Društvo

Kada je riječ o spremnosti Crne Gore da se suoči s prijetnjama od poplava, nadležni kažu da imamo dovoljno kapaciteta. Postoje i Strate&scaron;ki dokumenti za rizik od poplava. Iz nevladinog sektora, međutim, upozoravaju da Crna Gora &scaron;to prije mora da shvati da treba da se bori protiv klimatskih promjena i suoči s ekolo&scaron;kim katastrofama.
Iako je u naletu obilinih padavina i ciklona koji je gotovo potopio Evropu Crna Gora ostala nepovrijeđena, nadležni su, kažu, pripravni. Strategija za borbu protiv poplava postoji - sada je, poručuju, važno preventivno djelovati - svaki resor ima svoje zaduženje.
"Za sada parametri koje dobijamo iz Zavoda za hidrometrologiju i seizmologiju pokazuju da je to sve u nekim normalnim okolnostima. U su&scaron;tini, preventivno djelovanje je predviđeno za resorno Ministarstvo poljoprivrede, tj. Upravu za vode i oni su dužni na osnovu tih njihovih planova da prave te nasipe i da rje&scaron;avaju te probleme", kaže direktor Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje u MUP-u Miodrag Be&scaron;ović.&nbsp;
Nivo rijeka i jezera u zemlji za sada ne može da izazove veće probleme, poručuje struka. Vode u Albaniji bi mogle, kaže Be&scaron;ović, ali za to je potrebno jo&scaron; ki&scaron;e.
"Ono &scaron;to imamo problem sa na&scaron;im susjedima, to jest Albanijom, sa otvaranjem njihovih hidro&scaron;kih kapaciteta, i na osnovu tih parametra bi moglo da dođe do nekih problema, ali za sad nemamo nikakvih informacija da bi moglo do toga da dođe. &Scaron;to se tiče opreme imamo mi na državnom nivou, imaju lokalni nivoi, imaju Uprava za vode, svoje kapacitete. Naravno, različito je to kad su u pitanju i bujične poplave i u ravničarskom dijelu i ta oprema je različita", ističe Be&scaron;ović.&nbsp;
&Scaron;to prije Crna Gora prihvati da klimatske promjene postoje, prije će naći način da im stane na crtu, poručuju iz nevladinog sektora. Iz Ekopatraiotizma kažu da zabrinjava podatak da je svega osam odsto populacije svjesno da bi klimatske promjene u budućnosti mogle da izazovu ogromne probleme. Zato imaju poruku za nadležne.
"Prije svega treba da se zustavi eksploatacija &scaron;ljunka, da ne diramo rijeke, da ne čačkamo mečku. One s razlogom postoje ne na način na koji postoje u oblicima, u kojim postoje u dužini i količini u kojoj postoje i svako na&scaron;e igranje sa prirodom nama dođe na naplatu", kaže Ivana Čogurić iz Ekopatriotizma.
Zato bi, poručuje Čogurićeva, umjesto da gledamo u nebo i korita rijeka, trebalo da se pozabavimo njihovom za&scaron;titom. Jedan od načina je, kaže, i obraćanje vi&scaron;e pažnje na poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.

MUP: Crna Gora spremna za obilne padavine

NADLEŽNI TVRDE DA IMAMO DOVOLJNO KAPACITETA

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nik&scaron;ićka Dragoljub Radulović je u izjavi za Dan rekao da mu je predsjednik Op&scaron;tine Danilovgrad Aleksandar Grgurević rekao da se eutanazirana grla iz njegove op&scaron;tine neće se zakopavati u mjestu Rakočica koje se nalazi iznad Zabrana kralja Nikole u Župi nik&scaron;ićkoj.
"Poslije na&scaron;e reakcije, predsjednik Op&scaron;tine Danilovgrad Aleksandar Grgurović me je pozvao i rekao da Rakočica jeste bila određena za zakopavanje eutanaziranih grla, ali su sagledali imali podzemnih i nadzemnih voda, gdje su ti slivovi, da su donijeli odluku da će na drugoj lokaciji to zavr&scaron;iti.
Podr&scaron;ku nam je dao i prvi čovjek nik&scaron;ičke Op&scaron;tine, koji je takođe izričit da se u Rakočici ne mogu zakopavati zaražena eutanazirana grla. Mi ćemo, ipak u svemu tome biti pripravni", rekao je Dragoljub Radulović.

