Društvo

Nakon pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao je za "Dan" da je njihov stav da Ustavni sud treba da ocijeni da li je GKU u saglasju sa ostalim zakonima.
Inicijativu je podnio Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i ona je prije dva dana prihvaćena na sjednici Ustavnog suda.
Božović i ministarka prosvjete Anđela Jak&scaron;ić Stojanović potpisali su 23. septembra 2024.godine izmjene GKU, kojim se uvećavaju plate u prosvjeti, u skladu sa odlukom Vlade.
Božović ističe da je zarada prosvjetnih radnika obračunavana isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu, tako &scaron;to se osnovni koeficijent množi sa minulim stažom. On podsjeća da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguli&scaron;e GKU, &scaron;to je i urađeno.
&ldquo;Međutim, sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao &scaron;to ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru. Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se granskim kolektivnim ugovorima može dati vi&scaron;e prava radnicima nego &scaron;to je to propisano zakonima i da ako ne&scaron;to ne pi&scaron;e u zakonima ne znači da je i zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona&rdquo;, rekao je Božović.
U Sindikatu su ubijeđeni da će sve sudije Ustavnog suda postupati isključivo u skladu sa pravom i principima prava.
Iz Ustavnog suda je prekjuče saop&scaron;teno da su pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredaba Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, jer se osnovano postavlja pitanje njihove usagla&scaron;enosti sa Ustavom i zakonom.
&ldquo;Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom vi&scaron;e pravne snage &ndash; Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Radi preciznosti, ocijeniće se ustavnost i zakonitost čl. 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete&rdquo;, saop&scaron;teno je iz tog suda.
Kako su naglasili, Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Op&scaron;ti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon.
&ldquo;Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva i dostavljanje rje&scaron;enja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete, kako bi dali odgovore na iznijete navode, pa na osporene odredbe granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima&rdquo;, objasnili su iz Ustavnog suda.
Do kraja oktobra trebalo bi da budu zavr&scaron;eni pregovori Sindikata i ministarstava finansija i prosvjete o izmjenama GKU, na čemu si prosvjetari mjesecima insistirali, prije početka centralizovanog obračuna zarada. Zbog novog načina obračuna zarada, plate u prosvjeti umanjene su do 50 eura, jer im u zaradu nijesu u&scaron;li dodaci garantovani GKU. Novi obračun zarada prvo je prije tri mjeseca primijenjen za zaposlene u osnovnim &scaron;kolama, kada je i najavljeno da će uslijediti i za ostale nivoe obrazovanja.

