Društvo

Na Medicinskom fakultetu u Podgorici, u cilju stručnog usavr&scaron;avanja doktora medicine, uvedene su specijalizacije iz patologije i epidemiologije, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
"Dopunom Pravilnika o specijalizacijama zdravstvenih radnika i saradnika, koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, uvedeni su i specijalistički programi iz patologije i epidemiologije, kao i sticanje specijalističkih zvanja doktora medicine iz ovih grana medicine na Medicinskom fakultetu", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U Ministarstvu očekuju da će se, organizovanjem tih specijalističkih programa, povećati interesovanje doktora medicine za specijalističko usavr&scaron;avanje u tim granama medicine.
Vjeruju i da će doći i do smanjenja tro&scaron;kova za ovaj vid stručnog usavr&scaron;avanja koje se sada obavljalo samo van Crne Gore
Iz Ministarstva podsjećaju da se, osim dva nova programa na Medicinskom fakultetu, već sprovode specijalistički programi iz radiologije i porodične medicine.
"Dok je pro&scaron;le godine počela primjena i programa iz oblasti anestezije, reanimacije i intenzivne medicine, kao i specijalizacija iz urgentne medicine", navodi se u saop&scaron;tenju.
Na taj način su, kako ističu stvoreni uslovi za obezbjeđivanje potpune edukacije i stručnog specijalističkog usavr&scaron;avanja doktora medicine u Crnoj Gori i iz pomenutih oblasti.
Iz Ministarstva su napomenuli da će se to pozitivno odraziti i na racionalizaciju tro&scaron;enja novca koji se opredjeljuju za tu namjenu.
"Dono&scaron;enjem Pravilnika stvara se mogućnost da se doktoru koji je prije upisa na specijalizaciju obavio dio specijalističkog staža na drugom fakultetu zdravstvenog usmjerenja po programu iz te grane medicine, može priznati dio specijalističkog staža, ako se poklapa sa programom fakulteta na koji se upisuje, na predlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja, po zahtjevu zdravstvenog radnika i uz saglasnost Ministarstva", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Nove specijalizacije na Medicinskom fakultetu u Podgorici