Radulović: Predsjednik Opštine Danilovgrad obećao mi je da se u Rakočici neće zakopavati zaražena eutanazirana grla

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK MJESNE ZAJEDNICE ŽUPA NIKŠIĆKA

Zakon o upravljanju otpadom ključan je korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekolo&scaron;ki održive Crne Gore, njime će od 20. oktobra biti zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni je od hiljadu do 40 hiljade eura.&nbsp;
To je saop&scaron;teno na pres konferenciji &bdquo;Predstavljanje novina Zakona o upravljanju otpadom, sa posebnim osvrtom na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu&ldquo;, koju je organizovalo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. &nbsp;&nbsp;
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da Zakon o upravljanju otpadom, koji je u skladu s najvi&scaron;im evropskim standardima, donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom u Crnoj Gori.
&bdquo;Jedna od bitnih njegovih komponenti je upravo ta da pruža priliku za razvoj zelene ekonomije, koja će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti efikasnije kori&scaron;ćenje prirodnih resursa. Zakon o upravljanju otpadom predstavlja dugoročnu viziju Crne Gore kao ekolo&scaron;ke države, u kojoj je za&scaron;tita prirode imperativ. Upravljati otpadom istovremeno predstavlja i za&scaron;titu javnog interesa. Usvajanjem ovog zakona smo pokazali da smo spremni da se suočimo s ekolo&scaron;kim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje na&scaron;e zemlje za buduće generacije&ldquo;, istakao je Ćulafić.
Zakon o upravljanju otpadom, kako je rekao, nije samo tehničko rje&scaron;enje, već ključan korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekolo&scaron;ki održive Crne Gore.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović objasnio je da je jedna od bitnih stvari u Zakonu pro&scaron;irena odgovornost uvoznika, odnosno proizvođača.
&bdquo;Ne samo da smo prenijeli EU direktive u ovaj Zakon, nego smo i i&scaron;li preko toga. Bez obzira &scaron;to EU direktive ne prepoznaju gume za sistem pro&scaron;irene odgovornosti, mi smo novim Zakonom uključili i gume imajući u vidu istorijski problem guma kao otpada&ldquo;, rekao je Vitomirović.
Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stani&scaron;ić podsjetio je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen 4. aprila ove godine, a stupio na snagu 20. aprila.
&bdquo;U proteklom periodu donijeto je niz izmjena najvažnijih EU direktiva koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. To su izmjene okvirne direktive, direktive o deponijama, otpadnoj ambalaži, otpadnoj električno elektronskoj opremi i otpadnim baterijama. U okviru svih novina EU zakonodavstva poseban akcenat prilikom izrade Zakona o otpadu dat je pri uspostavljanju efikasnog organizovanja sistema pro&scaron;irene odgovornosti proizvođača i to za sljedeće vrsta proizvoda: ambalaže, električno-elektronsku opremu, baterije, akumulatore, vozila i otpadne gume&ldquo;, naveo je Stan&scaron;ić.
Kada je riječ o privredi, nerje&scaron;avanje pitanja upravljanja otpadom bi, kako je rekao, imalo negativan uticaj na poslovni ambijent, a posebno bi bio pogođen turizam.
&bdquo;Ova zakonska rje&scaron;enja će pozitivno uticati na poslovni ambijent, imajući u vidu da se podstiču principi cirkularne ekonomije, a to je da se &scaron;to manje otpada proizvede, a ako se ipak proizvede da se &scaron;to vi&scaron;e reciklira. Ovim će se postići privredna dru&scaron;tva du budu inovativnija u poslovanju&ldquo;, objasnio je Stani&scaron;ić.
Članom 62 Zakona o upravljanju otpadom definisana je zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za no&scaron;enje, debljine zida od 15 do 50 mikrona.
