Društvo

Takozvane kandže nijesu rje&scaron;enje pokazalo se u praksi, prioritet je edukacija vozača, &scaron;to je lična stvar svakog pojedinca, neophodno je i &scaron;to manje voziti, odnosno koristiti vozila samo kad trebaju, smatra instruktorka vožnje Ljiljana Mihajlović.
Ustavnom sudu je podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti Odluke o javnim parkirali&scaron;tima koja se odnosi na blokadu vozila pomoću takozvane kandže.
Kad su uvedene takozvane kandže, kaže Mihajlović, u septembru ove godine kao mjera protiv nepropisnog parkiranja, bila je skeptična, jer je, kako kaže, ta odluka ishitreno donesena i nije rje&scaron;enje problema zbog kojeg se počela primjenjivati.&nbsp;
"Na parkinzima po meni je to kratkoročno rje&scaron;enje, mislim da je dugoročno rje&scaron;enje kažnjavati vozače, da kazna stigne na žiro račun ili prilikom registracije vozila da ima zabranu. Treba opredijeliti malo veće kazne, jer 30 eura ni&scaron;ta ne znači vozačima koji su skloni tome da ostavljaju vozila i da ne plaćaju parking, jer 2.5 &euro; nije neki iznos, pa bi trebalo svako ko želi da obezbjedi auto da plati parking mjesto&rdquo;, rekla je Mihajlović u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E,
Ukazuje i na problem previ&scaron;e vozila na malom prostoru, jer po njenom mi&scaron;ljenju ljudi previ&scaron;e koriste sopstvena vozila i kad treba i kad ne treba, sve rjeđe gradskim prevozom, taksijem ili &scaron;etnjom.
"Uzima se prostor ljudima kojima&nbsp; je možda tu potrebnije da ostave vozilo da bi zavr&scaron;ili neku svoju obavezu. Trebalo bi to&nbsp; sistemski da se rije&scaron;i problem, kultura pona&scaron;anja vozača, da ne bude da smo toliko svoji bez empatije prema ostalima. Vidimo i da parkirana vozila često zauzmu dva parking mjesta da ih ne bi neko slučajno udario, tu obično budu neka skuplja vozila, pa žele da ga za&scaron;tite i to je iz domena kulture pona&scaron;anja vozača&rdquo;, zaključila je Mihajlović.

Mihajlović: "Kandže" nijesu rješenje, problem je kultura ponašanja vozača

SMATRA INSTRUKTORKA VOŽNJE

Prema posljednjim podacima iz 2017. godine, u populaciji od 15 do 64 godine aktivno pu&scaron;i vi&scaron;e od trećine stanovni&scaron;tva, oko 35,4%. Kada je riječ o djeci i mladima, i među njima raste broj korisnika duvanskih proizvoda, kazala je u Radio-ordinaciji, u susret 11. novembru &ndash; Nacionalnom danu kontrole duvana, epidemiolo&scaron;kinja na Odjeljenju za maligne bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore mr med. nauka Vesna Beatović.
"Među &scaron;esnaestogodi&scaron;njacima je pala upotreba tradicionalnih duvanskih proizvoda sa nekih 32 do 35% u prethodnim ESPAD istraživanjima, na 25% u posljednjem iz 2024. godine. Ali, &scaron;ta se desilo? Desio se porast prevalencije pu&scaron;enja novih proizvoda. Tako da je takozvani grijani duvan ili ajkos 2019. konzumiralo 3% &scaron;esnaestogodi&scaron;njaka, a 2024. njih 17%. Nikotinske vrećice zabilježile su skok sa 2% na 19%, dok je kori&scaron;ćenje elektronskih cigareta poraslo sa 20 na 31%. Vrlo je interesantno da prednjače djevojčice", navela je dr Beatović.
Povodom Nacionalnog dana bez duvanskog dima, koji se obilježava 11. novembra, Institut za javno zdravlje Crne Gore poručuje da moramo biti svjesni posljedica pu&scaron;enja, jer je ono odgovorno za oko 50% prijevremenih smrti koje su se mogle spriječiti.
"Većina pu&scaron;ača ima kraći životni vijek, za oko 10 godina u odnosu na one koji nikada nijesu pu&scaron;ili. I barem svaki drugi pu&scaron;ač umrijeće zbog posljedica pu&scaron;enja", navodi dr Beatović.
Najveći značaj pu&scaron;enje ima kao uzrok karcinoma pluća, koji je, prema njenim riječima, najučestalija maligna bolest kod nas. Procjenjuje se da je 2022. godine oboljelo 419 osoba.
"Kod aktivnih pu&scaron;ača 20 do 25 puta je veći rizik da dobiju rak pluća u odnosu na nepu&scaron;ače, a u prosjeku, svaki sedmi pu&scaron;ač dobije taj malignitet. Znači, neće svaki pu&scaron;ač oboljeti od raka pluća, ali može dobiti neki drugi od dvadesetak vrsta raka koji su povezani sa pu&scaron;enjem, ili može dobiti moždani udar, srčani udar, neku kardiovaskularnu ili respiratornu bolest. Bitno je napomenuti da je kod pasivnih pu&scaron;ača dva puta veći rizik od karcinoma pluća u odnosu na nepu&scaron;ače koji nijesu bili izloženi duvanskom dimu", poja&scaron;njava dr Beatović.
"Doprinos pu&scaron;enja u obolijevanju iznosi oko 84%, &scaron;to znači da bi u Crnoj Gori, ukoliko elimini&scaron;emo pu&scaron;enje kao faktor rizika, mogli da elimini&scaron;emo oko 350 novih slučajeva raka pluća godi&scaron;nje", dodala je ona.
Ti podaci su, kaže, ilustrativni i jasno ukazuju na značaj po&scaron;tovanja preporuka struke.
"Jedna od najboljih životnih odluka jeste da se ne koriste ni tradicionalni, ni novi duvanski i nikotinski proizvodi. To je najbolji način da spriječite mnoge bolesti. Ako već razmi&scaron;ljate da posegnete za prvom cigaretom, imajte na umu sljedeće: brzo ćete razviti te&scaron;ku zavisnost, bićete izloženi raznim &scaron;tetnim materijama, među njima velikom broju kancerogenih, dugo ćete biti nesvjesni opasnosti, a pu&scaron;enje jako naru&scaron;ava zdravlje i kvalitet života i znatno skraćuje životni vijek", naglasila je dr Beatović.
"Ako već pu&scaron;ite, važno je da znate da nikada nije kasno da prestanete, bez obzira na to koliko dugo pu&scaron;ite i koliko ste 'težak' pu&scaron;ač. Prestanak pu&scaron;enja je moguć i očigledno veoma koristan u bilo kom životnom dobu. Smanjiće se rizik od obolijevanja ili pogor&scaron;anja već nastalih oboljenja, kao i rizik od prijevremenog umiranja, a poseban benefit imaju osobe koje ranije ostave cigarete. Recimo, prestanak pu&scaron;enja prije 40. godine života snižava ukupnu smrtnost na nivo nepu&scaron;ača već poslije tri godine", navodi ona.
"Prestanak pu&scaron;enja može pobolj&scaron;ati čak i preživljavanje nakon postavljanja dijagnoze raka. Druga preporuka glasi da održavate svoj dom i automobil bez duvanskog dima i izbjegavate zatvorene prostore u kojima drugi pu&scaron;e. Ako vi ili va&scaron;i ukućani pu&scaron;e, pobrinite se da uvijek pu&scaron;ite vani i zamolite druge da učine isto. Veoma je potcijenjen faktor rizika pasivno udisanje duvanskog dima. Naročito je &scaron;tetno za trudnice, jer često dovodi do rađanja djece sa malom porođajnom težinom, a bebe i djeca imaju veći rizik od bolesti disajnih organa. Pasivno pu&scaron;enje povezano je i sa iznenadnim smrtnim ishodima kod dojenčadi", upozorava Beatović.
"I kao treća preporuka &ndash; osim tradicionalnih cigareta, izbjegavajte i novije duvanske i nikotinske proizvode, jer njihov dugoročni učinak, nažalost, nije poznat. Zbog toga je Međunarodna agencija za istraživanje raka te nove proizvode svrstala u grupu sa visokim prioritetom za ocjenu njihovog učinka na zdravstveno stanje. Sprovode se istraživanja i kroz nekoliko godina imaćemo dobro dokumentovane dokaze o tome kakav je njihov uticaj na zdravlje", zaključila je dr Vesna Beatović.

