Društvo

Uprava za &scaron;ume jo&scaron; nije realizovala dvije preporuke Državne revizorske institucije (DRI) date na izvje&scaron;taje iz 2021, a koji se tiču plana angažovanja zaposlenih po ugovorima o djelu i formirnja jedinice za unutra&scaron;nju reviziju.
DRI je Upravi za &scaron;ume preporuke dala početkom 2023., kada je objavljen izvje&scaron;taj o reviziji državne uprave. Uprava za &scaron;ume je tada dobila 52 preporuke. Do sada je realizovala 32, nije realizovala dvije, djelimično je realizovala jednu, sedam je u fazi realizacije, sedam nije primjenjivo, dok se za tri nije utvrđen status realizacije, pi&scaron;e Dan.
DRI je Upravi dala preporuku da, u skladu sa definisanim potrebama, donese plan angažovanja lica po ugovorima o djelu, kojim bi se definisale aktivnosti, poslovi, broj izvr&scaron;ilaca i očekivani efekti ugovora, kao i da se obezbijedi izvje&scaron;tavanje o sprovedenim aktivnostima po zaključenim ugovorima i nadzor i kontrola. Takođe, Upravi je sugerisano da razmotri da u komunikaciji sa Ministarstvom finansija reguli&scaron;e radni status određenog broja zaposlenih, pogotovo onih koja su duže angažovana po osnovu ugovora o djelu.
U izvje&scaron;taju o reviziji za 2021. godinu DRI je utvrdila da se broj lica angažovanih po osnovu ugovora o djelu kretao između 55 i 60, a prema dokumentaciji koja im je dostavljena za jula 2023. DRI je utvrdila da su 84 osobe angažovane po osnovu ugovora o djelu.
&ldquo;U poređenju sa periodom koji je revidiran, uočeno je da je do&scaron;lo do povećanja broja angažovanih lica po ovom osnovu. U dopunjenom izvje&scaron;taju o realizaciji preporuka (decembar 2023. godine), Uprava za &scaron;ume nije dostavila dokaze da je preduzela radnje na realizaciji predmetne preporuke&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju o realizaciji preporuka datih Upravi za &scaron;ume 2021.&nbsp;
Uprava za &scaron;ume je u izja&scaron;njenju o realizaciji preporuke navela da se radi na dono&scaron;enju plana angažovanja zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, te da je kadrovskim planom za 2022. i 2023. odobreno zapo&scaron;ljavanje 45 novih izvr&scaron;ilaca. Pravna služba Uz&Scaron; tvrdi da je preporuka DRI zasnovana na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
&ldquo;Kontrola, nadzor i izvje&scaron;tavanje postoje, a kontrolu i nadzor vr&scaron;e &scaron;efovi/rukovodioci organizacionih jedinica. Uprava planira i realizuje zapo&scaron;ljavanje uz saglasnost Ministarstva finansija i uz saradnju sa Upravom za ljudske resurse. Najče&scaron;će se traži veći broj izvr&scaron;ilaca od onog koji odobri Ministarstvo finansija. Konkretno, Vlada je kasnila sa dono&scaron;enjem kadrovskog plana za 2021. godinu jer je Zakon o budžetu usvojen 25.6.2021.godine. Ovo je razlog da za veliki broj izvr&scaron;ilaca za kojim je Uprava iskazala potrebu nije regulisan radni status. Shodno zakonskim propisima, lica koja su duži vremenski period angažovana na osnovu ugovora u Upravi mogu zasnovati radni odnos isključivo putem javnog oglasa, a često ne zadovolje u postupku provjere znanja i sposobnosti. Na pomenuti način nije dozvoljeno favorizovanje dugogodi&scaron;njih &ldquo;ugovoraca&rdquo;, jer bi se kr&scaron;ili zakon i Ustav&rdquo;, pojasnili su iz pravne službe.
Osim ugovora o djelu, prema ocjeni DRI, Uprava za &scaron;ume nije realizovala ni preporuku koja se tiče uspostavljanja unutra&scaron;nje revizije u Upravi organizovanjem organizacione jedinice za unutra&scaron;nju reviziju u okviru Uprave koja je neposredno odgovorna rukovodiocu subjekta. Iz Uprave su u izja&scaron;njenju na preporuku objasnili da u Upravi postoji lice zaduženo za koordinaciju upravljanja i unutra&scaron;njih kontrola (rje&scaron;enje iz 18.3.2020. godine). Iz DRI su, međutim, ocijenili da Uprava za &scaron;ume nije postupila shodno članu 49 stav 1 tačka 1 Zakona o upravljanju i unutra&scaron;njim kontrolama u javnom sektoru.
Uprava za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima, kako se sada zove nekada&scaron;nja Uprava za &scaron;ume, dužna je da do 1. avgusta dostavi DRI novi izvje&scaron;taj o realizaciji 13 preporuka, koje zahtjevaju dalje praćenje.
U 2021. godini direktori Uprave bili su Nusret Kalač i Srđan Pejović. Sada je direktor Milo&scaron; Rajković, koji je na tu funkciju imenovan prije mjesec dana.