Božović: Nije zabranjeno ono što ne piše u zakonima

USTAVNI SUD OCJENIVAĆE USTAVNOST GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA OBLAST PROSVJETE

Onkolo&scaron;ki pacijenti požalili su se Pobjedi da su danima bez terapije i izrazili duboku zabrinutost za tok svoga liječenja.
&ldquo;Možete li vi, po&scaron;to ja nemam mogućnosti, da pitate ministra zdravlja čemu služe odobrenja i saglasnosti njegovog ministarstva, kad onkolo&scaron;ki pacijenti ovih dana ne dobijaju svoju terapiju, jer ministarstvo nije izmirilo obaveze prema Montefarmu&rdquo;, navedeno je u pismu koje je dobila redakcija Pobjede.
Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koja je postavio ovaj pacijent. Redakcija je tražila poja&scaron;njenje situacije: koliko se novca duguje i kome, kako je do&scaron;lo do toga da građani, koji su među najtežim pacijentima, ostanu bez važnih terapija, te da li je u pitanju nedostatak novca u FZO-u ili ne&scaron;to drugo.
Dok resor kojim upravlja ministar dr Vojislav &Scaron;imun ćuti, iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) stigli su odgovori koji ne ulivaju optimizam &ndash; ne samo oboljelima od raka, već ni ostalim građanima sa zdravstvenim problemima.
Iz Fonda su Pobjedi kazali da je budžet FZO-a određen Odlukom Skup&scaron;tine Crne Gore i da su iz tih sredstava nabavljane terapije, ljekovi, medicinski potro&scaron;ni materijal i pomagala, neophodni za liječenje građana.
&ldquo;Nažalost, opredijeljena sredstva nijesu bila dovoljna za zadovoljenje svih potreba za liječenje građana Crne Gore&rdquo;, istakli su iz FZO-a.
Nakon &scaron;to je Pobjeda prije dva dana pitala Ministarstvo zdravlja, FZO i Montefarm o problemu, juče je nezvanično rečeno da su ljekovi nabavljeni i da se do kraja godine ne očekuju nikakvi prekidi.
Iz Fonda su dodali da uredno izmiruju sve obaveze prema ZUA Montefarm i da trenutno ne postoje dospjele, a neizmirene obaveze prema toj ustanovi.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio iznos od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona. Direktor FZO-a dr Vuk Kadić upozorio je u septembru da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, te da očekuje da će potro&scaron;nja biti između 490 miliona i pola milijarde eura.
Vi&scaron;e pacijenata i ljekara KCCG potvrdilo je Pobjedi informaciju da terapija nema i da je u pitanju kvota koju je Ministarstvo finansija odredilo Fondu, a koja je prema&scaron;ena.
Pobjeda, kao i drugi mediji, često izvje&scaron;tava o nesta&scaron;ici ljekova, posebno onih za onkolo&scaron;ke pacijente. U posljednje dvije godine vi&scaron;e puta je pisano da fali preko deset ljekova i da su pacijenti vraćani sa Onkolo&scaron;ke klinike bez terapije.
Nije bilo ljekova &bdquo;keytrude&ldquo;, &bdquo;phesgo&ldquo;, &bdquo;bevacizumaba&ldquo;, &bdquo;nivolumaba&ldquo;, &bdquo;alvelumaba&ldquo;, &bdquo;cetuximaba&ldquo;, kao ni pojedinih citostatika, a neke terapije su stizale u manjim količinama.
Nesta&scaron;ice ljekova i terapija za onkolo&scaron;ke pacijente de&scaron;avaju se često, o čemu je Pobjeda pisala vi&scaron;e puta tokom pro&scaron;le godine. Osim brige za zdravlje i liječenje, onkolo&scaron;ki pacijenti su nerijetko bili primorani da ljekove kupuju u privatnim apotekama ili da čekaju na poziv, pla&scaron;eći se da bi preskočena terapija mogla pogor&scaron;ati njihovo stanje.
Problemi sa nabavkom nijesu uvijek rezultat nedostatka novca &ndash; ponekad dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek zbog problema u proizvodnji. U takvim situacijama dolazi do zastoja u isporuci ugovorenih količina, &scaron;to rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Montefarm, kao državna apotekarska ustanova, ima veoma ograničena ovla&scaron;ćenja. Za razliku od privatnih distributera, ona ne može direktno kupiti lijek i uvesti ga, već mora po&scaron;tovati Zakon o javnim nabavkama i raspisivati tender za svaki lijek ili medicinsko sredstvo. Te procedure produžavaju vrijeme nabavke, a na tendere se mogu javiti samo ovla&scaron;ćeni dobavljači. Ukoliko dobavljač nema određeni lijek, Montefarm ga ne može ni dobiti.
Vlada je juče objavila da je usvojila informaciju u kojoj je navedeno da se FZO obratio Ministarstvu zdravlja zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala ZUACG Montefarm.

Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih

LJEKOVA NEMA JER SE PROBIJAJU MJESEČNE „KVOTE“ KOJE JE PROPISALO MINISTARSTVO FINANSIJA

Goran Mugo&scaron;a, poljoprivredni proizvođač iz podgoričkog naselja Donja Gorica, mlijeko neće prosipati &ndash; radije će ga, kaže, pokloniti.
&ldquo;Ko god hoće, neka dođe na farmu, pet litara, deset litara, punoga srca, neka dođe sa bidonom, ja ću mu napuniti, neka nosi, ali ga prosipati neću. Jer mislim da je to grehota. Ja se mučim, radim ovdje, praktično sam 24 sata na farmi &ndash; ja sam i veterinar, i radnik, i muzač&rdquo;, kazao je Mugo&scaron;a za Boje jutra na Televiziji Vijesti.
Na svojoj porodičnoj farmi ima oko 40 grla stoke sa podmlatkom, a mljekara sa kojom sarađuje najavila je obustavu otkupa mlijeka od sjutra.
&ldquo;Iznenađeni smo pozivom direktora mljekare &ndash; juče nas je pozvao i rekao da jo&scaron; dva dana može da otkupi mlijeko jer mu je puna komora. Mi ne znamo &scaron;ta radimo. Znači, ja sam zatečen, ne mogu da razmislim, ne mogu da nađem sistem, &scaron;ta da radim&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Dnevno proizvede i do 350 litara domaćeg crnogorskog mlijeka, a kao dugoročno rje&scaron;enje ne vidi predlog Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede da trgovinski lanci otkupe mlijeko.
&ldquo;Nije rje&scaron;enje da ga mi rije&scaron;imo tri dana, četiri dana, taj vi&scaron;ak, nego je rje&scaron;enje dugoročno da se to zavr&scaron;i, da kažemo da smo zavr&scaron;ili, da nemamo problem. Jer ovo su svakodnevni stresovi. Ja mislim da trgovinski lanci to ne mogu da rije&scaron;e.
Ne mogu na&scaron;e sirovo mlijeko da otkupe, jer oni nemaju gdje s njim. Znači, mora da se preradi pa onda da ga otkupe. Ali oni ga ne otkupljuju, nego kupuju uvozno. I uvozno imate na rafovima, a na&scaron;e domaće nema. Kako može da bude fre&scaron;kije i bolje ono iz uvoza nego na&scaron;e? Ne može biti jasno. Ali na&scaron; narod kupuje to uvozno zato &scaron;to je jeftinije. Treba staviti domaće jednu cijenu, a ono &scaron;to je uvozno &ndash; skuplje&rdquo;, obja&scaron;njava Mugo&scaron;a.
Pored problema s otkupom, Mugo&scaron;a ukazuje i na ličnu cijenu bavljenja poljoprivredom. Iza svakog litra mlijeka, kaže, stoje godine rada, ogromna ulaganja i stres koji, priznaje, te&scaron;ko podnosi.
&ldquo;Ovim poslom ne možete da se bavite danas, pa sjutra da se ne bavite. Ovaj posao se radi godinama, godinama ulažemo. Ja sam, na primjer, uložio 300.000 eura u mehanizaciju, podigao sam kredit od 100.000, zavr&scaron;io, stavio kuću na hipoteku, stavio imanje na hipoteku. Ne znam da li to mogu ja da izdržim na duži period, da budem normalan, da ostanem psihički stabilan, da se ne razbolim zbog takvih stvari&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Goran Mugoša neće da prosipa mlijeko, pokloniće ga: Ko god hoće, neka dođe na farmu…

POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČ IZ PODGORIČKOG NASELJA DONJA GORICA

Nekada&scaron;nji direktor FZO Sead Čirgić poručuje da je potrebno &scaron;to prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako ka&scaron;njenje u reakciji, kako nagla&scaron;ava, ugroziće pravo na zdravstvenu za&scaron;titu onih koji su za isti najvi&scaron;e vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
&ldquo;Izjavu gospodina Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije &scaron;to je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić već najavio neophodnost dono&scaron;enja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, &scaron;to upućuje do kada će sistem imati novca&rdquo;, ocjenjuje za Antenu M nekada&scaron;nji direktor FZO Sead Čirgić.
Podsjetimo, tokom skup&scaron;tinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno poja&scaron;njavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
&ldquo;Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovje&scaron;taje problema u zdravstvenom sistemu. Ono &scaron;to se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potro&scaron;nje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema zavr&scaron;nom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura&rdquo;, smatra sagovornik Antene M.
Svako ka&scaron;njenje u reakciji, kako nagla&scaron;ava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu za&scaron;titu onih koji su za isti najvi&scaron;e vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
&ldquo;Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je jo&scaron; jedan test brige države za svoje građane. I umjesto &scaron;to se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi&rdquo;, poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saop&scaron;tio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je poku&scaron;ala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog poja&scaron;njenja zabrinjavajućih podataka, ali smo za komentar ostali uskraćeni.Odgovoreno je kako nijesu u mogućnosti da izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura

"OVO JE JOŠ JEDAN TEST BRIGE DRŽAVE ZA SVOJE GRAĐANE"

Pet pacijenata zatražilo je od Fonda za zdravstveno osiguranje da im refundiraju tro&scaron;kove koji se tiču transplantacije bubrega u Bjelorusiji, ali su odbijeni. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje kazali su Pobjedi da se ti zahtjevi za refundaciju tro&scaron;kova odbijaju na osnovu - izvje&scaron;taja konzilijuma nefrologa.
Pacijenti su obavili transplantacije u Bjelorusiji prije nego &scaron;to je država uspostavila saradnju sa tamo&scaron;njom klinikom. Ugovor o saradnji potpisan je pro&scaron;le godine, kada je pacijentima omogućeno da operacije budu besplatne.
Tri pacijenta su tražila refundaciju tro&scaron;kova za obradu, odnosno proces pripreme prije operacije koju su obavili u Minsku, a dva pacijenta zahtjevala su refundaciju za transplantaciju koja je obavljena u Gomelju.
- Kada je u pitanju obrada, to je iznos od oko 6.900 eura, a sama transplantacija oko 60.000 eura &ndash; kažu iz Fonda.
Na pitanje da li Fond refundira tro&scaron;kove za transplantaciju bubrega pacijentima u nekim drugim zemljama koje obave o svom tro&scaron;ku, odgovaraju da to ne čine.
- Ne, upravo iz razloga &scaron;to se Konzilijum nefrologa izja&scaron;njava da nije u pitanju hitna procedura, već je transplantacija elektivna procedura liječenja, a osiguranici koji se obraćaju za refundaciju isto sprovode suprotno propisanoj proceduri upućivanja na liječenje van Crne Gore (bez pribavljenog izvje&scaron;taja Konzilijuma nefrologa i Konzilijuma za upućivanje na liječenje van Crne Gore, kao i odluke nadležne Komisije Fonda) &ndash; ističu iz Fonda.
Upozorenje
Nedavno je Ustavni sud Crne Gore usvojio ustavnu žalbu jednog građanina S. Č. i utvrdio da su mu Upravni i Vrhovni sud povrijedili pravo na život, jer nijesu adekvatno razmotrili njegov zahtjev za refundaciju tro&scaron;kova transplantacije jetre koje je sam snosio.
Ustavni sud je u ovom slučaju ukinuo odluku Vrhovnog suda iz 2022. godine i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
S. Č. je od 2012. do 2015. godine liječen u Kliničkom centru Crne Gore zbog ciroze jetre sa pratećim oboljenjima, nakon čega su iz KBC Rebro &ndash; Zagreb odbili da urade transplantaciju jetre od njegove sestre, navodeći da bi bila previ&scaron;e rizična. Pacijent je nakon toga samoinicijativno, u posljednjem stadijumu bolesti, oti&scaron;ao u Tursku gdje mu je uspje&scaron;no transplantirana jetra, a tro&scaron;kovi liječenja su iznosili nepunih 70.000 eura.
Pacijent je od nadležnih tražio da mu refundiraju dio sredstava koje je platio za liječenje, odnosno onoliko koliko bi transplantacija ko&scaron;tala da je urađena u nekoj bolnici koja ima zaključen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja, a potom i Upravni i Vrhovni sud, odbili su zahtjev za refundaciju tro&scaron;kova liječenja kao neosnovan. Naveli su da se nije radilo o hitnom slučaju, da nije pribavio izvje&scaron;taj Konzilijuma ljekara KCCG-a i da nije upućen preko Komisije Fonda zdravstva na liječenje u inostranstvo, već je po sopstvenom izboru obavio liječenje u Turskoj.
Kritika
Irena Čabarkapa iz NVO ,,Hrabro u novi život&ldquo;, organizacije koja se bori za prava ovih pacijenata, kaže Pobjedi da odluka Ustavnog suda pokazuje da je pravda spora, ali dostižna i daje vjeru pacijentima da ih država ipak razumije. Ona ističe da su pacijenti spa&scaron;avajući živote prodavali nekretnine i podizali kredite koje i dalje vraćaju.
- Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prethodnih mjeseci redom odbija da refundira tro&scaron;kove transplantacije bubrega u Bjelorusiji pacijentima koji su je uradili prije uspostavljanja saradnje sa Bjelorusijom u avgustu 2024. godine &ndash; navela je ona.
Čabarkapa podsjeća da je saradnja sa Bjelorusijom u pogledu transplantacije bubrega uspostavljena na osnovu člana 8 stav 2 Pravilnika o načinu i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje van Crne Gore, koji je bio važeći, kroz nekolike verzije pravilnika, najmanje osam godina prije njegove pune primjene.
- Dakle, svi pacijenti koji su u tom roku obavili transplantaciju bubrega u Bjelorusiji istu su morali sami platiti jer, prvo, Ministarstvo zdravlja nije davalo zeleno svjetlo Kliničkom centru Crne Gore, zatim konzilijumi nefrologa Kliničkog centra Crne Gore nijesu davali pozitivna mi&scaron;ljenja o potrebi upućivanja na transplantaciju bubrega van Crne Gore, i u krajnjem, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je odbijao, a i sada odbija da im nadoknadi te tro&scaron;kove &ndash; rekla je ona.
Kako Crna Gora nema razvijen sistem doniranja organa i kako ni na jedan drugi način nije mogla da obezbijedi izlječenje pacijenta u svom zdravstvenom sistemu, ista je bila dužna da uputi pacijenta u inostranstvo gdje svoj problem može da rije&scaron;i, poručuje Čabarkapa.
- Postojao je i navedeni pravni osnov u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji se nije primjenjivao godinama, iz kog razloga mnogi pacijenti, prikupljajući novac, transplantaciju nijesu ni dočekali, među kojima su i mladi ljudi &ndash; navela je Čabarkapa.
Kadaverične transplantacije su omogućene u Bjelorusiji, a transplantacije od srodnog donora se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore i klinikama u Turskoj sa kojima država ima potpisan ugovor.
Država je od pro&scaron;le godine omogućila pacijentima da obavljaju transplantacije u Bjelorusiji, a nakon &scaron;to su organizovali proteste i zaprijetili da će prekinuti terapiju, odnosno dijalizu ukoliko im donosioci odluka ne omoguće operacije koje spa&scaron;avaju njihove živote.
U klinici u Minsku, u Bjelorusiji, uspje&scaron;no je obavljeno devet transplantacija bubrega crnogorskih pacijenata. Nažalost, kako je saop&scaron;teno nedavno, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga.

FZO odbio refundaciju troškova za transplantaciju bubrega pet pacijenata jer nije hitna procedura

"ZAHTJEVI ODBIJENI NA OSNOVU IZVJEŠTAJA KONZILIJUMA NEFROLOGA"

U Crnoj Gori prijepodne će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena, a u drugom dijelu dana ili tokom noći očekuje se jače naoblačenje.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru na sjeveru u nižim predjelima mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Ki&scaron;a je u južnim predjelima mogućaje već krajem dana, a tokom noći i u većini ostalih predjela.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus jedan do 12, najvi&scaron;a dnevna od 12 do 24 stepena.

Promjenljivo, krajem dana moguća kiša

DO 24 STEPENA

Novi Zakon o visokom obrazovanju omogućiće mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe trži&scaron;ta rada, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je danas o parlamentu, obrazlažući Predlog zakona, kazala da su novim modelom omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&bdquo;Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama trži&scaron;ta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, na taj način omogućiće se ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima samih oblasti.&nbsp;
&bdquo;Zatečeni studenti, oni su koji upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da uzmu diplomu specijalističkih studija&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je kazala da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju &scaron;kolarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju &scaron;kolarinu ni na privatnim fakultetima.
Jak&scaron;ić Stojanović je navela da će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno.
Ona je, govoreći o Pravilniku o upisu, kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) prvi put raditi taj dokument.
&bdquo;To će biti krovni dokument i jedan od vi&scaron;e pravilnika koje će MPNI morati da uradi nakon usvajanja zakona. Osim Pravilnika o upisu, neophodno je izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.&nbsp;
Ona je rekla da je važno da u sve to budu uključeni studenti, jer će, kako je navela, oni najbolje identifikovati izazove sa kojima se suočavaju.&nbsp;
Jak&scaron;ić Stojanović je kazala da se odsad izbor u zvanje neće vi&scaron;e vr&scaron;iti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima.
&bdquo;Da bismo rije&scaron;ili problem sa potencijalno spornim izborima u zvanje, Savjetu za visoko obrazovanje smo omogućili da daje pojedinačna mi&scaron;ljenja o akademskim zvanjima koja su stečena u inostaranstvu&ldquo;, dodala je Jak&scaron;ić Stojanović.&nbsp;
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević izdvojio je kao značajno to &scaron;to će studenti koji budu upisivali fakultete opet moći da dobiju diplomu nakon četiri godine.
&bdquo;Trži&scaron;te i dalje vidi kao glavnu diplomu onu koja je dobijena nakon četiri godine, to je tradicija i mi smo tome morali da se prilagodimo. Ovaj zakon vidim kao model da pku&scaron;amo da ispravimo sve ono &scaron;to smo vidjeli da ne funkcioni&scaron;e u pro&scaron;lom zakonu. Omogućavamo da studenti dobiju i nakon tri i nakon četiri godine&ldquo;, kazao je Uro&scaron;ević.
On je pohvalio i to &scaron;to će profesori koji budu birani u akademska zvanja dobijati ugovor na neodređeno.
Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović problematizovala je izbor rektora prema predlogu zakona, navodeći da su dva pro&scaron;la modela pokazala određene manjkavosti.
&bdquo;Smatramo da akademija treba da ima vi&scaron;e samostalnosti, da li ste razmi&scaron;ljali o nekom alternativnom modelu&ldquo;, upitala je Bojanić Lalović.
Jak&scaron;ić Stojanović je rekla da je za izbor rektora postojalo puno mogućnosti i da su članovi radne grupe razmatrali puno opcija i do&scaron;li do rje&scaron;enja predloženih u zakonu.&nbsp;
&bdquo;Rektora bira Upravni odbor, na predlog Senata. Član Senata ne može biti član Upravnog odbora, polovinu čine redovni profesori, tako da smo računali da je na taj način cijeli proces li&scaron;en političkih ili bilo kakvih drugih uticaja&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona smatra da će predloženo rje&scaron;enje dati zadovoljavajuće rezultate i da ne podrazumijeva neke komplikovane procedure.
Poslanica Nove srpske demokratije Milica Rondović ocijenila je da izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak obrazovnih politika i da su te izmjene "na dobro svih studenata".
Ona je navela da su ključni nedostaci obrazovnog sistema preopterećenost teorijom i nedostatak prakse.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović upitala je da li fleksibilni model znači da će svaka jedinica moći da primjenjuje različiti model &scaron;to, kako je navela, dovodi do neujednačenih standarda u okviru Univerziteta.
&bdquo;Da li ti standardi otežavaju mobilnost i priznavanje položenih ispita, da li fleksibilni model studiranja otvara prostor za neujednačen kvalitet i odgovornost? Ako nemamo jedinstvene kriterijume, nema garancije jednakog kvaliteta nastave&ldquo;, kazala je Popović.
Jak&scaron;ić Stojanović je rekla da fleskibilnost ima mnoge benifte &bdquo;i sigurno ćemo se suočiti sa mnogim izazovima&ldquo;.
&bdquo;Zato je važno da se po&scaron;tuju ovi standardi kada je u pitanju proces akreditacije i reakreditacije, a sve će proći kroz vi&scaron;e različitih filtera&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Prema njenim riječima, to &scaron;to ustanove na osnovu potreba trži&scaron;ta rada mogu da odluče da idu na model 3+1+1 ili 3+2, ne znači da će moći da postupaju mimo smjernica i da neće moći da zadovolje standarde.
Poslanici će se o Predlogu zakona o visokom obrazovanju izjasniti naknadno.&nbsp;

Jakšić Stojanović: Novi zakon o visokom obrazovanju omogućiće fleksibilniji model studija

OMOGUĆENE  SU PONOVO OSNOVNE STUDIJE OD 180 KREDITA

Na danas održanom hitnom sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V) sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara razmatrana je mogućnost prevazilaženja nastale situacije i normalizacija procesa otkupa i prodaje mlijeka, saop&scaron;teno je iz resora ministra Vladimira Jokovića.
"Kako je dogovoreno, u toku dana će menadžment Ministarstva pozvati tgovačke lance da u skladu sa svojim mogućnostima stvore prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova. Takođe, kontaktiraće i velike prerađivače iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa upitom za otkup na&scaron;ih mliječnih proizvoda", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju MP&Scaron;V.
Kako dalje navode, prema priječima prerađivača i kooperanata, najkritičnije su zalihe jogurta, fermentisanih proizvoda i sireva.
Kako ističu, u narednim danima biće vi&scaron;ka zaliha oko 80 tona mlijeka.
Zatražen je hitan sastanak sa ministrom Vladimirom Jokovićem, ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljo&scaron;ajem i premijerom Milojkom Spajićem.
"Nakon prevazilaženja trenutne krize sa vi&scaron;kom zaliha, dogovoreno je da će aktuelni menadžment, u saradnji sa drugim Vladinim resorima, poku&scaron;ati da pronađu dugoročnije rje&scaron;enje.
Kako je dogovoreno, mljekari će ostati u konstantnom kontaktu sa Ministarstvom dok se ne rije&scaron;i nastala situacija", saop&scaron;teno je iz iz resornog Ministastva
Sastanku su ispred Ministarstva prisustvovali državni sekretar Krsto Rađenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i načelnik službe za inspekcijske poslove u Direktoratu za poljoprivredu Ranko Bogavac.