Beatović: Značajan porast upotrebe elektronskih cigareta među šesnaestogodišnjacima, prednjače djevojčice

KORIŠĆENJE ELEKTRONSKIH CIGARETA PORASLO SA 20 NA 31 ODSTO U TOJ POPULACIJI

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za mjestimičnu pojavu slabe ki&scaron;e, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana i tokom noći u većem dijelu Crne Gore ki&scaron;ovito, a u južnim oblastima ima uslova za lokalnu pojavu pljuskova i grmljavine.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 21 stepen.

Danas oblačno, popodne kiša

DO 21 STEPEN

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je predlog Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) da se lokacija na vrhu Rumije, gdje je sredinom 2005. godine nelegalno postavljena crkva, uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
To je preduslov da Crkva Svete Trojice bude legalizovana, proizilazi iz navoda u izvje&scaron;taju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar, koji je (izvje&scaron;taj) objavljen na sajtu Ministarstva na čijem je čelu Slaven Radunović (Nova srpska demokratija).
&ldquo;Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj povr&scaron;ini (kp) 1, katastarske op&scaron;tine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte&rdquo;, navedeno je u predloženoj izmjeni prethodne verzije nacrta izmjena PUP-a, u kojoj ova lokacija nije imala tu namjenu.
Iz Ministarstva su za predloženu izmjenu odgovorili sa &ldquo;primjedba se prihvata&rdquo;, uz dopunu onoga &scaron;to sad planiraju na vrhu Rumije, gdje se nalazi crkva koja 20 godina izaziva brojne kontroverze i polemike, posebno u kontekstu njenog uticaja na etničke i vjerske odnose u Crnoj Gori.
&ldquo;Za predmetni lokalitet planirana je namjena povr&scaron;ine naselja, u okviru koje se nalaze i vjerski objekti&rdquo;, pi&scaron;e u kratkom obrazloženju Ministarstva.
PUP-ovi defini&scaron;u namjenu prostora za određenu gradnju ili za&scaron;titu, dok se naknadno detaljnim urbanističkim planovima defini&scaron;u sami objekti prema toj namjeni - povr&scaron;ina, visina, spratnost... Nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, ako su rije&scaron;eni imovinski problemi i ukoliko su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene povr&scaron;ine na vrhu Rumije za vjerski objekat, započinje se taj postupak.
Metalnu konstrukciju na Rumiju je 2005, helikopterom, dopremila vojska tada&scaron;nje zajedničke države Srbije i Crne Gore. Dio crnogorske javnosti osudio je taj čin, zahtijevajući hitno uklanjanje objekta.
Tome su se usprotivile prosrpske partije iz Crne Gore, a u za&scaron;titu tada&scaron;njeg mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohija, koji je i osve&scaron;tao crkvu, stala je i vlast iz Beograda. Mitropolija je pravdala postavljanje objekta riječima da je na vrhu Rumije nekad postojala crkvica koja je sru&scaron;ena.
Postavljanjem limenog objekta na Rumiju prekinuta je vi&scaron;evjekovna tradicija prema kojoj su vjernici svih konfesija, po&scaron;tujući kult Svetog Vladimira, jednom godi&scaron;nje iznosili krst na tu planinu kod Bara.
U međuvremenu spoljni zidovi crkve obloženi su kamenom.
Država je 2010. godine preko resornog ministarstva najavila njeno ru&scaron;enje, ali se to nije desilo.
Biv&scaron;i dugogodi&scaron;nji premijer Milo Đukanović (Demokratska partija socijalista - DPS), rekao je u oktobru 2013. da objekat na Rumiji &ldquo;dijeli sudbinu svega onoga &scaron;to je nelegalno podignuto u Crnoj Gori&rdquo;.
&ldquo;U procesu obezbjeđivaja punopravnog reda u državi, svi nelegalno podignuti objekti, bilo čemu da su namijenjeni, moraće biti ili legalizovani ili uklonjeni&rdquo;, kazao je.
Amfilohije je u junu 2020. rekao da je postavljanje crkve na Rumiji najljep&scaron;i doživljaj u njegovom životu.
&ldquo;Leti helikopter s hramom&hellip; vidi se Bar, Albanija, Skadarsko jezero, Jadransko more, Italija, sva brda&hellip;&rdquo;, kazao je Amfilohije na liturgiji u manastiru Svetog Jovana Vladimira u Zeti.
On je u oktobru 2018. u otvorenom pismu tada&scaron;njem premijeru Du&scaron;ku Markoviću (DPS) kazao da za tu lokaciju nema važećeg planskog dokumenta, ocijeniv&scaron;i da nema manjeg objekta, a &ldquo;veće priče u Crnoj Gori&rdquo;.
&ldquo;Na prostoru oko Rumije podignuto je u isto vrijeme desetine džamija (možda i bez dozvole), kao i drugih objekata, a samo je obnovljena mala crkva postala maltene međunarodno pitanje. Ono &scaron;to je važno, zapisano je i u zapisniku o inspekcijskom pregledu od 23. oktobra 2018, koji nam je upravo dostavljen, da &lsquo;za predmetnu lokaciju vrh planine Rumije nema važećeg planskog dokumenta,&rdquo; naveo je Amfilohije.
Marković je prethodno na premijerskom satu u Skup&scaron;tini ocijenio da je neprimjereno da MCP gradi vjerske objekte na &ldquo;nelegitiman i nezakonit način&rdquo;, i da sve ide u prilog tome da će &ldquo;nelegalni objekat na Rumiji&rdquo; morati da bude uklonjen, napomenuv&scaron;i da nije imao uvid u zapisnik inspekcije.

Počela legalizacija crkve na Rumiji

RADUNOVIĆEV RESOR PRIHVATIO PREDLOG MITROPOLIJE ZA IZMJENE PROSTORNOG PLANA BARA

U Crnoj Gori žene u prosjeku rađaju oko 1,76 djece tokom svog života (2023.), &scaron;to je ne&scaron;to vi&scaron;e od prosjeka EU, koji je 1,38. Podaci Eurostata pokazuju da se stopa fertiliteta u Crnoj Gori u posljednjih deset godina relativno stabilizovala: bila je 1,73 u 2013., porasla na 1,76 u 2021., dostigla 1,78 u 2022., a zatim blago opala na 1,76 u 2023. godini. Ukupna stopa fertiliteta ispod 2,1 znači da, bez migracije, broj stanovnika ne bi mogao prirodnim putem ostati konstantan.
Ipak, u poređenju sa mnogim zemljama EU, Crna Gora i dalje bilježi relativno vi&scaron;i natalitet, &scaron;to pokazuje da se porodice u Crnoj Gori i dalje ne&scaron;to če&scaron;će odlučuju na vi&scaron;e djece nego u prosjeku evropskih država. U 2023. godini ukupna stopa fertiliteta u EU iznosila je 1,38 živorođene djece po ženi.
Tokom posljednjih decenija Evropljanke generalno rađaju manje djece, a ovaj trend dijelom obja&scaron;njava usporavanje rasta stanovni&scaron;tva u EU, podaci su Eurostata.
Najče&scaron;će kori&scaron;ćeni pokazatelj fertiliteta je ukupna stopa fertiliteta (TFR): ona predstavlja prosječan broj djece koji bi se rodio jednoj ženi tokom njenog reproduktivnog perioda, pod pretpostavkom da prolazi kroz svoje godine rađanja po starosno-specifičnim stopama fertiliteta određene godine.
&ldquo;Ukupna stopa fertiliteta od oko 2,1 živorođene djece po ženi smatra se stopom zamjene generacija u razvijenim zemljama. Drugim riječima, to je prosječan broj djece po ženi potreban da bi veličina stanovni&scaron;tva ostala konstantna bez migracije. TFR ispod 1,3 često se označava kao &lsquo;najniži niski fertilitet&rsquo;. Ukupna stopa fertiliteta je uporediva između zemalja jer uzima u obzir promjene u veličini i strukturi stanovni&scaron;tva&rdquo;, pi&scaron;e na sajtu Eurostata.
Prema podacima Eurostata, u 2023. u EU je rođeno 3,67 miliona beba.
&ldquo;Ukupni stopa fertiliteta iznosila je 1,38 živorođene djece po ženi u EU u 2023. godini, krećući se od 1,06 na Malti do 1,81 u Bugarskoj. Prosečna starost žena prilikom rođenja prvog djeteta u EU u 2023. godini bila je 29,8 godina, od 26,9 u Bugarskoj do 31,8 u Italiji&rdquo;, podaci su Eurostata.

