Društvo

Sindikat prosvjete Crne Gore pozvao je Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa države da spriječi &scaron;tetu po budžet, koja bi mogla nastati ukoliko se julske zarade isplate mimo važećeg Granskog kolektivnog ugovora (GKU), čime će se od prvog avgusta stvoriti uslovi za masovne tužbe od strane nastavnika.
Oni su uputili otvoreno pismo Za&scaron;titnici Bojani Ćirović, povodom, kako kažu, skandalozne inicijative Ustavnom sudu od tog državnog organa za ocjenu ustavnosti članova GKU, bez dijaloga sa Sindikatom, koji je potpisnik ugovora i koji se danima nudio da kroz razgovor dođu do rje&scaron;enja prihvatljivog za sve.
&ndash; Zbog svega navedenog, pozivamo Vas da hitno, u skladu s članom 55 Zakona o državnoj imovini, inicirate razgovor sa Sindikatom prosvjete u cilju rje&scaron;avanja otvorenog pitanja primjene normi GKU i da upozorite nosioce izvr&scaron;ne vlasti da ne isplaćuju zarade na osnovu modela koji je u suprotnosti s važećim GKU, jer time stvaraju uslove za masovne tužbe i ozbiljnu finansijsku &scaron;tetu po budžet. Uvjereni smo da ćete, u okviru svoje ustavne i zakonske uloge, prepoznati ozbiljnost situacije i reagovati u cilju za&scaron;tite imovinsko-pravnih interesa države, a time i dostojanstva zaposlenih u obrazovanju &ndash; navodi se u pismu Ćirović.
Sindikat zastupa interese vi&scaron;e od 9.000 zaposlenih u obrazovanju, a kako su vi&scaron;e puta saop&scaron;tili, većina će dobiti umanjene zarade jer novi softver prilikom obračuna ne prepoznaje dodatke garantovane GKU. Ministarstvo finansija je najavilo da će novi obračun uslijediti po fazama, prvo u osnovnim &scaron;kolama.
Nastavnici traže pomoć od poslanika
&ndash; Ukoliko se zarade za jul (s isplatom 1. avgusta) isplate po osnovu obračuna koji nije u skladu s važećim GKU, stvoriće se pravni osnov za pokretanje pojedinačnih i kolektivnih tužbi od zaposlenih. Ove tužbe će uključivati zahtjeve za obračun razlike u zaradama, zatezne kamate i naknade tro&scaron;kova parničnog postupka. Očigledno je da će ishod u ovim sporovima biti na &scaron;tetu države, &scaron;to će proizvesti vi&scaron;emilionske obaveze iz budžeta &ndash; upozoravaju iz prosvjetnog sindikata.
Oni kažu da se Ćirovićevoj obraćaju kao rukovodiocu državnog organa koji, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, ima zakonsku nadležnost da &scaron;titi imovinsko-pravne interese države i postupa s dužnom pažnjom u cilju izbjegavanja pravne i budžetske &scaron;tete.
Sindikat prosvjete izražava ozbiljnu zabrinutost povodom odluke Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore da jednostrano suspenduju primjenu člana 22 GKU, na osnovu kog se isplaćuju zarade za zaposlene u prosvjeti.
&ndash; Podsjećamo da je GKU važeći pravni akt, zaključen u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom. Njegovo ignorisanje od strane izvr&scaron;ne vlasti, bez prethodnog pregovora sa sindikatom i bez sudske odluke, nije samo protivpravno, već predstavlja i visok rizik za budžet države. Podsjećamo Vas da GKU ima pravnu snagu ugovora i obavezuje ugovorne strane da ga primjenjuju sve dok ga same ne izmijene. Vlada se obavezala da će ga primjenjivati. Njegova jednostrana neprimjena, praćena istovremenim osporavanjem pred Ustavnim sudom, nije samo formalno-pravno problematična, već predstavlja napad na princip zakonitosti i na pravnu kulturu u kojoj država treba da bude uzor po&scaron;tovanja ugovorenih obaveza &ndash; kažu iz Sindikata.
Iz Sindikata ističu da su dodatno zabrinuti povodom činjenice da je Ćirović kao Za&scaron;titnik podnijela inicijativu sudu bez prethodnog dijaloga sa Sindikatom, iako je takvu mogućnost imala u skladu sa članom 55 Zakona o državnoj imovini.