Uprava za šume nije realizovala sve preporuke DRI: Povećali broj ugovora o djelu, nemaju unutrašnju reviziju

DO PRVOG AVGUSTA DUŽNI SU DA DOSTAVE NOVI IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI PREPORUKA

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom jutra na sjeveru ponegdje po kotlinama. magla.
Tokom popodneva pojačan razvoj oblaka, a lokalno je moguća kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak, prvenstevno u kontinentalnim predjelima i planinskom zaleđu Boke.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od 13 do 26 stepeni.

Danas do 26 stepeni

TOKOM POPODNEVA MOGUĆA KRATKOTRAJNA KIŠA

U Crnoj Gori su evidentni porast agresije i odsustvo empatije među mladima, ocijenila je kriminalistička psiholo&scaron;kinja Anđela Simonović, dodajući da je pojava vr&scaron;njačkog nasilja sistemski problem.
Prema podacima Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, u Crnoj Gori je pro&scaron;le godine 351 maloljetnik izvr&scaron;io 413 krivičnih djela.
Zabilježene su 352 maloljetne žrtve nasilja, od kojih je 155 mlađe od 14 godina, 87 o&scaron;tećenih je uzrasta od 14 do 16, a 110 uzrasta od 16 do 18 godina.
Simonović je u intervjuu agenciji Mina kazala da gotovo da nema crnogorskog grada u kom u skorijem periodu nije zabilježen neki oblik nasilja među maloljetnicima.
&ldquo;Vr&scaron;njačko nasilje postoji oduvjek, u manjem ili većem stepenu, samo &scaron;to ranije nije bilo tehnologije, poput smart telefona, da to zabilježe, i &scaron;ira javnost je uglavnom bila uskraćena po pitanju detalja o vr&scaron;njačkom nasilju koje se de&scaron;ava u &scaron;kolama, ili na drugim mjestima&rdquo;, rekla je Simonović.
Ona je navela da postoje kriterijumi na osnovu kojih se neko djelovanje može definisati kao vr&scaron;njačko nasilje, dodajući da sve &scaron;to se de&scaron;ava ne predstavlja knji&scaron;ki definisano vr&scaron;njačko nasilje.
Prema njenim riječima, kod vr&scaron;njačkog nasilja je potrebno da postoji cilj onoga ko vr&scaron;i nasilje da drugome nanese &scaron;tetu, da se ponavlja tokom dužeg vremenskog perioda, dok je odnos snaga neravnopravan, odnosno žrtva je najče&scaron;će slabija, ili nije u stanju da se odupre nasilniku.
&ldquo;Ono &scaron;to se, pored vr&scaron;njačkog nasilja, jo&scaron; de&scaron;ava je porast nasilja među mladima koje nema kontinuitet vr&scaron;enja, već je vi&scaron;e manifestacija eskalacije agresije. Uz to, evidentan je op&scaron;ti izostanak empatije među djecom, &scaron;to za posljedicu ima normalizaciju vr&scaron;enja nasilja&rdquo;, upozorila je Simonović.
Govoreći o mogućim uzrocima sve če&scaron;ćih slučajeva nasilja među mladima, Simonović je ukazala na značaj sredine u kojoj dijete živi, ulogu porodice, ali i političke i kulturolo&scaron;ke stavove i ideje koje karakteri&scaron;u cijelo dru&scaron;tvo.
&ldquo;Dijete i sredina neprekidno utiču jedno na drugo i ti uticaji su dvosmjerni, odnosno transakcijski&rdquo;, rekla je Simonović, dodajući da je u procjeni tih uticaja važna i priroda djeteta.
Kako je navela, drugo polje uticaja je ono u kom glavnu ulogu imaju roditelji, odnosno način vaspitanja i vrijednosti koje se njeguju u porodici.
&ldquo;Ukoliko se u porodici na ružnu riječ uzvraća fizičkim nasiljem i ako su psovke normalizovan način rje&scaron;avanja konflikata, onda je evidentno da će dijete takav model da primjenjuje i u drugoj sredini van kuće&rdquo;, kazala je Simonović.
Kako je rekla, osim toga, makrosistem u okviru kog dijete djeluje vrlo je važno žari&scaron;te uticaja.
&ldquo;Jer on djeluje i na porodicu i na dijete &ndash; to je dru&scaron;tvo u kojem živimo, politički i kulturolo&scaron;ki stavovi i ideje&rdquo;, navela je Simonović.
Ona je naglasila da dru&scaron;tvene tenzije, socijalna nepravda i govor mržnje koji se ne kažnjava spadaju među važne faktore.
&ldquo;Proklamovane lake zarade i lagodan život kriminalaca, nasuprot trudu i radu koji se ne cijeni, nemogućnost zapo&scaron;ljavanja osoba koje su svojim zaslugama zavr&scaron;ile fakultet, nepotizam - sve su to elementi koji i te kako pogađaju mlade&rdquo;, istakla je Simonović.
Ona je objasnila da su mladi takvom diskursu izloženi u &scaron;koli, na televiziji, u kom&scaron;iluku, ali i porodici.
Simonović je ukazala i na opasnost koja postoji zbog prikazivanja policije kao korumpirane i negativne, u filmovima i serijama sa domaćeg govornog područja, dok se kriminalci veličaju i progla&scaron;avaju herojima.
Ona je naglasila da ni u crnogorskoj javnoj sferi niko ne pominje posvećene i požrtvovane policajce, već samo one koji su uhap&scaron;eni.
&ldquo;I onda nam je jasno kakav negativan i demorali&scaron;ući ambijent stvaramo, kakav sistem uvjerenja i vrednovanja njegujemo&rdquo;, upozorila je Simonović.
Ona je ukazala i na isticanje materijalnog statusa i upozorila da to dodatno stvara frustraciju i agresiju, ali i kumulira hronično nezadovoljstvo koje se prenosi na djecu.
&ldquo;Pojava nasilja među mladima je sistemski problem i ohrabrujuće je &scaron;to se radi na strategiji prevencije i suzbijanja, to je važan korak&rdquo;, rekla je Simonović, dodajući da je potrebno uvesti i sankcije u slučaju nepostupanja i prikrivanja problema.
Te sankcije, kako je navela, ne treba da budu samo smjena direktora u &scaron;koli u kojoj je do&scaron;lo do propusta.
Simonović je naglasila i da je uvođenje za&scaron;titara u &scaron;kolama jedna od mjera koje su važne u borbi protiv nasilja.
Komentari&scaron;ući podatak da je među maloljetnim počiniocima nasilja pro&scaron;le godine bilo 327 dječaka i 24 djevojčice, dok je među žrtvama 217 dječaka, a 135 djevojčica, Simonović je kazala da je pojačana agresija imanentna maloljetnicima oba pola.
Odgovarajući na pitanje o razlici u brojkama koje se odnose na počinioce i žrtve nasilja po osnovu pola, Simonović je kazala da je način izražavanja pojačane agresije među dječacima i djevojčicama djelimično drugačiji.
Ona je rekla da je primjetno da su srednjo&scaron;kolci, ali i osnovci vrlo lako spremni da se upuste u tuču, ali, kako je dodala, ni&scaron;ta manje je opasno psiholo&scaron;ko nasilje na internetu i uživo koje vr&scaron;e maloljetne djevojčice.
&ldquo;Možda se nasilju koje vr&scaron;e djevojčice pridaje manja pažnja, jer se ono teže dokazuje, pa se stiče utisak da ga nema. Praksa pokazuje da su djevojčice sklonije da psihički slome žrtvu &scaron;irenjem tračeva, izolacijom od drugih vr&scaron;njaka&rdquo;, navela je Simonović.
Ona je kazala da, posebno u susjednim državama, ima dosta primjera da i djevojčice pribjegnu vrlo brutalnom fizičkom nasilju.

