Društvo

Ministar socijalnog staranja Damir Gutić tvrdi da je sistem socijalne za&scaron;tite u Crnoj Gori, uprkos hiljadama zahtjeva pacijenata koji čekaju pred socijalno-ljekarskim komisijama, stabilan.
Gutić je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti rekao da je pet komisija ovog mjeseca ponovo počelo da radi dva puta mjesečno, ali nije precizirao kada će sistem dovoljno efikasno funkcionisati da oni kojima je ova vrsta davanja prijeko potrebna, među kojima su i te&scaron;ko oboljeli pacijenti, pravovremeno dobijaju ovu naknadu.
&ldquo;Komisija po jednom zasjedanju razmatra otprilike 250 zahtjeva. De&scaron;ava se da u određenim centrima duže vrijeme nemamo taj broj zahtjeva i, nažalost, i ljudi u tim manjim centrima čekaju malo duže. Tako da nastojimo da kada hronolo&scaron;ki u nekom centru duže vrijeme nije bila komisija, komisiju po&scaron;aljemo na vrijeme kako bi i oni bili rije&scaron;eni&rdquo;, kazao je Gutić.
Upitan za&scaron;to se ograničava na 250 i za&scaron;to bi ti ljudi morali da čekaju, odgovorio je:
&ldquo;Ograničavamo se na 250 jer jednostavno komisija fizički ne može vi&scaron;e od 250 po jednom zasjedanju da obradi zato &scaron;to je to obiman posao. Shvatam da podnosioci zahtjeva žele da im se zahtjev rije&scaron;i prije i da su njima normalno i sredstva potrebna, ali, nažalost, ne možemo rije&scaron;iti sve iz tog trena. Ne možemo možda to rije&scaron;iti u roku od 15 dana ili od mjesec jer bi za to trebalo da angažujemo duplo veći broj komisija ili jo&scaron; vi&scaron;e od toga da bismo mogli to da rje&scaron;avamo u tom vremenskom periodu&rdquo;.

Gutić tvrdi da je sistem socijalne zaštite stabilan uprkos hiljadama zahtjeva na čekanju

PET KOMISIJA OVOG MJESECA PONOVO POČELO DA RADI DVA PUTA MJESEČNO

Svako deseto dijete uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori koje koristi internet doživjelo je neki oblik seksualne eksploatacije ili seksualnog zlostavljanja uz upotrebu digitalnih tehnologija, pokazuju nalazi istraživanja koje će sjutra predstaviti UNICEF.
Istraživanje Disrupting Harm sproveli su Predstavni&scaron;tvo UNICEF-a za istraživanje i analitiku &ndash; Innocenti, ECPAT International i INTERPOL, uz finansijsku podr&scaron;ku organizacije Safe Online i u saradnji s Vladom Crne Gore.
Kako je saop&scaron;teno iz UNICEF-a, istraživanje je dio globalne studije sprovedene u 25 zemalja u &scaron;est regiona svijeta i pruža do sada najdetaljnije podatke o tome kako se digitalne tehnologije koriste za seksualno nasilje nad djecom u Crnoj Gori.
&ldquo;Nalazi se zasnivaju na istraživanju sprovedenom od 2023. do 2025. godine, koje je obuhvatilo nacionalno reprezentativni uzorak od 1.039 djece uzrasta od 12 do 17 godina i 1.039 njihovih roditelja ili staratelja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, nalazi su zasnovani na intervjuima sa mladima koji su kao djeca doživjeli seksualnu eksploataciju ili zlostavljanje uz upotrebu digitalnih tehnologija, stručnjacima raznih profila, predstavnicima pravosuđa i policije, kao i na analizi važećih zakona i politika.
Iz UNICEFa su kazali da takav pristup omogućava cjelovito razumijevanje rizika, ali i načina na koji sistem reaguje.
"Kako djeca sve vi&scaron;e vremena provode onlajn /online/, rizici sa kojima se suočavaju postaju složeniji i teže prepoznatljivi. Nove tehnologije, uključujući vje&scaron;tačku inteligenciju, olak&scaron;avaju kreiranje i &scaron;irenje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, a to se može desiti bez njihovog znanja. Istovremeno, većina djece ne prijavljuje ovakva iskustva, &scaron;to ukazuje na nedostatak informisanosti, povjerenja u sistem i kapaciteta institucija da adekvatno reaguju", naveli su iz UNICEF-a.
Nalazi istraživanja Disrupting Harm biće predstavljeni sjutra u UN Eko zgradi u Podgorici, a događaj će, kako je najavljeno, otvoriti UNICEF-ovi mladi reporteri iz Crne Gore, Lara Novaković i Luka Vujović.
Na događaju će govoriti ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i &scaron;ef predstavni&scaron;tva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servade, kao i predstavnici organizacija Safe Online, ECPAT International, INTERPOL i UNICEF.
Događaj će, kazali su iz UNICEF-a, okupiti predstavnike Vlade Crne Gore, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, stručnjake i mlade kako bi razgovarali o nalazima i definisali ključne korake od jačanja prevencije kroz medijsku, digitalnu i AI pismenost porodica do unapređenja odgovora sistema, odgovornosti digitalnih platformi i dostupnosti podr&scaron;ke prilagođene djeci.

Svako deseto dijete u Crnoj Gori doživjelo seksualno nasilje uz upotrebu digitalnih tehnologija

POKAZUJE ISTRAŽIVANJE UNICEFA

Povodom Svjetskog dana plesa, u &scaron;oping centru Mall of Montenegro će se održati manifestacija &ldquo;Plesom do osmijeha&rdquo;, koja je planirana za 17.april, sa početkom u 17 sati.
Kako najavljuju organizatori, posjetioce očekuje bogat program, ispunjen plesom, umjetno&scaron;ću i kreativno&scaron;ću, izkazan kroz niz segmenata:plesni master class, kreativne i edukativne radionice, kao i kulturno - umjetnički program.
-Kroz edukativne radionice će nas voditi Institut Konfučije i &scaron;ahovski klub "Budućnost".A u kulturno-umjetničkom programu učestvuju: folklorni ansambli "Mladost", "Vila", "Ramadan &Scaron;arkić" i "Iskra", te plesni klubovi "Royal" i "Tip Toe".
Pozivamo sve mali&scaron;ane i njihove roditelje, da zajedno uživamo u plesu, umjetnosti i dobroj energiji, te da kroz druženje i kreativnost izmamimo &scaron;to vi&scaron;e osmijeha- pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Sjutra manifestacija “Plesom do osmijeha” u šoping centru Mall of Montenegro

POVODOM SVJETSKOM DANA PLESA

Korito rijeke Gračanica zbog nesavjesnih pojedinaca pretvoreno je u divlju deponiju. U Komunalnoj policiji Nik&scaron;ić kažu da se opad odlaže tokom noći, te da je terenski rad ograničava nedovoljan broj službenika. Postavaljanjem dodatanog video nadzora, otvaranjem reciklažnih dvori&scaron;ta i povećanjem broja službenika očekuje se uspostavljanje boljeg komunalnog red ne samo na periferiji, već i u centru grada.
Nik&scaron;ić se decenijama suočava sa divljim deponijama. Nepropisno odlaganje otpada vidljivo je u svim djelovima op&scaron;tine, a naročito u koritu rijeke Gračanice.
Na stepen nebrige o životnoj sredini ne stižu da odgovore ni nadležne komunalne službe, tvrdi načelnik Komunalne policije Veselin Čurović. Podsjeća, da je na jednom dijelu postavljen video nadzor, te da su obilasci terena česti.
&ldquo;Taj otpad se odlaže u kasnim večernjim časovima, pa samim tim građani, jeste u smanjenom obimu, ali i dalje nastavljaju odlaganje otpada na mjestima gdje je to zabranjeno&rdquo;, kaže Čurović.
Građane koje Komunalna policija zatekne u nepropisnom odlaganju otpada i novčano se kažnjavaju. No, ni kaznena politika ne daje očekivane rezultate.
&ldquo;U zadnjih godinu i po dana mi smo sankcionisali pet ili &scaron;est na&scaron;ih sugrađana, pravnih ili fizičkih lica, koja odlažu otpad na mjestima gdje je to zabranjeno. Kada ih na&scaron;i službenici zateknu na licu mjesta naravno da ih i sankcioni&scaron;u. Te kazne nijesu male. Za fizička lica su 500 eura, za pravna lica i hiljadu i po eura, i za odgovorno pravno lice 500 eura. I pored toga, na&scaron;i sugrađani i dalje to čine, nažalost&rdquo;, ističe Čurović.
Postavljanjem dodatnog video nadzora, za &scaron;ta se čekaju dozvole, planiranim formiranjem reciklažnih dvori&scaron;ta, ali i povećanjem broja službenika Komunalne policije, uvjeren je Čurović, da bi se značajno smanjilo nepropisno odlaganje otpada.
&ldquo;Mi ćemo u narednom periodu predložiti Vladi da malo fleksibilnije posmatra taj dio, da ne ograničava broj komunalnih policajaca, da bude jedan komunalni policajac na 5. 000 stanovnika, kako to stoji u zakonu, nego da se smanji taj uslov. Time, kao i ulaganjem u tehnička sredstva omogući ćemo da građani mogu uvijek pozvati Komunalnu policiju i da je ona spremna da blagovremeno izađe na lice mjesta i da zavr&scaron;i svoj dio posla&rdquo;, poručuje Čurović.
Dodatan broj službenika unaprijedio bi i brigu o komunalnom redu u centru grada, gdje je nepropisno parkiranje vidljivo na svakom koraku. U Komunalnoj policiji nadaju se da će i najavljena izgradnja novih parking prostora doprinjeti uspostavljanju saobraćajne kulture.

Nikšić: Korito Gračanice pretvoreno u divlju deponiju

NAČELNIK KOMUNALNOG PREDUZEĆA KAŽE DA NESAVJESNI POJEDINICI OTPAD ODLAŽU U KASNIM VEČERNJIM SATIMA

Du&scaron;ko Vujo&scaron;ević ostaje u temeljima crnogorske ko&scaron;arke, reprezentaciji koju je podigao, klubovima koje je oblikovao, ljudima koje je izgradio i u svakoj svlačionici, na svakom terenu, kazao je predsjednik Ko&scaron;arka&scaron;kog saveza Dragan Bokan opra&scaron;tajući se od prvog selektora crnogorske selekcije.
Bokan je na komemorativnoj sjednici kazao da je Vujo&scaron;ević preminuo u Beogradu, gradu u koji ga je sudbina dovela kao petogodi&scaron;njeg dječaka iz Titograda.&nbsp;
&ldquo;Rođen 3. marta 1959. godine u Titogradu, bio je Podgoričanin i Crnogorac po rođenju, Beograđanin po odrastanju, a po izboru i duhu &nbsp;građanin svijeta. Po načinu mi&scaron;ljenja i života - aristokrata. Pasionirani čitalac, zaljubljenik u umjetnost, posebno u slikarstvo&rdquo;, kazao je Bokan.
On je istakao da su Vujo&scaron;evićevi korijeni iz plemena Kuča govorili &nbsp;mnogo i prije nego &scaron;to je sam i&scaron;ta rekao.&nbsp;
&ldquo;Iz tog roda ne izlaze obični ljudi. Rađaju se borci, vaspitači, graditelji. I upravo to je bio Du&scaron;ko. Četiri decenije posvećenog rada oblikovale su ga u mnogo vi&scaron;e od trenera. Bio je pedagog, filozof, autoritet i oslonac. Čovjek koji je razumio da se trofeji ne osvajaju samo na parketu, već u glavi i u srcu &nbsp;i da se ni jedno ni drugo ne može izgraditi bez karaktera&rdquo;, rekao je Bokan.
On je naglasio da je prerano oti&scaron;ao čovjek kojem se divio, ali i kojeg je po&scaron;tovao upravo zato &scaron;to je bio svoj i jedinstven.&nbsp;
&ldquo;Iza njega su stajali talenat, ali jo&scaron; vi&scaron;e rad &mdash; težak, svakodnevan, beskompromisan. Fanatična posvećenost i gotovo iracionalna pripadnost timu. Takva odanost izaziva . Bio je intelektualac, mudrac, trener, ali i mangup, čovjek sa stavom i hrabro&scaron;ću da ga brani, bez obzira na cijenu&rdquo;, rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, Vujo&scaron;ević je bio učitelj i mentor koji je svoje igrače tjerao da čitaju klasike, uvjeren da vrhunski sportista mora biti kompletna ličnost.&nbsp;
&ldquo;Njegovi treninzi nijesu bili samo priprema za utakmicu, bili su priprema za život. Govorio je da &bdquo;sport treba da bude pravedan, jer na ovom svijetu nema dovoljno pravde&ldquo;, i u toj rečenici staje njegova su&scaron;tina&rdquo;, rekao je Bokan.
On je naglasio da posebno mjesto u Vujo&scaron;evićevoj karijeri zauzima njegova uloga u reprezentaciji Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Bio je prvi selektor reprezentacije Crne Gore. Odveo je na&scaron;u reprezentaciju na Evropsko prvenstvo 2011. godine , prvo veliko takmičenje u istoriji na&scaron;e države. To nije bio samo sportski rezultat. To je bio temelj. Temelj identiteta, samopouzdanja i vjerovanja da pripadamo evropskoj ko&scaron;arka&scaron;koj mapi.U vremenu kada je Crna Gora gradila svoje institucije, Du&scaron;ko je gradio tim. Učio igrače &scaron;ta znači nositi državni dres, &nbsp;ne kao privilegiju, već kao obavezu.&rdquo;, rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, uspostavio je standarde rada, discipline i odnosa prema reprezentaciji koji su ostali i poslije njega.&nbsp;
&ldquo;Njegov uticaj nije bio kratkoročan -bio je sistemski i trajno ugrađen u temelje crnogorske ko&scaron;arke. Nije morao da prihvati tu ulogu. Imao je ime, reputaciju i ponude. Ali je izabrao Crnu Goru &nbsp;jer je znao odakle dolazi. I zato njegovo mjesto u istoriji na&scaron;e reprezentacije nije samo važno, &nbsp;ono je neizbrisivo&rdquo;, rekao je Bokan.
On je kazao da ga je crnogorska ko&scaron;arka ga je čekala da nastavi svoj rad u SC Derbiju &nbsp;kao stručni konsultant i da nastavi razvoj mladih talenata.&nbsp;
&ldquo;Čekali smo ga da u Ko&scaron;arka&scaron;kom savezu bude član stručnog savjeta. Na njegovu i &nbsp;na na&scaron;u žalost to se nije ostvarilo. Do&scaron;le su borbe koje nijesu sportske. Godinama se suočavao sa te&scaron;kim zdravstvenim izazovima. U maju 2025. pro&scaron;ao je i transplantaciju. Borio se onako kako je živio - tiho, uporno, dostojanstveno. Bez odustajanja. Onako kako je i govorio: Borba, bre&rdquo;, rekao je Bokan.
On je naglasio da te dvije riječi danas nijesu samo sjećanje.&nbsp;
&ldquo;One su zavjet. Mi koji smo imali privilegiju da ga poznajemo, da radimo sa njim i da učimo od njega nosimo taj zavjet u sebi. &nbsp;Odmori se od duge i te&scaron;ke borbe, treneru. U ime Ko&scaron;arka&scaron;kog saveza Crne Gore i svih nas koje okuplja ljubav prema ko&scaron;arci &nbsp;- hvala ti Dule. Za znanje. Za snagu. Za sistem. Za ljude. Za nezaborav. Neka ti je vječna slava&rdquo;, zaključio je Bokan.

Bokan: Mjesto Vujoševića u istoriji naše reprezentacije nije samo važno,  ono je neizbrisivo

“NJEGOVI TRENINZI NIJESU BILI SAMO PRIPREMA ZA UTAKMICU, BILI SU PRIPREMA ZA ŽIVOT"

Tokom 2025. prirodni prira&scaron;taj je pozitivan i iznosi 512, ali je manji nego 2024. kada je iznosio 648. Lani je rođeno 6.925 živorođene djece, 3.576 ili 51,6 odsto su dječaci, a 3.349 ili 48,4 su djevojčice. Iste godine umrlo je 6.413 osove. Od tog broja 3.281 su mu&scaron;karci, a 3.132 žene.
To su podaci Uprave za statistiku (Monstat) o prirodnom kretanju stanovni&scaron;tva za 2025. godinu.
Minus u 17 op&scaron;tina
Posmatrano po regionima, najvi&scaron;e živorođenih (3.710) i umrlih (2.988) je u sredi&scaron;njem regionu. U sjevernom regionu zabilježen je negativan prirodni prira&scaron;taj i iznosi -474. Pozitivan prirodni prira&scaron;taj je evidentiran u ostala dva regiona, s tim &scaron;to je on veći u sredi&scaron;njem i iznosi 722, dok u primorskom regionu iznosi 264.
Prirodni prira&scaron;taj je pozitivan u osam, a negativan u 17 op&scaron;tina. Glavni grad je godinu zavr&scaron;io sa prira&scaron;tajem od 800 (2.331 rođenih naspram 1.531 umrlih). Odmah iza po pozitivnom trendu nalaze se Budva (+154) i Bar (+129) dok je Rožaje (+128) jedini značajan izuzetak sa pozitivnim trendom na sjeveru.
Sa 198 živorođenih i 148 umrlih, Tivat je u 2025. godini ostvario prirodni prira&scaron;taj od 50. Slične rezultate u okruženju bilježe Tuzi (+52) i Zeta (+64).
Nasuprot jugu, sjever proživljava te&scaron;ku demografsku krizu.
Najalarmantnija situacija je u Pljevljima, gdje je broj umrlih (374) vi&scaron;e nego duplo veći od broja rođenih (156), &scaron;to rezultira minusom od 218. Ni&scaron;ta bolja situacija nije ni u Bijelom Polju, koje bilježi negativan prira&scaron;taj od -107, dok Nik&scaron;ić, uprkos velikom broju rođenih (695), bilježi veću smrtnost (772) i godinu zavr&scaron;ava u minusu od 77. Najmanje djece u državi rođeno je u op&scaron;tini &Scaron;avnik &ndash; svega &scaron;estoro tokom cijele godine, dok je u istom periodu preminulo 29 građana.
Ljeto popravilo prosjek
Podaci Monstata pokazuju da je u čak tri mjeseca pro&scaron;le godine bilo vi&scaron;e umrlih nego rođenih. Početak godine bio je promjenljiv. Januar je počeo blagim minusom (-10), dok je februar donio kratkotrajan oporavak. Međutim, mart se pokazao kao najkritičniji mjesec u 2025. godini, sa rekordnim negativnim prira&scaron;tajem od -65 tom periodu. Negativan trend ponovio se i u maju, kada je ponovo zabilježen minus - od 10 osoba.
Situacija se popravila dolaskom ljeta. Najveći skok zabilježen je u julu, koji je sa 151 osobom u plusu bio demografski najuspje&scaron;niji mjesec u godini. Takv trend je nastavljen u avgustu (+104) i oktobru (+122), &scaron;to je doprinijelo da se popravi godi&scaron;nji prosjek i prirodni prira&scaron;taj u državi na kraju godine bude pozitivan.
Plus je ostvaren u septembru (+59), novembru (+44) i decembru (+32).
Pet godina demografskih turbulencija
U periodu od 2021. do 2025. godine najvi&scaron;e djece rođeno je 2021. godine i to 7.033.
Najmanje živorođene djece je u 2025. godini, 6.925. Najvi&scaron;e umrlih lica, 9. 152, bilo je u 2021. godini, a najmanje, 6.327, u 2023. godini.
Najvi&scaron;i prirodni prira&scaron;taj zabilježen je 2023. godine i iznosi 681, a najniži u 2021. godini i iznosi -2.119.
&ndash; Negativan prirodni prira&scaron;taj na nivou Crne Gore je prvi put zabilježen 2020. godine kada je iznosio -196, koja je prepoznata kao prva godina pandemije COVID-19. Tokom 2021. godine do&scaron;lo je do naglog porasta broja umrlih lica &scaron;to je prouzrokovalo i povećanje negativnog prirodnog prira&scaron;taja &ndash; navedeno je u saop&scaron;tenju Monstata.

Podgorica drži trećinu nataliteta države, bijela kuga pustoši sjever

PRIRODNI PRIRAŠTAJ POZITIVAN U OSAM, A NEGATIVAN U 17 OPŠTINA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do pretežno oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om, a ponegdje je moguć i kratkotrajan pljusak i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodnevne se na jugu očekuje dosta suvog vremena, a na sjeveru padavine.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljvog smjera.
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 15, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 13 do 24 stepena.

Danas pretežno oblačno, do 24 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Danijela Vukčević naimenovana je&nbsp; za vr&scaron;ioca dužnosti (v.d.) predsjednice Apelacionog suda, saop&scaron;teno je iz Sudskog savjeta.
Navodi se da Vukčević, koja je do sada obavljala funkciju zamjenice predsjednice Apelacionog suda, izabrana za v.d. predsjednicu do izbora novog predsjednika suda, a najduže &scaron;est mjeseci.
Na sjednici Sudskog savjeta je, kako je saop&scaron;teno, konstatovan prestanak sudijske funkcije sudiji Apelacionog suda Mirjani Popović, na lični zahtjev.
Iz Sudskog savjeta su kazali i da je na sjednici odlučeno da se za sudiju Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju, izabere Radomir Kljajević, dosada&scaron;nji sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju.
"Konstatovan je prestanak sudijske funkcije Veljku Vujoviću, sudiji Upravnog suda Crne Gore, na lični zahtjev", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Dodaje se da je donijeta odluka internih oglasa za popunjavanje po jednog slobodnog sudijskog mjesta u Osnovnom sudu u Kola&scaron;inu i Osnovnom sudu u Bijelom Polju, dobrovoljnim premje&scaron;tanjem sudije u sud iste nadležnosti i istog stepena.

Vukčević v.d. predsjednica Apelacionog suda

SAOPŠTENO IZ SUDSKOG SAVJETA

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dalo je rok od pet dana zakupcu kupali&scaron;ta na Slovenskoj plaži, kompaniji &ldquo;Imperiall Carević&rdquo; da ukloni betonske stubove koje je ukopao u plažu, te da prostor vrati u pređa&scaron;nje stanje, a ukoliko to ne učini, biće raskinut ugovor, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Podsjetimo, ekolo&scaron;ki aktivista, Aleksandar Dragićević, objavio je juče na dru&scaron;tvenim mrežama snimak i tvrdnje da je na jednoj od budvanskih plaža do&scaron;lo do nelegalnih građevinskih radova, za koje je optužio kompaniju &bdquo;Carinvest&ldquo; u vlasni&scaron;tvu Marka Bata Carevića.
Javno preduzeće je pozvalo zakupca da bez odgađanja u roku pet dana otkloni sve nepravilnosti i predmetnu lokaciju prilagodi izdatim urbanističko-tehničkim uslovima, u suprotnom, ugovor će biti jednostrano raskinut.
- Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je ponovo podnijelo zahtjev Komunalnoj inspekciji Op&scaron;tine Budva da izvr&scaron;i inspekcijski nadzor, čiji inspektor prije četiri dana nije utvrdio nepravilnosti i pored jasnih odstupanja koje je Carevićeva kompanija izvr&scaron;ila mimo izdatih Urbanističko-tehničkih uslova.
Shodno prijavama sa terena, Služba za kontrolu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je iza&scaron;la na teren i obi&scaron;la lokaciju 10F u op&scaron;tini Budva i evidentirala da se na terenu izvode radovi koji nisu u skladu sa izdatim UT uslovima od strane Javnog preduzeća za navedenu lokaciju - ističu iz JPMD.
Kako navode, Morsko dobro je korisniku lokacije 10F u op&scaron;tini Budva uputilo opomenu pred raskid ugovora kojom je dat rok od 7 dana korisniku da lokaciju prilagodi predviđenim UT uslovima, u suprotnom će ugovor biti jednostrano raskinut.
- Betonizacija kupali&scaron;ta na Slovenskoj plaži ne bi bila moguća da Op&scaron;tina Budva nije dozvolila korisniku prolaz kamiona kroz rampu - ocijenili su.
Kako zaključuju, službenici Morskog dobra danas su sačinili službenu zabilje&scaron;ku, kojom je konstatovano da je izvr&scaron;eno betoniranje mimo urbanističko-tehničkih uslova, koje je ta državna kompanija izdala, te da je budući ugostiteljski objekat veće povr&scaron;ine od dozvoljene.