Prosvjetari najavili masovne tužbe

UKOLIKO SE ZARADE ZA JUL ISPLATE PO OSNOVU OBRAČUNA KOJI NIJE U SKLADU S VAŽEĆIM GKU

&Scaron;irom svijeta, danas, 1. avgusta, obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka pluća, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka u svijetu.
Rak pluća je jedan od najče&scaron;ćih i najsmrtonosnijih oblika raka u svijetu, sa oko 2,5 miliona novih slučajeva godi&scaron;nje, a među glavnim uzrocima se izdvajaju pu&scaron;enje, zagađenje vazduha i pasivno pu&scaron;enje.
To su podaci iz baze GLOBOCAN, koju objavljuje Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), &scaron;to je specijalizovana agencija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO).
Prema ranijim podacima Crnogorskog dru&scaron;tva za borbu protiv raka (CDPR), u Crnoj Gori oko 4.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih blizu 2.000, nažalost, izgubi borbu sa ovom opakom bole&scaron;ću, upozorili su iz Crnogorskog dru&scaron;tva za borbu protiv raka (CDPR).
Iz ove nevladine organizacije ranije su saop&scaron;tili da najče&scaron;će vrste raka kod mu&scaron;karaca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najče&scaron;ći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća. Poručuju da je prevencija i rano otkrivanje najuspje&scaron;nije oružje protiv raka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godi&scaron;nje se zabilježi preko 20 miliona novih slučajeva raka, dok od ove bolesti umre vi&scaron;e od 10 miliona ljudi. Rak pluća je i dalje najsmrtonosniji, odgovoran za oko 1,8 miliona smrti godi&scaron;nje.
Najče&scaron;ći oblici raka u svijetu su rak pluća, rak dojke, kolorektalni rak (debelog crijeva), rak prostate i rak jetre. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godi&scaron;nje se zabilježi preko 20 miliona novih slučajeva raka, dok od ove bolesti umre vi&scaron;e od 10 miliona ljudi.
Rak pluća je i dalje najsmrtonosniji, odgovoran za oko 1,8 miliona smrti godi&scaron;nje. Kod žena je najzastupljeniji rak dojke, dok je kod mu&scaron;karaca najče&scaron;ći rak prostate. U porastu su i slučajevi raka grlića materice, iako se on može efikasno spriječiti HPV vakcinom i redovnim pregledima.
Svjetski dan ima za cilj da podigne svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Pu&scaron;enje predstavlja ključni faktor rizika, zbog čega je neophodno smanjiti broj pu&scaron;ača i pružiti podr&scaron;ku onima koji žele da prestanu. Pored toga, redovni skrining programi mogu znatno povećati &scaron;anse za uspje&scaron;no liječenje.
Danas, mnoge organizacije i stručnjaci &scaron;irom svijeta provode različite aktivnosti, uključujući besplatne preglede i edukativne radionice, kako bi informisali i pomogli zajednici.
Svjetski dan borbe protiv raka pluća prvi put je obilježen 2018.&nbsp;

Svjetski dan borbe protiv raka pluća: Prevencija ključna

JEDAN OD NAJČEŠĆIH I NAJSMRTONOSNIJIH OBLIKA KANCERA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru u jutarnjim satima po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura osam do 23, a najvi&scaron;a dnevna od 21 do 33 stepena.

Danas pretežno sunčano

DO 33 STEPENA

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno defini&scaron;e zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekr&scaron;ajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca.
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih, prenosi agencija Mina.
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka.
Izmjenama Op&scaron;teg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada.
Takođe, novim rje&scaron;enjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata.
Izmjenama Op&scaron;teg zakona predviđeni su kriterijumi za zapo&scaron;ljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani.
Novim zakonskim rje&scaron;enjem defini&scaron;u se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