Simonović: Evidentni porast agresije i odsustvo empatije među mladima

KRIMINALISTIČKA PSIHOLOŠKINJA OCJENJUJE DA JE VRŠNJAČKO NASILJE SISTEMSKI PROBLEM

Predsjedniku Vi&scaron;eg suda u Podgorici Borisu Saviću prije četiri dana istekao je mandat, ali ostaje na toj funkciji u statusu vr&scaron;ioca dužnosti, kazala je samostalna savjetnica za odnose sa javno&scaron;ću Vi&scaron;eg suda u Podgorici Marija Raković, pi&scaron;u Vijesti.
&ldquo;Predsjedniku Vi&scaron;eg suda u Podgorici Borisu Saviću je istekao mandat dana 06. maja 2024. godine, i on će kao v. d. obavljati funkciju predsjednika do novog izbora&rdquo;, objasnila je Raković.
Savić je na čelo tog suda do&scaron;ao 24. februara 2014. godine. Tog dana izabran je na sjednici Sudskog savjeta, koji ga je i izabrao za predsjednika Vi&scaron;eg suda u Podgorici. Nakon pet godina reizabran je na istu funkciju.
Nedavno se prijavio na konkurs za sudiju Apelacionog suda, na kom nije izabran.
Njegov drugi mandat obilježilo je obijanje depoa Vi&scaron;eg suda, koje je otkriveno 11. septembra 2023.

Borisu Saviću istekao mandat, ali ostaje na funkciji

ON ĆE KAO V. D. OBAVLJATI FUNKCIJU PREDSJEDNIKA VIŠEG SUDA DO IZBORA NOVOG

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne se očekuje slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni, u drugom dijelu dana će oslabiti, osim na krajnjem jugoistoku gdje će i tokom popodneva biti povremeno pojačanog vjetra.
Jutarnja temperatura&nbsp; dva do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 13 do 26 stepeni.

Danas pretežno sunčano

DO 26 STEPENI

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o informacionoj bezbjednosti - saop&scaron;tio je ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj na konferenciji za medije.
On je rekao da su u izradu zakona uključili evropske i NATO partnere.
"Mi smo prva zemlja u regionu koja ovaj zakon usklađuje sa preporukama Evropske unije. Mi smo NATO članica, a ovaj zakon je veoma bitan u dijelu koji se odnosi na sajber bezbjednost"; istakao je Dukaj.
Ovim zakonom je, kaže, jasno definisano da će se formirati nova Agencija za sajber bezbjednost.
"Koja će u najznačajnijem dijelu biti zadužena za za&scaron;titu od sajber napada u dijelu koji se odnosi na ključnu infrastrukturu. Imamo ogroman manjak kadra koji nam je potreban za sajber bezbjednost. Ovaj zakon će definisati zarade zaposlenih u Agenciji",&nbsp; dodao je Dukaj.
Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise u MJU Du&scaron;an Polović je rekao da je ovo dokaz da Vlada želi da ubrza evropski put. On je dodao da sada slijede izazovi u vidu primjene zakona.
"Ovaj zakon mora da se implementira. Vjerujemo da nas i naredne dvije godine čeka puno zadataka, naročito oko Agencije - kojoj će MJU i Vlada dati punu podr&scaron;ku", poručio je Polović.
Dukaj je saop&scaron;tio da tokom pro&scaron;logodi&scaron;njih sajber napada nijesmo imali za&scaron;titu 24 sata dnevno.
"Meni je to bilo čudno za članicu NATO i neozbiljno. Mislim da ne želim da ulazim u rad prethodnika ali smo za kratak period uspjeli da formiramo &scaron;tit koji čuva informacionu strukturu"; dodao je on.
Kazao je da ulažu ogromne napore, te da ih očekuje ogroman posao.
"Imamo dobro rezultate, a pred nama je dodatni angažman", poručio je Dukaj.

