Društvo

Mje&scaron;tani Botuna okupili su se u 14 sati u neposrednoj blizini gradili&scaron;ta gdje je planirana izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Jedan od organizatora protesta Bojan Terzić istakao je da će Botunjani sada izvr&scaron;iti pritisak na izvođaća radova, po&scaron;to blokade u Podgorici nijesu dale željene rezultate .
Terzić je kazao da protest u Podgorici nije dotakao donosioce odluka.&nbsp;
"Nije donosioce odluka urazumio da sjednu za pregovarački sto, zato da smo mi odlučili da smanjimo tenzije u Podgorici, da dođemo blizu parcele i da sav pritisak uputimo ka gospodinu koji trenutno izvodi radove. Da uputimo pritisak direktoru Vodovoda, gradonačelniku i predsjedniku države kome je izgleda bitnije &scaron;ta se de&scaron;ava na onom ledenom ostrvu, nego u Botunu i Zeti", kazao je Terzić.
Optužio je predsjednika Jakova Milatovića da je Botunjanima obećao podr&scaron;ku, pomoć i da im je na sastanku rekao da su sve u pravu, ali da nije reagovao kad je trebalo.
"Spajića ovo izgleda ne dotiče, gdje je gradonačelnik", kazao je Terzić.
Ističe da je ru&scaron;enje stadiona u Donjoj Gorici pokazna vježba za Botun.
I pripadnici Uprave policije (UP) raspoređeni su danas na području Botuna.&nbsp;
&nbsp;

Botunjani: Sada ćemo da vršimo pritisak na izvođača radova

"POŠTO BLOKADE U PODGORICI NIJESU DALE ŽELJENE REZULTATE "

Samo nekoliko mjeseci nakon primjene Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, ovaj propis je izmijenjen i dopunjen zbog uočenih manjkavosti i (ne)mogućnosti njegove potpune realizacije i od juče se nalazi u skup&scaron;tinskoj proceduri.
Između ostalog, predloženo je, kako je bilo i najavljeno, produženje roka za upis nelegalnog objekta u katastar sa &scaron;est na 12 mjeseci, kao i jednostavniji uslovi za legalizaciju objekata, s ciljem da se propis sprovede u roku od pet godina. Propis je mijenjan i zbog neusklađenosti pojedinih odredbi sa drugim propisima, a Vlada je tražila od Skup&scaron;tine da ga razmatra po hitnom postupku.
&ndash; Crna Gora se dugi niz godina suočava sa pitanjem bespravne gradnje i broj objekata izgrađenih suprotno propisima mjeri se desetinama hiljada. Kako je u pitanju dugoročan i kompleksan proces, koji zahtijeva uključenost i punu angažovanost velikog broja subjekata, potrebno je uložiti značajne napore od strane svih učesnika da bi on dao pozitivne rezultate. Proces legalizacije započet je stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine.
Tokom primjene navedenog zakona podnijeto je preko 60.000 zahtjeva za legalizaciju, a donijeto je oko 3.250 rje&scaron;enja o legalizaciji. Novim zakonskim rje&scaron;enjem značajno su izmijenjeni uslovi za dono&scaron;enje rje&scaron;enja o legalizaciji, sa ciljem podsticanja efikasnosti i stvaranja pretpostavki za legalizaciju najvećeg broja bespravno sagrađenih objekata &ndash; navodi se u obrazloženju predloženog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata koji se nalazi u skup&scaron;tinskoj proceduri.
Iako se zakon primjenjuje samo četiri mjeseca, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, predstavnicima Uprave za nekretnine i Uprave za državnu imovinu, formulisane su predložene izmjene i dopune propisa, a sve u cilju omogućavanja zavr&scaron;etka procesa legalizacije u periodu od pet godina, kako je i predviđeno.
 &ndash; Članom 1 predložena je izmjena člana 9, a izmjenu je inicirala Zajednica op&scaron;tina Crne Gore i, između ostalog, predložila ukidanje posebnog uslova minimalne udaljenosti za sve objekte povr&scaron;ine do 500 m2. Naime, važećim zakonskim rje&scaron;enjem predviđeno je da se bespravni objekat osnovnog stanovanja, stambeni objekat neto povr&scaron;ine do 200 m2 i pomoćni objekat koji ispunjava uslove iz člana 6 ovog zakona, može legalizovati pod uslovom da je izgrađen na udaljenosti od najmanje metar od granice susjedne katastarske parcele, dok je za objekte preko 200 m2 postavnjen uslov da moraju biti udaljeni najmanje dva metra od granice susjedne katastarske parcele.
Navedeno je da ovaj uslov može predstavljati blokirajući mehanizam u postupku legalizacije u situacijama kada vlasnik susjedne parcele odbije da da saglasnost iako objekat na terenu postoji već godinama, ili čak decenijama, te da položaj bespravno sagrađenih objekata nije moguće mijenjati bez značajnih tehničkih i finansijskih posledica. Cijeneći predlog opravdanim, posebno sa stanovi&scaron;ta efikasnosti procesa legalizacije, predloženo je da se ovaj posebni uslov bri&scaron;e, bez obzira na povr&scaron;inu objekta koji je u postupku legalizacije &ndash; jedna je od izmjena u zakonu.
Takođe, inicirano je da se izmjenom zakona nađe rje&scaron;enje koje će omogućiti nastavak postupka legalizacije za objekte za koje je po starom zakonu već bio podnijet zahtjev, i ti postupci su bili ili prekinuti ili su zahtjevi odbijeni iz razloga neusklađenosti sa osnovnim urbanističkim parametrima (&scaron;to je bio uslov za dono&scaron;enje rje&scaron;enja o legalizaciji shodno prethodnom zakonskom rje&scaron;enju).
 &ndash; Predloženom izmjenom omogućava se legalizacija objekata koji se mogu identifikovati na orto foto snimku iz 2018. godine, a čiji vlasnici od tog perioda nijesu vr&scaron;ili dogradnju ili nadogradnju tih objekata. Članom 3 predložena je izmjena člana 13 kojim je definisano da elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta obavezno sadrži i podatke o udaljenosti objekta od granica susjedne katastarske parcele i položaju objektau odnosu na regulacionu liniju. Navedeno je nai&scaron;lo na negodovanje geodetske struke, uz argumentaciju da bi za taj podatak prilikom izrade elaborata morali angažovati stručno lice arhitektonske, planerske ili građevinske struke, te da ti podaci nijesu i ne mogu biti dio geodetskih elaborata jer se regulaciona linija defini&scaron;e planskim dokumentom.
Imajući u vidu opravdanost primjedbe, predlaže se brisanje obezbjeđivanja ovog podatka u elaboratu premjera izvedenog stanja bespravnog objekta. Takođe, predloženo proizilazi iz rje&scaron;enja predloženog članom 1, kojim se ukidaju posebni uslovi minimalne udaljenosti za sve objekte bez obzira na povr&scaron;inu &ndash; pi&scaron;e u predlogu zakona.
Članom 5 predviđena je dopuna člana 33, kojim je propisana zabrana prometovanja, zabrana obavljanja privredne i druge djelatnosti u bespravnom objektu, čija je primjena izazvala značajne posledice na trži&scaron;te nekretnina i utiče na rad notara, izvr&scaron;itelja i bankarskih institucija.
Duži rok za evidenciju objekata
Nakon izmjena koje se tiču produženja roka za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti, neophodno je produžiti i druge postavljene rokove.
&ndash; Naime, predloženim u stavu 1 člana 50 produžava se rok za uspostavljanje evidencije bespravnih objekata, &scaron;to je obaveza jedinica lokalne samouprave, sa &scaron;est na 18 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Konačno, produžava se rok za sprovođenje postupka izbora geodetske organizacija za izradu elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta sa 6 na 12 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona &ndash; predloženo je u zakonu koji je u skup&scaron;tinskoj proceduri.
&ndash; Stoga je ocijenjeno da je neophodno precizirati ograničenja definisana zakonom. Naime, svrha zabrane otuđenja bespravnih objekata jeste sprečavanje dobrovoljnog pravnog prometa bespravnih objekata u cilju obezbjeđenja efikasne primjene odredbi ovog zakona. Izuzeci formulisani predloženom dopunom člana 33 ne predstavljaju pravni promet u smislu ovog zakona, već je riječ ili o nasleđivanju ili zakonom propisanim mehanizmima namirenja povjerilaca.
Cilj fomulisanja zabrana jeste pritisak na bespravne graditelje da legalizuju bespravne objekte, jer će efikasno sproveden proces legalizacije bespravno sagrađenih objekata u konačnom rezultirati visokim procentom pouzdanosti katastra nepokretnosti, kao osnove za pravnu sigurnost i investicione aktivnosti u svim oblastima &ndash; navodi se u propisu.
Izmjenama zakona u članu &scaron;est 6 predložena je izmjena člana 48 i predloženo produženje roka za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u katastrar nepokretnosti sa &scaron;est na 12 mjeseci, &scaron;to je obaveza vlasnika bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti.
 &ndash; Naime, zbog neusklađenosti odredbi Zakona o državnom premjeru i katastru sa odredbama Zakona o legalizaciji, izrada i ovjera elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta od strane katastra nije mogla biti sprovedena pravovremeno, te je ocijenjeno neophodnim produženje roka za pokretanja postupka upisa, odnosno izrade elaborata sa svim elementima koji su propisani zakonom.
Nadalje, predložene su dopune ovog člana sa ciljem propisivanja procedure utvrđivanja izgrađenosti/postojanja objekta u prostoru iako nije vidljiv na satelitskom snimku, (npr. objekat je okružen drvećem ili drugim preprekama, pa ga nije moguće identifikovati na snimku), te je predloženo da vlasnik objekta može pokrenuti postupak dokazivanja, uz obavezan nalaz vje&scaron;taka građevinske struke da taj objekat postoji u prostoru prije jula 2025. godine, i na taj način obezbijediti mogućnost legalizacije &ndash; predviđeno je izmjenama i dopunama zakona.

Sukob propisa pomjera rokove legalizacije

SAMO NEKOLIKO MJESECI NAKON PRIMJENE

Mje&scaron;tani Botuna danas nastavljaju proteste zbog nastavka radova na izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni KAP-a u Botunu.
Kako su najavili, protest će biti organizovan u neposrednoj blizini lokacije na kojoj se gradi postrojenje.
Protest je zakazan za 14 sati.
O daljim koracima će blagovremeno obavje&scaron;tavati javnost.

Mještani Botuna danas nastavljaju proteste

PROTEST ZAKAZAN ZA 14 SATI

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić-Stojanović sap&scaron;tila je da taj resor planira kreiranje baze svih nostrifikovanih diploma, &scaron;to će pobolj&scaron;ati evidenciju.&nbsp;
"Minisarstvo je intenziviralo rad kad je u pitanju prijavljivanje slučajeva gdje postoji osnov sumnje da su diplome lažne. Tužila&scaron;tvo nema obavezu da nas informi&scaron;e o ishodu, ali vidimo iz medija da imamo prve zatvorske kazne koje se odnose na proces stavljanja u promet neistinite obrazovne isprave. MPNI je izmijenilo zakonsku regulativu kako bismo stekli bolju osnovu za intenzivnije bavljenje ovim problemom. Nadam se da ćemo uspjeti poslati poruku da je riječ o radnjama koje kompromitiju obrazovni sistem", istakla je Jak&scaron;ić Stojanović u razgovoru za TVCG.
Pohvalila je incijativu Univerziteta Crne Gore (UCG) koji obajvljuje registar diploma koje su stečene u prethodnih pet decenija.
"I moj resor planira da napravi bazu svih nostrifikovanih diploma i proces nostrifikacije će se realizovati elektronskim putem, pa ćemo imati mnogo bolju evidenciju. Do sada nijesmo imali nikavu bazu kada su u pitanju nostrifikovane dilome, i nadamo se da će nam baza biti od značaja", kaže ministarka.
Podsjeća da je obustavljeno priznavanje diploma sa određenih visokih ustanova u regionu.
"Postoje oblasti koje su posebno osjetljive, poput medicine i prosvjete, gdje se ne smije dozvoliti prisustvo lažnih diploma", istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija.
Govoreći o inicijativi za produženje zimskog raspusta, ministarka kaže da je &scaron;kola danas počela.&nbsp;
"Nastava je počela, procijenili smo da ne bi bilo dobro da se produži zimski raspust", kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Kako je navela, sve kreće regularno.
"Mislim da su djeca imala vremena ovih sedam dana da provedu vrijeme na snijegu. &Scaron;kole mogu organizovati neke dodatne aktvnosti u saradnji roditelja i uprava &scaron;kola", istakla je Jak&scaron;ić-Stojanović.&nbsp;

