Društvo

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije obavijestilo je građane da su od sada u mogućnosti da prijave nepravilnosti u radu ustanova socijalne i dječje za&scaron;tite putem nove e-mail adrese: inspekcija@mssd.gov.me.
Ta odluka, kako je obja&scaron;njeno, dolazi nakon &scaron;to je Inspekcija socijalne i dječje za&scaron;tite, shodno Zaključku Vlade Crne Gore donesenom 26. septembra&nbsp; pre&scaron;la u nadležnost pomenutog ministarstva.
"Ministarstvo poziva sve građane da aktivno učestvuju u jačanju sistema socijalne i dječje za&scaron;tite i da prijave svaku situaciju koja zahtijeva pažnju. Va&scaron;e prijave će pomoći u unapređenju kvaliteta usluga i za&scaron;tite prava korisnika", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Građani mogu da prijave nepravilnosti u ustanovama socijalne i dječije zaštite

PUTEM NOVE E-MAIL ADRESE

Slučaj kontaminacije olovom i cinkom radnika u kompaniji Port of Adria do krajnje mjere je ogolio neadekvatnost zakonskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, smatra zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS) Ivana Mihajlović.
Ona je na konferenciji za novinare rekla da je trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu za&scaron;tite i zdravlja na radu.
USS je apelovala na donosioce odluka da pod hitno počnu aktivnosti na formiranju referentne ustanove za medicinu rada, odnosno ustanove koja bi potvrdila i dijagnostifikovala profesionalna oboljenja.
&ldquo;Činjenica je da su na&scaron;i dosada&scaron;nji napori da donosici odluka skrene pažnju na neophodnost formiranja medicine rada, nai&scaron;li na ćutanje onih koji su trebalo da vode brigu&rdquo;, rekla je Mihajlović.
Prema njenim riječima, to govori o tome da za&scaron;tita na radu nije prioritet.
&ldquo;USS smatra da nemamo luksuz da izgubimo jo&scaron; neku godinu dok shvatimo da nam je ovo zaista prijeko potrebno i nužno&rdquo;, rekla je Mihajlović.
Ona je kazala da su situacije poput ove iz Port of Adria, samo dio problema koji je mnogo dublji.
&ldquo;I, nažalost, vidljiv tek onda kad se sredstva javnog informisanja pozabave ovim temama&rdquo;, dodala je Mihajlović.
Ona je rekla da USS od početka pomno prati situaciju u Porto of Adria i pruža logističku podr&scaron;ku kolegama.
Predsjednik Sindikalne organizacije Port of Adria Zoran Martinović rekao je da je po zakonu poslodavac dužan da zaposlene &scaron;alje na godi&scaron;nji zdravstveni pregled.
Tvrdi da je njihov poslodavac ove godine prvi put uradio medicinsku analizu prisutnosti te&scaron;kih metala u krvi, po&scaron;to u Crnoj Gori do sada nije postojala zdravstvena ustanova, kako državna, tako i privatna, koja bi se bavila time.
Martinović je kazao da je u Baru otvorena klinika Novi standard, koja se bavi tom analizom.
&ldquo;Na intervenciju na&scaron;e službe za&scaron;tite na radu, koja je skrenula pažnju poslodavcu da taj pregled mora da se obavi, on je poslao određeni broj radnika na analizu prisutnosti metala u krvi&rdquo;, rekao je Martinović.
On je dodao da su na testiranje oti&scaron;la 63 radnika.
&ldquo;Po najnovijim podacima, kod 54 je konstatovano povi&scaron;eno olovo u krvi, a kod deset cink&rdquo;, kazao je Martinović.
On je dodao da na testiranje čeka jo&scaron; oko 100 radnika.
Martinović je kazao da ljudi u startu nijesu shvatili &scaron;ta se de&scaron;ava.
&ldquo;Kolege su bile zbunjene jer im niko nije mogao prepisati terapiju, tad sam shvatio da nemamo medicinsku laboratoriju koja se bavi time ni odjeljenje koje će da liječi te ljude&rdquo;, rekao je Martinović.
On je kazao da je sve i&scaron;lo dosta sporo i dodao da nije bilo pritiska od poslodavca da mora da se radi.
Martinović je rekao da je poslodavac obezbijedio novo testiranje radnika u Berlinu.
On je rekao da mu je čudno to &scaron;to u Crnoj Gori nema niko ko bi mogao da pomogne ljudima.
&ldquo;Neko hoće samo da se liječi, jer zdravlje nema cijenu, mi smo u cijeloj ovoj pričili izgubili tri nedjelje. Prema tome, mislim da je sistem zakazao, ne može mi biti jasno da u Crnoj Gori ne postoji sistem za&scaron;tite niti laboratorija gdje bih ja mogao sam da odradim te nalaze&rdquo;, rekao je Martinović.
On smatra da je sistem podbacio.
&ldquo;I &scaron;to je najgore, kad su se političari umije&scaron;ali, kad je ministarstvo ne&scaron;to reklo, e onda sve može. Ne želim takav sistem gdje mi političari mogu odlučivati da ću da se liječim ili neću. Hoću sistem koji mora biti pravedan i koji mi u svakom momentu mora omogućiti liječenje&rdquo;, rekao je Martinović.
Upitan kakvo je zdravstveno stanje &scaron;est radnika koji su upućeni u Beograd, Martinović je kazao da su u dobrom stanju i da će nalazi pokazati ostalo.
Govoreći o tome da li je tužila&scaron;tvo pokrenulo istragu, Martinović je kazao da je u ponedjeljak dobio poziv za razgovor iz sektora privrednog kriminala i da je taj sektor po službenoj dužnosti dužan da pokrene krivičnu prijavu.
&ldquo;Po&scaron;to mi nijesmo locirali kako je do&scaron;lo do kontaminacije, mi smo se bazirali samo na to da ljude uputimo na liječenje. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac&rdquo;, rekao je Martinović.
On je kazao da je nekoliko radnika u Baru podnijelo krivičnu prijavu protiv NN osobe ili vi&scaron;e njih.
Martinović je rekao da izlaganje određenim opasnim materijama ne mora da ispoljava simptome odmah već da mogu da prođu i decenije.