ZA JE GLASALO 59 POSLANIKA

&ldquo;Razvod je za mene bio potpuni slom. Mala smrt. Krah cijelog života i postojanja. Slom srca sam preboljela, ali razorenu porodicu neću nikada&rdquo;, kaže za Radio Slobodnu Evropu (RSE) Jovana iz Podgorice.
Njen brak jedan je od gotovo 900 okončanih u 2024 &ndash; godini s rekordnim brojem razvoda u Crnoj Gori.
Prema podacima Uprave za statistiku, razvedena su 853 braka, &scaron;to je porast veći od 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Broj sklopljenih brakova manji je 18 procenata.
Sve če&scaron;će parovi biraju da zajednički život organizuju van formalnog okvira.
Među njima je i Marta iz Kotora. Kaže da sa partnerom živi u vanbračnoj zajednici zasnovanoj na po&scaron;tovanju i stabilnosti, &ldquo;a ne na potpisu i proslavi u svečanoj sali&rdquo;.
Porast razvoda i pad broja brakova ukazuju na dublje dru&scaron;tvene promjene u kojima se brak ne doživljava kao nužnost, već svjestan izbor, kaže sociolog Andrija Đukanović za RSE.
&ldquo;Riječ je o trendu preoblikovanja porodice a ne njenoj krizi&rdquo;.
&lsquo;Dok sam se borila za porodicu, on je planirao novi život&rsquo;
Jovana, s početka priče, kaže da je uprkos velikim problemima koje je proživljavala sa suprugom, poku&scaron;ala da sačuva brak i trpjela zbog porodice i djece.
&ldquo;Njegovi kompleksi i nezadovoljstvo su rasli, dok sam se ja borila za goli opstanak. Postala sam neko ko izdržava sve, pa i njega&rdquo;.
Nakon &scaron;to je otkrila prvu prevaru, izbacila ga je iz stana.
&ldquo;Uslijedilo je moljakanje, prijetnje da će se ubiti, slanje slika pored mosta, raznorazne manipulacije i obećanja. Poklekla sam, ali sam izgubila povjerenje&rdquo;.
Taj &ldquo;mir&rdquo;, navodi, nije dugo trajao, jer je ubrzo otkrila i drugu prevaru.
&ldquo;Te noći sam ustala u tri ujutru, uzela telefon i na&scaron;la dopisivanje. Viđao se, slao slike na&scaron;e djece, planirali su zajedno na&scaron; razvod i život u stanu za koji je meni govorio da je napokon, nakon skoro 15 godina, uspio da obezbijedi za nas&rdquo;.
Naredna faza bile su ucjene da će uzeti djecu, a njemu plaćati alimentaciju.
&ldquo;Tu je bio kraj i mojim emocijama. Razveli smo se. Niko ovo ne smije da trpi, pomislila sam&rdquo;.
Bilo je, kaže, i fizičkog zlostavljanja.
&lsquo;Brak kao izbor, a ne svetinja&rsquo;
Brak koji nije funkcionalan niti podržavajući se sve lak&scaron;e napu&scaron;ta bez osjećaja srama ili krivice, ocjenjuje Đukanović.
&ldquo;Razvod se sve manje doživljava kao lični neuspjeh, a sve vi&scaron;e kao izraz samopo&scaron;tovanja, zrelosti i težnje ka kvalitetnijem životu&rdquo;.
Brak, navodi postaje izbor koji ima smisla ako se temelji na međusobnom po&scaron;tovanju, emocionalnoj sigurnosti, partnerstvu i spremnosti na zajednički rast.
Uz to, kako kaže, obrazovanje, ekonomska nezavisnost žena omogućavaju im da donose odluke u cilju očuvanja dostojanstva i emocionalnog zdravlja.
Vanbračne zajednice: Ljubav bez papira &lsquo;i bez pegle&rsquo;
Gotovo pet odsto parova, oko sedam i po hiljada u Crnoj Gori živi zajedno, bez &ldquo;papira&rdquo;. Među njima su Marta i njen partner koji imaju dvoje djece.
Za njih je brak birokratski okvir koji smatraju nepotrebnim.
&ldquo;To &scaron;to će vas vjenčati matičar, uz sveop&scaron;te veselje rodbine koji uglavnom ne poznajete ne garantuje ljubav&rdquo;, kaže Marta.
&ldquo;&Scaron;tavi&scaron;e, prije će garantovati upravo suprotno &ndash; da će pegla koju ste dobili od tetke iz Bijelog Polja, kao svadbeni dar, nadživjeti va&scaron; brak&rdquo;.
Biti u srećnoj zajednici, smatra, važnije je od potvrde iz op&scaron;tine.
&ldquo;Izazovi su isti, jednako mrzite ili volite partnera, zvao se on muž ili momak. Isto tako, potencijalna rastava i&scaron;la bi lak&scaron;e nego u slučaju op&scaron;tinskog &lsquo;zavjetovanja&rsquo; &ldquo;.
Njen partner i ona, kako navodi, nisu patili od formalnosti.
&ldquo;Možda ćemo jednom poželjeti &lsquo;peglu od tetke&rsquo;, ali zasad uživamo u odnosu, koji je neopterećen onim &scaron;to nameće sredina. Bitnije je djeci pružiti mir i harmoniju, a to za&scaron;to se roditelji prezivaju različito, objasnićemo im kad dođe vrijeme&rdquo;.
Đukanović: Brak nije žrtva, već partnerstvo
Primjeri poput Marte i njenog partnera svjedoče o promjeni vrijednosti i drugačijem pristupu zajedničkom životu, koji vi&scaron;e ne mora imati formalni okvir da bi bio ispunjen i funkcionalan, kaže sociolog Andrija Đukanović.
Obja&scaron;njava da ovakvi trendovi ne znače raspad porodice, već njenu transformaciju.
Ujedno, dodaje, mladi sve če&scaron;će odgađaju brak jer žele da se prvo ostvare kao pojedinci da zavr&scaron;e &scaron;kolovanje, pronađu stabilno zaposlenje, razviju identitet i defini&scaron;u &scaron;ta žele od života.
&ldquo;Ne pristaju lako na kompromise koji su nekada bili norma. Vjeruju da brak treba da bude partnerstvo koje ih nadograđuje, a ne žrtva &ndash; shvatanje braka mijenja se od tradicionalnog u kojem dominira podjela uloga, ka ideji ravnopravne zajednice.&rdquo;
I &scaron;to je najvažnije, razvod se ne doživljava kao poraz, već kao razuman i odgovoran potez &ndash; kako prema sebi, tako i prema drugima, uključujući i djecu.
Slično razmi&scaron;lja i Jovana.
Kaže da i dalje nosi posljedice, ali da je najvažnije &scaron;to je povratila sebe.
Prona&scaron;la je mir, uz podr&scaron;ku porodice, prijatelja, duhovnika.
&ldquo;Nisam vi&scaron;e ona koja ćuti i trpi. Naučila sam gdje su mi granice. I dalje se borim. I znam da vrijedim vi&scaron;e nego &scaron;to sam mislila&rdquo;.

Preoblikovanje porodice ili kriza braka – sve više razvoda, a manje vjenčanja u Crnoj Gori

SVE ČEŠĆE PAROVI BIRAJU DA ZAJEDNIČKI ŽIVOT ORGANIZUJU VAN FORMALNOG OKVIRA

Upravni sud odbacio je tužbu koju je Dragan Hajduković podnio protiv odluke žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za ovu godinu.
Upravni sud je ocijenio da je tužba Hajdukovića nedozvoljena.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju objavljenom na sajtu suda, prema odredbi člana 2 Zakona o upravnom sporu (ZUS), propisano je da u upravnom sporu sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta i druge upravne aktivnosti kojom se utvrđuje ili na drugi način utiče na prava, obaveze i pravne interese fizičkog ili pravnog lica, kada je to zakonom propisano.
Sud je ukazao da, prema citiranoj odredbi, proizilazi da se radi o dono&scaron;enju upravnih akata kojima se neposrednom primjenom propisa rje&scaron;ava o pravima, obavezama i pravnim interesima određene stranke, i to u upravnim stvarima.
&bdquo;Rje&scaron;avanje stvari upravnim aktom ili upravnom aktivno&scaron;ću, koja takođe mora u krajnjem rezultirati dono&scaron;enjem akta, podrazumijeva mijenjanje individualne pravne situacije fizičkih ili pravnih lica ili druge stranke u odnosu na onu situaciju koja je bila prije pokretanja postupka&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističe se da je, u upravno-procesnom smislu, jedno od osnovnih obilježja upravnog akta njegov rje&scaron;avajući karakter za individualnu situaciju, odnosno odlučivanje o pravima i pravnim interesima pravnog subjeka, neposrednom primjenom materijalnih propisa, na osnovu javnih ovla&scaron;ćenja u upravnim stvarima.
Upravni sud je zaključio da u konkretnom to nije slučaj.
&bdquo;Odluka o dodjeli Trinaestojulske državne nagrade za ovu godinu, nije upravni akt ili druga upravna aktivnost u smislu člana 2 ZUS-a, jer istim nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podno&scaron;enje tužbe&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Upravni sud se pri odlučivanju pozvao na praksu tog suda od 17. maja 2019. godine i presudu Vrhovnog suda Crne Gore od 17. oktobra iste godine.