Jakšić-Stojanović: Imaćemo bazu svih nostrifikovanih diploma

NAJAVILA RESORNA MINISTARKA

Mje&scaron;tani Botuna i Zete danas neće organizovati blokade saobraćajnica. Ta informacija potvrđena je Portalu RTCG.
Protesti i blokade su posljednjih dana organizovani su zbog protivljenja izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.

Mještani Botuna danas neće organizovati blokade

PRETHODNIH DANA ORGANIZOVALI SU VIŠE BLOKADA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se Ustavnom sudu i zatražio da se izjasni o ustavnosti i zakonitosti daljeg vr&scaron;enja funkcije sutkinje Desanke Lopičić, nakon &scaron;to ona 23. januara 2026.&nbsp; ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
&ldquo;Kao &scaron;to Vam je poznato, postupajući po obavje&scaron;tenju Ustavnog suda Crne Gore, akt broj 555/25 od 26. juna 2025. godine, raspisao sam i sproveo postupak predlaganja Skup&scaron;tini Crne Gore kandidata za sudiju Ustavnog suda koji će zamijeniti doskora&scaron;nju sutkinju Desanku Lopičić. Taj akt se nalazi u skup&scaron;tinskoj proceduri i biće sprovedeno drugo glasanje o kandidatu kojeg sam predložio&rdquo;, navodi Milatović.
Napominje da je, u međuvremenu, sutkinji Lopičić istekao dvanaestogodi&scaron;nji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skup&scaron;tina Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije.
"Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, čija je ustavnost, u najmanju ruku, upitna, Skup&scaron;tina Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vr&scaron;i funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu&rdquo;, navodi se u dopisu koji je predsjednik Milatović uputio predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko.
Kako napominje, na osnovu uvida u akt od 11. decembra 2024. godine, koji je Ustavni sud uputio Ustavnom odboru Skup&scaron;tine, može se konstatovati da Lopičić 23. januara navr&scaron;ava 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime ispunjava uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.&nbsp;
&bdquo;Na osnovu istog akta i pozivajući se na istovjetne razloge, Ustavni odbor Skup&scaron;tine u decembru 2024. godine zaključio da je biv&scaron;a sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega joj je predsjednik Skup&scaron;tine konstatovao prestanak funkcije&rdquo;, podsjetio je Milatović.
Ukazao je na ustavnu obavezu Ustavnog suda u pogledu obavje&scaron;tavanja Skup&scaron;tine o činjenicama koje se odnose na nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrje&scaron;enje sudija tog suda i zatražio od Ustavnog suda da, u kontekstu stava Skup&scaron;tine koji je zauzet prilikom penzionisanja Đuranović, razmotri status Lopičić.
&bdquo;Da li 23. januara nastupaju okolnosti koje mogu uticati na dalje izvr&scaron;enje odluke Skup&scaron;tine Crne Gore od 28. decembra pro&scaron;le godine, kojom je omogućeno sutkinji Lopičić da, bez obzira na istek ustavnog mandata i konstatovan prestanak funkcije od strane Skup&scaron;tine, nastavi da vr&scaron;i funkciju sutkinje Ustavnog suda&ldquo;, upitao je Milatović.
On je od Ustavnog suda tražio da razmotri i da li se stiču uslovi da o utvrđenim činjenicama obavijeste Skup&scaron;tinu kako bi taj državni organ preispitao dalju pravnu održivost odluke od 28. decembra pro&scaron;le godine, odnosno preispitao da li Lopičić može obavljati poslove sudije Ustavnog suda i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju.
&bdquo;Đuranović je u momentu penzionisanja bila sudija u punom ustavnom mandatu, za razliku od trenutne situacije sa Lopičić, kojoj je zbog isteka mandata već konstatovan prestanak sudijske funkcije od strane Skup&scaron;tine&ldquo;, ukazao je Milatović.
Kako je dodao, nesporno je da sve navedeno može imati negativne posljedice po vladavinu prava, ukoliko Skup&scaron;tina Crne Gore ne bude dosljedno pratila ranije zauzete stavove.&nbsp;
&bdquo;Ukoliko je Đuranović prekinut Ustavom utvrđeni mandat zbog nastupanja razloga koji se odnose na ispunjenje uslova za starosnu penziju, onda bi dalje obavljanje funkcije sudije Ustavnog suda od strane biv&scaron;e sutkinje kojoj je već konstatovan prestanak funkcije, a nakon ostvarivanja zakonskih uslova za starosnu penziju, dovelo u pitanje djelovanje i Ustavnog suda i Skup&scaron;tine&ldquo;, istakao je Milatović.
On je kazao da je uvjeren da će Ustavni sud uzeti u obzir sve navedeno, posebno imajući u vidu da je, shodno Ustavu, Ustavni sud nadležan da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavje&scaron;tava Skup&scaron;tinu.
Milatović smatra da je veoma važno da se kroz mehanizme institucionalne saradnje jača načelo vladavine prava u Crnoj Gori, unapređuje pravna sigurnost i obezbjeđuje konzistentnost u djelovanju državnih organa.
"Stoga je neophodno da svaku negativnu praksu koja naru&scaron;ava ostvarivanje navedenih ciljeva jasno prepoznamo i, u okviru utvrđenih ustavnih i zakonskih nadležnosti, efikasno elimini&scaron;emo iz pravnog i institucionalnog poretka", pi&scaron;e u dopisu koji je Milatović uputio Ustavnom sudu.

Milatović zatražio izjašnjenje Ustavnog suda o statusu sutkinje Lopičić

UPUTIO DOPIS PREDSJEDNICI TOG SUDA SNEŽANI ARMENKO

Počelo je ru&scaron;enje ograde DG Arene, javlja RTV Podgorica.
Prema pisanju tog medija, okupljeni su se mirno razi&scaron;li i dozvolili ma&scaron;inama da uđu i započnu ru&scaron;enje betonske ograde.
Prethodno, Simpatizeri FK Podgorica, njih oko 30, okupili su se jutros ispred DG Arene poku&scaron;avajući da spriječe najavljeno ru&scaron;enje ograde i reflektora koji je izgrađen na kanalu Mareze.
Kako saznaje RTV Podgorica, reflektor neće biti danas ru&scaron;en &ndash; već samo betonski zid, dok je za ru&scaron;enje reflektora neophodno prisustvo dodatne mehanizacije &ndash; krana.
&nbsp;

Počelo rušenje ograde DG Arene

U SKLOPU ČIŠĆENJA KANALA MAREZA

Institucija Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda postupajući po pritužbi utvrdila je da je JU Centar za socijalni rad Podgorica povrijedio prava majke i babe maloljetnog djeteta, jer im nije dostavio formalne i obrazložene odluke o oduzimanju djeteta i njegovom smje&scaron;taju u hraniteljsku porodicu.
Pritužbu je podnijela baba djeteta, koja je ujedno i staratelj svoje kćerke, navodeći da je njena kćerka 2025. godine rodila sina, dok je veći dio trudnoće i dva mjeseca nakon porođaja provela na liječenju u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti. U tom periodu i beba je jedno vrijeme bila hospitalizovana u Kliničkom centru Crne Gore, nakon čega je baba preuzela brigu o djetetu.
Prema navodima iz pritužbe, neposredno pred povratak majke iz bolnice, Centar za socijalni rad obavijestio je babu da dijete mora biti izmje&scaron;teno iz porodice, jer navodno nijesu ispunjeni bezbjednosni uslovi, te da ona ne može biti hraniteljka, iako je podnijela zahtjev i dostavila potrebnu dokumentaciju.
&ldquo;Dana 5. avgusta 2025. godine dijete je preuzeto od strane Centra i dato na hraniteljstvo, bez uručenja bilo kakve pisane odluke porodici&rdquo;, navodi se u Mi&scaron;ljenju zamjenice Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežane Miju&scaron;ković.
Za&scaron;titnik je zatražio izja&scaron;njenje Centra za socijalni rad Podgorica, koji je naveo da je postupao u najboljem interesu djeteta, imajući u vidu dugogodi&scaron;nje psihijatrijsko liječenje majke, porodične prilike i procjene stručnih službi.
&ldquo;Centar je potvrdio da je dijete stavljeno pod starateljstvo Centra i smje&scaron;teno u hraniteljsku porodicu, kao i da majka i baba ostvaruju kontakte sa djetetom u prostorijama Centra&rdquo;, pi&scaron;e u Mi&scaron;ljenju.
Međutim, u dopunskom izja&scaron;njenju Centar je naveo da odluke nijesu dostavljene majci zbog njenog zdravstvenog stanja i procjene da je u najboljem interesu djeteta da identitet hranitelja ostane za&scaron;tićen. Takođe je istaknuto da baba, prema procjeni Centra, nije podobna za hraniteljstvo zbog ukupne porodične situacije i zdravstvenog stanja kćerke sa kojom živi u istom domaćinstvu, ali da o njenom zahtjevu nije donijeta formalna odluka.
Nakon sprovedenog postupka, Za&scaron;titnik je utvrdio da je Centar za socijalni rad povrijedio pravo na obrazloženu odluku i pravo na pravni lijek, zagarantovane članom 20 Ustava Crne Gore, kao i pravo na porodični život iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Posebno je nagla&scaron;eno da majci djeteta nijesu uručene odluke o privremenom starateljstvu i hraniteljstvu, iako su takvi akti doneseni, čime joj je uskraćena mogućnost da ih ospori pred nadležnim organima.
Za&scaron;titnik je ukazao da, bez obzira na obavezu Centra da &scaron;titi najbolji interes djeteta, roditelj mora biti formalno i pisano obavije&scaron;ten o mjerama koje zadiru u porodični život, uz jasno obrazloženje razloga i pouku o pravnom lijeku. Isto važi i za baku djeteta, čiji zahtjev za porodični smje&scaron;taj nije razmatran kroz formalnu odluku.
U mi&scaron;ljenju se podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj su nacionalni organi dužni da jasno i detaljno obrazlože svoje odluke, naročito u predmetima koji se tiču starateljstva i porodičnih odnosa, kako bi se obezbijedio pravičan postupak.
Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore dao je preporuke JU Centru za socijalni rad Podgorica da bez daljeg odlaganja majci djeteta dostavi obrazložene odluke o starateljstvu i porodičnom smje&scaron;taju njenog sina, kao i da odluči o zahtjevu babe za hraniteljstvo i o tome joj uruči formalnu, obrazloženu odluku, uz obezbijeđeno pravo na pravni lijek.

Bez pisanih rješenja: Dijete dato na hraniteljstvo, povrijeđena prava porodice

ZAŠTITNIK UKAZAO NA KRŠENJE PRAVA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim i noćnim satima, u nižim predjelima mjestimično očekuje magla ili povećana niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, duž obale, prvenstveno na jugositoku, povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni i istočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus 13 do &scaron;est, najvi&scaron;a dnevna od minus dva do 14 stepeni.

Danas pretežno sunčano

OD MINUS DVA DO 14 STEPENA

Od primjene novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, op&scaron;tinama su podnijeta ukupno 2.343 zahtjeva za ozakonjenje nelegalne gradnje, kazali su &bdquo;Danu&ldquo; iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako su precizirali, za objekte povr&scaron;ine do 500 kvadrata podnijeto je 2.300 zahtjeva, a za zdanja veća od 500 metara kvadratnih &ndash; 43. Prema neformalnim procjenama, u Crnoj Gori je nelegalno sagrađeno oko 120.000 objekata.
&ndash; U skladu sa novim Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta 2025. godine, broj zahtjeva koji je podnijet za objekte povr&scaron;ine do 500m2 iznosi 2.300, dok broj zahtjeva za objekte preko 500m2 iznosi 43. Nakon dobijanja podataka, urađena je analiza koja je pokazala da broj zahtjeva za legalizaciju podnijetih od 2018. do decembra 2025. godine iznosi 67.383, a od toga je legalizovano 3.756 objekata &ndash; saop&scaron;tili su &bdquo;Danu&ldquo; iz resora ministra Slavena Radunovića.
Prema podacima koji su dostavljeni &bdquo;Danu&ldquo;, najvi&scaron;e zahtjeva za legalizaciju podnijeto je u Podgorici &ndash; 705, od čega 676 za objekte manje od 500 kvadrata i 29 za zdanja veća od te povr&scaron;ine. U Herceg Novom je podnijeto 337 zahtjeva, u Nik&scaron;iću 261, u Kotoru 172 (od čega tri za objekte veće od 500 kvadrata), u Plavu 148, u Kola&scaron;inu 140, u Baru 109 (od čega četiri zahtjeva za objekte veće od 500 kvadrata), u Tuzima 81 (od čega sedam za objekte veće od 500 kvadrata), u Bijelom Polju i Danilovgradu po 66, na Žabljaku 50, u Mojkovcu 46, a u Beranama 44. U Pljevljima je podnijeto 38 zahtjeva za legalizaciju, u Rožajama 31, na Cetinju 23, u Andrijevici 15, u Petnjici &scaron;est, a u Gusinju pet.
U Plužinama, &Scaron;avniku i Ulcinju nije podnijet nijedan zahtjev za legalizaciju, dok podatke o predatim zahtjevima ministarstvu nijesu dostavili iz Budve, Tivta i Zete.
Za upis u katastar predato vi&scaron;e od 5.000 zahtjeva
U Ministarstvu cijene da je ovoliki broj predatih zahtjeva zadovoljavajući, s obzirom da je satelitski i aerofotogrametrijski snimak teritorije Crne Gore 8. novembra 2025. godine objavljen na internet adresi ortofoto2025.gov.me, kao i na neophodna usklađivanja zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i o državnoj imovini.
&ndash; Izmjene ova dva zakonska rje&scaron;enja, koje su usvojene na sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore održanoj 30. decembra 2025. godine, umnogome su uticale da broj zahtjeva bude na ovakvom nivou &ndash; navode iz ministarstva.
Do kraja pro&scaron;le godine, kako napominju, područnim jedinicama Uprave za nekretnine podnijeto je preko 5.000 zahtjeva za upis nelegalnih objekata u katastar nepokretnosti.

Podnijeta 2.343 zahtjeva za legalizaciju, za upis u katastar predato više od 5.000 zahtjeva

OD PRIMJENE NOVOG ZAKONA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći očekuje se jače naoblačenje.
U nižim predjelima na sjeveru u jutarnjim satima mjestimično moguća magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura od -13 do &scaron;est, a najvi&scaron;a dnevna nula do 15 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 15 stepeni