Morsko dobro naredilo Careviću da ukloni beton sa Slovenske plaže

U ROKU OD PET DANA

U Crnoj Gori iz godine u godinu bilježi se zabrinjavajući broj samoubistava. Podaci Ministarstva unutra&scaron;njih poslova pokazuju da je tokom prethodne tri godine život oduzelo vi&scaron;e desetina građana. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o kompleksnom problemu, ali i da je prevencija moguća, pi&scaron;e RTV Podgorica.
U periodu od 2023. do kraja 2025. godine u Crnoj Gori zabilježena su ukupno 283 samoubistva, &scaron;to znači da je, u prosjeku, na svaka četiri dana jedan građanin sebi oduzeo život. Najveći broj slučajeva odnosi se na mu&scaron;karce &ndash; njih 220, &scaron;to čini gotovo 78 odsto ukupnog broja.
Psiholog&nbsp;Nikola Ralević&nbsp;upozorava da su uzroci suicidalnog pona&scaron;anja složeni i često vi&scaron;estruki.
&bdquo;Kada govorimo o faktorima koji utiču na povećan rizik postojanja suicidalnog pona&scaron;anja, u prvoj ruci tu mislimo da li kod osobe postoji istorija drugih mentalnih problema, u prvom tu mislim na depresivnost, dakle da li kod osobe postoji zloupotreba psihoaktivnih supstanci ili problem zavisnosti, da li je osoba bila izložena nekom traumatičnom iskustvu, da li je bila žrtva zlostavljanja ili nasilja. Takođe kod ovih osoba se javlja osjećaj bespomoćnosti ili beznadežnosti. Ove osobe su često diskriminisane ili kod ovih osoba postoji lo&scaron; socijalno ekonomski status&ldquo;, kazao je Ralević.
Nagla&scaron;ava da je ključno na vrijeme prepoznati problem, ali i razbijati predrasude koje često sprečavaju ljude da potraže pomoć.
&bdquo;Moramo da kažemo da je vrlo važno da osobe shvate i da razumiju da ljudi koji imaju problema sa suicidalnim pona&scaron;anjem ili idejama da one tu situaciju posmatraju kao bezizlaznu, ne vide niti jedno drugo rje&scaron;enje u toj situaciji. Ne treba ih karakterisati kao slabe osobe, kao kukavice jer je upravo to ono &scaron;to dovodi do stigmatizacije i onda oni ne traže pomoć&ldquo;, istakao je Ralević.
Upozorava da se određeni znaci mogu prepoznati na vrijeme, ali da često ostanu neprimijećeni ili zanemareni od strane okoline.
&bdquo;Ovaj problem je jako kompleksan i ne možemo svesti na jedan faktor, jer često i porodica osjeća krivicu i kajanje kada njihov član porodice poku&scaron;a suicid, vrlo je važno da kažemo da neki znaci koji su mogući koje možemo primjetiti jesu promjena raspoloženja, javljanje iratibilnosti ili sklonost ka rizičnom pona&scaron;anju. Osoba često može da ima neke izjave u smislu da smatra da život nije vrijedan da se osjeća beskorisno, da ne vidi smisao i svrhu svega, često se javljaju promjene u spavanju da osoba ili ima nesanicu ili spava po čitav dan&ldquo;, naveo je Ralević.
Za efikasniju prevenciju ključno je otvorenije govoriti o mentalnom zdravlju i smanjiti predrasude, kako bi ljudi na vrijeme potražili pomoć poručuju nadležni. Ističu i značaj dostupne stručne podr&scaron;ke, uključujući i linije za psiholo&scaron;ku pomoć koje bi bile dostupne 24 sata.

U Crnoj Gori godišnje skoro 100 samoubistava

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA JE RIJEČ O KOMPLEKSNOM PROBLEMU, ALI I DA JE PREVENCIJA MOGUĆA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, mjestimično ki&scaron;a uglavnom od sredine dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima duži sunčani periodi i u većini mjesta suvo.
Vjetar slab do umjeren, promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura sedam do 15, najvi&scaron;a dnevna 13 do 25 stepeni.

Danas oblačno, od sredine dana kiša