Dukaj: Vlada utvrdila Prijedlog zakona o informacionoj bezbjednosti, formiraćemo novu Agenciju

SAOPŠTIO MINISTAR JAVNE UPAVE

U Crnoj Gori jutros su povoljni uslovi za vožnju, a dodatna pažnja preporučuje se na dioniciama koje prolaze kroz usjeke kao i na putevima gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje, saop&scaron;teno je iz Auto moto saveza Crne Gore (ASMCG).
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije obustavljen za sva vozila, osim od 12 do 14 sati kada će u zoni gradili&scaron;ta biti obezbjeđeno slobodno saobraćanje.
Saobraćaj na putu Rožaje &ndash; &Scaron;piljani će zbog rekonstrukcije za sva vozila biti obustavljen od deset do 16 sati.
Saobraćaj na putu Poda &ndash; Berane obustavljen je od osam do 11 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi, na dionici Nik&scaron;ić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje &ndash; Nik&scaron;ić, u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine &ndash; Nik&scaron;ić &ndash; Danilovgrad, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njegu&scaron;i promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na tom putu, od supermarketa Voli do Bajićke crkve, saobraćaj je obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Zbog održavanja autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mate&scaron;eva prema Podgorici.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva saobraćaj je zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, zbog adaptacije trotoara saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestu radova.
Zbog asfaltiranja je, od sedam do 19 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični na magistralnom putu M-5 dionica Berane-Rožaje i na regionalnim putevima R-2 Berane-Andrijevica-Plav-Gusinje-Grnčar, R-5 Rožaje-Kula-Stupica i R-6 Most Zeleni-Vuča.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nik&scaron;ić do Komanskog mosta.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Vidra na magistralnim i regionalnim putevima može dolaziti do kraćih obustava ne dužih od 15 minuta.

Na ovim dionicima izmijenjen je režim saobraćaja

STANJE NA PUTEVIMA

Broj pred&scaron;kolske djece koja su vakcinisana makar jednom dozom MMR vakcine u Crnoj Gori na istorijskom je minimumu i iznosi svega 22 odsto, konstatovano je juče na sjednici Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje.
Ministar zdravlja dr Vojislav &Scaron;imun je kazao da je antivakserska kampanja jedan od ključnih razloga malog obuhvata vakcinacije, te da je zbog toga edukacija ključna.
Odboru za zdravstvo su prisustvovali i direktor Instituta za javno zdravlje dr Dragan Lau&scaron;ević, direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić, predstavnik UNICEF-a dr Senad Begić i sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Milena Cojić.
Sjednica Odbora je zakazana na zahtjev zdravstvenih institucija, kako bi se prona&scaron;la nova zakonska rje&scaron;enja, ali i modeli povećanja obima vakcinisane djece.
Da bi se epidemija malih boginja spriječila, neophodan je obuhvat od 95 odsto, a Crna Gora je daleko od toga.
Dr Lau&scaron;ević je istakao zabrinjavajući podatak da u crnogorskim vrtićima ima vi&scaron;e od 30.000 nevakcinisane djece, &scaron;to otvara veliki prostor za pojavu epidemije, koja je progla&scaron;ena u susjednim zemljama.
Prema podacima koje je iznio ministar &Scaron;imun, u Crnoj Gori su zasad zabilježena tri obolijevanja od morbila, od kojih je za dva utvrđeno da su importovana iz Bosne i Hercegovine u kojoj je progla&scaron;ena epidemija. Nijedno od te djece nije bilo vakcinisano.
Tokom sjednice dr Jevto Eraković saop&scaron;tio je podatak da je Crna Gora 2021. bila najgore pozicionirana država u svijetu kada je riječ o obuhvatu MMR vakcinacijom.
"Ne mogu da vjerujem da jedan zdravstveni sistem koji dobije tu informaciju, sve &scaron;to je uradio je da u narednih nekoliko godina postigne jo&scaron; manji procenat", kazao je Eraković.
Predstavnici zdravstvenog sistema ukazali su da je neophodna izmjena zakonske regulative iz oblasti imunizacije, jer svi napori koje su do sada uložili ne donose veći obuhvat vakcinacije MMR-om.
"Kod djece stare godinu dana svega 22 odsto je primilo prvu dozu vakcine, to nas stavlja u rizik pojave epidemije. Naročito niski obuhvati imunizacije su zabilježeni u primorskim gradovima kao &scaron;to su Bar i Budva", kazao je ministar zdravlja &Scaron;imun.
Istakao je da su zbog civilizacijske tekovine kao &scaron;to je vakcina, tri oboljenja &ndash; zau&scaron;ke, male boginje i rubele bila gotovo zaboravljena u Crnoj Gori.
Podsjetio je da je 1998. i 2018. u Crnoj Gori bilo 200 slučajeva zaraze, većinom među djecom mlađom od pet godina koja nijesu bila vakcinisana.
"I to su ta dva pika, koja su zahvaljujući adekvatnoj saradnji roditelja i ljekara stavljena pod kontrolu i zaustavljena je epidemija bez gubitaka života", rekao je ministar &Scaron;imun.
Kada je riječ o kaznenoj politici, kazao je da je ona neadekvatna, jer roditelji plaćaju novčane kazne jednom i to se nije pokazalo djelotvornim.
To je pojasnila i dr Cojić koja je kazala da pedijatar prijavi roditelja koji ne želi da vakcini&scaron;e dijete, nakon čega na teren izlazi zdravstvena inspekcija koja utvrđuje činjenice. Ako se pokaže da roditelj nije želio da vakcini&scaron;e dijete, biva kažnjen sa 100 eura, a ta kazna se može naplatiti samo jednom.
"To se, nažalost, pretvaralo u situacije u kojima su ljekari morali da svjedoče na sudu i ta mjera je postala opterećenje za ljekare i ustanove koje se brinu o zdravlju djece", kazala je dr Cojić.
Ministar &Scaron;imun je naglasio da restriktivne mjere treba da budu posljednja opcija. Zbog toga je Ministarstvo zdravlja formiralo multisektorsku grupu za izmjenu zakonske regulative u oblasti sprovođenja imunizacije.
Istakao je da podaci ukazuju da postoje razlike u obuhvatu vakcinacija kod određenih timova pedijatara.
" Pored uvažavanja specifičnosti populacije koju pokriva svaki tim izabranog pedijatra, postoje razlike u obuhvatima vakcinacije, a to može biti i posljedica različite motivacije zdravstvenih radnika", kazao je ministar.
Zbog toga će, u saradnji sa menadžmentom domova zdravlja nastojati da nagrade zalaganje onih koji su doprinijeli promociji i realizaciji imunizacije.
"Razmotrićemo i potencijalno uvođenje podsticajnih mjera, a ne samo restriktivnih koje se nijesu pokazale, pa treba razmotriti subvenciju rata za vrtić za djecu koja su vakcinisana u skladu sa programom vakcinacije, ali i prednost pri upisu u određene edukativne programe djeci pred&scaron;kolskog i &scaron;kolskog uzrasta koja su vakcinisana", kazao je &Scaron;imun.
Upozorio je i na nadolazeću ljetnju sezonu i kazao da je odgovornost na svim institucijama da se podigne svijest građana.
Direktor IJZCG dr Lau&scaron;ević je kazao da je jedini način za rje&scaron;avanje niskog stepena imunizacije izmjena zakona.
"Kod nas je vakcinacija obavezna, ali čini mi se vi&scaron;e onako formalno. Podaci nam govore da nije obavezna i da se ne trpe nikakve sankcije", zaključio je Lau&scaron;ević.
Dr Lau&scaron;ević istakao je da roditelji neopravdano odgađaju imunizaciju zbog raznoraznih priča, prvenstveno zbog autizma, za &scaron;to je naučno dokazano da nije povezano.
On je kazao da je u Crnoj Gori bolja situacija u odnosu na okruženje, kada je riječ o broju oboljelih, ali i da su bezbjedne vakcine, da postoje ljudski resursi, kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika i stanovni&scaron;tva&hellip;
" I pored svega toga i dalje imamo problem odgađanje imunizacije", upozorio je dr Lau&scaron;ević.
Ukoliko dođe do epidemije malih boginja, Crna Gora ima apsurdnu sreću &scaron;to je Dječija bolnica napravljena davne 1962. godine, pa se sastoji iz paviljona koji obezbjeđuju zaseban ulaz i izolaciju. To se moglo zaključiti po riječima direktora Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić.
Dr Majić je upozorio da bi u slučaju epidemije bio smanjen prijem redovnih pacijenata.
"Ja se nadam da nećemo imati takvih slučajeva. Imamo 28 pedijatara i anesteziolo&scaron;ku ekipu", rekao je dr Majić.
On je kazao da bi u slučaju pojave morbila domovi zdravlja i Klinički centar trebalo da organizuju punktove za prijem inficirane djece kako se ne bi mije&scaron;ala sa djecom koja dolaze na redovne preglede.
Ekspert UNICEF-a dr Senad Begić je kazao da stvari koje su urađene nedavno predstavljaju iskorak u odnosu na zemlje okruženja.
" A to je velika transparentnost koju IJZCG radi &scaron;to nema nijedna zemlja u regionu &ndash; da se prate podaci u realnom vremenu",&nbsp; naglasio je on.

Broj vakcinisanih predškolaca na istorijskom minimumu

NA SJEDNICI ODBORA ZA ZDRAVSTVO IZNIJETI ZABRINJAVAJUĆI PODACI

&nbsp;U južnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno, prijepodne se očekuje vi&scaron;e sunčanih perioda, a popodne je ponegdje moguća ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom. Na sjeveru će biti umjereno do poptuno oblačno, povremeno se očekuje slaba ki&scaron;a, a u sjeveroistočnim predjelima moguć je i pljusak sa grmljavinom. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan. Jutarnja temperatura od pet do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 13 do 25 stepeni.

Danas oblačno, ponegdje kiša

DO 25 STEPENI

Savjetnik predsjednika Crne Gore za regionalni razvoj Aleksandar Stijović podnio je ostavku na tu poziciju. Tu informaciju potvrdio je Stijović za Portal RTCG.
"Podnio sam ostavku. Razlozi su lične prirode, ne bih dalje komentarisao", kazao je Stijović.&nbsp;
Stijović je naimenovan za savjetnika predsjednika Jakova Milatovića od juna pro&scaron;le godine.
Aleksandar Stijović je bio ministar poljoprivrede u kabinetu Vlade Zdravka Krivokapića do aprila 2020.&nbsp;
Osim Stijovića, ostavku je podnio i Goran Delić- savjetnik za odnose sa javno&scaron;ću predsjednika Crne Gore Jakova MIlatovića.
Delić je napisao da iz ličnih razloga podnosi ostavku na to mjesto.
"Svim koleginicama i kolegama zahvaljujem na saradnji i želim mnogo uspjeha na ličnom i profesionalnom planu", kazao je Delić.&nbsp;
On je na toj poziciji bio od sredine februara. U kabinet predsjednika do&scaron;ao je iz Centra za demokratsku traziciju (CDT).

Stijović i Delić nijesu više savjetnici predsjednika države

PODNIJELI OSTAVKE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 18 do 27 stepeni.