Crna Gora iznad evropskog prosjeka: Žene rađaju više djece

POKAZUJU PODACI EUROSTATA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa povremenom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana u južnim i centralnim predjelima mjestimično su moguće umjerene količine padavina, dok se u drugom dijelu dana ili tokom noći očekuje postepeni prestanak padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, tokom prijepodneva mjestimično pojačan, pretežno južni i jugoistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura &scaron;est do 18 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, do 18 stepeni

U DRUGOM DIJELU DANA ILI TOKOM NOĆI OČEKUJE POSTEPENI PRESTANAK PADAVINA

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kru&scaron;evom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini. Ističe da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića dobila informaciju da su na neki način rije&scaron;ili pitanje Gorana Jokića.
&ldquo;Ovako kaže &ndash; Vesna, učinjeli smo ne&scaron;to nekako. Rekoh, &scaron;ta znači to? A on kaže, zna&scaron; kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, za&scaron;to ste vi čekali deset mjeseci ili vi&scaron;e, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički i&scaron;lo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano&rdquo;, kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na jo&scaron; tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo &Scaron;aranović i v.d. direktora policije Lazar &Scaron;ćepanović.
&ldquo;Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je ba&scaron; bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je &Scaron;aranović rekao - bićete zadovoljniji no &scaron;to mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, &scaron;to meni oni saop&scaron;tavaju pod misterijom&hellip; Nekakva misterija je tu&rdquo;, ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i &Scaron;ćepanovića za&scaron;to se jo&scaron; Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
&ldquo;Za&scaron;to se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja jo&scaron; nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je iza&scaron;ao i da je rekao - slu&scaron;aj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica&rdquo;, kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
&ldquo;Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, &Scaron;aranović i &Scaron;ćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala op&scaron;ta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima &ndash; malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca&rdquo;, navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, nagla&scaron;ava Pejović, neće prekinuti.
&ldquo;Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli &ndash; nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipuli&scaron;u. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti &ldquo;oti&scaron;ao je u penziju&rdquo;. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razrije&scaron;en i podnio je zahtjev za penziju, na &scaron;ta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu&rdquo;, naglasila je Pejović.

Pejović:  Blokade saobraćaja nećemo prekinuti, neće nama značiti “otišao je u penziju”

" SVE SE TAKTIČKI RADILO U POLICIJI I VLADI, NEKAKVA MISTERIJA JE TU"

Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore je na sjednici održanoj 6. novembra donio odluku o razrje&scaron;enju direktora Vuka Kadića zbog, kako su naveli, grubog i svjesnog kr&scaron;enja zakona, a u vezi sa potpisivanjem ugovora sa inostranim zdravstvenim ustanovama bez saglasnosti Ministarstva zdravlja.
Radili smo po zakonu i u interesu države i građana, saop&scaron;teno je iz Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje.
Upravni odbor, ističu, radio je u izuzetno te&scaron;kim i stresnim okolnostima.
&ldquo;Umjesto saradnje, suočavali smo se sa opstrukcijama, pritiscima, prijetnjama i targetiranjem članova Upravnog odbora kako putem poslovne korespondencije tako i putem pojedinih medija. Građani treba da znaju: iza bučnih izjava i političkih optužbi stoji jednostavna istina &ndash; direktor Fonda je svjesno kr&scaron;io zakon i mora da odgovara za to&rdquo;, naveli su iz UO Fonda.
Upravni odbor, poručuju, radio je po zakonu i u interesu države i njenih građana, te su stoga za &ldquo;razrje&scaron;enje dr Kadića glasala četiri od &scaron;est prisutnih članova Upravnog odbora.&rdquo;
&ldquo;Uzdržan je bio predstavnik Sindikata, protiv je glasao član Upravnog odbora iz reda zaposlenih (blizak saradnik dr Kadića iz političkih angažmana) &ndash; dok predstavnik Unije poslodavaca nije prisustvovao jučera&scaron;njoj sjednici. Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore je zbog specifičnosti situacije, a u cilju obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja Fonda promptno donio odluku o postavljanju za v.d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje doktora stomatologije Aleksandra Ružića do imenovanja direktora u skladu sa procedurom propisanom zakonom&rdquo;, ističu iz UO Fonda.

Upravni odbor FZO: Kadić potpisivao ugovore sa inostranim ustanovama bez saglasnosti Ministarstva zdravlja

“UMJESTO SARADNJE, SUOČAVALI SMO SE SA OPSTRUKCIJAMA, PRITISCIMA, PRIJETNJAMA"

Povodom održavanja trke NLB Podgorica Millenium Run od danas do nedjelje biće privremeno obustavljen saobraćaj na vi&scaron;e lokacija u Podgorici, najavili su iz Uprave policije.
Danas:
- Most Milenijum biće zatvoren od petka 07. novembra od 19.00h do nedjelje, 09. novembra do 19.00h.
Nedjelja
- U periodu od 9:50h do 13:50h biće zatvorena ruta od mosta Milenijum, kroz podvožnjak ka Maslinama, i od Volija u Zagoriču, preko &scaron;ina, Ulicom Nikole Tesle do nastavka II Crnogorskog bataljona pa sve do Vezirovog mosta.
- U periodu od 10:10h do 14:20h - Od Vezirovog mosta Bulevarom serdara Jola Piletića, do mosta Milenijum, zatim Ulicom 13. jula, do kružnog toka kod Dan-a, Moskovskom ulicom sve do Bulevara sv. Petra Cetinjskog i od Ulice slobode do Ulice Džordža Va&scaron;ingtona;
-U periodu od 10:00h do 16:00h - Od Cetinjskog puta, preko Bulevara 21. maja do Farmaka, most kod Dahne, Ulice 8. marta, Union bridge, Bulevar revolucije, pa do Ulice Ivana Vujo&scaron;evića i dalje od Ulice Ivana Vujo&scaron;evića do Bulevara svetog Petra Cetinjskog i Ulice slobode.
- U periodu od 10:00 do 10:30 - Od Ulice kralja Nikole, Bul. Crnogorskih Serdara do Union bridge-a.
-U periodu od 10:00 do 16:00 sati tranzit iz pravca Kola&scaron;ina prema Cetinju i Baru će biti moguć preko Bulevara Vilija Branta. Takođe, tranzit iz Nik&scaron;ića ka Kola&scaron;inu biće dostupan za automobile, kamione do 3.5 tona i autobuse do 21 mjesta preko Smokovca, a dalje prema Cetinju i Baru preko Bulevara Vilija Branta. Saobraćaj preko mosta Luča, kružnog toka Oro i Kokota biće regulisan naizmjeničnim smjerovima. Prohodan je takođe i putni pravac od auto-puta Princeza Ksenija, Bul. Vilija Branta preko Starog aerodroma, ka aerodromu Golubovci i Baru i preko mosta Luča ka Cetinju.
Iz Uprave policije savjetuju građane Podgorice da u nedjelju, 09. novembra, od 9:50h do 16h koriste alternativne načine prevoza, a za hitne slučajeve, organizatori su napravili interaktivnu formu &ndash; mapu za lak&scaron;e snalaženje putnika koju možete pogledati <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.podgorica.run/saobracaj">OVDJE.</a>
&nbsp;

Zbog trke Millenium Run biće obustavljen saobraćaj na više lokacija u Podgorici

OD DANAS DO NEDJELJE

Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o dono&scaron;enju izmjena i dopuna Prostorno- urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Ustavnom sudu podnio je Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica, navodeći da je ona protivna op&scaron;toj ustavnopravnoj normi o hijerarhiji propisa.
Vlada je na jučera&scaron;njoj sjednici usvojila mi&scaron;ljenje koje će uputiti sudu da je postupak izrade plana nesporan.
Vlada je 15. avgusta, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o dono&scaron;enju izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice. Plan između ostalog sadrži sve pretpostavke za gradnju naselja na Veljem brdu.
U inicijativi Ustavnom sudu, koju potpisuje Srđan Žarić, advokat Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica, je naznačeno da Vlada nema ovla&scaron;ćenje za dono&scaron;enje odluke. Ukazuje da je odluka suprotna odredbama Ustava, Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o uređenju prostora, Zakona o objavljivanju propisa i drugih akata, kao i Zakona strate&scaron;koj procjeni uticaja na životnu sredinu.
&bdquo;Sama odluka je suprotna odredbama članova 49, 140 i 141 Zakona o uređenju prostora iz 2025. godine, &scaron;to znači da je načelno suprotna i članu 100 Ustava Crne Gore, kojim se reguli&scaron;e ustavnopravni okvir nadležnosti Vlade. Takođe, odluka je suprotna i principu vladavine prava budući da se njome naru&scaron;ava pravna sigurnost i pravni poredak, a odluka naročito dovodi u nedoumicu adresate normi. Posebno treba istaći i povredu načela lokalne samouprave iz člana 113 Ustava, a naročito principa samostalnosti lokalne samouprave iz člana 117 Ustava tim prije &scaron;to je pravo lokalne samouprave na dono&scaron;enje lokalnog planskog dokumenta izričito predviđeno važećim zakonom - zakonom iz 2025 godine&ldquo;, pi&scaron;e u Žarićevoj inicijativi.
Sa druge strane, Vlada je u mi&scaron;ljenju Ustavnom sudu navela da odluka nije suprotna Ustavu i propisima. Navode da je odredbom člana 140 Zakona o uređenju prostora propisano je da će se izrada i dono&scaron;enje planskih dokumenata započetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim Prostornog plana Crne Gore, nastaviti na način i po postupku propisanom Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.&nbsp;
Ukazuju da je članom 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, propisano da se državni i lokalni planski dokumenti predviđeni Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata mogu, do dono&scaron;enja plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati odnosno mijenjati po postupku propisanom ovim zakonom.
&bdquo;Istom odredbom propisano je da planske dokumente donosi Vlada, osim Prostornog plana Crne Gore&ldquo;, stoji u mi&scaron;ljenju.
Iz Vlade ukazuju da je postupak izrade osporenog plana započet dono&scaron;enjem Odluke o izradi Izmjena i dopuna PUP-a 2018.&nbsp;
&bdquo;Prema izričitoj odredbi člana 18 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, na koji se propis upućuje članom 140 Zakona o uređenju prostora, Vlada Crne Gore je bila nadležna za dono&scaron;enje planskih dokumenata pa, prema tome, i osporenih izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice. Ustavna je nadležnost Vlade Crne Gore da izvr&scaron;ava zakone, druge propise i op&scaron;te akte&ldquo;, pi&scaron;e u Vladinom mi&scaron;ljenju.

PUP Podgorice pred Ustavnim sudom

INICIJATIVU ZA OCJENU USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI PODNIO CENTAR ZA ZAŠTITU I PROUČAVANJE PTICA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa slabom do umjerenom povremenom ki&scaron;om u većem dijelu Crne Gore.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem jugu je moguća i lokalna pojava kratkotrajnih pljuskova i grmljavine.
Vjetar će biti uglavnom slab promjenljivog smjera, na primorju slab do umjeren Jugo.
Jutarnja temperatura četiri do 14, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 18 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom