Društvo

&nbsp;Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) nije nadležno za licenciranje, rad ili evidenciju edukativnih radionica i &scaron;kolica za djecu u Crnoj Gori, saop&scaron;tili su iz tog resora i najavili da će inicirati zakonsko regulisanje posebnih minimalno-tehničkih uslova za obavljanje djelatnosti koje podrazumijevaju okupljanje većeg broja mali&scaron;ana.
Iz MPNI su agenciji MINA kazali da različite edukativne i kreativne radionice za djecu, kojih je sve vi&scaron;e u Crnoj Gori, ne spadaju u sistem obrazovanja i vaspitanja definisan Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, već su, u pravnom smislu, privredni subjekti koji obavljaju uslužne ili slične djelatnosti.
Poseban problem predstavlja i to &scaron;to, kako su naveli iz MPNI, kada su u pitanju razni oblici bavljenja djecom pod &scaron;ifrom privredne djelatnosti kao &scaron;to su igraonice, rođendaonice, čuvanje djece i razni vidovi animacije djece, početak rada nije uslovljen odobrenjem za obavljanje djelatnosti, jer ne postoji poseban propis koji to uređuje.
Na pitanje da li u važećem crnogorskom zakonodavstvu postoji pravna osnova za djelovanje edukativnih radionica, iz MPNI su naglasili da se u Crnoj Gori obrazovanje i vaspitanje ostvaruje isključivo u jasno definisanim ustanovama: pred&scaron;kolskoj ustanovi, &scaron;koli, obrazovnom centru, resursnom centru, kod organizatora za obrazovanje odraslih i u domu učenika.
Prema obja&scaron;njenju Ministarstva, sve &scaron;to se nalazi izvan tih kategorija, uključujući i popularne edukativne &scaron;kole i radionice, tretira se kao privredna djelatnost, a ne kao dio sistema vaspitanja i obrazovanja.
&ldquo;S obzirom na to da takozvane edukativne &scaron;kole i radionice nijesu obuhvaćene navedenim kategorijama iz Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, njihovo osnivanje i djelovanje nije u nadležnosti MPNI&rdquo;, kazali su iz tog Vladinog resora.
Na pitanje da li MPNI vodi bilo kakvu evidenciju ili nadzor nad njihovim radom, s obzirom na to da rade sa djecom i često koriste obrazovne metode, iz MPNI su odgovorili odrično.
&ldquo;Budući da ove forme djelovanja nijesu u nadležnosti MPNI, Ministarstvo ne vodi nikakvu evidenciju o njima. Njihov status se najče&scaron;će defini&scaron;e Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima, a njihova djelatnost se registruje kod Poreske uprave/Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS)&rdquo;, kazali su iz MPNI.
Zbog toga, kako su istakli, nadzor nad njihovim op&scaron;tim poslovanjem i bezbjedno&scaron;ću djece nije u nadležnosti MPNI, odnosno Prosvjetne inspekcije.
Iz MPNI su pojasnili da su poslovi Prosvjetne inspekcije ograničeni isključivo na ustanove koje funkcioni&scaron;u u skladu sa Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
&ldquo;Kod subjekata koji su registrovani kao dru&scaron;tvo sa ograničenom odgovorno&scaron;ću ne radi se o subjektima koji su javna ili privatna obrazovno-vaspitna ustanova, te se samim tim isključuje mogućnost daljeg vr&scaron;enja inspekcijskog nadzora od strane prosvjetne inspekcije i eventualno preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti iste, uprkos činjenici da pomenuti subjekti realizuju jedan vid rada sa djecom&rdquo;, kazali su iz MPNI.
Iz tog Vladinog resora ukazali su i na činjenicu da za djelatnosti poput igraonica, rođendaonica, čuvanja djece i drugih vidova animacije, po važećim propisima, za početak rada nema jasno definisane obaveze probavljanja odobrenja za početak rada.
