Društvo

Roditelji djece s autizmom zakazali su protest ispred Vlade, s početkom u 18 sati, zbog, kako su saop&scaron;tili, neispunjenih obećanja i nedovoljne podr&scaron;ke institucija.
Oni godinama ukazuju da nemaju podr&scaron;ku sistema: kako tvrde, terapeuta je premalo, liste čekanja su duge, uz nedovoljan&nbsp; broj asistenata u &scaron;kolama, a poslodavci često nemaju razumijevanja.
Poručuju da neće odustati, jer se, kažu, bore za dostojanstvo i budućnost svoje djece.
Ističu i da žele partnere u institucijama, a ne prepreke na putu do osnovnih prava.

Roditelji djece sa autizmom danas protestuju ispred Vlade

"ŽELIMO PARTNERE U INSTITUCIJAMA, A NE PREPREKE NA PUTU DO OSNOVNIH PRAVA"

Gotovo da nema dana da u javnost ne izađe informacija o vr&scaron;njačkom nasilju, a za samo posljednje dvije sedmice Crna Gora je zabilježila dva naročito brutalna incidenta. Dijete aktivistkinje Bojane Jokić pretučeno je ispred dvori&scaron;ta Srednje mje&scaron;ovite &scaron;kole u Zeti - slomljena mu je &scaron;aka i ima hematome. Malo prije toga, na dru&scaron;tvenim mrežama je dijeljen snimak tuče maloljetnika u Baru, gdje je, takođe, jedan dječak pretučen, udaren nogom u glavu dok je ležao na podu.
Iako se o vr&scaron;njačkom nasilju mnogo govori, razvijaju strategije i održavaju konferencije i okrugli stolovi, stanje na terenu je duboko zabrinjavajuće. Posljednji slučajevi koji su se zavr&scaron;ili sa te&scaron;kim tjelesnim povredama, u Baru i Podgorici, ukazuju da institucije i sistem kaskaju za realnim događajima.
DRI o uspje&scaron;nosti suzbijanja nasilja
Državna revizorska institucija (DRI) je prepoznala problem vr&scaron;njačkog nasilja kao jedan od ključnih u dru&scaron;tvu. Zbog toga sprovodi reviziju uspjeha &bdquo;Uspje&scaron;nost suzbijanja vr&scaron;njačkog nasilja u Crnoj Gori&ldquo;, u okviru koje analizira sve mjere i aktivnosti nadležnih institucija u periodu od 2017. do prvog kvartala 2025. godine.
Senator prof. dr Branislav Radulović ističe za Pobjedu da su preliminarni nalazi alarmantni: broj slučajeva nasilja nad djecom raste, &scaron;kole ne sprovode propisane procedure, a institucije kasne sa strate&scaron;kim dokumentima.
- Za&scaron;tita djece od nasilja je ustavna obaveza Crne Gore i dio je međunarodnih konvencija koje smo ratifikovali. Svako dijete ima pravo na život u miru i dostojanstvu, a dru&scaron;tvo i država imaju obavezu da ih za&scaron;tite od svih vidova nasilja. Nažalost, dosada&scaron;nji podaci pokazuju da je stvarnost daleko od ovih obaveza - kaže Radulović.
Alarmantni podaci
Statistika jasno pokazuje da se problem pogor&scaron;ava. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama znatno varira, ali ostaje visok.
U &scaron;kolskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u &scaron;kolskoj 2023/24. godini - 187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva.
Vrste nasilja uključuju verbalno, fizičko, emocionalno, socijalno i sajber nasilje.
Radulović upozorava da ni&scaron;ta bolja slika ne dolazi ni iz centara za socijalni rad. Prema izvje&scaron;taju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2024. godinu, evidentirane su 633 prijave nasilja nad djecom. Od toga, 118 su bili slučajevi vr&scaron;njačkog nasilja, 241 emocionalnog, 109 fizičkog, 117 zanemarivanja, 21 vanporodičnog zlostavljanja i pet slučajeva eksploatacije. Posebno zabrinjava podatak da je bilo 14 prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja - svih nad djevojčicama.
Uporedni podaci pokazuju da broj prijava raste: 2023. godine evidentirano je ukupno 286 slučajeva, dok je tokom 2022. prijavljeno 216. Istovremeno, podaci Monstata govore da je broj maloljetnih počinilaca krivičnih djela 2024. iznosio 260, dok je 2021. evidentirano čak 265.
- Kada uporedite trendove, jasno je da nasilje nad djecom ne jenjava, već poprima raznovrsnije oblike. Posebno je zabrinjavajuće &scaron;to se povećava broj maloljetnika i u ulozi žrtve i u ulozi počinioca - nagla&scaron;ava Radulović.
Nedovoljna koordinacija institucija
Uprava policije tek od 2025. vodi posebnu evidenciju o vr&scaron;njačkom nasilju. Za samo nekoliko mjeseci ove godine registrovano je 29 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim problemom, a počinilo ih je 50 maloljetnika na &scaron;tetu 37 njihovih vr&scaron;njaka.
Kako bi se stvorio efikasan sistem praćenja, jo&scaron; Strategija za prevenciju i za&scaron;titu djece od nasilja (2017-2021) predviđala je povezivanje baza podataka vi&scaron;e ministarstava - rada i socijalnog staranja, unutra&scaron;njih poslova, pravosuđa, zdravlja i prosvjete. Cilj je bio da se obezbijedi kvalitetna evaluacija i da se lak&scaron;e prate promjene u zakonima i politikama. Međutim, ni do 2025. godine ova mjera nije sprovedena.
- Bez kvalitetne i objedinjene evidencije, institucije ne mogu da imaju realnu sliku o problemu. Time gubimo mogućnost da reagujemo na vrijeme i da procijenimo efikasnost mjera koje se sprovode - upozorava Radulović.
&Scaron;kole ne po&scaron;tuju procedure
Prema preliminarnim nalazima DRI, posebno zabrinjava stanje u obrazovnim ustanovama. Zavod za &scaron;kolstvo utvrdio je da od 140 osnovnih i srednjih &scaron;kola koje su dostavile izvje&scaron;taje, samo 15 ima aktivne timove koji rade u skladu sa propisanim procedurama za suzbijanje vr&scaron;njačkog nasilja.
- To je možda i najjasniji pokazatelj da se problemu ne pristupa dovoljno ozbiljno. Ako same &scaron;kole, gdje se nasilje de&scaron;ava, ne primjenjuju procedure, kako onda možemo očekivati efikasne rezultate - ističe Radulović.
Revizija i obuhvat
Revizija koju sprovodi DRI obuhvata aktivnosti &scaron;est ključnih subjekata: Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, Ministarstva zdravlja, Savjeta za prava djeteta i Zavoda za &scaron;kolstvo.
Analiziraju se brojni strate&scaron;ki i normativni dokumenti: Strategija za prevenciju i za&scaron;titu djece od nasilja (2017&ndash;2021), Program za suzbijanje vr&scaron;njačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama (2019&ndash;2021), Uputstvo &scaron;kolama &bdquo;Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja i vandalizma&ldquo;, Set mjera Vlade iz 2023. godine, Analiza stanja i prijedlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u &scaron;kolama iz 2024. godine.
- Nažalost, konačan izvje&scaron;taj o sprovođenju prve strategije nikada nije izrađen. Nova strategija za period 2025&ndash;2029. usvojena je tek u decembru 2024, &scaron;to znači da smo imali vi&scaron;egodi&scaron;nji jaz u strate&scaron;kom planiranju i institucionalnom odgovoru na problem. To nedopustivo prolongira rje&scaron;avanje pitanja koje direktno ugrožava bezbjednost djece - nagla&scaron;ava Radulović.
&Scaron;ta slijedi
Revizija je trenutno u fazi izrade nalaza i pripreme preporuka. Prema riječima Radulovića, cilj je da se jasno identifikuju slabosti, ali i dobre prakse, te da se institucijama upute konkretne preporuke za unapređenje sistema.
- Revizorski zapisnik je u zavr&scaron;noj fazi. Na&scaron; zadatak je da institucijama damo jasan plan za djelovanje, ali odgovornost za sprovođenje ostaje na njima. Ako preporuke ostanu mrtvo slovo na papiru, to će značiti da se dru&scaron;tvo odriče svoje djece - zaključuje senator Radulović.
HRA: Sistem uru&scaron;en
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom posljednjeg slučaja koji se dogodio u Zeti saop&scaron;tili da je on razotkrio sve slabosti sistema. Dijete je pretrpjelo te&scaron;ke fizičke i psihičke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale.
- Jo&scaron; jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vr&scaron;njaka i nanijeta mu je te&scaron;ka tjelesna povreda - ovog puta je napadnuto u Zeti zato &scaron;to je sa strane, Podgoričanin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva&hellip; Dječje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz pona&scaron;anja odraslih, koji podržavaju podjele u dru&scaron;tvu i blagonakloni su samo prema &bdquo;svojima&ldquo; - pi&scaron;e u saop&scaron;tenju HRA koje je potpisala socijalna radnica Martina Markolović.
Ona je istakla da vr&scaron;njačko nasilje u na&scaron;oj zemlji nije vi&scaron;e sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem. Kao glavne kritične tačke istakla je slabosti obrazovnog sistema i kućnog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti, ali i &scaron;iru dru&scaron;tvenu ravnodu&scaron;nost.
Posebno je naglasila hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama, kao &scaron;to je povratak &scaron;kolskih za&scaron;titara, čija bi fizička prisutnost imala i preventivni i za&scaron;titni efekat.
- Mnoge &scaron;kole su, zbog nedostatka političke volje, ostale bez obezbjeđenja i ostavile djecu bez važne linije sigurnosti - istakla je ona.
U saop&scaron;tenju se dodaje da povratak za&scaron;titara mora biti sastavni dio &scaron;ire strategije za za&scaron;titu djece, a ne puka administrativna odluka.
Markolović je podsjetila da ni vozač autobusa, pred kojim se događalo nasilje, nije reagovao iako je vidio napad, te nije pozvao policiju niti pomogao dječaku.
- Direktor &scaron;kole je prvo odbio odgovornost tvrdeći da se nasilje nije desilo u &scaron;kolskom dvori&scaron;tu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slučaj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem uru&scaron;en - napomenula je ona.
U Osnovnom sudu u Baru vode se dva predmeta o posebno te&scaron;kim slučajevima nasilja nad djecom - fizičkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Mujića u oktobru 2024. godine.
U slučaju napada na Mujića, suđenje i dalje traje, ali se proces odugovlači i do danas nije donesena prvostepena presuda.
Markolović je pozvala Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da obezbijedi ne samo pravilnike, već i dodatne psihologe, pedagoge i obučeno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogući ranu intervenciju, ističući da lokalne samouprave treba da podrže &scaron;kole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.
- Ovo nije samo pitanje &scaron;kolskih pravila, već budućnosti na&scaron;e djece. Vr&scaron;njačko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako žrtve ostanu same, a počinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica. Vrijeme za buđenje i djelovanje je sada - zaključila je Markolović.

Alarm iz DRI: Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

SVEGA 15 OD 140 ŠKOLA U CRNOJ GORI PRIMJENJUJE PROPISANE MJERE, IGNORIŠU PROCEDURE

Učenice cetinjske Osnovne &scaron;kole &bdquo;Njego&scaron;&ldquo; &ndash; Gorana Krivokapić, Ksenija Božović i Monika Todorović prona&scaron;le su juče na klupi na Dvorskom trgu telefon i novac (30 eura).
Kako je uređaj bio zaključan, djevojčice su sačekale da možda uslijedi poziv, ali kada ga nije bilo, odlučile su da pronađene stvari odnesu u RTV Cetinje, slijedeći primjer svojih vr&scaron;njaka koji su ranije postupili na isti način.
Ubrzo se ispostavilo da je riječ o telefonu njihovog vr&scaron;njaka, učenika &scaron;estog razreda iste &scaron;kole, Mijata. Njegova majka je u oglasima RTV Cetinje pročitala obavje&scaron;tenje o pronađenim stvarima i do&scaron;la u redakciju, gdje je preuzela telefon i novac.
&ldquo;Najvi&scaron;e mi znači &scaron;to je pronađen telefon, jer je za mog sina posebna uspomena&rdquo;, kazala je majka, zahvaljujući se djevojčicama na njihovom po&scaron;tenju.
U znak zahvalnosti, na prigodan način darovala je učenice, koje su svojim gestom pokazale odgovornost i po&scaron;tovanje prema tuđoj imovini.

Cetinje: Djevojčice iz OŠ "Njegoš" vratile pronađeni telefon i novac vršnjaku

SVOJIM GESTOM POKAZALE ODGOVORNOST I POŠTOVANJE PREMA TUĐOJ IMOVINI

Ukoliko bi potencijalno 30 do 60 dana preduzeća Deponija bilo blokirano do&scaron;lo bi do nesagledivih posledica i nedoknadivih tro&scaron;kova ne samo po građane Glavnog grada, već i ostalih op&scaron;tina koje kod nas deponuju otpad, rekao je za &bdquo;Dan&ldquo; Aleksandar Božović, izvr&scaron;ni direktor Deponije.
Božović je istakao da protesti mje&scaron;tana vi&scaron;e naselja Op&scaron;tine Tuzi i Konika treba da zabrinu građane, ne samo Podgorice već svih devet op&scaron;tina koje odlažu otpad na Deponiji &bdquo;Livade&ldquo;.
Protesti su počeli 13.septembra, a okupljeni koji svakodnevno od 16 do 20 sati ne dozvoljavaju da kamioni natovareni otpadom pređu kapiju deponije traže da se zaustavi planirana gradnja novih sanitarnih kada. Među okupljenima budu i funkcioneri Op&scaron;tine Tuzi, a Lindon Đeljaj, predsjednik Op&scaron;tine Tuzi, je saop&scaron;tio da Deponija od njih neće dobiti dozvolu za gradnju, da se ne mogu zaobići i da će &bdquo;nezakoniti radovi biti spriječeni i sankcionisani&ldquo;.
Građani koji protestuju predali su MUP-u zahtjev da se blokada dozvoli na 24 sata. Očekuje se odgovor i reakcija.
&ndash; Ne radi se samo o strahovanju već o potencijalnoj ekolo&scaron;koj katastrofi i zarazi. Svakako da ovi protesti nijesu u skladu sa Zakonom o komunalnom redu jer se ne može blokirati rad komunalnog preduzeća, ali neko nije želio da uskrati pravo ljudima da iskažu nezadovoljstvi i na ovaj način - kaže Božović.
Božović ističe da sa blokadom od četiri sata preduzeće nije ugroženo.
&ndash; Trenutno sa ova četiri sata nismo ugroženi, jer je pro&scaron;lo ljeto i ekstremno visoke temperature kada je potencijalno moglo da dođe do ekolo&scaron;kog problema. Sada je drugačija situacija i ova četiri sata su gornja granica podno&scaron;ljivosti. To kažem u odnosu na ostalih 20 sati koje radimo i kada nam dolazi komunalni otpad. Svakadnevno se, to vide svi uključujući i one koji protestuju, nagomilavaju kamioni koji ispred kuća, puni komunalnog otpada, čekaju istovar - kazao je Božović.
Božović ističe da nije moguće blokirati deponiju na 24 sata.
&ndash; Da se deponija blokira na 24 sata to nije moguće i nije izvodljivo. U razgovoru sa svim relevantnim institucijama na državnom nivou usaglasili smo se da tako ne&scaron;to nije moguće i ne smije se desiti - ističe Božović.
On navodi da, ukoliko dođe do radikalizacije protesta, država nema alternativu kuda sa otpadom.
&ndash; Država Crna Gora nema drugo rje&scaron;nje ako dođe do neke blokade i radikalizacije protesta, jer bi se u tom slučaju stvarale divlje deponije. Danas smo dobili podatak da na teritoriji Crne Gore ima 343 divlja odlagali&scaron;ta. Dobro znaju stanovnici koji tu žive prije nego &scaron;to je napravljena Deponija kakvo je tu bilo smetli&scaron;te i kakva im je epidemija prijetila - kaže Božović.
Crna Gora, kako ističe Božović, ima samo jo&scaron; jednu sanitarnu deponiju na Možuri.
&ndash; I toj deponiji su kapaciteti pri kraju i moraju da grade novu sanitarnu kadu. Tamo ne protestuju građani jer znaju da je to potreba. Vjerujem da će razum pobijediti - kazao je Božović.
On smatra da je podjela imovine i uop&scaron;te razgraničenje Podgorice i Op&scaron;tine Tuzi trebalo da se desi prije nego &scaron;to su Tuzi postale samostalne.
&ndash; Razgraničenje je ne&scaron;to &scaron;to je trebalo da se desi prije nego &scaron;to su Tuzi dobile nezavianost. Kako su tada donijeli odluku da Op&scaron;tina Tuzi postane samostalna trebalo je da stave na papir &scaron;ta sve koga sleduje, gdje će biti granice i kome će &scaron;to pripasti. Ovo je proces. Na kraju krajeva i ako ne dođe do dogovora neka sve ide na arbitražu - kaže Božović.
Božović je istakao da se neće osvrtati na politički dio cijele ove priče.
&ndash; Mi se bavimo preduzećem i ekologijom. Jako ozbiljno pristupamo svim izazovima koji nam se svakodnevno nameću tako da političke priče ćemo da ostavimo političarima i donosiocima odluka da rije&scaron;e, jer su za to tu gdje jesu. Mi ćemo se baviti na&scaron;im poslom, a oni neka se bave svojim - poručio je Božović.

Božović: Ne smije se dozvoliti blokada deponije, došlo bi do zaraze

PORUČUJE IZVRŠNI DIREKTOR DEPONIJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare, u jutarnjim satima ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura pet do 20, a najvi&scaron;a dnevna od 14 do 30 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 30 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Ustavni sud ne smije da se dijeli između partija, taj sud je ne&scaron;to sveto i bez njega nema istinske demokratije niti reforme u pravosuđu, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec.
On je za emisiju &ldquo;Globus&rdquo; Javnog servisa rekao da problem koji se tiče odabira sudija Ustavnog suda treba rije&scaron;iti &scaron;to prije.
"Jer se ne može odlučivati kako treba. Ako se ne rije&scaron;i to pitanje onda nema demokratije u pravom smislu te riječi, niti reforme u pravosuđu", jasan je &Scaron;arec.
Kaže da svaka partija "vuče na svoju stranu".
"Svaka strana se boji da će biti izabran neko ko nije po volji. Pa po meni za jednog ustavnog sudiju integritet je u prvom planu i da sudija zna &scaron;ta je dobro po Crnu Goru, ne da se gledaju neki interesi nekih partija, jer nije dobro kad se govori da se Ustavni sud dijeli između partija, jer Ustavni sud je ne&scaron;to sveto. Iznad Ustavnog suda samo je plavo nebo. Tako da tu treba voditi računa o tome", poručio je &Scaron;arec.
Nada se da će političari naći rje&scaron;enje &scaron;to prije jer ovo nije povoljno za nas.
Na pitanje &scaron;ta očekuje da vlasti učine kako bi ispo&scaron;tovali standarde, a opet iza&scaron;li u susret građanima Botuna kada je u pitanju izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, &Scaron;arec navodi da se ovo mora uraditi jer je to dobro za stanovni&scaron;tvo, te smatra da nam kolektor treba &scaron;to prije.
"Kao biv&scaron;i gradonačelnik i sa tim imam iskustva. Ja sam učestvovao u gradnji, odnosno u modifikaciji jednog kolektora. Kod takvih projekata uvijek ima ljudi koji se protive. Mislim da će sa kolektorom biti bolje nego &scaron;to je sad kad ga nema, jer stanovni&scaron;tva je sve vi&scaron;e, a životna sredina je jedno od ključnih pitanja u budućnosti", naveo je on.
Kolektori su, kaže, danas neophodni.

Šarec: Sa kolektorom će biti bolje nego što je sad, životna sredina jedno od ključnih pitanja u budućnosti

OCJENUJE IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Za 15 dana premijer Milojko Spajić ponovo će se sastati sa predstavnicima porodica koje skoro osam mjeseci protestuju na Kru&scaron;evom ždrijelu zbog, kako tvrde, nereagovanja nadležnih nakon dva masakra koja su se u avgustu 2022. i januaru ove godine dogodila na Cetinju, a u kojima su živote izgubile 23 osobe među kojima i četvoro djece. To je, nakon dana&scaron;njeg sastanka saop&scaron;tila Televiziji Crne Gore Vesna Pejović, majka Nata&scaron;e Martinović i baba Marka i Ma&scaron;ana Martinovića, koji su ubijeni 12. avgusta 2022. u Medovini.
U međuvremenu neće obustaviti proteste u Kru&scaron;evom ždrijelu, navela je Pejović.
Kako je kazala, Spajiću je potrebno jo&scaron; vremena da sagleda ovaj problem.
"Čak čovjek nije bio ni upoznat, jer ga nijesu upoznali sa detaljima, on je sve emotivno prihvatio i ja sam se pozitivno iznenadila &scaron;to se toga tiče, jer sam mislila da niko nema ni du&scaron;u ni srce da vi&scaron;e ovo čuje. Ali čovjek je upoznat sa mnogim stvarima koje stvarno nije znao i doživio je to kako je doživio, ali stoji obećanje da ćemo razgovarati", navela je Pejović.
Traže, kako je navela da sva ministarstva sagledaju činjenice te da će odgovornost morati da snose oni koji su krivi za oni koji su krivi da će morati da snose odgovornost &scaron;to se tiče Medovine.
"Jer mi smo ukazali na propuste i prije Medovine i poslije Medovine i tako da smo tražili pomoć da se užurba suđenje, da ne budu maratonska suđenja jer imaju sve dokaze i činjenice i tako da bi to trebalo da se desi. Tražili smo ostavke", navela je ona.
Kazala je i da neće obustaviti proteste u Kru&scaron;evom ždrijelu.

Pejović: Novi sastanak sa Spajićem za 15 dana, nema obustave protesta na Kruševom ždrijelu

DANAS ODRŽAN SASTANAK SA PREMIJEROM

Predstavnici Sindikata prosvjete i resornih ministarstava razgovarali su danas tri sata o spornom obračunu zarada kojim su nastavnicima od jula smanjene zarade.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kada je iza&scaron;ao iz zgrade Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazao je da ne želi da daje izjave novinarima.
Božović kaže da je dogovor da se jo&scaron; ne ogla&scaron;avaju.
Ovo je drugi sastanak sa predstavnicima vlasti sa kojima radnička organizacija poku&scaron;ava da pronađe kompromis o novom obračunu zarada na način da nikome ne budu smanjene plate. Sindikalci su zatražili da se mimo toga pokrene priča o uvećanju zarada nastavnicima za deset odsto od januara naredne godine.
Sljedeći sastanak sindikalaca i nadležnih je naredne sedmice.
Ukoliko ne dođe do dogovora ranije su iz Sindikata najavili da su mogući protesti, &scaron;trajk ili ne&scaron;to treće.

Završen sastanak predstavnika Sindikata prosvjete i resornog ministarstva, ishod trosatnog razgovora nije poznat

PREDSJEDNIK SINDIKATA PROSVJETE NIJE ŽELIO DA DAJE IZJAVE NOVINARIMA

Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Ni&scaron;avić najavio je da će u narednih nekoliko dana Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine biti predat zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju glavnog postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Ni&scaron;avić je za Dan kazao da je preduslov za podno&scaron;enje zahtjeva bilo pozitivno mi&scaron;ljenje Agencije za za&scaron;titu životne sredine na elaborat procjene uticaja, te da je kompletna dokumentacija sada spremna. Ministarstvo, prema novim zakonskim rje&scaron;enjima, ima rok od mjesec dana da odgovori.
&ldquo;Moramo početi radove do kraja godine kako bismo izbjegli raskid ugovora i gubitak 33 miliona eura grant sredstava&rdquo;, poručio je Ni&scaron;avić.
Dodao je da je od kredita od 35 miliona eura već utro&scaron;eno oko 32 miliona na &scaron;irenje mreže, most i opremu, dok preostala sredstva zajedno sa grantom moraju biti usmjerena na gradnju postrojenja.
On je upozorio da bi eventualni zastoj ugrozio projekat vrijedan oko 200 miliona eura, jer bi pored kredita morali da vrate i dobijeni grant, a grad i država bi snosili posljedice.
Ni&scaron;avić je podsjetio i da već dvije godine čekaju odgovor Ministarstva na zahtjev za izmje&scaron;tanje dalekovoda sa parcele predviđene za gradnju, nagla&scaron;avajući da taj problem i dalje ostaje ključna prepreka.

Nišavić: Vodovod priprema zahtjev za građevinsku dozvolu za kolektor

"MORAMO POČETI RADOVE DO KRAJA GODINE"

Na jugu Crne Gore danas će biti oblačno sa dosta sunčanih intervala, dok se na sjeveru očekuju promjenljivo vrijeme.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će ujutru biti oblačno sa ki&scaron;om ili pljuskom i grmljavinom, dok se od sredine dana postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, tokom noći ponegdje na udare i jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura&nbsp; devet do 21, a najvi&scaron;a dnevna od 15 do 30 stepeni.
&nbsp;

Danas do 30 stepeni

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će ujutru po kotlinama biti magle ili sumaglice.
Vjetar ponegdje umjeren sjeverni.
Jutarnja temperatura pet do 19, a najvi&scaron;a dnevna od 19 do 31 stepen.

Danas pretežno sunčano, do 31 stepen