nepravilno kori&scaron;ćenje i raspolaganje povjerenim sredstvima. Za zloupotrebu položaja ili prekoračenje ovla&scaron;ćenja u službi odgovaralo je devet službenika, dok je za četiri službenika pokrenut postupak zbog neopravdanog izostajanja sa posla tri radna dana uzastopno.
U prethodnoj godini pokrenuto je 13 upravnih sporova protiv odluka Državne disciplinske komisije. Upravni sud je donio &scaron;est presuda, od kojih tri kojima je poni&scaron;tio rje&scaron;enje Disciplinske komisije. Jednom presudom je potvrđeno rje&scaron;enje Državne disciplinske komisije, a jednom odlukom je obustavljen postupak.
<div class="se__title">
Ažurnost uslovljena efikasno&scaron;ću rada drugih organa
</div>
<div class="se__text">
Iz Državne disciplinske komisije ukazali su da je njihova ažurnost uslovljena efikasno&scaron;ću rada državnih organa i drugih organa kao donosioca odluke o pokretanju disciplinskog postupka, a prije svega blagovremenim dostavljanjem valjane odluke o pokretanju disciplinskog postupka, kao i dostavljanjem potrebnih dokaza od strane donosilaca odluka.
&ndash; Odluka o pokretanju disciplinskog postupka vrlo često ne sadrži pravilnu i potpunu identifikaciju bića lak&scaron;e ili teže povrede, odnosno podatke o načinu, mjestu i vremenu izvr&scaron;enja povrede, &scaron;to otežava rad Državne disciplinske komisije i zahtijeva dodatno vrijeme za upućivanje zahtjeva za uređenje odluke, &scaron;to dodatno komplikuje postupak koji je po prirodi stvari hitan &ndash; navedeno je u godi&scaron;njem izvje&scaron;taju tog tijela.
</div>

Zbog nedoličnog ponašanja odgovaralo 16 državnih službenika

PRED DRŽAVNOM DISCIPLINSKOM KOMISIJOM

<div class="ng-star-inserted">
Ekolo&scaron;ki aktivista Aleksandar Dragićević objavio je na dru&scaron;tvenim mrežama snimak sa jedne budvanske plaže, gdje su, kako tvrdi, u toku nelegalni građevinski radovi&nbsp; iza kojih, prema njegovim riječima, stoji kompanija Carinvest, Bata Carevića.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
&bdquo;Evo i Carinvest Bata Carevića &scaron;aluje more. Iskopao, i&scaron;alovao, armirao i betonirao stubove nasred plaže, može mu se&ldquo;, naveo je Dragićević u objavi.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F26745977155026042%2F&amp;show_text=0&amp;width=265" width="265" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
</div>

Dragićević: Evo i Carinvest Bata Carevića šaluje more

OBJAVIO SNIMAK

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa uslovima za slabu ki&scaron;u ponegdje.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, u drugom dijelu dana mjestimično umjeren do pojačan, južni.
Jutarnja temperatura četiri do 13, najvi&scaron;a dnevna od 16 do 26 stepeni.

Danas do 26 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Skrnavljenje spomeničke ba&scaron;tine iz antifa&scaron;ističke borbe nastavljeno je novim incidentom u Rožajama, gdje je ukradena bista narodnog heroja Miluna Ivanovića iz dvori&scaron;ta istoimene osnovne &scaron;kole u Bi&scaron;evu, saop&scaron;teno je iz SOBNOR-a Crne Gore.
Oni su poručili da je riječ o ozbiljnom napadu na istorijsko nasljeđe i vrijednosti antifa&scaron;izma, nagla&scaron;avajući da ovakvi postupci ne smiju ostati nekažnjeni.
&bdquo;SOBNOR Crne Gore najo&scaron;trije osuđuje novi vandalski čin devastacije spomeničke ba&scaron;tine iz antifa&scaron;ističke borbe, u ovom slučaju krađu spomen biste narodnog heroja Miluna Ivanovića&ldquo;, naovde u saop&scaron;tenju.
Kako ističu, bista je predstavljala važan simbol sjećanja na borbu protiv fa&scaron;izma i doprinos Miluna Ivanovića Narodnooslobodilačkom pokretu. Podsjećaju da je Ivanović rođen 10. avgusta 1910. godine u Bukovici kod Rožaja, te da je kao aktivni učesnik Narodnooslobodilačke borbe poginuo 7. juna 1943. godine u bici na Sutjesci.
Iz SOBNOR-a upozoravaju da devastacija spomenika, poput ove u Rožajama, predstavlja napad na tekovine Narodnooslobodilačke borbe, slobodarstvo i državni suverenitet.
&bdquo;Očekujemo brzu reakciju nadležnih institucija i da počinioci budu pronađeni i primjereno sankcionisani&ldquo;, poručili su oni.
Dodaju i da će, kao organizacija koja njeguje tradicije NOB-a, nastaviti da se odlučno suprotstavlja svim poku&scaron;ajima negiranja antifa&scaron;ističke borbe i uni&scaron;tavanja njenih simbola.
&bdquo;Pozivamo sve antifa&scaron;iste i časne ljude da se uključe u borbi protiv povampirenog fa&scaron;izma, nacionalizma i istorijskog revizionizma&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

SOBNOR: Krađa biste Miluna Ivanovića napad na slobodarstvo i državni suverenitet

„POZIVAMO SVE ANTIFAŠISTE I ČASNE LJUDE DA SE UKLJUČE U BORBI PROTIV POVAMPIRENOG FAŠIZMA"