Kako su pojasnili, Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima propisano je da privrednu djelatnost obavljaju privredna dru&scaron;tva i preduzetnici, kao i da su oblici obavljanja privrednih djelatnosti koji se registruju u skladu sa tim zakonom dužni da, prije otpočinjanja, obavljanja djelatnosti pribave odobrenje za obavljanje djelatnosti.
Međutim, kako su naglasili, odobrenje za obavljanje djelatnosti pribavlja se samo ako je to predviđeno posebnim propisom i ono nije uslov za registraciju u skladu sa tim zakonom.
&ldquo;Kada su u pitanju razni oblici bavljenja djecom pod &scaron;ifrom privredne djelatnosti, kao &scaron;to su igraonice, rođendaonice, čuvanje djece, razni vidovi animacije djece, uslovljavanje početka rada prethodno pribavljenim odobrenjem za obavljanje djelatnosti ne postoji, jer ne postoji poseban propis kojim je to predviđeno&rdquo;, istakli su iz MPNI.
Na pitanje da li je MPNI upoznato sa tim da li nastavni kadar zaposlen u redovnim obazovnim ustanovama ima angažovanja u pomenutim privatnim &scaron;kolicama i radionicama iz MPNI nijesu odgorovorili.
Iz tog Vladinog resora su kazali da će inicirati potrebu zakonskog regulisanja minimalno-tehničkih uslova za obavljanje djelatnosti koje za predmet imaju organizovani vid okupljanja većeg broja djece.
&ldquo;MPNI će inicirati potrebu zakonskog regulisanja posebnih minimalno-tehničkih uslova za obavljanje djelatnosti koje za predmet imaju organizovani vid okupljanja većeg broja djece (pa čak i ako se ne radi o djelatnosti koja po definiciji pripada vaspitanju i obrazovanju, s obzirom na druge aspekte za&scaron;tite djeteta), a sve u cilju ostvarivanja i za&scaron;tite javnog interesa, a posebno za&scaron;tite djece i njihovih interesa&rdquo;, zaključili su iz MPNI.
Poreska uprava: Nemoguće utvrditi precizan broj i listu edukativnih i kreativnih radionica
Iz Poreske uprave, na upit agencije MINA, kazali su da nije moguće precizno obuhvatiti sve obveznike koji se bave djelatnostima koje obuhvataju rad sa djecom (igraonice, čuvaonice, rođendaonice, edukativne i kreativne radionice i &scaron;kolice).
Kako su pojasnili, pojedinim privrednim subjektima, navedene djelatnosti nijesu primarne, pa se podaci o njima ne mogu jednostavno pronaći u evidenciji Poreske.
&ldquo;Određeni broj obveznika se možda i bave djelatnostima navedenim u zahtjevu, ali su registrovani pod drugom &scaron;ifrom djelatnosti, ili im se pretežna djelatnost razlikuje od traženog, sto je u skladu sa zakonskom regulativom&rdquo;, naveli su iz Poreske uprave.
Prema podacima Poreske, samo za dvije &scaron;ifre djelatnosti - Pomoćne obrazovne djelatnosti i Pred&scaron;kolsko obrazovanje - u Crnoj Gori su registrovana 232 obveznika.
Iz Poreske uprave su naglasili da taj broj ne obuhvata sva privredna dru&scaron;tva koja se bave radom sa djecom, ali i da može obuhvatiti i neke djelatnosti koja nijesu kreativne radionice ili igraonice.
Roditelji rado &scaron;alju djecu na radionice, cijene se razlikuju po gradovima i vrsti aktivnosti
Roditelji mali&scaron;ana vrtićkog i uzrasta nižih &scaron;kolskih razreda smatraju da su kreativne i edukativne radionice korisne za razvoj, učenje i socijalizaciju djece, ali pojedini od njih ukazuju na to da nijesu uvijek zadovoljni kvalitetom programa i veličinom grupe.
Prema podacima koje je agencija MINA sakupila od većeg broja roditelja iz različitih crnogorskih gradova, cijene radionica i &scaron;kolica kreću se od 25, pa do 80 eura mjesečno.
Za najveći broj radionica i &scaron;kolica roditelji mjesečno izdvajaju 40 ili 50 eura po djetetu, a mjesečna članarina podrazumijeva dva 45-minutna ili jednosatna termina sedmično.
Cijene su, prema podacima sakupljenim od roditelja iz Podgorice, Berana, Bijelog Polja, Bara i Budve, ne&scaron;to povoljnije u gradovima na sjeveru i Podgorici, dok su na primorju visočije.

Ministarstvo prosvjete: Nijesmo nadležni za licenciranje, rad ili evidenciju edukativnih radionica i školica za djecu

"U PRAVNOM SMISLU, RIJEČ JE PRIVREDNIM SUBJEKTIMA KOJI OBAVLJAJU USLUŽNE ILI SLIČNE DJELATNOSTI"

Sinpć poslije ponoći (oko 2.30) sa Visećeg mosta u Podgorici ženska osobara stara 38 godina skočila je u Moraču, saop&scaron;teno je Portalu Analitika iz Uprave policije.
Kako su dalje naveli iz policije, u tom trenutku mostom je prolazio 23-godi&scaron;nji Petar Ivanović, profesionalni spasilac, koji je primijetio &scaron;ta se dogodilo i odmah reagovao.
Mladić je bez oklijevanja u&scaron;ao u nabujalu rijeku i uspio da žensku osobu izvuče na sigurno. Brzom intervencijom spriječene su teže posljedice.

Podgoričanin Petar Ivanović spasio žensku osobu iz nabujale Morače

SINOĆ DVA I PO SATA NAKON PONOĆI

Obustava rada u sudskoj administraciji, koja svakog dana traje od 11 do 12 sati, biće nastavljena i naredne sedmice, potvrdio je za Pobjedu predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević. Kako je naveo, zahtjevi ovog sindikata i dalje nijesu ispunjeni, pa se odluka o eventualnoj radikalizaciji &scaron;trajka tek očekuje.
U sudstvu trenutno djeluju dva sindikata, čiji se stavovi o &scaron;trajku razlikuju. Sindikat sudstva Crne Gore nedavno je potpisao sporazum sa Ministarstvom pravde i najavio prekid obustave rada. Nasuprot tome, Sindikat uprave i pravosuđa smatra da postignuti dogovor nije validan i da borba za povećanje zarada od 30 odsto i dalje traje.
Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić potvrdio je nedavno za Pobjedu da je sa ministrom pravde Bojanom Božovićem potpisao sporazum kojim se prekida &scaron;trajk sudske administracije, a kojim je predviđeno povećanje zarada već sa novembarskom platom. Tada je kazao da je ispunjeno oko 90 odsto njihovih zahtjeva, te da se uvećanje zarada približilo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto.
Sporazum predviđa da će 1. decembra biti formirana radna grupa koja će izraditi zakon o zaradama zaposlenih u sudskoj administraciji. Nakon njegovog dono&scaron;enja planirano je potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.
Đukić je ranije istakao da su zaposleni u sudskoj administraciji bili prinuđeni na &scaron;trajk zbog dugogodi&scaron;njeg ignorisanja njihovih zahtjeva i niskih primanja. Prema njegovim riječima, osnovica za samostalnog referenta iznosi svega 558 eura, dok mnogi sa deset godina staža primaju oko 600 eura. Samostalni savjetnici zarađuju oko 800 eura, iako upravo iz njihovih redova kasnije dolaze buduće sudije. On je tada naglasio da bi usvajanje granskog kolektivnog ugovora ko&scaron;talo oko 1,4 miliona eura godi&scaron;nje, &scaron;to bi, kako tvrdi, moglo da se finansira iz postojećeg budžeta sudova.
Ministarstvo pravde ranije se oglasilo povodom &scaron;trajka, poručujući da ostaje posvećeno dijalogu sa sindikatima iz oblasti pravosuđa, kako bi se prona&scaron;lo održivo rje&scaron;enje za prevazilaženje aktuelne situacije.

Obustava rada u sudovima nastavlja se i naredne sedmice

SINDIKAT UPRAVE I PRAVOSUĐA NE ODUSTAJE OD ZAHTJEVA

U Crnoj Gori danas će biiti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, u južnim i centralnim predjelima povremeno pljuskovi i grmljavina.
Ponegdje se očekuju obilniji i izraženiji pljuskovi.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, u planinskim predjelima, susnježica i snijeg.
Vjetar umjeren do pojačan, ponegdje na udare jak, južni, tokom noći ponegdje sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp; dva do 15 stepeni.

Na jugu kiša, pljuskovi i grmljavina, na sjeveru susnježica i snijeg

DO 15 STEPENI

Komisija za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine rije&scaron;ila 319 zahtjeva, za &scaron;ta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura.
Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura.
U izvje&scaron;taju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučera&scaron;njoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok &scaron;tete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije. 
Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 nerije&scaron;enih zahtjeva građana iz 11 op&scaron;tina, sa procijenjenom &scaron;tetom od 2.114.479,40 eura.
Na listi nerije&scaron;enih nalaze se i zahtjevi firmi Na&scaron;e Voće d.o.o. Nik&scaron;ić (&scaron;teta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &bdquo;STOŽER &ndash; F&ldquo; d.o.o. Bijelo Polje (&scaron;teta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (&scaron;teta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici.
Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, &scaron;teta preko 1,5 miliona
Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu &scaron;tete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost &scaron;tete iznosi 867.718 eura.
Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica &ndash; &ldquo;Vapor VK&rdquo; d.o.o. Podgorica i &ldquo;Podgorička pivara&rdquo; d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu &scaron;tetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara. 
I ovi zahtjevi nijesu realizovani zbog nedostajućih sredstava.
Op&scaron;tinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih op&scaron;tina.
Komisija za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rje&scaron;avanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura &ndash; od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

NERIJEŠENIH 529 ZAHTJEVA GRAĐANA IZ 11 OPŠTINA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, a mjestimično se očekuju pljuskovi i grmljavina.
U južnim i centralnim prdjelima ponegdje se očekuju umjerene do obilne padavine.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak južnih smjerova.
Jutarnja temperatura pet do 15, najvi&scaron;a dnevna od &scaron;est do 17 stepeni.

Danas do 17 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Od karcinoma pluća u Crnoj Gori godi&scaron;nje oboli oko 340 osoba u prosjeku, a većina njih ovu bolest otkrije kada ozbiljno uznapreduje. Oko 95 odsto oboljelih su pu&scaron;ači. Ljekari ukazuju da ranim otkrivanjem bolesti stopa preživljanja dostiže 90 odsto, prenosi RTCG.
Često zanemarene promjena u intenzitetu i prirodi ka&scaron;lja, pneumonije koje se ponavljaju, brže zamaranje ili stiskanje u grudima samo su neki od simptoma koje u ranoj fazi bolesti mogu osjetiti oboljeli od kancera pluća.
&ldquo;Znači rekli smo da je prosjek otprilike godi&scaron;nje oko 340 dijagnostifikovanih slučajeva karcinoma pluća, &scaron;to u Brezoviku, &scaron;to u Kliničkom centru Crne Gore. I 80 odsto pacijenata se javi u odmakloj fazi bolesti, znači kada je bolest lokalno uznapredovala ili kada je metastatska bolest&rdquo;, kazala je onkolo&scaron;kinja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti &bdquo;Dr Jovan Bulajić&ldquo; u Brezoviku, Ana Delić Vukićević.
Statistika opominje kaže Delić Vukićevićeva. Gotovo 92 odsto oboljelih u odmakloj fazi neće živjeti duže od pet godina.
&ldquo;Rani stadijumi bolesti ne daju značajnu simptomatologiju i oni uglavnom budu slučajno otkriveni. Zato je preporuka, ukoliko bi željeli da bolest otkrijemo u &scaron;to ranijoj fazi, da se u nacionalni plan i program uvrsti skrining program za karcinom pluća&rdquo;, rekla je dr Delić Vukićević.
Ranim otkrivanjem karcinoma pluća stopa preživljavanja dostiže do 90 odsto. Zbog toga je, između ostalog, pokrenuta kampanja za podizanje svijesti o prevenciji karcinoma pluća.
&ldquo;Htjela bih da pozovem građane da se na sajtu udruženja pulmologa, odnosno Respiratornog udruženja Crne Gore, nalazi jedan upitnik koji mogu da popune i da vide u kom opsegu i kojim su to faktorima rizika izloženi i koliko su u rizuku da obole od neke bolesti i da li treba da se jave na pregled ili ne&rdquo;, istakla je doktorka.
Mjesečno se u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti &bdquo;Dr Jovan Bulajić&ldquo; u Brezoviku javi oko 300 pacijenata oboljelih od karcinoma za imuno i hemioterapiju.
U prevenciji bolesti je najvažnije eliminisati faktore rizika, prije svega konzumiranje duvanskih proizvoda.

Godišnje oko 340 novih slučajeva karcinoma pluća u Crnoj Gori, 95 odsto oboljelih pušači

LJEKARI UKAZUJU DA RANIM OTKRIVANJEM BOLESTI STOPA PREŽIVLJANJA DOSTIŽE 90 ODSTO

Op&scaron;tina Tuzi, kako je saop&scaron;teno, izražava zabrinutost i odlučno protivljenje Ministarstvu prostornog planiranja urbanizma i drzavne imovine, koje je izdalo građevinsku dozvolu za deponiju Livade.
To je, kako ističu, urađeno na potpuno nezakonit način i u suprotnosti sa temeljnim principima pravnog poretka na&scaron;e države.&nbsp;
&bdquo;Ovaj postupak predstavlja jasan primjer nepo&scaron;tovanja zakona Crne Gore i nedopustivog zadiranja u isključive nadležnosti Op&scaron;tine Tuzi. Građevinska dozvola je izdata na osnovu saglasnosti i obavje&scaron;tenja koje je Ministarstvu dostavio Glavni grad Podgorica, iako se predmetna lokacija nesporno nalazi na teritoriji Op&scaron;tine Tuzi, teritoriji na kojoj Glavni grad nema nikakvu zakonsku nadležnost&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Op&scaron;tine Tuzi.
Kako dalje ističu, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o lokalnoj samoupravi potpuno jasno defini&scaron;u da isključiva nadležnost za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, saglasnosti i kompletne prateće dokumentacije za komunalnu infrastrukturu i druge projekte na teritoriji Op&scaron;tine Tuzi pripada isključivo Op&scaron;tini Tuzi.&nbsp;
Dodatno, navode, sama činjenica da deponija Livade plaća poreze Op&scaron;tini Tuzi, a ne Glavnom gradu, potvrđuje, kažu, da je postupanje Ministarstva i Glavnog grada pravno neodrživo i suprotno važećim propisima.

Opština Tuzi: Pokrenućemo postupak pred sudom kako bi se utvrdilo da je dozvola za deponiju nezakonita

"MINISTARSTVO I GLAVNI GRAD PODRIVAJU AUTONOMIJA LOKALNE SAMOUPRAVE"

Nakon &scaron;to su u Srbiji povučene tri vrste &bdquo;Milka&ldquo; čokolade zbog pogre&scaron;no označenih alergena, u Crnoj Gori nema prijavljenih slučajeva sličnih neispravnosti, potvrdio je za Pobjedu direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
U Srbiji su tri proizvoda &ndash; &bdquo;Milka hazelnut&ldquo; (90 g), &bdquo;Milka oreo brownie&ldquo; (100 g) i &bdquo;Milka whole nut&ldquo; (95 g) &ndash; uklonjena iz prodaje zbog straha da bi kod osoba alergičnih na određene sastojke mogli izazvati ozbiljne alergijske reakcije. Opoziv je uslijedio nakon &scaron;to je Agencija za bezbjednost hrane Ujedinjenog Kraljevstva (FSA) utvrdila da alergeni u ovim čokoladama nijesu pravilno označeni.
Prema FSA, takvo deklarisanje predstavlja &bdquo;mogući zdravstveni rizik&ldquo; za sve osobe alergične ili intolerantne na mlijeko, lje&scaron;nike, soju ili na p&scaron;enicu i gluten.
Kako bi provjerila da li se sporni proizvodi nalaze i na crnogorskom trži&scaron;tu, Pobjeda je kontaktirala sa Upravom za bezbjednost hrane i direktorom Uprave, Vladimirom Đakovićem, koji je potvrdio da u Crnoj Gori nema neoznačenih ili rizičnih serija ovih &bdquo;Milka&ldquo; čokolada.
&bdquo;Prema informacijama kojima raspolažemo, na na&scaron;em trži&scaron;tu se ne nalaze pomenuti proizvodi. Želimo da naglasimo da ove čokolade nijesu neispravne po sastavu, problem je isključivo u tome &scaron;to pojedine komponente koje mogu izazvati alergije nijesu naznačene na ambalaži. To može dovesti potro&scaron;ača u zabludu, a svaki proizvod koji na takav način može ugroziti potro&scaron;ača smatra se nebezbjednim&ldquo;, rekao je Đaković za Pobjedu.
On je pojasnio da se radi o supstancama koje su česti sastojci svakodnevne ishrane. Riječ je,kako je dodao, o alergenima poput glutena, laktoze, jaja ili jezgrastog voća. 
&bdquo;Ti sastojci sami po sebi nijesu opasni, ali predstavljaju rizik za potro&scaron;ače sa posebnim prehrambenim potrebama. Upravo zato je izuzetno važno da budu jasno istaknuti na deklaraciji svakog proizvoda&ldquo;, dodao je on. 
U Crnoj Gori je na snazi uredba o informisanju potro&scaron;ača o hrani, kojom se strogo propisuje obaveza označavanja alergena. 
&bdquo;Zakonska regulativa jasno zahtijeva da alergeni moraju biti vidljivo i nedvosmisleno navedeni. To omogućava potro&scaron;ačima da donesu informisanu odluku, &scaron;to je posebno važno za osobe koje imaju alergije&ldquo;, naveo je Đaković.
On je kazao da kontinuirano prate stanje na trži&scaron;tu i da do sada nijesu uočili nepravilnosti kod ovih &bdquo;Milka&ldquo; proizvoda, naglasiv&scaron;i da će nastaviti praćenje situacije i u slučaju bilo kakve promjene blagovremeno obavijestiti javnost.

U Srbiji povučene tri vrste „Milka“ čokolade; Đaković: Alergeni na čokoladama u Crnoj Gori pravilno istaknuti

RIJEČ JE O ALERGENIMA POPUT GLUTENA, LAKTOZE, JAJA ILI JEZGRASTOG VOĆA

Poplave su ponovo pogodile op&scaron;tinu Ulcinj, a najkritičnije je bilo u prijepodnevnim satima u Ulici Majke Tereze.
Prema riječima sekretara za komunalni nadzor i inspekcijske poslove Amira Mehmetija&nbsp;ova ulica bila je zatvorena za saobraćaj nekoliko sati, dok je voda prodrla u vi&scaron;e kuća.
Te&scaron;ka situacija zabilježena je i na ulazu u naselje Đerane 2, gdje se voda iz kanala Bratice izlila i poplavila prilaznu ulicu.
Poplavljena je bila i jedna kolovozna traka na magistralnom putu Bar&ndash;Ulcinj, na potezu od naselja Krute do samog ulaza u Ulcinj.
Saobraćaj je na ovom dijelu bio znatno otežan, jer se velika količina vode slivala magistralom prema gradu.

Ulcinj: Zatvorene ulice, voda prodrla u kuće

POPLAVE U NAJJUŽNIJOJ  OPŠTINI

&nbsp;Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi (PZU) &bdquo;Unimedica&ldquo; u Ulcinju u kojoj je liječen preminuli devetogodi&scaron;nji dječak, sap&scaron;tili su iz Ministarstva zdravlja.
Navodi se da je Zdravstvena inspekcija Ministarstva, u saradnji sa inspekcijama rada, za&scaron;tite na radu i poreske, sprovela zajednički nadzor u PZU &bdquo;Unimedica&ldquo; u Ulcinju, usljed ispitivanja okolnosti tragične smrti djeteta od devet godina.
"Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Dodaje se da su na osnovu nalaza zdravstvenoj ustanovi izrečene zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
Iz Ministarstva zdravlja kazali su da nastavljaju da preduzimaju sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i za&scaron;tite javnog zdravlja.
Oni su naveli da će javnost biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka.

Inspekcije zabranile rad PZU „Unimedica“ iz Ulcinja nakon smrti devetogodišnjeg dječaka