Upravni sud odbacio tužbu Hajdukovića: Odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade nije upravni akt

OCIJENILI  DA JE TUŽBA NEDOZVOLJENA

Cetinje i Organizacija Crvenog krsta Prijestonice potpisali su Memorandum o saradnji kojim se, od 1. avgusta, obezbjeđuje besplatan prevoz za građanke koje se, posredstvom JU Dom zdravlja Cetinje, upućuju na skrining mamografiju u Klinički centar Crne Gore.
Ova aktivnost, kako je saop&scaron;teno iz Prijestonice, ima za cilj unapređenje dostupnosti usluga zdravstvene za&scaron;tite ženama sa Cetinja, kao i jačanje saradnje između lokalne uprave i zdravstvenih ustanova.
"Besplatan prevoz omogućiće lak&scaron;i i sigurniji odlazak na skrining, koji je od ključnog značaja za rano otkrivanje karcinoma dojke
Prijestonica Cetinje i Crveni krst ovom zajedničkom inicijativom pokazuju posvećenost za&scaron;titi zdravlja svojih sugrađanki i nastavljaju da razvijaju servise koji direktno doprinose kvalitetu života", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Pozivaju sve žene koje dobiju uput za mamografiju da se informi&scaron;u kod izabranog doktora u Domu zdravlja Cetinje o mogućnosti kori&scaron;ćenja besplatnog prevoza.

Besplatan prevoz za građanke Cetinja na skrining mamografiju

ZAJEDNIČKA INICIJATIVA PRIJESTONICE I CRVENOG KRSTA

Agencija za sprečavanje korupcije rije&scaron;ila je juče vi&scaron;emjesečni turbulentni odnos sa svojom nekada&scaron;njom direktoricom Jelenom Perović. No, to ne znači da će on biti okončan na zadovoljavajući način, jer advokat Veselin Radulović ukazuje kako biv&scaron;a direktorica sada ima mogućnost da zatraži nadoknadu onoga za &scaron;to je uskraćena od avgusta pro&scaron;le godine.
Naime, Savjet ove institucije juče je odlučio da obustavi postupak kojim je trebalo da se odrede o angažmanu Perović, s ozbirom na to da je njen mandat zvanično okončan pro&scaron;log petka.
- Na dana&scaron;njoj sjednici, Savjet Agencije je, glasovima svih prisutnih članova, donio zaključak o obustavi postupak dono&scaron;enja odluke po ukidnim razlozima iz Presude Upravnog suda Crne Gore od 16. maja, iz razloga isteka mandata Jeleni Perović 25. jula 2025. godine &ndash; saop&scaron;teno je iz ove institucije nakon održanog sastanka.
Na jučera&scaron;njem dnevnom redu zvanično je bilo najavljeno samo dono&scaron;enje odluke u vezi sa presudom Upravnog suda od 16. maja kojom je osporen postupak razrje&scaron;enja Perović 15. avgusta pro&scaron;le godine, te ASK-u naloženo da proceduru sprovede ponovo, i u cjelosti. Inače, o istom predmetu Savjet ASK trebalo je da raspravlja 23. jula, ali tog dana nije bilo kvoruma za rad.
ŽALBA
Podsjećamo, ASK je krajem maja ozvaničila da joj je iz Upravnog suda stigla presuda kojom se usvaja žalba Perović povodom njenog razrje&scaron;enja. Time je ujedno poni&scaron;tena ta odluka koju je Savjet agencije donio 15. avgusta 2024. godine, uz obrazloženje da &bdquo;tužilji nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrije&scaron;ena dužnosti direktorice ASK&ldquo;. Iako sud nije osporio razloge razrje&scaron;enja koji su bili posljedica inspekcijskog nadzora, sami postupak razrje&scaron;enja i dono&scaron;enje odluke bili su &bdquo;bez prethodnog upoznavanja tužilje Perović&ldquo;, pa je cijela procedura morala biti ponovo sprovedena.
Kako je ova presuda u stvari vratila Perović na posao, ona je početkom juna svakodnevno dolazila u prostorije Agencije u pratnji branioca Nikole Martinovića, te poku&scaron;avala da uđe u direktorski kabinet. Kompromisno rje&scaron;enje bila je ponuda Savjeta ASK da se lično izjasni na razloge na osnovu kojih je razrije&scaron;ena prije deset mjeseci, na &scaron;to je Perović zatražila usmenu raspravu, koja je i održana 24. juna bez prisustva javnosti.
Nakon &scaron;to joj je upućen zapisnik s tog saslu&scaron;anja, Savjet je bio u obavezi da sačeka njene eventualne prigovore, ali oni nijesu stigli do sjednice 17. jula. To je, po njima, bio valjani razlog da nastave sa procedurom novog razrje&scaron;enja Perović, a u skladu sa svime &scaron;to je konstatovano 15. avgusta 2024. godine, kada je ona jednoglasno razrije&scaron;ena.
ODLUKA
No, ASK i njegov Savjet su se &bdquo;pritajili&ldquo; jo&scaron; koji dan, očigledno kako bi bili sigurni da imaju sve argumente u svojim rukama. Naime, sačekali su da prođe 25. jul kada je i zvanično okončan mandat Perović na čelnom mjestu ASK.
Tim povodom advokat Veselin Radulović za Pobjedu navodi kako su sada očiglednije namjere Savjeta Agencije.
- Savjet je sačekao da Perović istekne mandat i na taj način su izbjegli da donesu meritornu odluku u postupku koju su pokrenuli zbog ranijeg razrje&scaron;enja. Nikako nije dobro &scaron;to je taj postupak obustavljen, jer to sada, naravno, nameće i obavezu Agenciji da nadoknadi svu onu &scaron;tetu koju je Perović pretrpjela zbog toga &scaron;to je uop&scaron;te pokrenut postupak i ona bila razrije&scaron;ena &ndash; istakao je on.
Kako je precizirao, ona je bila udaljena sa funkcije za &scaron;to &bdquo;nije postojao valjan pravni osnov&ldquo;, jer je prvobitnu odluku o razrje&scaron;enju poni&scaron;tio Upravni sud. Takođe, Savjet ASK nije donio nikakvu novu odluku kojom bi se eventualno opravdalo razrje&scaron;enje iz jula pro&scaron;le godine.
Kada je riječ o vi&scaron;ednevnoj &bdquo;opsadi&ldquo; ASK početkom juna, tokom koje je Perović u pratnji Martinovića poku&scaron;ala da uđe u direktorski kabinet, Radulović smatra da to te&scaron;ko može biti razlog za bilo kakvu prijavu ASK protiv njih dvoje.
- Vidjeli smo svi o čemu se radilo: advokat je sa svojom klijenticom do&scaron;ao, nakon odluke Upravnog suda, i tražio da joj se omogući pristup, &scaron;to mislim da je Agencija bila dužna da uradi. Ne vidim razlog za&scaron;to to nijesu uradili i za&scaron;to su pravili jednu vrstu - mogu slobodno reći - cirkusa od svega toga &ndash; naveo je Radulović u razgovoru za Pobjedu.
S obzirom na ovakvo &bdquo;finale&ldquo; odnosa ASK i njene nekada&scaron;nje direktorice, postavlja se pitanje može li Perović sada preko suda tražiti naknadu svega za &scaron;to je ostala uskraćena proteklih 11 mjeseci.
- To je sada u volji gospođe Perović i ona, naravno, može pokrenuti te postupke. Radi se o klasičnom parničnom postupku, koji bi ona morala pokrenuti kako bi zatražila naknadu &scaron;tete. Ona će to vjerovatno uraditi. Vidjećemo i kakav će biti odnos nje i njenog punomoćnika i prema jučera&scaron;njoj odluci kojom je obustavljen sami postupak. Smatram da je ovakvom odlukom ASK dao osnovu da Perović traži naknadu &scaron;tete koju je pretrpjela zbog udaljenja sa funkcije na kojoj je bila &ndash; zaključio je Radulović za na&scaron; list.
Savjet ASK u petak bira novog predsjednika
Savjet ASK nastavlja svoj rad već u petak, kada će održati čak dvije sjednice. Na prvoj će, između ostalog, izmijeniti jedan od osnovnih aktova te institucije, Poslovnik o radu Savjeta.
Na drugom bi, pak, trebalo da budu izabrani novi predsjednik Savjeta ASK i njegov zamjenik. Trenutno pomenute funkcije na čelu tog tijela obavljaju Pavle Ćupić, odnosno Mladen Tomović, dok su članice jo&scaron; Aleksandra Vuka&scaron;inović, Slavica Mirković i Dragana &Scaron;uković.

Radulović: Perović može tražiti naknadu štete zbog razrješenja

SAVJET ASK U PETAK BIRA NOVOG PREDSJEDNIKA

Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima konačno se reguli&scaron;e upotreba električnih trotineta. Taj akt, koji je jo&scaron; u formi nacrta, defini&scaron;e ova prevozna sredstva kao laka električna vozila. Moraće da imaju naljepnicu sa karakteristikama kao i obavezno osiguranje u saobraćaju. Kretaće se biciklističkim stazama ili, ako ih nema, desnom stranom kolovoza, a njima neće moći da upravljaju mlađi od 16 godina.
Biće obavezno no&scaron;enje kacige, a maksimalna brzina ograničava se na 35 km na sat.
Dokument je pro&scaron;ao je javnu raspravu, a očekuje se da će ga Vlada ubrzo usvojiti u formi predloga i proslijediti Skup&scaron;tini.
Saobraćajni vje&scaron;tak Goran Čarapić pozdravlja to &scaron;to se pristupilo zakonskoj regulaciji električnih trotineta, ali smatra da bi odredbe trebalo podrobnije proučiti, jer, kako navodi Radio Crne Gore, neke stvari ostaju nerazja&scaron;njene.
&ldquo;Ne znam na koji način će se vr&scaron;iti kontrola brzine kretanja tih trotineta. I ovdje se postavlja jedno pitanje da li u nekom gradu postoji veliki broj saobraćajnica gdje je ograničenje brzine 30 km na čas. Obično, op&scaron;te ograničenje brzine za naseljena mjesta je 50 km na čas. Dakle, upotreba ovih električnih trotineta u gradu bi maltene bila nemoguća&rdquo;, naveo je Čarapić.
Čarapić upozorava da će električni trotineti i nakon usvajanja zakona ostati ozbiljna prijetnja za sve učesnike u saobraćaju.
&ldquo;Električni trotineti su takođe i nestabilna prevozna sredstva koja malim manevrima u lijevu ili desnu stranu mogu izazvati određene destabilizacije, izazivanje reagovanja drugih vozača učesnika u saobraćaju i eventualno izazivanje saobraćajnih nezgoda&rdquo;, naveo je Čarapić.
&nbsp;

Električne trotinete neće moći da voze mlađi od 16 godina, maksimalna brzina ograničava se na 35 km/h

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA

Zdravstveni radnici u Crnoj Gori ubuduće neće smjeti da primaju novac, dragocjenosti ili hartije od vrijednosti, a moći će da prihvate samo simbolične poklone do 50 eura po pojedincu, uz godi&scaron;nji limit od 100 eura. Ova stroga pravila dio su predloga novog Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi, koji je juče jednoglasno podržan na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, pi&scaron;e Pobjeda.
Ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun istakao je da se ovim zakonom uvodi jasan okvir za borbu protiv korupcije u zdravstvenom sistemu.
&ldquo;Ovo je bio jedan od problema koji je opterećivao javnost i povjerenje građana u zdravstveni sistem&rdquo;, rekao je ministar.
Prema predlogu zakona, svaka sumnja na mito ili poklone biće predmet razmatranja etičkog komiteta unutar zdravstvenih ustanova. Jasno su definisani pojmovi kao &scaron;to su sukob interesa, korupcija i privatni interes, čime se stvara osnova za identifikaciju i sankcionisanje neetičkog pona&scaron;anja u zdravstvu.
Kontrola dopunskog rada
Ministar &Scaron;imun je najavio i veći nadzor nad dopunskim radom ljekara. Umjesto zabrane, novi zakon propisuje precizne uslove &ndash; gdje, kada i koliko sati ljekar može da radi u privatnoj ustanovi, uz saglasnost nadležnih organa.
&ldquo;Cilj je da se ne izgubi kvalitetan kadar iz javnog sektora, a da se istovremeno uspostavi efikasan mehanizam kontrole&rdquo;, kazao je &Scaron;imun, dodajući da će inspekcije imati mogućnost da provjeravaju da li se ta pravila po&scaron;tuju.
Uz to, zakon predviđa uvođenje internih i eksternih kontrola kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite, kao i kategorizaciju stručnih gre&scaron;aka. Ukoliko se dokaže da je nepo&scaron;tovanje standarda dovelo do ozbiljnih posljedica po pacijenta, Ministarstvo zdravlja će pokrenuti postupak kod Ljekarske komore za eventualno oduzimanje licence.
Jačanje domova zdravlja
Nova zakonska rje&scaron;enja imaju za cilj i rasterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene za&scaron;tite. Planirano je pro&scaron;irenje usluga u domovima zdravlja &ndash; uključujući dermatovenerologiju, fizikalnu medicinu i palijativnu njegu &ndash; kako bi se smanjile liste čekanja.
&ldquo;Vi&scaron;e od 80 posto osnovnih usluga pacijenti mogu da dobiju u domovima zdravlja. Nema potrebe da idu u Klinički centar&rdquo;, poručio je ministar, naglasiv&scaron;i i da će tim izabranog doktora biti preciznije definisan.
Pojednostavljena je i procedura za specijalizaciju iz oblasti koje nedostaju sistemu, poput porodične medicine, pedijatrije i urgentne medicine, čime se želi motivisati mlade ljekare da izaberu ove deficitarne specijalnosti.
Novine u dječjoj za&scaron;titi i borbi protiv rijetkih bolesti
Zakon uvodi i stomatolo&scaron;ku zdravstvenu za&scaron;titu za djecu do 18 godina, koju će pružati &scaron;kolski stomatolozi. Biće opremljene 56 ambulanti, a tamo gdje ambulante ne postoje, usluga će se pružati putem ugovora sa privatnim ustanovama.
Ministarstvo najavljuje i otvaranje Centra za rijetke bolesti u okviru Kliničkog centra, kao i transformaciju Nacionalnog centra za autizam u centar za rani razvoj, čime se uvodi rana intervencija u razvoju djece.
Montefarm &scaron;iri djelokrug
Novi zakon daje i &scaron;ire ovla&scaron;ćenje državnoj apoteci Montefarm, koja će sada moći da snabdijeva ne samo javne, već i privatne ustanove, &scaron;to je, kako &Scaron;imun tvrdi, korak ka jačanju konkurentnosti i boljoj kontroli trži&scaron;ta ljekova.
Ključni reformski zakon
Ministar &Scaron;imun je zaključio da ovaj zakon predstavlja krovni reformski akt, ključan za izgradnju modernog, pravednog i otpornog zdravstvenog sistema koji će moći da odgovori na potrebe svih građana.
Za sprovođenje zakona u naredne tri godine biće potrebno izdvojiti 20,48 miliona eura iz budžeta.
&ldquo;Ovo je sistemska reforma koja mora imati podr&scaron;ku svih, kako bi se konačno zdravstvena za&scaron;tita učinila dostupnijom, kvalitetnijom i pravednijom&rdquo;, zaključio je ministar.

Predlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti: Ljekari ne smiju da prime novac ili dragocjenosti, propisaće gdje mogu dopunski da rade

MOGU DA PRIME SIMBOLIČNE POKLONE VRIJEDNOSTI DO 50 EURA, GODIŠNJI LIMIT 100 EURA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno, uz duže sunčane intervale.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje će biti uslova za prolaznu ki&scaron;u.
Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, samo ponegdje umjeren, na jugoistoku i pojačan, sjeverni.
Jutarnja temperatura devet do 23, a najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 19 do 32 stepena.

Danas oblačno sa dužim sunčanim intervalima