Društvo

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz prolaznu malu do umjerenu oblačnost i najvi&scaron;u dnevnu temperaturu do 31 stepen.
Na sjeveru je popodne, prvenstveno u planinskim oblastima, moguća rijetka pojava kratkotrajne nestabilnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od sedam do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 21 do 31 stepen.

Danas do 31 stepen

PRETEŽNO SUNČANO, UZ PROLAZNU MALU DO UMJERENU OBLAČNOST

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, prvenstveno u kontinentalnim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura&nbsp; četiri do 17, a najvi&scaron;a dnevna od 19 do 29 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 29 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori 99 pacijenata čeka na transplataciju organa, od čega je osmoro djece, podaci su Ministarstva zdravlja. U toku je kampanja u cilju povećanja svijesti građana o značaju doniranju organa. Građani koji odluče da postanu donori u, svakom trenutku, mogu da opozovu tu odluku, obja&scaron;njavaju sagovornici Gradske.
Svaka osoba koja želi da postane donor može se obratiti izabranom ljekaru i potpisati saglasnost o doniranju organa, čime stiče pravo na donorsku karticu, obja&scaron;njavaju iz Direkcije za transplatacije.
&bdquo;Ovo je jedna pravna situacija koja je u svakom trenutku opoziva, ukoliko se predomislimo i vratiti svoji donorsku karticu. Na&scaron; zakon koji reguli&scaron;e ovu oblast, takođe, poznaje jo&scaron; dvije pravne situacije &ndash; ukoliko neko ne želi da bude donor može potpisati protivljenje, koje je takođe u svakom trenutku opozivo&ldquo;, kazala je Sandra Damjanović, načelnica Direkcije za transplatacije.
Iz Kliničkog centra Crne Gore poja&scaron;njavaju ko sve može postati donor &ndash; apeluju na građane da pokažu humanost.
&bdquo;Ne postoji starosna granica ko može biti donor. To može biti svaka zdrava osoba koja prodje razne pretrage prije nego želi da postane donor, da bi se znalo kom davaocu eventualnom bi mogao biti donor. Sva dokumentacija mora biti pripremljena prije i pacijent mora biti &bdquo;zdrav&ldquo;, kazao je Dr Almir Rebronja iz KCCG
U Crnoj Gori se mogu transplantirati pluća, jetra, srce, bubrezi i pankreas, ističu sagovornici Gradske &ndash; poručuju &bdquo;Koliko organa &ndash; toliko i života&rdquo;.

MZD: U Crnoj Gori 99 pacijenata čeka na transplataciju organa, od čega je osmoro djece

"NE POSTOJI STAROSNA GRANICA KO MOŽE BITI DONOR"

Svjetski dan bez duvanskog dima, koji se svake godine obilježava 31. maja, prilika je da se ukaže na opasnosti koje duvanski proizvodi predstavljaju po zdravlje ljudi. Procjenjuje se da oko 37 miliona djece uzrasta od 13 do 15 godina &scaron;irom svijeta koristi duvan.
U svijetu cigarete i druge duvanske proizvode koristi blizu 1,2 milijarde ljudi, najnoviji su podaci Svjetsje zdravstvene organizacije (SZO). Posebno zabrinjavajući podatak je da pu&scaron;enje godi&scaron;nje uzrokuje preko 8 miliona smrtnih slučajeva, uključujući i oko 1,3 miliona nepu&scaron;ača koji stradaju zbog pasivnog pu&scaron;enja.
Najče&scaron;ći uzroci smrti su hronične bolesti kao &scaron;to su rak pluća, bolesti srca i plućne bolesti.
Prema podacima SZO, procjenjuje se da oko 37 miliona djece uzrasta od 13 do 15 godina &scaron;irom svijeta koristi duvan, a u mnogim zemljama stopa kori&scaron;ćenja elektronskih cigareta među mladima prema&scaron;uje onu kod odraslih.
Marketin&scaron;ki sadržaj, kako pi&scaron;e na sajtu SZO, koji promovi&scaron;e elektronske cigarete, nikotinske kesice i proizvode za zagrijavanje duvana pregledan je vi&scaron;e od 3,4 milijarde puta na dru&scaron;tvenim mrežama.
U Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva zdravlja od prethodne godine, čak 35% populacije konzumira cigarete, &scaron;to je iznad evropskog prosjeka - dok stopa pu&scaron;ača među djecom raste i prema poslednjem istraživanju 11% petnaestogodi&scaron;njaka, odnosno 18% &scaron;esnaestogodi&scaron;njaka koristi duvanske proizvode.
Zato, kako su upozorili, posebna pažnja mora da seusmjeri na djecu i mlade, koji eksperimenti&scaron;u s duvanom i mogu vrlo brzo razviti zavisnost - a proizvodi kao &scaron;to su elektronske cigarete i nikotinske kesice i/ili snus postaju sve popularniji među &scaron;kolarcima.
Pu&scaron;enje, sa &scaron;irokim spektrom posledica koje uzrokuje predstavlja globalni javnozdravstveni i ekonomski problem. Duvan je toksičan za na&scaron;e zdravlje, na&scaron; budžet i životnu sredinu - a u Crnoj Gori godi&scaron;nje odnese vi&scaron;e od 2000 ljudskih života, &scaron;to predstavlja 30% svih smrtnih slučajeva u zemlji. Pored toga, duvan &lsquo;ko&scaron;ta&rsquo; budžet Crne Gore oko 307 miliona eura godi&scaron;nje ili 7.3% GDP-a.
Prema riječima stručnjaka, ne postoji siguran duvanski proizvod ili proizvod na bazi nikotina. Ipak, u poku&scaron;aju da prestanu da pu&scaron;e, ljudi sve če&scaron;će posežu za elektronskim cigaretama.
Međutim, jo&scaron; uvek se sa sigurno&scaron;ću ne zna koliko su ovakve elektronske zamene za klasične cigare opasne po zdravlje.
Za doktorku medicinskih nauka Jasminu Radojlović sa Visoke medicinske &scaron;kole strukovnih studija &bdquo;Milutin Milanković&ldquo; nema dileme o tome &scaron;ta predstavlja veći rizik.
&bdquo;Uticaj na zdravlje tih vejpova i ostalih elektronskih cigara je mnogo gori, mnogo vi&scaron;e utiče na zavisnost, ali oni to sad doživljavaju kao neki trend, kao oni su aktuelni, popularni ako to koriste. Istraživanje je pokazalo da čak vi&scaron;e devojčica koristi te vejpove i elektronske cigare, &scaron;to je jo&scaron; vi&scaron;e zabrinjavajuće. Koristi se u zatvorenim prostorijama, za vreme časova, u gradskom prevozu, a da ne pričamo, u svojim automobilima, to se njima podrazumeva&ldquo;, obja&scaron;njava dr Radojlović.
Kao i u slučaju klasičnog duvana, elektronske cigarete ostavljaju posledice na zdravlje, pre svega na respiratorni sistem, pluća, bronhije, usnu duplju.
&bdquo;Pluća su zdrava bez duvana&rdquo;
Povodom Svjetskog dana bez duvana, Crnogorsko dru&scaron;tvo za borbu protiv raka (CDPR) priređuje izložbu najboljih likovnih radova sa Dvadeset četvrtog nagradnog Konkursa za likovne i literarne radove organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih &scaron;kola sa teritorije Crne Gore.
Tema tradicionalnog konkursa za likovne i literarne radove je bila jedinstvena &bdquo;Pluća su zdrava bez duvana&rdquo;, a povod raspisivanja Konkursa je obilježavanje Svjetskog dana bez duvana, koji se ove godine proslavlja na temu: &bdquo;Razotkrivanje privlačnosti: razotkrivanje taktike industrije na duvanske i nikotinske proizvode&rdquo; koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i aktuelna je tokom cijele godine.
Izložba izabranih radova i čitanje nagrađenih literarnih radova održaće se u subotu 31. maja 2025. godine sa početkom u 12 sati u Holu KIC-a &bdquo;Budo Tomović&rdquo; u Podgorici. Izložbu će otvoriti i nagrade najboljima u obje konkurencije uručiti Dragan Koprivica, univerzitetski profesor, naučni radnik, književnik i publicista.
Nagrade za najuspje&scaron;nije su monografije u izdanju Agencije za za&scaron;titu životne sredine Crne Gore i Crnogorske akademije za nauku i umjetnost, kao i muzički CD-i sa Festivala Na&scaron;a radost.
Od 1987. godine države članice Svjetske zdravstvene organizacije ustanovile su Svjetski dan bez duvana kako bi skrenule globalnu pažnju na epidemiju duvana i spriječile smrt i bolesti koje se mogu izbjeći.
Te godine, Svjetska zdravstvena skup&scaron;tina je donijela Rezoluciju WHA40.38, kojom je 7. april 1988. godine progla&scaron;en za &bdquo;svjetski dan bez pu&scaron;enja&ldquo;. Godine 1988. donijeta je Rezolucija WHA42.19, kojom je ustanovljeno da se Svjetski dan bez duvana obilježava svake godine 31. maja.

Svjetski dan bez duvanskog dima: "Pluća zdrava bez cigareta"

U CG, PREMA POSLJEDNJIM PODACIMA ČAK 35% POPULACIJE KONZUMIRA CIGARETE ŠTO JE IZNAD EVROPSKOG PROSJEKA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović potpisao je odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Herceg Novog, &scaron;to, kako je saop&scaron;tio, predstavlja važan iskorak ka stvaranju sigurnijeg dru&scaron;tvenog ambijenta.
&bdquo;Herceg Novi, kao op&scaron;tina od strate&scaron;kog značaja &ndash; i sa aspekta turizma, i kao pogranična zona &ndash; zaslužuje snažnu institucionalnu podr&scaron;ku u očuvanju bezbjednosti i stabilnosti&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
&Scaron;aranović je objasnio da je MUP u saradnji s lokalnim zajednicama i relevantnim institucijama utvrdio jasne bezbjednosne prioritete i precizno identifikovalo 100 lokacija na kojima je neophodno uvesti sistem video nadzora.
Podsjetio je da je prije 15 dana potpisao odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice, poručujući da nastavljaju snažan i strate&scaron;ki usmjeren proces jačanja bezbjednosne infrastrukture u čitavoj Crnoj Gori.
&bdquo;Riječ je o moćnom mehanizmu koji ne samo da omogućava bržu i precizniju reakciju policijskih službenika, već ima i izražen preventivni efekat u odvraćanju od vr&scaron;enja krivičnih djela i naru&scaron;avanja javnog reda i mira&ldquo;, navedeno je, između ostalog, u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Šaranović: Uvodimo sistem video nadzora u Herceg Novom

SAOPŠTIO MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru pretežno oblačno sa slabom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se u popodnevnim satima očekuje djelimično razvedravanje.
Vjetar će biti sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura od &scaron;est do 17, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 27 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru mjestimično kiša

DO 27 STEPENI

U Crnoj Gori je tokom ove godine potvrđen jedan slučaj obolijevanja od leptospiroze, bolesti koja se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, i to na teritoriji op&scaron;tine Bijelo Polje. Tu informaciju za Portal Radio-televizije Crne Gore potvrdio je Institut za javno zdravlje. U posljednjoj deceniji u Crnoj Gori registrovano je 18 slučajeva ove zarazne bolesti, ali nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, &scaron;to, kako navode iz Instituta, ukazuje na to da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi.
Leptospiroza je bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, uzrokovana bakterijom Leptospira spp, koja se može naći u kontaminiranoj vodi ili zemlji&scaron;tu. Bakterije koje uzrokuju leptospirozu &scaron;ire se putem urina zaraženih životinja. One mogu preživjeti u kontaminiranoj vodi ili zemlji&scaron;tu sedmicama, pa čak i mjesecima. Različite vrste divljih i domaćih životinja mogu biti rezervoari infekcije, uključujući glodare, krave, svinje, konje, ovce, koze, pse, mačke.
Informacija da se pojavila zaraza leptospiroze u susjednoj BiH, u Sarajavu, alarmirala je javnost, ali iz Instituta navode da podaci o obolijevanju u posljednjih desetak godina ukazuju da se bolest drži pod kontrolom. &nbsp;&nbsp;
Prema podacima Instituta, u periodu od 2015. do maja 2025. godine u Crnoj Gori je registrovano 18 slučajeva leptospiroze. Najvi&scaron;e slučajeva leptospiroze zabilježeno je tokom 2021. i 2024. godine, po pet u svakoj. Najveći broj slučajeva (61%) registrovano je u Podgorici, dok su ostali slučajevi zabilježeni u Bijelom Polju, Beranama, Danilovgradu, Budvi, Ulcinju i Tuzima.
Kako su saop&scaron;tili iz Instituta za javno zdravlje, infekcije su se najče&scaron;će pojavljivale u avgustu, septembru i novembru.
Leptospiroza u Crnoj Gori javlja sporadično, ali, navode iz Instituta, pokazuje i izražene sezonske i geografske obrasce, sa najvećom koncentracijom oboljelih u urbanim sredinama, naročito u Podgorici, i tokom toplijih i ki&scaron;ovitijih mjeseci, kada je vjerovatniji kontakt sa kontaminiranom vodom ili zemlji&scaron;tem.
Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju da se ljudi od ove bolesti mogu zaraziti na nekoliko načina i to kontaktom s vodom ili zemljom kontaminiranom urinom ili drugim tjelesnim tečnostima zaraženih životinja, najče&scaron;će pacova, naročito nakon poplava ili obilnih padavina. Zatim, direktnim dodirom s tjelesnim tečnostima zaražene životinje, konzumiranjem hrane ili vode kontaminirane urinom zaraženih životinja, kao i pri udisanju kontaminiranog aerosola, čestica kontaminiranog vazduha.
Važno je znati, ističu, da se leptospiroza ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, ali osobe koje su u stanju beskućni&scaron;tva ili žive u kolektivnim smje&scaron;tajima, gdje je veliki broj ljudi na malom prostoru, mogu imati povećan rizik od infekcija.
Povećan rizik od infekcije, upozoravaju iz Instituta, imaju i osobe koje se bave aktivnostima koje uključuju kontakt s potencijalno kontaminiranom vodom, zemljom ili životinjama.
"Takve aktivnosti uključuju rekreativne vodene aktivnosti poput plivanja, vožnje kajaka ili raftinga u rijekama, potocima i močvarama, planinarenje i lov, ba&scaron;tovanstvo, rad u dvori&scaron;tu, či&scaron;ćenje i održavanje povr&scaron;ina na otvorenom, kao i zanimanja poput rada u veterinarskim ambulantama, stočarstvu, mljekarstvu i mesnoj industriji", navode iz Instituta.
Portalu RTCG je potvrđeno da nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, &scaron;to, kako su naveli, ukazuje da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi.
Epidemiolo&scaron;ko ispitivanje ljudi koji su možda bili izloženi zarazi obavlja se kada ljekar prijavi slučaj bolesti ili kada veterinarska služba obavijesti da je leptospiroza otkrivena kod životinja u nekom području.
"Centar za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore raspolaže dijagnostičkim testovima za potvrdu infekcije (serolo&scaron;ki testovi iz krvi), a u Crnoj Gori je dostupna i adekvatna antibiotska terapija", navode u Institutu.
Simptomi leptospiroze kod ljudi su često nespecifični i podsjećaju na grip, a nakon inkubacije od 2 do 30 dana, bolest se razvija u dvije faze.
"Prva faza traje od četiri do devet dana i karakteri&scaron;u je simptomi slični gripu, kao &scaron;to su glavobolja, drhtavica, bolovi u mi&scaron;ićima, povraćanje, dijareja. U drugoj fazi najče&scaron;ći simptomi su povi&scaron;ena temperatura, žutilo kože (žutica), bolovi u stomaku i dijareja. U težim slučajevima može se javiti i otkazivanje organa (bubrezi, jetra) kao i upala moždanih ovojnica (meningitis). Smrtni ishodi su izuzetno rijetki uz pravovremenu dijagnozu i adekvatnu terapiju", ukazali su iz Instituta.
Podsjetili su i na preventivne mjere koje se odnose na izbjegavanje kontakta sa životinjama koje mogu biti zaražene, kori&scaron;ćenje lične za&scaron;titne opreme (rukavica, maski, za&scaron;titnih naočara) pri radu sa životinjama i životinjskim materijalom za osobe profesionalno izložene patogenu, kontrola populacije glodara i vakcinacija ili liječenje domaćih životinja koje mogu biti zaražene, obezbjeđivanje adekvatnih uslova za skladi&scaron;tenje vode i hrane, izbjegavanje plivanja ili hodanje u vodi koja može biti kontaminirana.

Potvrđen slučaj leptospiroze u Bijelom Polju

PODATAK IJZCG

Predstavnice Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP) i Crnogorskog dru&scaron;tva ekologa (CDE) okupile su se ispred Skup&scaron;tine zbog nezadovoljstva izazvanog Sporazumom između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Crne Gore, koji se odnosi na saradnju u turizmu i razvoj nekretnina.
Predstavnice Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP) i Crnogorskog dru&scaron;tva ekologa (CDE) predale su Skup&scaron;tini Deklaraciju o za&scaron;titi prostora Crne Gore. Poslanicima su poručile da glasaju prema savjesti, a ne prema naredbi.
"Premijer Milojko Spajić i investitor Alabar ovih dana nam govore i očekuju od nas da im vjerujemo na riječ da će sve raditi po zakonu, da će po&scaron;tovati volju lokalne zajednice. Očekuju da vjerujemo u ne&scaron;to &scaron;to nigdje ne pi&scaron;e. Mi se obraćamo njima sa na&scaron;im očekivanjima", kazala je Jovana Božović iz CZIP-a.
Očekivanja, ističe ona, potiču od struke i od onih koji bi bili direktno pogođeni realizacijom ovakvog sporazuma.
"Morate da čujete glas stručnjaka, morate da čujete glas građana. Crnoj Gori nije potrebna velika gradnja, bazeni na sitnom pijesku, velike plaže ili zabavni park na arheolo&scaron;kim nalazi&scaron;tima", kaže Božović.
Crnoj Gori, poručuje, su potrebni infrastruktura, javne institucije i prije svega povratak kulturi planiranja, kulturi prostora i ideji održivog razvoja.&nbsp;

Protest ispred Skupštine: Glasajte po savjesti, a ne prema naredbi

"MORATE DA ČUJETE GLAS STRUČNJAKA, MORATE DA ČUJETE GLAS GRAĐANA"

Mjerni uređaji koji sadrže živu, iako je njihova nabavka zabranjena, i dalje se koriste u značajnom broju zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, kazao je doktor Borko Bajić. On je naveo da je to pokazao popis mjernih uređaja koji sadrže živu, koji je, u saradnji sa nacionalnim vlastima, sprovela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u decembru i januaru. Iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori su saop&scaron;tili da je u Podgorici održan multisektorski sastanak u okviru realizacije međunarodnog projekta &bdquo;Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama&ldquo;. Kako su naveli, projekat sprovodi SZO uz podr&scaron;ku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a Crna Gora je jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje imaju pristup toj specifičnoj tehničkoj podr&scaron;ci. &ldquo;Povod za sastanak bilo je predstavljanje rezultata popisa mjernih uređaja koji sadrže živu u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori i načina upravljanja sa tim mjernim uređajima&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju. Navodi se da je obuhvaćeno 30 javnih i sedam privatnih ustanova, kao i dodatna onlajn /online/ anketa o kori&scaron;ćenju dentalnog amalgama u 23 zdravstvene ustanove. &ldquo;Takođe, tokom sastanka predstavljene su i planirane aktivnosti demonstracije supstitucije mjernih uređaja koji sadrže živu u odabranim pilot zdravstvenim ustanovama, u kojima je identifikovan najveći broj tih mjernih uređaja&rdquo;, rekli su iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori. Skup je, kako su kazali, okupio predstavnike zdravstvenih ustanova i državnih institucija, međunarodnih partnera i eksperata, sa ciljem predstavljanja rezultata nacionalnog popisa mjernih uređaja koji sadrže živu i dijaloga o narednim koracima u procesu njihove bezbjedne zamjene i zbrinjavanja. Bajić je naveo da je popis mjernih uređaja koji sadrže živu pokazao da se ti mjerni uređaji, iako je njihova nabavka zabranjena, i dalje koriste u značajnom broju zdravstvenih ustanova. &ldquo;Na&scaron; zadatak sada je jasan &ndash; moramo obezbijediti bezbjedno uklanjanje tih uređaja i zamjenu sigurnim, savremenim alternativama&ldquo;, rekao je Bajić. &Scaron;efica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović istakla je da multisektorske nacionalne konsultacije predstavljaju potvrdu zajedničke posvećenosti unapređenju za&scaron;tite životne sredine, jačanju zdravstvenog sistema, za&scaron;titi zdravstvenih radnika i pacijenata i ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Minamata konvencije o živi. Ona je podsjetila da SZO implementira taj kompleksan projekat prateći jasno definisanu metodologiju. Brajović je rekla da su se nakon uspostavljanja intitucionalnog aranžmana i mapiranja ključnih nosioca aktivnosti na planu eliminacije mjernih uređaja koji sadrže živu, fokusirali na sprovođenje popisa termometara, sfigmomanometara i drugih uređaja na bazi žive koji su jo&scaron; u upotrebi u zdravstvenim ustanovama &scaron;irom Crne Gore. Prema njenim riječima, rezultati popisa nijesu samo podaci, već temelj za formulisanje strate&scaron;kog pristupa bezbjednom i efikasnom ukidanju upotrebe uređaja sa živom. Istovremeno, kako je rekla Brajović, podaci će poslužiti kao inputi za strate&scaron;ko i održivo planiranje uvođenja sigurnijih alternativa bez žive u zdravstveni sistem Crne Gore. Ona je kazala da će, takođe, rezultati popisa imati važnu ulogu u definisanju održivog re&scaron;enja za upravljanje tim opasnim otpadom. Iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori su naveli da je u okviru popisa identifikovano 100 sfigmomanometara na živu i 93 termometra, od kojih se 69 koristi u laboratorijama. Kako su rekli, iako je upotreba dentalnog amalgama značajno smanjena, i dalje se koristi u određenim slučajevima. &ldquo;Poseban izazov predstavlja odsustvo adekvatnih procedura i infrastrukture za bezbjedno zbrinjavanje otpada koji sadrži živu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.. Magistar za&scaron;tite životne sredine i predstavnik Doma zdravlja Glavnog grada, Adnan Efović, istakao je da je tokom terenske kontrole u toj ustanovi zatečen određen broj uređaja sa živom u aktivnoj upotrebi, kao i 11 dodatnih rezervoara sa živom iz rashodovanih aparata. &bdquo;Neki od rezervoara pokazivali su znakove o&scaron;tećenja i curenja, &scaron;to je predstavljalo ozbiljan rizik po zdravlje osoblja i pacijenata&rdquo;, kazao je Efović. On je rekao da su, usljed nedostatka odgovarajuće ambalaže, hitno pristupili improvizaciji za&scaron;titnog pakovanja, kako bi spriječili dalje izlaganje i potencijalnu kontaminaciju. U saop&scaron;tenju se navodi da su rezervoari upakovani u vi&scaron;e slojeva za&scaron;tite i uskladi&scaron;teni u posebnoj prostoriji s kontrolisanim pristupom, do njihove bezbjedne predaje ovla&scaron;ćenom sakupljaču opasnog otpada. Efović je naveo da će Dom zdravlja Podgorica nastaviti da aktivno učestvuje u daljoj realizaciji projektnih aktivnosti, u skladu sa nacionalnim i međunarodnim standardima. &ldquo;Sastanak je poslužio i kao platforma za prezentaciju narednih koraka u okviru pilot projekta zamjene uređaja sa živom, kao i jačanja kapaciteta zdravstvenih radnika kroz obuke&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju. Iz Kancelarije SZO su rekli da je globalna koordinatorka projekta Elena Jardan predstavila strategiju obuke, ističući da je edukacija ključna za dugoročnu održivost i sigurnu primjenu alternativnih mjernih uređaja. Koordinatorka projekta za Crnu Goru Gordana Đukanović predstavila je postignute rezultate i najavila nastavak intenzivnih aktivnosti na terenu, sprovođenje edukativnih kampanja usmjerenih ka zdravstvenim radnicima i državnim institucijama i izradu prve nacionalne strategije uklanjanja mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova. Taj strate&scaron;ki dokument, kako je kazala, Vlada bi trebalo da usvoji do kraja godine. Iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori su rekli da implementacija tog projekta predstavlja važan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju za&scaron;tite zdravlja ljudi i životne sredine. &ldquo;Uklanjanjem žive iz zdravstvenih ustanova, Crna Gora pravi odlučan korak ka bezbjednijem i održivijem okruženju, potvrđujući posvećenost sprovođenju međunarodnih obaveza iz Minamata konvencije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju. Navodi se da je to, istovremeno, važan iskorak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, budući da usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom u oblasti za&scaron;tite životne sredine i zdravlja predstavlja jedan od ključnih zahtjeva u pregovaračkom procesu.

Bajić: Crnogorsko zdravstvo i dalje koristi mjerne uređaje sa živom

IAKO JE NJIHOVA NABAVKA ZABRANJENA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno i mjestimično sa ki&scaron;om, a moguća je i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vi&scaron;e padavina se očekuje na sjeveru.
U kasnim popodnevnim satima u južnim predjelima uglavnom suvo uz djelimično razvedravanje.
Vjetar će biti u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, u popodnevnim satima ponegdje umjeren do pojačan, krajem dana i tokom umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura pet do 17, najvi&scaron;a dnevna od deset do 23 stepena.

Danas oblačno, mjestimično kiša

DO 23 STEPENA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu oblačnost u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti sjeverni i sjeveroistočni, mjestimično umjeren do pojačan.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će tokom popodneva oslabiti.
Jutarnja temperatura dva do 16, najvi&scaron;a dnevna 16 do 29 stepeni.