&bdquo;Zabranjuje se i upotreba jednokratne plastike, a to su &scaron;tapići za u&scaron;i (osim &scaron;tapića koji se upotrebljavaju u medicinske svrhe), pribori za jelo, &scaron;tapići za jelo, tanjiri, slamke, &scaron;tapići za mije&scaron;anje pića, &scaron;tapići za pridržavanje balona, posude kao &scaron;to su kutije sa poklopcem ili bez njega namijenjene neposrednoj konzumaciji ili kasnije, posude za napitke od ekspandiranog polistirena uključujući njihove čepove i poklopce, kao i ča&scaron;e za napitke od ekspandiranog polistirena. Ostali plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ulaze u sistem pro&scaron;irene odgovornosti&ldquo;, rekao je Stani&scaron;ić.
Naglasio je da zabrana upotrebe pomenutih proizvoda počinje 20. oktobra, kontrolu će vr&scaron;iti trži&scaron;na inspekcija, a raspon kazni je od hiljadu do 40 hiljada eura.
&bdquo;Dono&scaron;enjem Zakona o upravljanju otpadom Crna Gora namjerava da do 31. decembra 2030. godine sprovode Član 11 Stav 2 okvirne direktive o otpadu, direktive EU o izmjeni okvirne direktive o otpadu na način da se pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadni materijal kao &scaron;to su papir, metal, plastika i staklo na najmanje 50 odsto cjelokupne mase ovog otpada, kao i pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje neopasni građevinski materijal na najmanje 70 odsto cjelokupne mase ovog otpada&ldquo;, saop&scaron;tio je Stani&scaron;ić.
Kako je rekao, Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje mije&scaron;anog komunalnog otpada, čime će se direktno uticati na smanjenje količine ovog otpada na deponijama.
&bdquo;Za deponovanje mije&scaron;anog komunalnog otpada plaća se posebna naknada za odlaganje. Za deponavanje mije&scaron;anog komunalnog otpada procjenjuju se prihodi na godi&scaron;njem nivou, oko 820 hiljada eura, ako visina naknade bude pet eura po toni ovog otpada. Na godi&scaron;njem nivou deponovano je 163.971 tona mije&scaron;anog komunalnog otpada&ldquo;, rekao je Stani&scaron;ić.
Naknada za odlaganje otpada na deponiji, kako je pojasnio, uvedena je kako bi se preduzeća i pojedinci podstakli da odlažu manje otpada na deponiju i da koriste i kupuju proizvode od materijala koji se može ponovo upotrijebiti i reciklirati.
&bdquo;Kori&scaron;ćenje deponija nije održiva metoda odlaganja otpada i &scaron;teti životnoj sredini. Jedinice lokalne samouprava koje privremeno skladi&scaron;te komunalni otpad duže od godinu, na lokaciji za privremeno skladi&scaron;tenje, dužne su da plaćaju godi&scaron;nju naknadu po toni komunalnog otpada&ldquo;, kazao je Stani&scaron;ić.
Procjena je da se, kako je rekao, u Crnoj Gori godi&scaron;nje proizvede 90 hiljada tona neopasnog građevinskog otpada.
&bdquo;Jedinice lokalne samouprave ne plaćaju naknadu za privremeno skladi&scaron;tenje neopasnog građevinskog otpada ako subjekat koji upravlja građevinskim otpadom prerađuje taj otpad u skladu sa ciljevima koji se odnose na recikliranje i ponovnu upotrebu iz člana 21 ovog Zakona&ldquo;, naveo je Stani&scaron;ić.
Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da, kako je naglasio, uspostavi funkcionalni integrisani sistem u upravljanju otpadom i to je jedan od prioriteta na evropskom putu.
&bdquo;Na&scaron;e ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom krenulo sa rje&scaron;avanjem nelegalnih odlagali&scaron;ta, usvajanjem državnog plana upravljanja otpadom. Izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom stvoriće se preduslovi za trajno rje&scaron;enje u vezi nelegalnih odlagali&scaron;ta. Ostaje problem koji su članice EU rije&scaron;ile kroz pojačan nadzor i drastične kazne za počinioce &scaron;to će ubuduće biti praksa u Crnoj Gori&ldquo;, pojasnio je Stani&scaron;ić.

Od 20. oktobra bez upotrebe plastičnih kesa

RASPON KAZNI OD HILJADU DO 40 HILJADA EURA

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je dobilo je potvrdu da nijedna od 163 osnovne &scaron;kole u Crnoj Gori nije organizovala odlazak učenika i nastavnika na prijem kod predsjednika Srbije, saop&scaron;teno je iz tog resora.&nbsp;
"Molimo sve dru&scaron;tvene aktere u Crnoj Gori da se prije dono&scaron;enja zaključaka obrate resornom ministarstvu koje će kao i do sada preduzeti sve mjere u okviru svojih nadležnosti u cilju objektivnog informisanja javnosti i za&scaron;tite integriteta obrazovno-vaspitnog procesa u svim ustanovama na teritoriji Crne Gore", navodi se u saop&scaron;tenju.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obavio je juče da je primio nastavnike i učenike iz osnovih &scaron;kola u Crnoj Gori, povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.&nbsp;

Ministarstvo tvrdi: Nijedna od 163 osnovne škole u Crnoj Gori nije organizovala odlazak učenika i nastavnika na prijem kod Vučića

REAKCIJA

U Župi nik&scaron;ićkoj u toku je okupljanje mje&scaron;tana koji će blokirati sve puteve prema tom mjestu jer su, kako su Portalu RTNK nezvanično kazali, dobili informaciju da su iz Danilovgrada krenuli kamioni sa eutanaziranim kravama oboljelim od kju groznice.
Op&scaron;tina Danilovgrad, prema informacijama koju su dobili mje&scaron;tani Župe, planira da eutanaziranu stoku oboljelu od kju groznice zakopa u rejonu Rakočice koji se nalazi iznad Zabrana kralja Nikole, prenosi RTNK.
Mje&scaron;tani su i prije nekoliko dana saminicijativno blokirali puteve prema Župi, upozoriv&scaron;i nadležne u Op&scaron;tini Danilovgrad i u državnim organima da neće dozvoliti da se zaražena stoka zakopa iznad Zabrana gdje su izvori&scaron;ta vode kako za Župu tako i za Danilovgrad.
&nbsp;

Mještani Župe nikšićke spremni da blokiraju put: Imaju informaciju da su iz Danilovgrada krenuli kamioni sa eutanaziranim kravama

OBOLJELIM OD KJU GROZNICE

Prvi put u na&scaron;em zdravstvenom sistemu primijenjena je inovativna genska terapija, koja predstavlja revolucionarno otkriće u liječenju spinalne mi&scaron;ićne atrofije tip 1. Riječ je o oboljenju koje dovodi do progresivnog gubitka svih životnih funkcija i zavr&scaron;ava se često smrću u najranijim godinama života, a za koje smo da sada imali ograničene opcije u liječenju, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
&bdquo;Lijek Zolgensma, dostupan je na trži&scaron;tu od 2017. godine i njegova primjena u Crnoj Gori ukazuje na odlučnost da ne zaostajemo u primjeni najmodernijih terapija koje pružaju &scaron;ansu za normalan život na&scaron;im najmlađim sugrađanima. Ovim putem želim da pohvalim tim Ministarstva zdravlja koji je sa neizmjernom predano&scaron;ću radio na dono&scaron;enju protokola i svih pripremnih aktivnosti koje su bile neophodne da lijek dođe u Crnu Goru&ldquo;, istakao je ministar zdravlja&nbsp; Vojislav &Scaron;imun.
Ministar je pohvalio profesionalizam i predanost tima Instituta za bolesti djece, predvođenog dr Nelom Ivanović, čija su stručnost i nesebično zalaganje, kako je istakao, bili od izuzetnog značaja za uspjeh ovog projekta.
&bdquo;Zajedno sa vodećim stručnjacima iz Evrope i regiona, među kojima su i eminentni profesor Laurent Servais iz Centra za neuromuskularne bolesti u Oxfordu, uspjeli smo da postavimo temelje za uspe&scaron;nu primjenu ovog tretmana. Osim toga, oti&scaron;li smo i korak dalje, jer Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje početkom sledeće godine uvodi skrining za spinalnu mi&scaron;ićnu atrofiju. Ovaj program će značajno pobolj&scaron;ati &scaron;anse za rano otkrivanje bolesti, omogućavajući pravovremenu primjenu genske terapije sa potencijalom da potpuno spriječi progresiju bolesti&ldquo;, naveo je &Scaron;imun.
Imajući u vidu sve navedeno, napravljen je veliki korak za na&scaron;e najmlađe, poručio je &Scaron;imun.
&bdquo;Zdravstveni sistem Crne Gore pokazuje da je sposoban da pruži najbolju moguću brigu za na&scaron;e građane i da se uključi u red zemalja koje su lideri u primjeni najsavremenijih medicinskih dostignuća&ldquo;, zaključio je &Scaron;imun.

Šimun: Zolgensma dostupna i u Crnoj Gori

"PRVI PUT U NAŠEM ZDRAVSTVENOM SISTEMU PRIMIJENJENA JE INOVATIVNA GENSKA TERAPIJA"

Vlada bi u toku dana trebalo da donese odluku i nađe rje&scaron;enje za eventualne nove slučajeve eutanazije krava, odnosno da odredi lokaciju na državnom zemlji&scaron;tu za naredne slučajeve kju groznice. To je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore rekao predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević.
Komentarisao je slučajeve kju groznice u Nik&scaron;iću i Danilovgradu i kazao da propusta oko toga gdje će se zakopati uginule krave, nije bilo.
"Nije da se nije znalo gdje će se zakopati, nego obaveza nastaje kada se desi problem. Mi smo to rije&scaron;ili adekvatno, odredili smo lokaciju, a ostalo je obaveza Uprave za veterinu i Ministarstva poljoprivrede.
Problem koji se javlja u perspektivi je &scaron;to će biti i dalje slučajeva i &scaron;to će se korati i moraju se odeđivati lokacije. Sa ministrom Jokovićem smo u razgovoru rekli da će Vlada odrediti lokaciju, zemlji&scaron;te koje je u državnom vlasni&scaron;tvu kako bi se eutanazirane krave tamo pokopale i nadam se da će Vlada danas naći rje&scaron;enje za taj problem i da ćemo imati tu priču rije&scaron;enu", najavio je Kovačević.
Kako je rekao to nije priča kojom se bave lokalne samouprave, osim određivanja lokacije &scaron;to je njihova obaveza.
"Imali smo prilku da čujemo farmere da se kju groznica neadekvatno tretira jo&scaron; od 2018. godine. Znači da je to naslijeđen problem i dobro je da se to počelo da se rje&scaron;ava, smatra da je dignut stepen panike, a dobio sam uvjeravanje sa relevantnih adresa da nema opasnosti za ljude", naveo je Kovačević.

Kovačević: Vlada bi u toku dana trebalo da odredi lokaciju za buduća eutanazirana grla

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK OPŠTINE NIKŠIĆ

Pregovori ministarke rada i socijalnog staranja Naide Ni&scaron;ić sa radnicima nekada&scaron;nje Ko&scaron;ute biće nastavljeni danas u Vladi Crne Gore od 12 sati. Uoči tog sastanka biće održan jo&scaron; jedan protest na Kru&scaron;evom ždrijelu, pa će saobraćaj između Cetinja i Podgorice biti blokiran od 10 do 11 sati.
Iako su optimistični nakon pro&scaron;lonedjeljnog sastanka sa ministarkom, radnici ne odustaju od protesta, dok se ne defini&scaron;e sporazum o načinu rje&scaron;avanja njihovog dugogodi&scaron;njeg problema.
U izjavi za RTV Cetinje predstavnica radnika Dijana Vujović kaže da se nada da je ministarka pregledala njihovu dokumentaciju i da će danas zauzeti pozitivan stav u odnosu na njihov problem.
Podsjetimo, radnici već pola godine protestuju na Kru&scaron;evom ždrijelu, tražeći novac koji su zaradili davne 1996. godine, kao i povezivanje radnog staža.

Blokada saobraćaja u 10 sati, nakon toga pregovori sa ministarkom Nišić

BIVŠI RADNICI "KOŠUTE" VEĆ POLA GODINE PROTESTUJU NA KRUŠEVOM ŽDRIJELU

Nakon saznanja da su se pojavili slučajevi Kju gorznice, mi smo preduzeli najradikalnije mjere, saop&scaron;tio je Gradskoj RTV ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
On je rekao je da je Ministarstvo poljoprivrede, odmah po saznanju za postojanje slučajeva Q groznice formiralo operativni &scaron;tab koji radi na rje&scaron;avanju problema.
&bdquo;Tu su uključeni najveći eksperti iz oblasti veterine. Mi smo, kao &scaron;to sam i kazao, preduzeli najradikalnije mjere koje se preduzimaju bilo gdje u Evropi&ldquo;, kazao je Joković.
Podsjetio je da je Q groznica potvrđena kod 59 grla koliko je i eutanazirano.
Joković je naglasio da je bilo problema prilikom zakopavanja tih grla i dodao kako smatra da je ovo pitanje izazvalo, kako je kazao, preveliku zabrinutost javnosti.
&bdquo;Prema Zakonu o veterini, lokalne javne uprave su dužne da odrede mjesta gdje će biti zakopane. Dakle, imali smo taj problem u Nik&scaron;iću, Ministarstvo poljoprivrede to ne radi, niti je to njegova nadležnost, ali smo mi izdali stroga uputstva kako i na koji način se to radi&ldquo;, pojasnio je Joković.
Dodao je da je bilo određenih problema u Nik&scaron;iću.
&bdquo;Tamo se valjda pokvarila ma&scaron;ina, sada je to na najbolji način urađeno. Sada se vr&scaron;i ograda oko mjesta gdje su ta grla zakopana. Ovih dana bi trebalo jo&scaron; između 30 do 40 grla da bude uklonjeno sa farmi. Izdali smo farmerima sva moguća uputstva kako i na koji način treba da se postupa&ldquo;, rekao je Joković.
Naglasio je kako Ministarstvo strogo kontroli&scaron;e da mlijeko zaraženih krava ne bude dostupno na trži&scaron;tu.
&bdquo;Nijedan proizvođač sira, do sada, nije prijavio simptome da postoji Q groznica kod njih, tako da za sada ne postoji mogućnost da se takav proizvod pojavi na trži&scaron;tu&ldquo;, istakao je Joković.
Kazao je da kod ljudi samo četiri od 10 slučajeva zaraženih Q groznicom ima simptome ostali ne.
Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede je poručio da će poljoprivrednici čija grla su eutanazirana biti u punoj mjeri obe&scaron;tećena.
&bdquo;Siguran sam da će svima , čija su grla uklonjena, &scaron;teta u punom iznosu biti nadoknađena&ldquo;, zaključio je Joković.

