Društvo

U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore danas je prvi put izvedena procedura uzimanja matičnih ćelija hematopoeze od pacijenta i samim tim zvanično počela je s radom prva banka matičnih ćelija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, pa je taj način napravljen ključni korak ka izvođenju prve transplantacije matičnih ćelija u Crnoj Gori, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja, doc. dr Milena Cojić kazala je da uvođenjem ove procedure, zdravstveni sistem Crne Gore dobija novu mogućnost liječenja pacijenata sa te&scaron;kim hematolo&scaron;kim oboljenjima, a uspostavljanje banke matičnih ćelija predstavlja važan iskorak ka razvoju transplantacione medicine u zemlji.
&ldquo;Danas je značajan dan za cijeli crnogorski zdravstveni sistem jer se prvi put izvodi procedura uzimanja matičnih ćelija hematopoeze od donora, tačnije na&scaron;eg pacijenta, a samim tim je zvanično otvorena banka matičnih ćelija pri Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore. Ovaj projekat je rezultat vizije Ministarstva zdravlja i zdravstvenih ustanova, ali ne samo njih, već i medicinskih profesionalaca koji su svojim trudom, radom, posvećeno&scaron;ću pomjerili granice i praktično označili jednu novu eru u liječenju u na&scaron;em zdravstvenom sistemu&rdquo;, saop&scaron;tila je Cojić.
Ona je istakla da se ovim projektom, u koji je uloženo pola miliona eura, pacijentima u Crnoj Gori omogućava da ne moraju ići u inostranstvo radi ove procedure, već da kompletan proces &ndash; od prikupljanja matičnih ćelija do transplantacije &ndash; bude dostupan u na&scaron;oj zemlji".
Time će se, kako je naglasila, ostvariti velike u&scaron;tede, ali i obezbijediti komfor po samog pacijenta, koji će moći pravovremeno da dobije ovu uslugu.
&ldquo;Želim da se zahvalim svim zdravstvenim profesionalcima i ustanovama koji su vrijedno radili da jedan se ovakav projekat izvodi u Crnoj Gori. Ministarstvo zdravlja će nastaviti da podržava ovakve inicijative, jer je ovo zaista jedan značajan korak i nova vrijednost na&scaron;eg zdravstvenog sistema&rdquo;, poručila je državna sekretarka.
Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, dr Tamara &Scaron;ćepanović objasnila je važnost ove procedure za pacijente koji se liječe od hematolo&scaron;kih oboljenja.
&ldquo;Ova sofisticirana procedura izvodi se uz pomoć aparata automatskog separatora krvnih ćelija, koji kontinuirano prikuplja krv od pacijenta, vr&scaron;i se centrifugiranje, izdvajanje matičnih ćelija hematopoeze u samom aparatu, dok se preostali dio krvi vraća u cirkulaciju pacijentu.
Nakon zavr&scaron;etka ove procedure, dobijamo produkt, transplantat koji se transportuje do novoformirane krio laboratorije u Zavodu za transfuziju, gdje se vr&scaron;i specifična obrada, kao i priprema transplantata za dugoročno čuvanje. U posebnim, strogo kontroliosanim uslovima matične ćelije hematopeze čuvaju se u tankovima sa tečnim azotom, na temperature od oko minus 190 stepeni Celzijusovih, do momenta kada su one potrebne za transplantaciju, a najduže do deset godina&rdquo;,kazala je &Scaron;ćepanović, dodajući da će se za početak izvoditi pacijentima sa hematolo&scaron;kim oboljenjima.
Istakla da je cijeli proces strogo kontrolisan u svim fazama od prikupljanja do skladi&scaron;tenja matičnih I da se uzorci se analiziraju u Institutu za javno zdravlje radi mikrobiolo&scaron;kih ispitivanja, dok Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku KCCG-a procjenjuje broj i kvalitet matičnih ćelija.
&ldquo;Zahvaljujući najsavremenijoj opremi koju posjedujemo, kvalifikovanom kadru, koji je edukovan u renomiranim transplantacionim centrima, uvjereni smo da će svi transplantati, koji se proizvedu u Zavodu za transfuziju krvi, zadovoljiti najvi&scaron;e standarde kvaliteta I predstavljati jednu od najvažnijih karika za buduće uspje&scaron;ne transplantacije koje se planiraju&rdquo;, istakla je &Scaron;ćepanović.

Otvorena banka matičnih ćelija u Crnoj Gori

SAOPŠTENO IZ MINISTARTSVA ZDRAVLJA

Danas je 19 godina od najveće saobraćajne nesreće u istoriji Crne Gore koja se dogodila na Bioču kada je voz koji je saobraćao na relaciji Bijelo Polje-Podgorica iskliznuo iz &scaron;ina i kada je poginulo 47, a povrijeđeno vi&scaron;e od 200 putnika.&nbsp;
Produkcijska kuća "Creativehub" &nbsp;<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.youtube.com/watch?v=tz2bDg7YfIo">objavila &nbsp;je dokumentarni film "Kolosijek smrti" </a>posvećen željezničkoj nesreći na Bioču koja se desila 2006.&nbsp;
Prvi put nakon 19 godina javno govori ma&scaron;inovođa Slobodan Drobnjak: &ldquo;Težeg trenutka u životu nijesam imao znajući da ne mogu ni&scaron;ta učiniti i da će se desiti tragedija. Ne bih sebi nikad oprostio da nijesam uskočio u voz i poku&scaron;ao da ga zaustavim. Učinio sam sve kao da su moja djeca bila u vozu&rdquo;, kazao je Drobnjak.
Osim ma&scaron;inovođe Drobnjaka u filmu govore i Radomir Čabarkapa, suprug i otac nastradalih putnika, Dževad Puri&scaron;ić, preživjeli putnik, Ivana Janičić, jedna od najteže povrijeđenih putnika, ljekari Vuk Niković, Aleksandar Ju&scaron;ković i Mladen Filipović, Rade Bojović, tada&scaron;nji pripadnik Vatrogasne jedinice Podgorica, kao i Bal&scaron;a Rakočević, medijski radnik.
"Film je zami&scaron;ljen kao emotivna i autentična životna priča aktera ovog događaja, bez namjere presuđivanja ili traženja odgovornosti za tragediju.
Ovaj film ima za cilj očuvanje sjećanja na ljude i događaje koji su obilježili jedno te&scaron;ko poglavlje na&scaron;e zajedničke istorije", saop&scaron;eno je iz produkcijske kuće "Creativehub".

Mašinovođa Drobnjak prvi put nakon 19 godina od tragedije na Bioču: Učinio sam sve kao da su moja djeca bila u vozu

OBJAVLJEN DOKUMENTARNI FILM KOLOSJEK SMRTI

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga premijer Milojko Spajić iz dalje procedure treba da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini.
To je poruka sa konferencije &bdquo;Promjena vlasničkog statusa grobalja&rdquo;, koju su organizovali Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA, NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.
Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević, kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.
&bdquo;Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju su&scaron;tinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji&ldquo;, jasan je Nikaljević.
Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a &bdquo;ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih&ldquo;.
&bdquo;Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosada&scaron;njeg režima vlasni&scaron;tva nad grobljima. Zato STEGA zahtjeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno &nbsp;razmotri sa svim implikacijama koje nosi&ldquo;, naglasio je Nikaljević.
Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasni&scaron;tva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasni&scaron;tvo, otvara se dodatno niz pitanja.
&bdquo;Za&scaron;to se poku&scaron;ava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa.
Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasni&scaron;tvu?
Ko je odgovoran za sve nezakonite upise&ldquo;, upitao je Nikaljević.
STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.
Advokat i član Stege Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u op&scaron;toj upotrebi, kojim raspolaže op&scaron;tina, postaju druga lokalna dobra od op&scaron;teg interesa kojim raspolaže op&scaron;tina.
&bdquo;Pri tom predloženi termin &bdquo;groblja u imovini op&scaron;tine&ldquo; otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini op&scaron;tine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rje&scaron;enjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, &scaron;to znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica&ldquo;, kazao je Vuković.
Objasnio je da dobra u op&scaron;toj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od op&scaron;teg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.
&bdquo;Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime&ldquo;, kazao je Vuković.
Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasni&scaron;tvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.
&bdquo;STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o su&scaron;tini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovla&scaron;ćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skup&scaron;tinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom&ldquo;, naglasio je Vuković.
Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rje&scaron;enja o upisu, kojega ni danas nema.
&bdquo;Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina kori&scaron;ćenja imovine, upi&scaron;e imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Op&scaron;tini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije&ldquo;, istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države&ldquo; &scaron;to jasno ukazuje na postojanje plana Spc od kojeg se ne odstupa.
Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužila&scaron;tva u Baru, a o nezakonitim upisima je obavije&scaron;ten Za&scaron;titnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ni&scaron;ta nije preduzeto.
&bdquo;Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Op&scaron;tine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani&ldquo;, stav je Gojnića.
Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Milo&scaron; Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sada&scaron;njem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.
&bdquo;Tremin dobro u op&scaron;toj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od op&scaron;teg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u op&scaron;toj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od op&scaron;teg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je ne&scaron;to &scaron;to se ne može dozvoliti&ldquo;, jasan je Vukčević.
Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u op&scaron;toj upotebi državna svojina.
&bdquo;Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skup&scaron;tinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću&ldquo;, smatra Vukčević.

Zahtjevaju da se iz dalje procedure povuku izmjene Zakona o državnoj imovini

PORUČENO SA KONFERENCIJE „PROMJENA VLASNIČKOG STATUSA GROBALJA”

Predstavnci kolektiva &bdquo;Kamo Śutra?&ldquo; predali su zahtjeve predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i istakli da očekuju da se o njima izjasni na konfenciji za medije do 1. februara. Poručili su da neće odustati dok ne budu usvojeni.
Zahtjevi neformalne grupe "Kamo Śutra" su ostavka ministra unutra&scaron;njih poslova i potpredsjednika za bezbjednost, ažurniji pristup predmetu posjedovanja oružja, reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u &scaron;kolama i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Studenti su predali zahtjeve, a od premijera zahtijevaju i da obavijesti &nbsp;javnost o tome &scaron;ta je sve urađeno od 1. januara 2025. kako bi se pobolj&scaron;ala bezbjednost svih građana.
&ldquo;Od njega očekujemo da razmotri na&scaron;e zahtjeve, da ih usvoji prije svega i da to objavi na javnom presu do 1. februara... Nadamo se da će to učiniti jer želimo da stavi dobrobit svih građana ispred svih ličnih interesa, ali ukoliko do toga ne dođe, mi smo spremni da guramo ovo do kraja dok do toga ne dođe, dok se ovi zahtjevi ne ispune&rdquo;, kazala je jedna od organizatorki protesta Dalida Hodžić.
Njen kolega Danilo Guberinić kaže da neće iznositi ni jedan novi zahtjev..
&ldquo;Zato &scaron;to smatramo da su ovih pet trenutno sa na&scaron;e strane, kao studenata, sasvim dovoljni tako bismo se prevenirali budući, ne daj Bože,zločini&rdquo;, kazao je on
Za subotu 25. januar je zakazan novi protest kada će &scaron;etnja biti do Skup&scaron;tine jer kako kađu, zahtjevi moraju prvo da dođu u Skup&scaron;tinu da bi se u Skup&scaron;tini izglasali.&nbsp;
Studenti ističu da nijesu dobili poziv kolega iz Srbije a uče&scaron;će u generalnom &scaron;trajku.
&ldquo;Mi naravno možemo ovdje da organizujemo ne&scaron;to slično. Organizovali bismo svakako, ali smatramo da je negdje trenutno dosta otežano da su u Crnoj Gori organizuje takav &scaron;trajk. Svakako da kolege iz Srbije imaju na&scaron;u potpunu podr&scaron;ku &scaron;to se s tog dijela tiče&rdquo;, kazao je Hodžić.

Studenti predali zahtjeve Spajiću,  poručuju da neće odustati dok ne budu usvojeni

NOVI PROTEST 25. JANUARA

Neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo śutra?&ldquo; zahtijeva od premijera Milojka Spajića da do 1. februara zakaže konferenciju za medije na kojoj će saop&scaron;titi jasne stavove o svim njihovim zahtjevima, među kojima je ključan &ndash; ostavka ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića nakon zločina na Cetinju u kojem je ubijeno 13 ljudi.
Zatražili su i da Spajić na toj konferenciji informi&scaron;e javnost &scaron;to je sve urađeno od 1. januara kako bi se pobolj&scaron;ala bezbjednost građana u Crnoj Gori.
Zahtjev neformalne grupe &bdquo;Kamo śutra&ldquo; Spajiću uslijedio je dan nakon &scaron;to je ova studentska inicijativa najavila novo protestno okupljanje za subotu, 25. januar, ispred zgrade MUP-a i protestnu &scaron;etnju do Vlade.
Studenti su se juče osvrnuli i na video-snimak koji je Spajić, u dru&scaron;tvu &scaron;efa kabineta Branka Krvavca, objavio na dru&scaron;tvenim mrežama &ndash; na kojem, nakon inauguracije Donalda Trampa, pjevu&scaron;i &bdquo;God bless the USA&ldquo;.
Kako snimak prati natpis &bdquo;Cvrčak i mrav&ldquo;, iz neformalne grupe studenata zamolili su da se, sve dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa cvrčkom iz basne &ndash; pa ni metaforički.
- Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost. Stoga napominjemo premijera da je mnogo građanki i građana u žalosti i da ostatku Crne Gore nije do pjesme, &scaron;ale i veselja &ndash; naglasili su iz &bdquo;Kamo śutra?&ldquo;.
Najavu trećog protestnog okupljanja &bdquo;Kamo śutra?&ldquo; su uz prateću ilustraciju objavili na svom Instagram nalogu.
- Fotelja je vi&scaron;e od običnog komada namje&scaron;taja. Njena tkanina nosi tragove svih onih koji su u njoj sjedjeli, a njene noge podržavaju težinu misli, odluka i odgovornosti. Sjedi&scaron; u njoj, ali ona ti ne dopu&scaron;ta da pobjegne&scaron; &ndash; podsjeća te na sve &scaron;to si izabrao preduzeti. Subota! &ndash; pi&scaron;e u objavi na Instagramu.
Na prethodnom okupljanju i protestnoj &scaron;etnji, saop&scaron;teni su inovirani zahtjevi upućeni vlastima zbog propusta u bezbjednosnom sektoru i nepreduzimanja mjera koje bi osigurale sigurnost građana, &scaron;to je dovelo do porazne situacije &ndash; da za dvije i po godine u istom gradu u dva masakra budu ubijene 23 osobe, među kojima dvoje djece.
Pored ostavki &Scaron;aranovića i Bečića, na protestu je zatraženo da se sprovede oduzimanje i uni&scaron;tavanje ilegalnog naoružanja, ažurnije i proaktivnije djelovanje u odnosu na posjedovanje oružja, kao i revidiranje dozvola za legalno naoružanje. Zatražena je i reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja, pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Ranije su podržali i pridružili se zahtjevima Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava koji su zatražili moratorijum na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje oružja do izmjena Zakona o oružju, poo&scaron;travanje uslova za posjedovanje lovačkog naoružanja, pojačanu kontrolu streljačkih klubova, kao i uvođenje visokog mjesečnog poreza za posjedovanje i držanje oružja.&nbsp;

Poručili Spajiću da nije vrijeme za metafore o „cvrčku“, za šalu i veselje

„KAMO ŚUTRA?“ ZAHTIJEVA OD PREMIJERA DA DO 1. FEBRUARA ZAUZME STAV U ODNOSU NA NJIHOVE ZAHTJEVE

Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić kazao je da pro&scaron;la godina bila rekordna, sa blizu tri miliona putnika. Komentari&scaron;ući pitanje koncesije Aerodroma Crne Gore, ističe da ukoliko bude riječ o skromnim ponudama, onda je bolje osloniti se na vlastite snage.
Osvrnuv&scaron;i se na proteklu godinu Tolić je istakao da je saradnja sa vlastima i privatnim sektorom na visokom nivou, te da je to dobra osnova za buduće planove koje imaju.
&bdquo;Kvalitetni iskoraci se mogu ogledati i u rezultatima minule sezone. Nikad nije bilo bolje nego 2024. godine, to je rekordna godina za Aerodrome, rekordan broj prevezenih putnika, blizu tri miliona, kao i čitav niz avijacijskih partnera u izazovnim infrastrukturnim uslovima&ldquo;, istakao je on.
Kazao je da ga posebno raduju iskoraci napravljeni u Tivtu.
&bdquo;Olako zaboravljamo da su nekada&scaron;nji promet i struktura prometa koje je imao aerodrom u Tivtu, je dominantno bio vezan za područja koja iz geopolitičkih razloga danas nisu u mogućnosti da se iz njih izvlači promet. Tivat je uspio nadomjestiti promet okrećući se za do tada neistražena trži&scaron;ta, dominantno Velike Britanije&ldquo;, istakao je on.
Koncesija Aerodroma Crne Gore
Dosta vremena je izgubljeno i jasno je svima da su aerodromi ostali na onom nivou razvoja koji nije dostojan da prati rastući turizam Crne Gore, ocijenio je Tolić.
&bdquo;Odluka da li ići u koncesiju ili ne, relevantno se može razmatrati tek kada dođu ponude. Crna Gora i ljudi u Aerodromima Crne Gore imaju kapacitet za promjene, međutim veliki broj godina je izgubljeno i pro&scaron;lo je puno vremena od kada su zadnje krupne investicije učinjenje na aerodromima. To je sada infrastruktura koju imamo, a mi moramo s jedne strane da djelujemo s partnerima da povećamo konekcije, a sa druge moramo da brinemo kako ćemo to u postojećim gabaritima uraditi.
Iluzorno bi bilo očekivati od nas da idemo u strate&scaron;ko planiranje i adaptaciju master plana kada sve to unutar ove godine može biti dodijeljeno nekome drugom ko će sigurno imati brži tempo, s obzirom da se privatni kapital može mnogo brže alocirati&ldquo;, istakao je on.
Kako je kazao, kada ponude uslijede znaćemo da li je prava odluka donesena.
&bdquo;Ukoliko bude riječ o skromnim ponudama, onda je puno bolje osloniti se na vlastite snage. Tražiti razumijevanje javnosti i privrede da će to trajati duže i pratiti rezultate godinu po godinu. Mi već sada znamo, bilo koncesije ili ne, mi znamo da smo u obavezi sprovoditi određena minimalna unapređenja, da lak&scaron;e odradimo zahtjevnu sezonu. Takođe, radimo konkretne korake da se modularnim pro&scaron;irenjima poveća kapacitet&ldquo;, obja&scaron;njava Tolić.
Ističe da ukoliko ponude budu adekvatne, nerazumno bi bilo odbiti je.
&bdquo;Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bih bio bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike Aerodroma Crne Gore&ldquo;, kazao je on.
Planovi za budućnost
Dok se odluka o koncesiji ne donese sve aktivnosti Aerodroma Crne Gore podređene su cilju ostvarivanja uspje&scaron;ne sezone 2025. godine, kazao je Tolić.
&bdquo;U minulom vremenu smo učinili dosta toga. Prije svega vodimo računa o svojim radnicima. Imali smo konstruktivni razgovor sa Sindikatom, nakon kojeg smo potpisali novi kolektivni ugovor. Zatim, i&scaron;li smo u izmjenu svoje podsticajne &scaron;eme. Nezasluženo je dosta kritika i&scaron;lo na adresu Aerodroma Crne Gore, koji su gotovo jedini podržavatelj avio dostupnosti u Crnoj Gori, a to je zadatak i turističke privrede&ldquo;, obja&scaron;njava on.
Dodaje, da je cilj i mijenjanje paradigme kada je riječ o sezoni koja, ističe on, može trajati i sedam mjeseci.
Pozdravio je inicijativu za uvođenje PSO sistema (Public Service Obligation), koji predstavlja raspisivanje tendera za određene strate&scaron;ki važne linije u određenom periodu, u na&scaron; sistem.
&bdquo;Treba biti vrlo pažljiv u odabiru i rasponu odredi&scaron;ta koja će se uvrstiti u ovaj sistem. Imamo sada parlamentarnu inicijativu da se donese Zakon o strate&scaron;kim linijama, tu je najveća inicijativa do&scaron;la iz Ministarstva saobraćaja koji su to obradili po najvećim evropskim standardima i od toga treba očekivati mnogo&ldquo;, kazao je Tolić.
Komentari&scaron;ući česte kritike građana i putnika o stanju na aerodromima i česte ružne slike koje dolaze u javnost na kojima se vidi da krov proki&scaron;njava, kazao je da je svjestan problema, ali i da za rje&scaron;avanje svih njih nije odgovoran.
&bdquo;Situacija u Tivtu je dosta složena. Op&scaron;tina Tivat je u sudskom sporu sa državom i ne može rije&scaron;iti problem okruženja aerodroma i parkinga. Onda tu imamo i preduzeće Morsko dobro, jer je neko stavio da oni imaju ingerenciju. Mi se nalazimo u lavirintu gdje niko ne može učiniti ni&scaron;ta, a da bude po zakonu. &Scaron;to se tiče proki&scaron;njavanja krova, mi smo svjesni tog problema&ldquo;, objasnio je on.
Na pitanje da li će građani uskoro moći putovati sa niskobudžetnim avio kompanijama na nove destinacije, Tolić je kazao da su u toku pregovori za narednu godinu.
&bdquo;Mi imamo i Wizz air i Ryanair i oni čine 33 odsto prometa na Aerodromu Podgorica, nije da nisu zastupljeni. Međutim, znam da javnost traži neka odredi&scaron;ta koja trenutno nemamo na svojoj mapi.
Uvjeravam vas da imamo čvrste ponude, koje su za nas vrlo izazovne, a odnose se na 2026. gdje određene niskotarfine kompanije žele čak bazirati svoje avione na na&scaron;im aerodromima. Iz nacionalnog interesa ne bismo voljeli da se dupliraju odredi&scaron;ta koja pokriva nacionalna avio kompanija, ali svakakako bismo ponudili takvim kompanijama da pokriju one destinacije zbog kojih na&scaron;i građani idu u Tiranu&ldquo;, kazao je Tolić.

Tolić: Imamo čvrste ponude niskobudžetnih kompanija za narednu godinu

SAOPŠTIO IZVRŠNI DIREKTOR AERODROMA CRNE GORE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ki&scaron;e će prijepodne biti ponegdje na primorju, dok se u drugom dijelu dana i tokom noći očekuje u većem dijelu zemlje Na sjeveru će biti dosta suvog vremena, po kotlinama jutarnja magla. Jutarnja temperatura minus dva do osam, najvi&scaron;a dnevna pet do 15 stepeni.

Danas oblačno, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Javni poziv kojim Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova poziva 815 ljudi da se prijave za rad u Upravi policije sporan je iz vi&scaron;e razloga, a ključni je taj &scaron;to je uslijedio nakon masakra na Cetinju, koji je političkim partijama &bdquo;poslužio&ldquo; da to iskoriste za svoje interese. To je Pobjedi kazao advokat Veselin Radulović.&nbsp;
Kategoričan je da je tragedija koja se dogodila na Cetinju 1. januara, kada je Aco Martinović ubio 12 osoba, a četiri ranio, od kojih je osam dana kasnije preminula jo&scaron; jedna osoba, poslužila ponovo političkim partijama da ne rade na tome da do toga vi&scaron;e ne dođe, već da i to iskoriste za neke svoje partijske interese.
- Sasvim sam siguran da će oglas poslužiti za zapo&scaron;ljavanje partijskog kadra i da će se nastaviti praksa od ranije - istakao je Radulović.
Osvrnuo se na uslov iz javnog poziva koji propisuje da se na javni konkurs mogu prijaviti osobe od 18 do 30 godina, ali moraju imati V stepen obrazovanja.
- To je jedna od protivrječnosti tog zakona. Dakle, najblaže rečeno je čudno propisati takve uslove - minimum 18 godina - a onda tražiti V stepen, jer je jasno da ga ne mogu imati u tim godinama. Očigledno je da se radi o jednoj vrsti fingiranog oglasa, tj. oglasa koji će vjerovatno biti namje&scaron;ten. Uop&scaron;te nemam dilemu da će na tim pozicijama ljudi koji rukovode, odnosno političke partije koje rukovode u ovom momentu bezbjednosnim sektorom, odnosno MUP, isključivo voditi računa da na tim pozicijama prime ljude koji će njima biti partijski poslu&scaron;ni. Sasvim sam siguran da se tu neće voditi računa da se tu zaposle ljudi koji će moći da doprinesu pobolj&scaron;anju bezbjednosne situacije u Crnoj Gori - podvukao je Radulović.
Naglasio je i da nije nezakonito, ali da ne isključuje mogućnost da se neko prijavi, a da ima 18 godina.
- Ne bi me iznenadilo da se jave ljudi sa kupljenim diplomama. Mi imamo situaciju, ne samo u MUP-u nego i u državnoj upravi, rekao bih vrstu poplave kupljenih diploma na raznim pozicijama koje su stečene na veoma sumnjiv način, na određenim &scaron;kolama i univerzitetima koji su u regionu, a i &scaron;ire poznati kao ustanove na kojima se diplome dobijaju i da se ne dođe u tu ustanovu. Moguće je da ćemo imati i takvu neku situaciju - upozorio je Radulović.
Nagla&scaron;ava da je neobičan uslov koji je propisan novim Zakonom o unutra&scaron;njim poslovima, ali da ne treba ni&scaron;ta da čudi kada su u pitanju političke partije u Crnoj Gori.
- Tu postoji i dio kadra koji je na neki način do&scaron;ao do te diplome V stepena, a da nekim logičnim slijedom stvari i u odnosu na broj godina koji su imali ne bi mogli da imaju to obrazovanje. Nadam se da će, kada sve to bude zavr&scaron;eno, javnost i mediji biti u prilici da istraže to i da utvrde ako je bilo eventualnih nezakonitosti u ovom postupku - poručio je advokat Radulović.