Ministarstvo će tražiti od trgovačkih lanaca hitan otkup: Narednih dana oko 80 tona mlijeka biće viška

"NAJKRITIČNIJE SU ZALIHE JOGURTA, FERMENTISANIH PROIZVODA I SIREVA"

Agencija za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) odobrila je izdavanje sertifikata o akreditaciji doktorskog akademskog studijskog programa "Arhitektura i urbanizam" na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici Univerziteta Crne Gore.
"Studijskim programom, u trajanju od tri godine (&scaron;est semestara), obima 180 ECTS kredita, omogućen i najvi&scaron;i stepen obrazovanja iz oblasti arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta crne Gore",navedeno je u saop&scaron;tenu Univerziteta Crne Gore.
Otvaranje doktorskih studija, kako ističu, predstavlja snažan podsticaj unapređenju istraživačke izvrsnosti u oblastima arhitekture i urbanizma u Crnoj Gori.
"Razvijen je na platformi dostizanja prepoznatljivosti u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja i Evropskog istraživačkog prostora", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Akreditovan akademski doktorski studijski program "Arhitektura i urbanizam"

SAOPŠTENO SA UNIVERZITETA CRNA GORA

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono &scaron;to su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentari&scaron;ući vi&scaron;ednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron; koji su stigli pred poslanike Skup&scaron;tine Crne Gore.
Zbog toga je, kako ističe, u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
PRIJEDLOZI
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njego&scaron;, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguli&scaron;e odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon &scaron;to su u skup&scaron;tinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron;, usvojenog 2011. godine, ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza.
Poslanici PES-a Gordan Stojović i Milo&scaron;a Pižurice poku&scaron;ali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživ&scaron;i da se pojam &bdquo;nasilna&ldquo; izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njego&scaron;. To pravdaju potrebom da se &bdquo;smire strasti i pronađu novi kompromisi&ldquo;, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/princ-nikola-ime-dinastije-petrovic-njegos-treba-da-ujedinjuje-crnu-goru-a-ne-da-dijeli-14-10-2025-13-01-31">Princ Nikola: Ime dinastije Petrović Njego&scaron; treba da ujedinjuje Crnu Goru, a ne da dijeli</a>
ČINJENICE
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogre&scaron;nim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma &ndash; istakao je on.
Takođe smatra smije&scaron;nim iznijete teze da se radi o jezičkim usagla&scaron;avanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njego&scaron;.
- Princ Nikola je kazao da je termin &bdquo;nasilna aneksija&ldquo; jo&scaron; 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podr&scaron;ku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno za&scaron;to je princ pristao na brisanje stava o &bdquo;nasilnoj aneksiji&ldquo;, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu &ndash; ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da &bdquo;razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju&ldquo;, jer je to &bdquo;obaveza ove države prema njima&ldquo;.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskogrevizionizma. Kao &scaron;to sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono &scaron;to su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine &ndash; zaključio je Prekić za Pobjedu.
Predviđene izmjene
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njego&scaron; donesen je 12. jula 2011. godine &bdquo;radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njego&scaron;, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da &bdquo;tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po mu&scaron;koj liniji i njihove supruge&ldquo;, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njego&scaron;.
Takođe, ovla&scaron;ćenjem od strane predsjednika države, Skup&scaron;tine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njego&scaron; predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok &bdquo;predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore&ldquo;.
Potomcima se daje na kori&scaron;ćenje kuća kralja Nikole u Njegu&scaron;ima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo kori&scaron;ćenja prvog sprata Dvorca na Kru&scaron;evcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godi&scaron;nja apanaža od 100.000 eura, počev&scaron;i od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kru&scaron;evcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemlji&scaron;tem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasni&scaron;tvo.
&nbsp;

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina ,,nasilna aneksija“

"NEMA TOG ZAKONA KOJI ĆE PROMIJENITI ONO ŠTO SU NAUČNO UTVRĐENE ČINJENICE"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, a povremeno će padati kisa.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vi&scaron;e padavina očekuje se u južnim, nego u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju povremeno jak, pretežno istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura četiri do 15, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom