Zavod za jedinstveno vještačenje invaliditeta, koji će doprinijeti da osobe sa invaliditetom (OSI) budu ravnopravni članovi društva, trebalo bi da počne da radi 1. jula, najavio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.

Gutić je u intervjuu agenciji MINA, govoreći o ispunjenosti obaveza u prošloj godini, kazao da je urađeno dosta toga.

“Ako pitamo korisnike, oni će možda reći da nijesu zadovoljni, ali vjerovatno se istina nalazi negdje između. Kada posmatramo rad Ministarstva, ja to gledam u neke tri kategorije. Jedna kategorija je normativni dio, odnosno upravljanje politikama, što je prevashodni zadatak Ministarstva”, rekao je Gutić.

On je kazao da je drugi segment briga o zaposlenima, a treći i najbitniji – briga o korisnicima kojima se Ministarstvo bavi u prvom i drugom segmentu. 

“Na sva ta tri polja smo uradili dosta toga. Kada pričamo o normativnom dijelu, pomenuo bih to da smo pred sam kraj 2024. godine usvojili tri strategije - Strategija razvoja sistema socijalne i dječje zaštite, strategija deinstitucionalizacije i za smanjenje nasilja među djecom”, naveo je Gutić.

On je izdvojio donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji, kako je naveo, donosi bitne novine.

Gutić je dodao da će, u skladu sa stepenom disfunkcionalnosti i prepreka sa kojima se suočavaju OSI, u drugoj fazi primjene Zakona biti osmišljen i stepen podrške, kako bi te osobe bile ravnopravni članovi društva. 

“Da bi se to sprovelo kako treba, predviđeno je osnivanje Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta. Odluku smo o tome već donijeli, prostorije smo adaptirali. Vrlo brzo treba da imenujemo rukovodeću strukturu”, kazao je Gutić.

On je kazao da će Zavod biti stacioniran u Podgorici i da očekuju da će početi sa radom od 1. jula.

“Ono što je bitno, tu će biti stalno zaposleni ljudi, a isto tako, ukoliko se ukaže potreba, da će u slučaju potrebe moći da se angažuju dodatno određeni stručnjaci”, rekao je Gutić. 

Kako je naveo, Ministarstvo je uradilo i novi zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti i u toku su konsultacije sa Ministarstvom finansija u vezi sa njegovim fiskalnim efektom. 

“Kroz novi zakon će se promijeniti dosta stvari za koje se pokazalo da danas ne funkcionišu dobro, iako su u prošlosti funkcionisale. Smatram da će taj zakon, zajedno sa zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, donijeti neke ključne novine što se tiče oblasti socijalne i dječje zaštite”, kazao je Gutić. 

Prema njegovim riječima, bitna novina je to što će zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti unaprijediti odnos OSI ili marginalizovanih grupa sa Zavodom za zapošljavanje. 

“Na primjer, imamo 4,6 hiljada porodica koje su primaoci materijalnog obezbeđenja porodice sa 15,6 hiljada članova, a među njima su ljudi koji su radno sposobni. U tom smislu, planiramo da sa Zavodom pokrenemo određene procedure kako bi oni bili uključeni kroz aktivne politike zapošljavanje na tržište rada”, pojasnio je Gutić. 

Upitan o navodima o zloupotrebama zakona o povlasticama na putovanje OSI, Gutić je rekao da Ministarstvo reaguje čim primijeti da postoji moguća zloupotreba.

“Rekao bih da se, nažalost, dešava da određena prava koja su osmišljena da koriste OSI, budu zloupotrijebljena, i Ministarstvo će, u saradnji sa drugim organima, sve raditi da ne dolazi do toga”, dodao je Gutić. 

On je naveo da su uveli niz ograničenja kako bi preduprijedili bilo kakve negativne efekte i smanjili mogućnost eventualnih zloupotreba.

Govoreći o stanju u centrima za socijalni rad, Gutić je rekao da su preopterećeni poslom.

“Ako uzmemo period od prije 20-30 godina, broj zaposlenih u centrima nije se značajno povećao. Ali se obim poslova koje su oni preuzimali tokom vremena duplirao ili više puta umnožio. Iz tog razloga, teško da mogu da isprate sve one poslove za koje zaista imaju nadležnosti”, rekao je Gutić.

Zbog toga se, kako je dodao, preduzima niz aktivnosti kako bi se smanjilo opterećenje zaposlenih u centrima i kako bi oni mogli da se bave poslovima za koje su nadležni. 

Gutić smatra da je jedna od stvari koja će zaposlenima u centrima olakšati posao i osnivanje Zavoda za jedinstveno vještačenje i invaliditeta.

“Jer samim tim što će se ka Zavodu preusmjeriti vještačenje invaliditeta, to biti veliko olakšanje za centre za socijalni rad koji su do sada imali dosta posla oko toga”, dodao je Gutić.

On je kazao da su prostorni kapaciteti najizazovniji u Podgorici i Budvi.

“Nadam se da ćemo to riješiti u toku godine. Ono što je bitno jeste to da smo promijenili granski kolektivni ugovor u martu prošle godine kada smo povećali koeficijente i zaposleni u socijalnoj dječjoj zaštiti su sada malo bolje plaćeni, što svakako doprinosi tome da imaju određenu satisfakciju i budu aktivniji na poslu”, naveo je Gutić.

On je, govoreći o formiranju centra za djecu žrtve nasilje, kazao da je novim zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti planirano osnivanje tri nove ustanove.

Gutić je naveo da je jedna od te tri ustanove centar za hraniteljstvo, koji će biti stacioniran u Podgorici i imaće dvije podružnice na sjeveru i jugu.

On je dodao da će centar promovisati hraniteljstvo i vršiti obuke. 

“Druga institucija koju planiramo otvoriti jeste dječja kuća ili takozvani Barnahus model - skonište za djecu žrtve nasilja i seksualne eksploatacije, gdje bi se na jednom mjestu vršio tretman djece”, dodao je Gutić. 

On je kazao da je treća institucija takozvani krizni centar za žene žrtve nasilja.

“Dakle, ustanova za odrasle, koja je otprilike sličan princip kao i Barnahus model gdje bismo imali tretman na jednom mjestu, gdje ne bi dolazilo do dodatne viktimizacije žrtava, nego bi se na jednom mjestu vršili pregledi, saslušavanje i sve ostalo što je potrebno”, kazao je Gutić.

On je rekao da je optimista da će sve to biti realizovano u ovoj godini. 

Gutić je, govoreći o domovima za stare, rekao da trenutno u njima boravi 967 korisnika i da broj centara nije dovoljan s obzirom na to da postoje liste čekanja.

On je podsjetio da je ove godine planirano i otvaranje doma za stare u Plavu. 

Govoreći o komunikaciji Ministarstva sa lokalnim samoupravama, Gutić je ocijenio da je ona uglavnom dobra.

“Određene lokalne samouprave bi mogle da daju bitno dodatni doprinos u brizi oko svojih sugrađana i da na takav način doprinesu ukupnom sistemu socijalne i dječje zaštite”, kazao je Gutić. 

On je rekao da se ne može tražiti decentralizacija, a da se sa druge strane ne radi dovoljno za građane. 

“Tako da mogao bih reći da određene lokalne samouprave rade zaista sjajan posao, odgovorne su prema svojim sugrađanima, neke druge rade onoliko koliko je dovoljno, ali ima i onih koje ne rade dovoljno kada je u pitanju socijalna zaštita. I u tom smislu, nadam se da ćemo unaprijediti saradnju u narednom periodu i da ona bude na nivou koji zaista zadovoljava i standarde i potrebe”, naveo je Gutić.

Govoreći o planu Ministarstva za ovu godinu, on je rekao da im je cilj bolji kvalitet upravljanja politikama, kako bi one bile efikasnije i djelotvornije na terenu. 

Gutić je dodao da im je cilj da stignu do svakog korisnika, da svaki onaj potencijalni korisnik koji zaista zaslužuje neko pravo, to pravo i dobije. 

“Treća stvar je da spriječimo bilo kakve zloupotrebe i da na takav način postavimo temelje za jedan reformisani, efikasni sistem koji zaista funkcioniše u praksi i koji pokazuje da vodi brigu o onima kojima je ta briga zaista potrebna”, kazao je Gutić.