Preuzmite našu aplikaciju, Dnevno.me - Tvoja dobra navika! App store | Play Store

logo

+

user avatar

ADVERTISEMENT

"ŽELIM DA VJERUJEM DA VRIJEME ODABIRA SPOSOBNIH I HRABRIH SARADNIKA, PAMETNIJIH I BOLJIH OD SEBE DOLAZI U CRNU GORU"

Gajović za Dnevno: Važno je izaći iz okvira “serdara i vojvode” i ne zaboraviti da su nam prijeko potrebni "lideri delfini"

25.12.2022 05:56h

25.12.2022 05:56h

Ivana Gajović; Foto: Goran Šaban

Preduslov za pun hotel gostiju jeste saradnja između donosilaca odluka, svih agencija koje pružaju podršku, poslovnog sektora, akademskog sektora kako bi se kreirao fantastičan turistički proizvod, a prije toga napravio društveni konsenzus koji se odnosi na identitet turizma, i ono gdje želimo biti za pet, 10 ili 30 godina od danas, kaže u intervjuu za portal Dnevno.me PR menadžer hotela Ramada Podgorica Ivana Gajović.

Dio korporativne kulture hotela Ramada Podgorica, kako kaže naša sagovornica je valjana, profesionalna komunikacija uz osmijeh, jer to jeste najbolji ledolomac i način da se uspostvaljaju poslovne veze i kontakti.

„Ključ dobrog tima jeste lični i profesionalni integritet, stalni rad na usavršavanju profesionalnih znanja i kompetencija uz dobru komunikaciju, kontunirano praćenje savremenih tokova i učenje. Lideri delfini su prijeko potrebni u svim, a posebno složenim vremenima. To su lideri koji osluškuju tim i tržište, praktikuju inovativnost, hrabrost, participativnost i inkluzivnost uz aktivno slušanje. Stoga nema izazova da donosi procjene ili rezultat koji su u konačnici upitni... Želim da vjerujem da vrijeme odabira sposobnih, hrabrih i pametnijih saradnika, pametnijih i boljih od sebe dolazi u Crnu Goru“.

Integritet je uvijek u modi, za sva vremena i za sve ljude, poručuje sagovornica portala Dnevno.me:

"Kada se ta transformacija desi, kada takav profil saradnika/ce dobije svoje mjesto u kompaniji, instituciji, bude vidljiv-a i glasan-a autentičnim tonom, to će biti jasan indikator da se nešto pomjerilo i promijenilo", smatra Gajović koja je nekada bila i direktorica respektabilne nevladine neprofitne mirovne organizajacije - Nansen dijalog centra u Crnoj Gori, pa smo iskoristili priliku da, uz hotelijerstvo razgovaramo i o drugim važnim društvenim temama.

***

Dnevno.me: Godinama ste dio tima hotela Ramada Podgorica, koji je u vlasništvu švedske kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja. Misao vodilja, „zlatna nit“ na kojoj se insistira u grupaciji koja objedinjuje više uspješnih kompanija u Crnoj Gori je poslovanje na temelju društvene odgovornositi. Koliko je teško biti (opstati) kao društveno odgovorna kompanija u jednom prilično, generalno gledano, haotičnom sistemu, vremenu?

Gajović: Podrška programima kulture, obrazovanja i zdravih stilova života predstavljaju vrijednosti koje su sastavni dio društveno odgovornog poslovanja Savana sistema u Crnoj Gori. U ovim složenim vremenima, važno je naći pravu mjeru i pružiti zajednici u kojoj se posluje potrebnu pažnju, u segmentima koji su mogući.

U proteklom periodu smo sarađivali i podržali projekte iz segmenta kulture, organizujući dobrotvorne ili donatorske događaje koji su imali za cilj podršku nekoj važnoj inicijativi.

Obrazovanje je stub jednog društva. Za podršku adaptacije i renoviranja unutrašnjih prostorija osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, na inicijativu Savjeta roditelja škole smo dobili nagradu “Iskra” za filantropiju koju godišnje dodjeljuje Fondacija za aktivno građanstvo, prva crnogorska fondacija.

Podržali smo niz regionalnih sportskih manifestacija, posebno u dijelu borilačkih sportova jer podrška mladim ljudima koji provode kvalitetno vrijeme razvijajući sportski duh, upravo može doprinijeti boljem razumijevanju timskog rada, sportskog duha. Iz domena kulture, podržali smo mlade, književne autore iz Crne Gore, slikare.   

Dakle, uz sve izazove savremenog života, ključ za društveno odgovorno poslovanje je dobro planiranje, podrška i razumijevanje uprave kako bi svi bili na dobitku.

Foto: Facebook Hotel Ramada

Dnevno.me: Šta apostrofirate kao najveći izazov, naročito kada govorimo o hotelijerstvu?

Gajović: Manjak strateškog, dugoročnog planiranja je, čini se, zajednički imenilac za razvojna društva. Hotelijerstvo je izuzetno živ, dinamičan sektor gdje je međusektorska saradnja, saradnja na nivou privatno javnog partnerstva jasno sagledava krajem godine kada se sumiraju rezultati.

U skladu sa tim, preduslov za pun hotel gostiju jeste saradnja između donosilaca odluka, svih agencija koje pružaju podršku, poslovnog sektora, akademskog sektora kako bi se kreirao fantastičan turistički proizvod, a prije toga napravio društveni konsenzus koji se odnosi na identitet turizma, i ono gdje želimo biti za pet, 10 ili 30 godina od danas. Sve navedeno, uz aktuelni globalni trend manjka profilisanih operativnih radnika u hotelijerstvu su dio izazovne svakodnevnice hotelijera.

Dnevno.me: Kada smo kod odgovornosti (ne samo društvene, već i one polazne, lične) i same dinamike razvoja crnogorskog društva u cjelini, kakav je Vaš utisak, da li danas većina, uključujući i mlade, tražeći, a onda i držeći se grčevito „sigurne zone“ guši kreativnost, utapajući se u prosječnost? Konkretno, koliko trend globalizacije (ne) doprinosi individualizmu? I koliko je, dobro (loše) za bilo koju sferu rada, pa za i samo ugostiteljstvo?

Gajović: Sjajni profesor Ratko Božović, jedan od najznačajnijih sociologa kulture na našim prostorima, često je imao potrebu da naglasi da je izazovno počinjati misao sa “ja”, da je mnogo udobnije kriti se iza “mi”. Kada interepretiramo profesorove riječi shvatamo da biti individualan, odgovoran prema sebi, pa onda prema drugome povlači neke neugodnosti, baš kako rekoste izlazak iz „sigurne zone “.

Mladi ljudi po prirodi donose nova znanja, donose kreativne-svježe ideje koje se ne uklapaju u društveno očekujući konstrukt. Ukoliko nemaju podršku zajednice u okviru koje djeluju, prijetnja postoji da se uklope u prosječnost...Globalizacija je donijela mnoge prednosti, mislim na putovanja, komunikaciju, spoznajne i saznajne mogućnosti. U poslovnom segmentu donijela je jedan vid uniformnosti, gdje se jednako na svim tačkama svijeta očekuje poslovni rezultat ili poslovna komunikacija.

No, čovjek je taj koji će učiniti stvari drugačijim ukoliko ima “nerv” da u svoj život unese kreativnost, koja uvijek jeste najbolji otisak individualnosti, ličnosti. U ugostiteljstvu, najbolji su oni koji od domaćeg, onog što imaju u izobilju, što je brend te zajednice naprave prepoznatljivim, potrebnim, poželjnim.

Turisti traže da originalna, domaća hrana i piće, ljubaznost, gostoprimstvo budu dio iskustva koje će ponijeti sa nekog prostora. Riječ je o utisku koji će im izmamiti osmijeh na kišni dan, ali i donijeti preporuku za nekog narednog gosta. Ispričati lokalnu priču, specifičnu za taj kraj, zajednicu može dati pečat i originalnost koji se pamti.  Jedino dobrim omjerom, primjenom globalnih trendova, poput fantastičnog servisa koji odlikuje Ramadu globalno, uz finu primjesu lokalne kulture možemo biti osobeni, drugačiji.

Dnevno.me: Budući da ste trenutno na poziciji PR menadžera hotela Ramada Podgorica, što podrazumjeva komunikaciju sa velikim brojem ljudi, da li ste saglasni sa „računicom“, čini se, bazom za sve ostalo: loša komunikacija= loši rezultati, dobri rezultati= dobra komunikacija?

Gajović: Komunikacija, koju toliko pominjemo, koja obilježava 21. vijek (na kojoj uvijek može da se radi) je conditio sine qua non u privatnom i poslovnom segmentu. Aktivno slušanje, kada pažljivo pratimo sagovornika i poruke koje nam šalje su preduslov za razumijevanje. Saglasna sam u potpunosti sa jednostavnom „računicom“, jer na dnevnom nivou razgovaram i komuniciram sa nizom sagovornika.

Zapravo, kada je fokus tokom sastanka na temu, sagovornika, projekat (kada ne mislimo: uh, koliko će ovo još trajati, imam izvještaj koji hitno treba poslati), tada se inicira valjana komunikacija koja može donijeti rezultat.

Dio korporativne kulture hotela Ramada Podgorica jeste valjana, profesionalna komunikacija uz osmijeh, jer to jeste najbolji ledolomac i način da se uspostvaljaju poslovne veze i kontakti.

Dnevno.me. Obično govorimo o gestovima kojim zaposleni hotela oduševe goste, a koji je konkretno „gest“ Vas lično oduševio od onih kojima ste bili „domaćin“?

Gajović: Pažnja prema čovjeku koji je naš gost je nešto na čemu aktivno radimo, stalni gosti kažu da je to razlog što nas ne mijenjaju. Jednog dana kada budem pisala memoare vjerujem da će poznanstvo sa Orhanom Pamukom (dobitnikom Nobelove nagrade za književnost koji je bio gost našeg hotela) biti dio štiva. Za sve nas u hotelu je bila posebna čast, zadovoljstvo, ali i obaveza da se ugosti tako poznat gost na najbolji način.

Kaže se da se sa velikim ljudima lako i brzo razgovara i dogovara. Imala sam zadovoljstvo da razgovaram sa Orhanom Pamukom, da se uvjerim da taj sjajni pisac kojeg krase originalnost, hrabrost i majstorstvo riječi ima lakoću komunikacije velikog erudite, neposrednost i ljubaznost. Posebno me je obradovao razgovor sa ovim umnim čovjekom, gdje je nagovijestio da neku buduću radnju svog književnog djela možda smjesti u, za njega, neobični Karadag.

Ivana Gajović sa Orhanom Pamukom; Foto: Privatna arhiva

Dnevno.me: Ako bi krenuli od pretpostavke da je ključ uspjeha birati sposobne i hrabre saradnike, pametnije i bolje od sebe - koliko smo u Crnoj Gori, zaista, spremni na takav izbor, naročito na posljednje: pametnije i bolje od sebe?

Gajović: Edukacija je dio mog života, vjerujem da konstantan rad na emotivnim, kognitivnim, socijalnim vještinama, lično usavršavanje može donijeti kvalitet više u životu. Najveća mudrost jeste kada učenik prevaziđe učitelja, jer tada učitelj zna da je napravio dobar posao. Ključ dobrog tima jeste lični i profesionalni integritet, stalni rad na usavršavanju profesionalnih znanja i kompetencija uz dobru komunikaciju, kontunirano praćenje savremenih tokova i učenje.

Lideri delfini su prijeko potrebni u svim, a posebno složenim vremenima. To su lideri koji osluškuju tim i tržište, praktikuju inovativnost, hrabrost, participativnost i inkluzivnost uz aktivno slušanje. Stoga nema izazova da donosi procjene ili rezultat koji su u konačnici upitni... Želim da vjerujem da vrijeme odabira sposobnih, hrabrih i pametnijih saradnika, pametnijih i boljih od sebe dolazi u Crnu Goru.

Kada se ta transformacija desi, kada takav profil saradnika/ce dobije svoje mjesto u kompaniji, instituciji, bude vidljiv-a i glasan-a autentičnim tonom, to će biti jasan indikator da se nešto pomjerilo i promijenilo. Jer, integritet uvijek u modi, za sva vremena i za sve ljude.

Foto: Facebook Hotel Ramada

Dnevno.me: Hotel Ramada je, podsjetićemo, među prvima u Podgorici krenuo sa pružanjem usluga iz kongresnog turizma i vremenom postao prepoznatljivo mjesto na kojem se uprličene brojne konferencije, seminari, team building kao i ostala poslovna dešavanja po najvećim evropskim standardima…Koliko je teško istovremeno pratiti trendove, a zadržati autentičnost, te šta je presudno važno da bi se zadržala liderska pozicija?

Gajović: Krajem 2019, dobili smo nagradu za najbolju kompaniju u segmentu kongresnog turizma od Glavnog grada. Obradovala nas je nagrada koja dolazi kao svojevrsno priznanje za sav timski rad i pregalaštvo svih zaposlenih u hotelu. Kongresni turizam je grana koja se stalno mijenja, na koju direktan uticaj imaju savremene tehnologije, pa je recept za uspjeh stalno usavršavanje, učenje, praćenje i primjena novih trendova.

“Recept” za uspješno realizovan događaj je dobra komunikacija i saradnja između timova hotela, jednako u pripremi i realizaciji događaja, protkano uvremenjom razmjenom informacija. Smatram da je faktor čovjek, lijepa riječ, ljubaznost, profesionalnost, brza i efektna razmjena informacija put do autentičnosti kako u kongresnom, tako i ostalim segmentima turizma. Usluga pružena profesionalno, ljubazno i efektno, najčešće je razlog i motiv da se gost vraća.

Foto: Facebook Hotel Ramada

Dnevno: Više puta iz hotela Ramada Podgorica saopšteno je da ste željeli da prostorom posvećenim divi iz sredine prošlog vijeka Brigitte Bardot donesete notu urbane kulture zajednici u kojoj se nalazi hotel. Da li ste zadovoljni koliko ste uspjeli u toj “misiji” sa  Brigitte barom, te da li gosti hotela Ramada Podgorica mogu očekivati još neke novitete u narednom periodu? Ukoliko da, šta će biti u fokusu nove ponude?

Gajović: Brigitte bar hotela Ramada Podgorica poprima image urbanog, prijatnog mjesta, koje se dopada različitim generacijama koje pronalaze baš ono što traže. Ime dolazi od dive iz sredine prošlog vijeka koja je bila hrabra, neustrašiva da jasno iznese, iskaže svoje mišljenje, stavove te pomogne ženama da budu jasnije u praćenju svoje zvijezde.

Naši gosti svakog mjeseca u ponudi imaju posebno kreiranu ponudu za tekući mjesec koja ima i specijalno kreiranu cijenu. Gledamo da to uvijek bude ponuda obroka, pića i kolača koji prate sezonalnost jer nam je važno da gostima ugodimo sa kvalitetno pripremljenim i prezentovanim delicijama. Fokus nam je uvijek da pažljivo oslušnemo goste, njihove sugestije, ali i da sami kreiramo događaje koji će biti inventivni, novi, drugačiji baš kako je doživljena Diva kojoj je bar posvećen.

Foto: Facebook Hotel Ramada

Dnevno.me: Šta je obilježilo 2022. u poslovanju hotela Ramada Podgorica?

Gajović: Otvaranje novih tržišta, učenje i saradnja, pomak u percepciji Podgorice kao grada pogodnog za odmor tokom sezone, iniciranje i saradnja sa novim poslovnim partnerima, obogaćivanje saradnje u domenu marketing aktivnosti sa poslovnim partnerima iz drugih privrednih grana, timski rad kao brend hotela. Sve navedeno čini niz dobrih poslovnih momenata koji su obilježili izazovnu poslovnu godinu na izmaku. Nova tržišta, nove kulture prisutne u Podgorici učinile su grad dinamičnim, urbanim, zanimljivim. Hotelu su dali, osim dobrog rezultata, potrebnu živost i zanimljivost.

Gosti iz inostranstva znaju da se raduju spoznaji da živimo u gradu sa pet rijeka, dva prelijepa brda u srcu grada sa nizom endemskih vrsta koje se tamo nalaze, kao i mogućnost da se gradom hoda i stigne na različite destinacije na brz i bezbijedan način. Čini se da mi koji živimo ovdje, to nekako olako prihvatamo, ili ne dajemo dovoljno značaja.

Novi poslovni partneri sa kojima smo sklopili saradnju su nam pomogli da zajednički dođemo do željenog cilja. Posebno naglašavam jednu od nama značajnih lekcija, saradnju u domenu marketinga sa poslovnim partnerima iz drugih privrednih grana, kojom smo pokazali i dokazali da nematerijalna saradnja može donijeti mnogo više rezultata za dobrobit svih uključenih, direktno i indirektno.

Sve navedeno ne bi bilo moguće realizovati bez kvalitetne komunikacije i saradnje između timova koji rade u hotelu, stoga zasigurno mogu kazati da je timski rad, brend hotela Ramada Podgorica.  

Foto: osce.org

Dnevno.me: Za kraj da pomenemo i da ste prije nego što ste postali dio tima Savana, 2017, bili direktorica respektabilne nevladine neprofitne mirovne organizacije- Nansen dijalog centra u Crnoj Gori, kao dio Globalnog partnerstva za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC) za Zapadni Balkan. Šta je, prema Vašem mišljenju, najsigurniji temelj svakog društva, pa i crnogorskog? O kakvom „resetu” bi mogli (morali) govoriti danas?

Gajović: Rad u civilnom sektoru na programima demokratizacije i obrazovanja za mir u Nansen dijalog centru Crna Gora i na mjestu članice Upravnog odbora mreže Globalnog partnerstva za prevenciju oružanih sukoba mi je umnogome pomogao da bolje razumijem važnost lokalnih inicijativa i aktivnosti koje imaju vezu i poveznicu sa globalnim aktivnostima.

Jednako važna je spoznaja da saradnja između različitih sektora koje baštine slične vrijednosti i zajednički cilj jeste jedini način da se dođe do rezultata. Važno je izađi iz okvira “serdara i vojvode”. Biti hrabar, pa svoja znanja, vještine sagledati kroz saradnju i aktivnosti sa drugim kulturama, gdje samo najbolji mogu naći svoje mjesto, izraz.

Društva koja drže i smatraju da je ulaganje u obrazovanje, u cjeloživotno obrazovanje vidimo kao društva prosperiteta, ili poželjne adrese za odlazak mladih, obrazovanih ljudi, jer vide mogućnost daljeg razvoja, prepoznavanja kvaliteta za uloženi napor rad.

Nedavno su me zabrinula dva izvještaja o kojima se ne govori u mjeri potrebnog. Jedno je istaživanje Centra za građansko obrazovanje koje se odnosi na činjenicu da skoro 38% mlađih od 30 godina ima jasno definisan stav da želi da napusti Crnu Goru, dok 40% to ne želi, a 22% nema još definisan stav. Za društvo u razvoju ovo je ozbiljan indikator da nešto hitno treba da se preuzme.

Drugi je izvještaj Monstata o demografskim kretanjima, gdje se registruje negativan prirodni priraštaj već treću godinu u 20, od 24 opštine u Crnoj Gori. Donosioci odluka ovim temama čini se mogu pokloniti značajniju pažnju. U javnom govoru čujemo da želimo biti društvo prosperiteta.

Mapa puta jeste da se sagledaju obrazovne prilike u državi, da se daju sistematični i dugoročni odgovori na pitanje zašto mladi žele da napuste najljepšu zemlju na svijetu, i zašto imamo negativan prirodni priraštaj u tolikom broju opština.

Biznis svijet koji je po prirodi najmobilniji, najotvoreniji sklon povezivanju u cilju realizacije zajedničkog cilja na efektan način, čini se da je najvažniji akter u unutarnjem dijalogu u Crnoj Gori. Poslovnu zajednicu vidim kao glas razuma koji će podsjetiti na pitanje ekonomije (u pitanju su najveći poslodavci, koji uredno ispunjavaju obaveze), ali i strateških razmišljanja o budućim zaposlenima (pitanje razvoja za svaku kompaniju je srž, a zaposleni su nosioci).

Međusektorska saradnja, dobro pripremljen dijalog (donosioci odluka, civilni sektor, poslovni sektor, regionalne međunarodne organizacije) je u mnogim regionima koji su imali krize donijela pomake i rezultate, moguće da može i nama.

 

Podijelite vijest
Preuzmite Dnevno.me mobilnu aplikaciju na
Pratite nas na
Pridružite se našoj Viber zajednici

Poslednji komentari (0)

Svi komentari

500

ADVERTISEMENT

ADVERTISEMENT