Radulović: Političke partije zloupotrebljavaju Cetinje, pa i prilikom zapošljavanja u policiji

OCJENUJE ADVOKAT

U porodili&scaron;tu Kliničkog centra od 2018. do ove godine, ostavljeno je 12 beba, u prosjeku dvije godi&scaron;nje. Najče&scaron;ći razlozi su nema&scaron;tina porodilje, nepoznato očinstvo, a majke djecu ostavljaju i zbog problema zavisnosti. Socijalni radnici preuzimaju brigu o bebama i smje&scaron;taju ih u hraniteljske porodice do eventualnog usvojenja, navodi se u prilogu TVCG.
Dvogodisnja Mika, kako je od milo&scaron;te zovu, nakon porodilista stigla je u hraniteljsku porodicu.
&ldquo;Sa mjesec i po dana sam je uzela iz porodili&scaron;ta. Vi&scaron;e od dvije godine je kod mene. Znači ovdje i rođendane slavi i sve dječje bolesti preboluje, uči da hoda, da priča&rdquo;, kaže hraniteljka Nada Brajković.
Mika je jedno od dvanaestoro djece koja su u posljednjih sedam godina ostavljena u porodili&scaron;tu KCCG.
&ldquo;Kada nijesmo u saznanju da je jedno dijete ostavljeno u Kliničkom centru Crne Gore i da ga nema ko preuzeti nakon toga kad bi trebalo da bude otpu&scaron;teno iz porodili&scaron;ta, budemo obavije&scaron;teni od Kliničkog centra Crne Gore, odnosno od socijalnih radnika. Tako da imamo negdje i slučajeve gdje smo kao stručni radnici morali da mi izvedemo dijete iz porodili&scaron;ta i vrlo je te&scaron;ko negdje proći kroz tu situaciju &ldquo;, kaže Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad Podgorica.
Socijalni radnici razgovaraju s biolo&scaron;kim roditeljima u nadi da preuzmu brigu o novorođenčetu. Ipak, de&scaron;ava se da ne postoji interesovanje za svoje dijete.
&ldquo;Razlozi mogu biti, da kažem, različite prirode. Uglavnom su ili snižene intelektualne sposobnosti jednog roditelja, u konkretnom slučaju majke, nepoznato očinstvo, sniženi, da kažem, neki roditeljski kapaciteti, problem u mentalnom stanju majke, zavisnost od psihoaktivnih supstanci&rdquo;, obja&scaron;njava Srdanović.
Psiholo&scaron;kinja Biljana Andrija&scaron;ević navodi kako svaka žena ima materinski instinkt, ali da bi postala majka mora razviti odnos s djetetom.
A malena Mika, čeka da i ona nekoga nazove majkom i osjeti porodičnu toplinu.
&ldquo;Ja se nadam da će neko isto nju da usvoji jer ona je zaista divno dijete. Nadam se da će ispasti neka dobra porodica i nju da uzme&rdquo;, zaključuje hraniteljka Nada Brajković.

Srdanović: Teško je kad socijalni radnik iznosi bebu iz porodilišta umjesto majke

OD 2018. DO OVE GODINE OSTAVLJENO 12 BEBA U PORODILIŠTU KCCG

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologoju, na sjeveru se prijepodne ponegdje po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura nula do deset, najvi&scaron;a dnevna pet do 15 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima

DO 15 STEPENI

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om.
Od sredine dana u većini predjela očekuje se prestanak padavina i djelimično razvedravanje.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na sjeveru jo&scaron; tokom jutra, ponegdje pojačan južni.
Jutarnja temperatura dva do deset, najvi&scaron;a dnevna sedam do 18 stepeni.

Danas oblačno, mjestimično kiša