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, uputila je dopis premijeru Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade Momu Koprivici, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću povodom, kako je navela, potrebe za hitnim privremenim rje&scaron;enjem u odnosu na pitanje zarada sudija.
Saop&scaron;tenje prenosimo u cjelosti:
"Uvaženi premijeru, potpredsjedniče Vlade i po&scaron;tovani ministri,
Koristim priliku da vam se obratim sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, nakon &scaron;to sam, kao &scaron;to vam je dobro poznato, od strane Sudskog savjeta jednoglasno izabrana na ovu funkciju, 2. decembra 2024. godine, kada sam započela sa analizom zatečenog stanja u sudskom sistemu Crne Gore.
Kao &scaron;to Vam je dobro poznato, Crna Gora je obavezna da donese zakon, kojim će (konačno) biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strate&scaron;kih dokumenata[1], koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.
Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i po&scaron;tovanja ljudskih prava građana koji traže za&scaron;titu svojih prava pred sudovima.
Dono&scaron;enje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj.
Profesionalne sudije imaju pravo na zaradu čiji se iznos utvrđuje tako da se sudije za&scaron;tite od pritisaka na njihovo odlučivanje i uop&scaron;te pona&scaron;anje u okviru njihovih nadležnosti, &scaron;to ugrožava njihovu nezavisnost i nepristrasnost.
Međunarodne obaveze podrazumijevaju, prije svega, one koje proizlaze iz strate&scaron;kog cilja Crne Gore da postane članica EU, odnosno obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU i relevantim međunarodnim propisima, o čemu se na godi&scaron;njem nivou sačinjavaju izvje&scaron;taji i procjenjuje ispunjenost privremenih ali i zavr&scaron;nih mjerila.
Podsjećam da je sudstvo dalo izuzetan doprinos dobijanju izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila i da aktivno i odgovorno učestvuje na polju pristupanja realizaciji obaveza po zavr&scaron;nim mjerilima. Od međunarodnih dokumenata, posebno bih izdvojila mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije u odnosu na Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama; Evropsku povelju o zakonu za sudije; Mi&scaron;ljenja broj 1 (2001) I br.2 Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) povodom standarda koji se tiču nezavisnosti sudstva i nesmjenjivosti sudija i o finansiranju i upravljanju sudovima sa osvrtom na efikasnost pravosuđa i član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Na susjednom-regionalnom polju, važno je ukazati i da su Republika Hrvatska, Republika Srbija, kao i Bosna i Hercegovina, ranije usvojile manir dono&scaron;enja posebnih zakona kojima se reguli&scaron;u zarade i druga primanja sudija, odnosno tužilaca.[2]
Vlada Crne Gore jo&scaron; uvijek nije usvojila Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, pa ovom pisanom notom ukazujem na neophodnost njegovog usvajanja u &scaron;to kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija. Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tada&scaron;njim predstavnicima pravosuđa, Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine.
Nakon toga, formirana je Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona, kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vr&scaron;enja sudijske funkcije, a &scaron;to je u skladu sa Mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.
Međutim, kako sudstvo nije "izolovano ostrvo" i prati razvoj dru&scaron;tvenih tokova, prepoznali smo da se jo&scaron; uvijek nijesu stvorili svi potrebni uslovi za dono&scaron;enje posebnog zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija. Nakon &scaron;to sam održala sastanak, kao predsjednica Vrhovnog suda, sa sudijama najvećeg suda u Crnoj Gori, Osnovnog suda u Podgorici, kojem je prisustvovao i ministar pravde, te nakon dodatnih konsultacija sa stručnjacima u oblasti pravosuđa, procijenila sam da postoji velika potreba za kreiranjem prelaznog rje&scaron;enja za rje&scaron;avanje statusa sudija i u cilju konstruktivne saradnje koristim priliku da predložim sljedeće.
Naime, Vlada Crne Gore je 18.11.2024. godine, utvrdila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je predviđeno da se zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju oko 30%. Prema planu Ministarstva finansija, te javno iznijetim stavovima predstavnika izvr&scaron;ne vlasti, Vlada Crne Gore je trebalo najkasnije do kraja pro&scaron;le godine da usvoji Predlog ovog Zakona. U skladu sa tim, u Predlogu Zakona o Budžetu Crne Gore za 2025. godinu obezbijeđena su finansijska sredstva za uvećane zarade.
S tim u vezi, a kod činjenice da Radna grupa, iako intenzivno radi, jo&scaron; uvijek nije okončala rad na izradi posebnog propisa - Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, te da jo&scaron; nije poznato da li će se u narednom periodu stvoriti svi potrebni uslovi za implementaciju tog propisa, cjelishodno je i opravdano uložiti napore da se pristupi utvrđivanju Predloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u dijelu koji se odnosi na pitanja koja reguli&scaron;u zarade sudija, do dono&scaron;enja posebnog propisa o zaradama sudija i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija.
Smatram da je već usagla&scaron;eno uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija nužno u &scaron;to kraćem roku, budući da je postojeće zakonsko rje&scaron;enje na snazi od 2016. godine, a koeficijenti za obračun zarade su do sada dva puta umanjeni u 2017. godini, za oko 15%. Visina postojećih zarada nije srazmjerna tro&scaron;kovima života, ne odgovora složenosti poslova koje obavljaju sudije ("poslovi" u smislu utvrđivanja koeficijenta zarade) i ne obezbjeđuje ravnotežu između stepena odgovornosti sudijske funkcije i za&scaron;tite dostojanstva svih sudija u Crnoj Gori.
Dodatno, važno je da se za sudije, koje obavljaju jedinstvenu i su&scaron;tinsku ustavnu funkciju, privremenim rje&scaron;enjem sačuva posebnost pravila primjenljivih na sudstvo kada to zahtijeva poseban status sudija, a kako bi se sačuvao i podržao osnovni princip sudske nezavisnosti, koji nam je, kao državi u postupku pristupanja Evropskoj uniji, od posebnog značaja.
Na kraju, podsjećam da očigledna kriza u kojoj se na&scaron;lo pravosuđe, u smislu materijalnih uslova za rad, motivisanosti za ulazak i ostanak u sudijskoj profesiji,&nbsp; zahtijeva brzu i značajnu intervenciju Države.
Osim toga, unaprjeđenje propisa koji uređuju oblast pravosuđa i dalje jačanje nezavisnosti, nalažu strate&scaron;ki ciljevi Crne Gore, koji su usklađeni sa politikama EU.
Stoga bi, ćutanje ili olako pristupanje ocjeni potreba pravosuđa od strane izvr&scaron;ne vlasti, poslalo grubu poruku da izvr&scaron;na vlast ne razumije ulogu i značaj sudstva, ne po&scaron;tuje međunarodne obaveze, ali ni svoje strate&scaron;ke obaveze,&nbsp; a od kojih zavisi integracijski put Crne Gore, time podrivajući vladavinu prava.
Uvaženi, uvjerena sam, a imajući u vidu pozitivnu saradnju na nivou Vrhovnog suda Crne Gore i Vlade Crne Gore, naročito od kada sam izabrana na čelo sudske grane vlasti, da u okviru saradnje možemo postići zajednički cilj da obezbijedimo su&scaron;tinsko i realno, finansijski održivo sudstvo. S obzirom na to da ovaj konstruktivni predlog dolazi od sudske grane vlasti, koja treba da d&acirc; svoj pozitivan i efikasan doprinos zavr&scaron;noj fazi pregovora o ulasku Crne Gore u EU, očekujem da u &scaron;to kraćem roku pristupite razmatranju ovog izuzetno značajnog pitanja".

Pavličić pisala Spajiću, Koprivici, Božoviću i Vukoviću: Potrebno hitno privremeno rješenje za zarade sudija

UPUTILA DOPIS

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom ki&scaron;om.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saop&scaron;teno da se na jugu krajem dana i tokom noći očekuje i umjerena ki&scaron;a.
Kako je najavljeno iz Zavoda, ujutro i uveče na planinama na sjeveru moguća je susnježica ili slab snijeg.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus tri do osam, najvi&scaron;a dnevna od dva do 13 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno slaba kiša

DO 13 STEPENI

U Registru pedofila imenom i prezimenom upisane su 103 osobe, a njihovi podaci nijesu javno dostupni. Dok ministar pravde Bojan Božović ističe da će pristup podacima biti omogućen nadležnim institucijama, roditelji kritikuju tu odluku, smatrajući da se tako vi&scaron;e &scaron;tite počinioci nego djeca, navodi se u prilogu TVCG.
Kako balans između za&scaron;tite djece i privatnosti pedofila ostaje ključno pitanje, rasprava o nadzoru i pravilima kretanja osuđenih osoba i dalje je u toku.
S jedne strane bolja za&scaron;tita djece, a s druge strah od stigmatizacije pedofila i njihovih porodica.
Tas na vagi prevagnuo je u korist ovih drugih kada su nadležni odlučili da Registar pedofila, u kom se nalaze 103 osobe, ne bude javan.
Ipak, ministar pravde Bojan Božović ističe da prstup podacima nije hermetički zatvoren.
&ldquo;Prije svega se moraju obratiti one instance koje su zadužene za to: tužila&scaron;tvo, sud, institucije koje rade sa djecom. One su, takođe, u obavezi da se obrate Ministarstvu pravde zbog provjera lica koja treba da rade sa djecom. Ministarstvo pravde će dostaviti informacije da li se tražena lica nalaze u tom registru. Ukoliko se nalaze, to lice ne može raditi, naravno, i ta mogućnost je u potpunosti isključena&rdquo;, kaže za TVCG Bojan Božović, ministar pravde.
Sjeverna Makedonija je izuzetak s javnim registrom, dok većina zemalja, uključujući i na&scaron;u, zadržavaju sličnu praksu. Razloga je vi&scaron;e, a rizik od gre&scaron;ke jedan je od argumenata.
&ldquo;Prije svega za&scaron;tita privatnosti, ne samo tih lica koje se nalaze u registru, već i njihovih porodica. Strah da može doći do stigmatizacije ukoliko on bude toliko otvoren da se neće samo odnositi na lica koja su u njemu, u tom registru, već i lica koja su na određeni način rodbinski, prijateljski ili nekako povezani sa tim licima&rdquo;, kaže ministar.
Da država vi&scaron;e misli na počinioce, nego na djecu, smatraju u Udruženju roditelji.
&ldquo;Imate takvu situaciju da ne znate ko vam sve dolazi u kontakt sa djecom, ne znate ko sve može da im nanese neku vrstu povrede, vrlo te&scaron;kog stresa&rdquo;, navodi Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.
S obzirom na to da država zna ko su te osobe, onda treba i da ih nadzire, poručuje Mihailovićeva.
Božović napominje i da rje&scaron;enje o tajnosti podataka u Registru pedofila nije nepromjenjivo, te da se radi o trajnoj evidenciji koja se ne može brisati.

U registru 103 pedofila, evidencija nije javno dostupna

BALANS IZMEĐU ZAŠTITE DJECE I PRIVATNOSTI PEDOFILA OSTAJE VAŽNO PITANJE

Građani i studenti blokirali su danas saobraćajnice u Kotoru i na Cetinju, u znak podr&scaron;ke zahtjevima neformalne grupe studenata &bdquo;Kamo Śutra&rdquo;.
Građani Cetinja blokirali su saobraćaj u mjestu Kru&scaron;evo ždrijelo na sat, odnosno do 18 sati i 26 minuta.
U Kotoru je bio blokiran saobraćaj na gradskoj rivi, a građanima se pridružio dio članova grupe &ldquo;Kamo Śutra&rdquo;.
Blokada je trajala 23 minuta, u znak sjećanja na 23 žrtve ubistava koja su se dogodila na Cetinju početkom ove i prije dvije i po godine.
Neformalna grupa studenata &ldquo;Kamo Śutra&rdquo; pozvala je građane iz svih gradova Crne Gore na vi&scaron;esatnu zajedničku blokadu u četvrtak ispred zgrade Vlade u Podgorici.
Kako su najavili, blokada će trajati od 11 sati do 17 sati i 26 minuta.
Neformalna grupa studenata, nakon zločina na Cetinju, traži da predsjednik Vlade Milojko Spajić smijeni ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića.
Među zahtjevima je i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim &scaron;kolama i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.

Građani i studenti blokirali saobraćajnice u Kotoru i na Cetinju

BLOKADA JE TRAJALA 23 MINUTA

Vijeće Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore pružilo je podr&scaron;ku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima.
Oni su odluku donijeli većinom glasova na elektronskoj sjednici.
Riječ je o drugoj jedinici u okviru Univerziteta Crne Gore koja je podržala zahtjeve studenata, nakon Fakulteta dramskih umjetnosti.
"Vijeće Pravnog fakulteta pruža podr&scaron;ku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosada&scaron;njim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog dru&scaron;tva", naveli su oni.
Kako dodaju, čvrsto vjeruju da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg dru&scaron;tva.&nbsp;
"Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Na&scaron;a je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i za&scaron;titimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike dru&scaron;tveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata", zaključili su.
U Vijeću Pravnog fakulteta su Prof. dr Zoran Ra&scaron;ović, Prof. dr Gordana Paović Jeknić, Prof. dr Maja Kostić Mandić, Prof.dr Velimir Rakočević, Prof. dr Dražen Cerović, Prof. dr Vladimir Savković, Prof. dr Aneta Spaić, Prof. dr Marko Dokić, vanredni profesori Prof. dr Darko Radulović, Prof. dr Draginja Vuksanović Stanković, Prof. dr Petar &Scaron;turanović, Prof. dr Bojana Lakićević Đuranović, docenti: Doc.dr Nikola Dožić, Doc. dr Velibor Korać, Doc. dr Marina Jovićević, Doc. dr Rajka Đoković, predstavnica saradnica mr Nikolina Tomović i predstavnici studenata Ognjen Kovačević, Du&scaron;an Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović i Ana Krivokapić.
Sa druge strane, među članovima Vijeća Fakulteta političkih nauka u Podgorici za sada nema dovoljno podr&scaron;ke zahtjevima studenata, s obzirom na to da se većina članova tog tijela ne izja&scaron;njava o inicijativi koju je uputio profesor Zlatko Vujović.

Vijeće Pravnog fakulteta većinom glasova: Podrška zahtjevima grupe “Kamo sjutra”

ODLUČENO NA ELEKTRONSKOJ SJEDNICI

Operativno komunikacioni centar (OKC) 112 pro&scaron;le godine je primio 210 hiljada poziva i koordinirao sa 50 akcija u kojima su spa&scaron;ene 83 osobe, saop&scaron;teno je iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP).
Iz tog Vladinog resora su kazali da se Evropski dan broja 112 - jedinstvenog broja za pozive u hitnim situacijama, obilježava 11. februara u cilju podizanja svijesti građana o njegovoj važnosti i načinu kori&scaron;ćenja.
Podsjeća se da je u Evropskoj uniji (EU) broj 112 uveden odlukom Vijeća evropskih zajednica 1991. godine kao jedinstvena tačka za prijem svih hitnih poziva.
Broj 112 u Crnoj Gori je 2008. godine uspostavio Direktorat za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje MUP-a, gdje i danas funkcioni&scaron;e u okviru OKC 112.
&bdquo;Broj 112 je značajan resurs sistema za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Crne Gore i njegovim uvođenjem država je na evropskom putu ispunila obavezu koja je sa stanovi&scaron;ta bezbjednosti veoma značajna za građane i turiste&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su najmodernije tehnologije i tehnički zahtjevi za broj 112 koje EU defini&scaron;e kao standard uvedeni i omogućeni građanima i turistima koji borave u Crnoj Gori od 2015. godine, od kada je u upotrebi CoordCom platforma za prijem poziva na broj 112 i aktiviranje hitnih službi.
&bdquo;Ova moderna platforma omogućava operaterima da efikasno primaju i obrađuju hitne pozive, distribuiraju informacije nadležnim službama i optimizuju vrijeme reagovanja&ldquo;, rekli su iz MUP-a.
Oni su naveli da integracija sa naprednim servisima CoordCom značajno doprinosi efikasnijem odgovoru na hitne pozive i koordinaciji između službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, Uprave policije, Hitne medicinske pomoći (HMP) i drugih relevantnih subjekata u sistemu za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.
Kako su kazali iz MUP-a, u prethodnom periodu je OKC112 implementirao napredne servise za lociranje pozivaoca u hitnim situacijama, Advanced Mobile Location (AML) za Android uređaje i eCall, automatski sistem poziva u slučaju saobraćajnih nesreća.
"U pro&scaron;loj godini OKC 112 je koordinirao sa 50 akcija spa&scaron;avanja u kojima je spa&scaron;eno 83 osobe, 66 stranih državljana-turista i 17 crnogorskih državljana", kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je primljeno 210 hiljada poziva i da je bilo 17.236 aktivnih slučajeva, od kojih 8.529 za policijsku nadležnost, 6.686 za Hitnu pomoć, 1.870 za Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i 151 iz nadležnosti Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje.
Iz MUP-a su podsjetili da OKC 112 pruža pozivaocima najbržu moguću pomoć u zavisnosti od hitne situacije koju prijavljuju.
Kako su kazali iz tog resora, preko broja 112 pozivaoci mogu dobiti pomoć svih hitnih službi na teritoriji Crne Gore - HMP, Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i policiju.
&bdquo;Kao i pomoć ostalih službi i operativnih ili specijalističkih jedinica u sistemu za&scaron;tite i spa&scaron;avanja - Vojska, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Gorske službe spa&scaron;avanja, ronioci, lovci, kajaka&scaron;i&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz MUP-a su rekli da putem broja 112 može se pokrenuti SAR &ndash; akcija traganja i spa&scaron;avanja i on je u funkciji 24 sata, sedam dana u nedjelji, 365 dana u godini, na cijeloj teritoriji države.
&bdquo;Operateri službe 112 su profesionalno obučeni dispečeri koji primaju hitne pozive na vi&scaron;e stranih jezika (engleski, italijanski, francuski, ruski i albanski), a prosječna brzina odgovora na hitne pozive službenika je ispod pet sekundi, &scaron;to predstavlja evropski standard&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, organizaciono postoje tri centra koji pokrivaju sjevernu, centralnu i južnu regiju države - OKC112 Bijelo Polje, OKC112 Podgorica i OKC112 Bar.
Navodi se da je, kao i prethodnih, i ove godine Dan evropskog broja 112 za hitne situacije obilježen prezentacijom centara u Bijelom Polju i Baru učenicima osnovnih &scaron;kola.
&bdquo;Nastavljajući sa modernizacijom, u narednom periodu planirano je uvođenje sistema upozoravanja građana putem naprednih tehnologija, uključujući Cell Broadcast i SMS Based Location&ldquo;, kazali su iz MUP-a.
Ti sistemi, kako se dodaje, omogućavaju brzo i efikasno slanje upozorenja građanima u slučaju prirodnih katastrofa, ekstremnih vremenskih uslova ili drugih kriznih situacija.
&bdquo;Takođe, Direkcija 112 radi na razvijanju nove mobilne aplikacije 112 &ndash; &bdquo;112MNE&ldquo; koja će biti dostupna građanima i turistima na iOS i android operativnim sistemima u toku ove godine&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz MUP-a su rekli da se Crna Gora time svrstava među zemlje koje koriste najnovija tehnolo&scaron;ka rje&scaron;enja u cilju za&scaron;tite svojih građana i efikasnog odgovora na hitne situacije.
&bdquo;MUP nastavlja sa naporima ka daljem unapređenju ovog sistema, u skladu s evropskim standardima i najboljim praksama&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Prošle godine OKC imao 210 hiljada poziva, 112 puta koordinirao u 50 akcija spašavanja, spašene 83 osobe

SAOPŠTENO IZ MUP-A

Na sajtu Skup&scaron;tine pokrenuta je peticija za ocjenu ustavnosti Zakona o obe&scaron;tećenju biv&scaron;ih korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili vi&scaron;e djece.
- Ovaj zakon, koji predviđa nadoknadu za majke sa troje i vi&scaron;e djece, potpuno ignori&scaron;e potrebe i dostojanstvo majki sa jednim ili dva djeteta, kao i žena koje, iz različitih razloga, nisu mogle da se ostvare kao majke. Takav pristup ne samo da diskrimini&scaron;e, već i ponižava značaj majčinstva i žene uop&scaron;te, naru&scaron;avajući tradicionalne vrijednosti koje su vijekovima bile njegovane u na&scaron;oj zemlji. Formulacija ovog zakona predstavlja udar na dostojanstvo majke i na kult majke, koji je u Crnoj Gori oduvijek bio duboko po&scaron;tovan. Smatramo da je ova nepravda oti&scaron;la predaleko i da je neophodno hitno preduzeti korake kako bi se ona ispravila - navodi se u tekstu peticije.
Na četvrtoj sjednici Ustavnog suda Crne Gore, održane 5. aprila 2022. godine nije donijeta Odluka, dodaju, jer, kako pi&scaron;e predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu.
- Zbog svega navedenog, zahtijevamo da Ustavni sud Crne Gore hitno donese odluku o ustavnosti ovog zakona, u cilju za&scaron;tite principa jednakosti, ravnopravnosti i dostojanstva svih žena i majki u Crnoj Gori. Ukoliko Ustavni sud ocijeni da je zakon neustavan, predlažemo da se sredstva koja su bila namijenjena njegovoj primjeni preusmjere na povećanje dječijeg dodatka u Crnoj Gori. Na taj način bi se ova nepravda djelimično ispravila, a pomoć bi bila usmjerena ka svoj deci - zaključuje se u tekstu peticije.

Pokrenuta peticija za ocjenu ustavnosti Zakona o naknadama po osnovu rođenja troje ili više djece

NA SAJTU SKUPŠTINE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa ki&scaron;om. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, prvenstveno u vi&scaron;im predjelima, očekuju se susnježica i snijeg. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura minus četiri do sedam, najvi&scaron;a dnevna od tri do 13 stepeni.

Danas oblačno sa padavinama

Grupe građana okupile su se danas u Nik&scaron;iću i na Cetinju i blokirali saobraćajnice u znak podr&scaron;ke zahtjevima neformalne grupe studenata &ldquo;Kamo śutra&rdquo;.
Građani Nik&scaron;ića su, u 17 sati i 26 minuta, blokirali raskrsnicu kod zgrade Op&scaron;tine, dok su stanovnici Cetinja zaustavili saobraćaj na Kru&scaron;evom ždrijelu.
Njima su se pridružili i članovi grupe &ldquo;Kamo Śutra&rdquo;, koji danas neće organizovati blokadu u Podgorici.
Neformalna grupa studenata &ldquo;Kamo Śutra&rdquo; pozvala je građane iz svih gradova Crne Gore na vi&scaron;esatnu zajedničku blokadu u četvrtak ispred zgrade Vlade u Podgorici.
Kako su najavili na dru&scaron;tvenim mrežama, blokada će trajati od 11 sati do 17 sati i 26 minuta.
Iz neformalne grupe studenata &ldquo;Kamo Śutra&rdquo; su rekli da uprkos činjenici da su pet dana blokirane ulice u vi&scaron;e gradova Crne Gore, Vlada nije učinila ni&scaron;ta kako bi građanima omogućila dostojanstven život.
Neformalna grupa studenata, nakon zločina na Cetinju, traži da predsjednik Vlade Milojko Spajić smijeni ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića.
Među zahtjevima je i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim &scaron;kolama i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.

Građani i studenti blokirali saobraćajnice na Cetinju i u Nikšiću

DANAS NIJE ORGANIZOVANA BLOKADA U PODGORICI

Vijeće Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) podržalo je neformalnu grupu studenata "Kamo Śutra", koja, zbog tragedije na Cetinju, traži smjene ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečiča.
Iz FCJK saop&scaron;tili su da smatraju da je dru&scaron;tvena i institucionalna odgovornost nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju u samo dvije i po godine najvažnija tema u državi.
Pozvali su nadležne organe da ispune zahtjeve i preuzmu pune odgovornosti s obzirom da javnosti jo&scaron; nije predstavljena cjelokupna rekonstrukcija masovnih ubistava, niti lanci odgovornosti u postupanju organa reda prilikom događaja na Cetinju.
"Apelujemo na vladajuće partije da prestanu s etiketiranjem studenata i studentkinja iz neformalne grupe Kamo śutra i da ne sprečavaju ostvarenje njihovih temeljnih ljudskih prava zasnovanih na evropskim konvencijama o slobodi govora i okupljanja, a potvrđenih i Ustavom Crne Gore i pozitivnim zakonima", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Iz FCJK su ohrabrili koleginice i kolege sa drugih fakulteta i univerziteta da "radi boljeg śutra podrže Kamo śutra".

I FCJK podržava "Kamo śutra"