Joković: Strogo kontrolišemo da mlijeko zaraženih krava ne bude na tržištu

SAOPŠTIO MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

Svi poljoprivredni proizvođači čija je stoka eutanazirana zbog kju groznice biće obe&scaron;tećeni u punom iznosu, a koliko će to ko&scaron;tati državu, biće poznato tek kada se utvrdi ukupan broj eutanaziranih grla &ndash; rečeno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V).
Komisiju koja će sprovoditi procjenu grla čine veterinarski inspektori i zaposleni u savjetodavnoj službi iz oblasti stočarske proizvodnje.
"O konačnoj procjeni možemo govoriti kada budu testirane sve farme na kojima postoji potencijalna mogućnost da se ova bolest pojavi i nakon toga u skladu sa naredbom kada se utvrdi ukupan broj eutanaziranih grla", kazali su iz MPV&Scaron;.
Pobjeda nije dobila odgovor na pitanje da li postoji projekcija koliko bi po grlu u prosjeku mogla da iznosi naknada &scaron;tete. Nije ni rečeno ni kada je posljednji put do&scaron;lo do značajnijeg &scaron;irenja kju groznici niti koliko je tada &scaron;tete nadoknađeno stočarima.
Nezadovoljan načinom na koji se institucije bave ovim, za stočare, ali i stanovni&scaron;tvo, velikim problemom, predsjednik Udruženja stočara Danilovgrada Vlado Lakić tvrdi da je posljednjih dvadeset godina bilo mjera eutanazije ili sanitarnog klanja životinja kod kojih je utvrđeno prisustvo specifičnih antitijela na bakteriju coxiella burnetii koja izaziva kju groznicu, ali ne i nakon 2018. godine.
"Od tada pa do danas ova zaraza je bila van kontrole. Dakle, jednim dijelom je odgovoran prethodni menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove na čelu sa Vesnom Daković, a od 2020. godine menadžment na čijem je čelu Vladimir Đaković", tvrdi Lakić.
Na pitanje Pobjede - čija je bila odgovornost da se ova bolest drži pod kontrolom, iz MP&Scaron;V nijesmo dobili odgovor. Zakoni o veterini i bezbjednosti hrane propisuju obavezu izrade kriznih planove u tekućoj godini za sljedeću, ali, tvrdi Lakić, to nikada nijesu učinili, a ta mjera nije čak ni predviđena Agrobužetom.
"Kada je riječ o &scaron;teti koju će pretrpjeti stočari, ona je različita i zavisi od vi&scaron;e činilaca, a &scaron;to se vi&scaron;e bude kasnilo sa uvozom novih muznih grla, &scaron;teta će biti veća. Na dnevnom nivou, &scaron;teta se kreće od pet do sedam eura po muznom grlu i to u vidu izgubljene dobiti za mlijeko, a ako se na sve to doda i izgubljeno tele, zatim đubre i sve ostalo, možemo zaključiti da je &scaron;teta mnogo veća. Za taj dio se prave svi neupućeni", kazao je Lakić.
Lakić je, kako je naveo, zato i tražio i lično i u ime Udruženja, da nadležni podnesu ostavke i sektor prepuste ,,umnim i stručnijim ljudima koji imaju viziju razvoja ukupne poljoprivrede kao strate&scaron;ke grane razvoja u Crnoj Gori&ldquo;.
"Trebaće vremena da se ova zaraza i&scaron;čisti i ono &scaron;to imamo na terenu je mali broj testiranih farmi. Uputili smo urgenciju da se angažuje sve raspoloživo ljudstvo iz veterinarske struke i uputi u Danilovgrad i Nik&scaron;ić kako bismo obuhvatili &scaron;to veći broj farmi i utvrdili epidemiolo&scaron;ku sliku na terenu, ali od toga nema ni&scaron;ta", kazao je Lakić.
Optužuje nadležne da neznanje, nestručnost i neodgovornost prikrivaju prijetnjama stočarima koji iznose stvarno stanje.
"Ministar Vladimir Joković je kazao kako bi neko da se okoristi o ovu situaciju. Pozivam ga da javno kaže ko su ti stočari", poručio je Lakić.
Iz Uprave je prije nekoliko dana saop&scaron;teno da sprovode sve zakonski propisane mjere, te da su od 1. juna testirali 785 grla na osam farmi koje se bavi proizvodnjom mlijeka.
"Trenutni serolo&scaron;ki nalazi potvrđuju da kod 203 grla postoji sumnja na prisustvo bolesti (prisustvo antitijela), dok je kod njih devet PCR testom u mlijeku, drugim izlučevinama ili analizom tkiva utvrđeno da infekcija postoji. Do sada je eutanazirano 59 grla sa pozitivnim PCR nalazom ili izraženim kliničkim simptomima, dok eutanaziju čeka jo&scaron; sedam grla i ona će biti sprovedena odmah po dobijanju informacije od op&scaron;tina Nik&scaron;ić i Danilovgrad o obezbijeđenoj lokaciji za ne&scaron;kodljivo uklanjanje", saop&scaron;teno je iz Uprave pro&scaron;le srijede.
Ministar Vladimir Joković je kazao da će država pomoći stočarima, dodajući da će učiniti sve da im nadoknade &scaron;tetu.
"Dobićete onoliko kolika je procijenjena vrijednost. Ako neko misli da na ovome zaradi, to je nemoguće. Ovdje smo svi gubitnici ", kazao je Joković na konferenciji za medije pro&scaron;le sedmice.
U međuvremenu je, osim kod zaraženih krava, kju groznica potvrđena i kod dvije osobe u Danilovgradu. Iz Instituta za javno zdravlje je saop&scaron;teno da su serolo&scaron;ki rezultati ukazali na ovu infekciju, ali da u trenutku testiranja ove osobe nijesu prijavile tegobe, ali su ukazale da su u prethodnih mjesec dana imale simptome koji odgovaraju ovom oboljenju.
&nbsp;

Stočari tvrde da je kju groznica van kontrole od 2018. i da je mali broj testiranih farmi

JOŠ NIJE POZNATO KOLIKO ĆE DRŽAVU KOŠTATI KJU GROZNICA

Svaki peti učenik bio je žrtva vr&scaron;njačkog nasilja, i to uglavnom psihičkog i socijalnog, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako su naveli, prisutnost vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama prepoznaje skoro 90 odsto učenika/ca, uz razliku da je za oko 58 odsto njih to povremeno ili često, a za oko 30 odsto rijetko.
Kao najzastupljenije se navodi psihičko nasilje, 30.9 odsto, a slijede fizičko, socijalno, digitalno i seksualno nasilje.
&bdquo;Svaki peti učenika/ca bio je žrtva vr&scaron;njačkog nasilja, i to uglavnom psihičkog i socijalnog, a većina žrtava (64.2 odsto) prijavila je nasilje&ldquo;, saop&scaron;tili su iz CGO-a.
<blockquote class="twitter-tweet">
Vr&scaron;njačko nasilje u percepciji i iskustvu učenika i učenica u 🇲🇪 Prisutnost vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama prepoznaje skoro 90% učenika/ca, uz razliku da je za oko 58% njih to povremeno ili često, a za oko 30% rijetko. Kao najzastupljenije se navodi psihičko nasilje (30.9%), a&hellip; <a href="https://t.co/JHCQpPJ3ni">pic.twitter.com/JHCQpPJ3ni</a>
&mdash; CGO - CCE (@CGOCCE) <a href="https://twitter.com/CGOCCE/status/1832451974219854006?ref_src=twsrc%5Etfw">September 7, 2024</a></blockquote>

Istraživanje CGO: Svaki peti učenik u Crnoj Gori bio žrtva vršnjačkog nasilja