Nedostatak regionalne sanitarne deponije na sjeveru Crne Gore, o čijoj se izgradnji priča skoro dvije decenije, donosi brojne probleme op&scaron;tinama u ovom dijelu države, kada je odlaganje komunalnog otpada u pitanju.
Na to upućuje i najnoviji podatak koji ukazuje da je, u izostanku drugog rje&scaron;enja, smeće sa područja Petnjice počelo da se transportuje za Podgoricu. To se desilo nakon &scaron;to je prije mjesec državna komunalna inspekcija donijela rje&scaron;enje da se otpad iz Petnjice vi&scaron;e ne smije odlagati na nelegalne lokacije.
U rje&scaron;enju Direktorata za inspekcijski nazor Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera navodi se da se Komunalnom preduzeću iz Petnjice nalaže da ne vr&scaron;i poslove transporta, sakupljanja, privremenog skladi&scaron;tenja, prerade i/ili odstranjivanja komunalnog i neopasnog građevinskog otpada na lokacijama privremenog skladi&scaron;tenja otpada i/ili drugim lokacijama koje ne ispunjavaju zakonom propisane uslove.Inspekcija je naložila i da preduzeće, za obavljanje poslova sakupljanja i transporta otpada, pribavi od Agencije za za&scaron;titu životne sredine rje&scaron;enja o upisu u registar sakupljača otpada i registar prevoznika otpada.
Iz pertnjičkog Komunalnog preduzeća navode da se pridržavaju uputa inspekcije i da je Petnjica postala jedna od prvih op&scaron;tina na sjeveru Crne Gore koja je, poslije inspekcijskog upozorenja, bila prinuđena da organizuje odvoz otpada do glavnog grada. Naveli su da je to izazvalo velike tro&scaron;kove koji predstavljaju dodatni namet na lokalni budžet.
&ndash; Nedostatak odgovarajuće lokacije za deponovanje komunalnog otpada doveo je do ovakvog stanja. U datim okolnostima odlučili smo da pređemo na model transporta otpada do Podgorice, &scaron;to je izuzetno skupo. Cijena jedne ture ko&scaron;ta nas oko 1.100 eura. To je za na&scaron;u Op&scaron;tinu finansijski veoma zahtjevno. Na potezu je država koja mora &scaron;to prije da krene sa konkretnim koracima izgradnje regionalne deponije na sjeveru države, jer će se i ostale op&scaron;tine u okruženju ubrzo naći u istom problemu &ndash; kazo je Mithad Cikotić, direktor Komunalnog preduzeća u Petnjici.
Poznato je da su slične naloge za obustavljanje odlaganja otpada na privremene deponije dobile i op&scaron;tie Bijelo Polje i Rožaje. Takođe, najavljeno je da to očekuje i ostale op&scaron;tine na sjeveru države, čime će svi morati da prihvate model odlaganja otpada koji je počela da primjenjuje Petnjica.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču za&scaron;tite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosada&scaron;njeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu. Naznačeno je da se moraju graditi regionalne deponije i u okviru njih reciklažni centar gdje bi se vr&scaron;ila selekcija otpada i proizvodio energent koji ima vi&scaron;estruko korisnu namjenu.
Iz Mreže nevladinih irganizacija sjevera ističu da dosad ni&scaron;ta nije urađeno da se preporuke EU ispo&scaron;tuju. Kazali su da će zato pod pritiskom Evrope transport smeća sa sjevera morati da se usmjeri ka Podgorici &scaron;to je poprilično komplikovano.
&ndash; Samo na području Bijelog Polja na dnevnom nivou odloži se oko 50 toma komunalnog i drugog otpada. Slično stanje je i u drugim op&scaron;tinma. To znači da bi najmanje 25 velikih kamiona smeća sa sjevera moralo svaki dan da se uputi ka Podgorici kako bi na deponiji Livade deponovali otad. Slučaj Petnjice zato prevazilazi lokalni okvir. On pokazuje &scaron;ta se de&scaron;ava kada država insistira na primjeni zakona, a op&scaron;tine nemaju potrebnu infrastrukturu. Zato se pod hitno mora pristupiti izgradnjom regionalne deponije &ndash; zaključili iz Mreže NVO sjevera.
Poznato je da je jo&scaron; 2010., između deset ponuđenih, lokacija Vasove vode bila određena za izgradnju regionalne sanitarne deponije i reciklažnog centra. Međutim ovaj projekat nije realizovan, bez obzira &scaron;to je za ove namjene, uz izradu projektne dokumentacije, potro&scaron;eno preko milion i po eura. Takvom rje&scaron;enju protivili su se mje&scaron;tani Beransela, kao i brojni ekolo&scaron;ki aktivisti, ističući da su Vasove vode zbog niza ograničavajućih faktora krajnje neprihvatljivo mjesto za naznačenu namjenu.
Nakon upornih protesta mje&scaron;tana i promjene lokalne vlasti u Beranama, 2014. godine saop&scaron;teno da se odustaje od tog projekta i da se na pomenutoj lokaciji vi&scaron;e neće istovariti nijedan kamion otpada. U poslednje vrijeme plasirana je vijest da bi regionalna deponija mogla da se gradi u Bijelom Polju ili Beranama, ali jo&scaron; uvijek nijsu ponuđena neka konkretna rje&scaron;enja.share

Nedostatak regionalne deponije donosi brojne probleme: Evropa traži red, sjever nema gdje sa smećem

SMEĆE SA PODRUČJA PETNJICE POČELI DA TRANSPORTUJU ZA PODGORICU

&nbsp;Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti proslavljaju danas najveći hri&scaron;ćanski praznik Vaskrs.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hri&scaron;ćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Običaj je da na stolu stoje obojana i ukra&scaron;ena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.

Danas je Vaskrs

NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura jedan do 12, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 15 do 24 stepena.

Pretežno sunčano, do 24 stepena

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, a u sjevernim predjelima ponegdje je moguća slaba ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana u južnim, a krajem dana i tokom noći i u sjevernim predjelima postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura jedan do 12, najvi&scaron;a dnevna od devet do 21 stepen.
&nbsp;
&nbsp;

Oblačno, na sjeveru moguća kiša, do 21 stepen

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uz uslove za mjestimično povremenu ki&scaron;u, a lokalno je moguć kratkotrajan pljusak i grmljavina.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuju se i duži periodi suvog vremena, u većem dijelu države.&nbsp;
Vjetar će biti mjestimično umjeren, ponegdje pojačan, južni i jugoistočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 15, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 13 do 23 stepena.

Danas oblačno, mjestimično kiša