Mihajlović: Slučaj radnika Port of Adria ukazao na ogromne nedostatke u sistemu zaštite i zdravlja na radu

"ZAŠTITA NA RADU NIJE PRIORITET"

Olovo i njegova rastvorna jedinjenja predstavljaju veliki razlog za zabrinutost s obzirom na to da spadaju u neke od najtoksičnijih hemikalija s kojima možemo da dođemo u kontakt u svakodnevnom životu - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Du&scaron;an Veljković.
Prema njegovim riječima, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma rijetka, uz očigledne i prilično dramatične simptome, dok mnogo veći problem predstavlja dugotrajna izloženost jedinjenjima olova i njihova akumulacija u organizmu.
Komentari&scaron;ući situaciju u vezi sa medicinskim i medijskim izvje&scaron;tajima o kontaminaciji olovom radnika lučkog preduzeća Port of Adria u Baru, Veljković ukazuje da je to, po svoj prilici, posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova na radnom mjestu, bez obzira na konkretan uzrok.
Ukazuje da je olovo veoma specifičan metal, koji se dugo koristi i eksploati&scaron;e i na na&scaron;im prostorima, a nekoliko njegovih osnovnih karakteristika čine ga opasnim za čovjeka.
"Prije svega, olovo se vezuje za veliki broj proteina (uključujući i enzime) i remeti njihov rad. Zatim, olovo učestvuje u organizmu u hemijskim procesima tokom kojih se stvaraju veoma reaktivne i opasne hemijske vrste &ndash; slobodni radikali. Konačno, joni olova pokazuju izvjesnu hemijsku sličnost sa jonima drugih metala u organizmu, kao &scaron;to su kalcijum ili cink. Zbog te sličnosti olovo može da ih zamijeni u organizmu i na taj način poremeti strukture ili hemijske procese u kojima navedeni metali učestvuju", poja&scaron;njava Veljković.
&nbsp;Kako uop&scaron;te dolazi do trovanja olovom, koji su to ključni uzroci ili načini unosa ovog metala u organizam i koje su to neophodne mjere prevencije koje je trebalo praktikovati u lučkim uslovima?
VELJKOVIĆ: Do trovanja olovom može doći na nekoliko načina: udisanjem vazduha u kome ima čestica olova ili njegovih jedinjenja, kori&scaron;ćenjem hrane i vode u kojima je prisutna povećana količina olovnih jedinjenja ili apsorpcijom preko kože.
Nažalost, neodgovorna upotreba olova u nekim ranijim periodima dovela je do toga da je danas jako te&scaron;ko ispratiti i iskontrolisati sve puteve kojima ljudi mogu da budu izloženi jedinjenjima ovog toksičnog metala. Najvažnije mjere koje mogu da se preduzmu odnose se na praćenje količine olova u vazduhu i kori&scaron;ćenje odgovarajuće za&scaron;titne opreme. Ipak, potpuno rje&scaron;enje problema sa olovom i njegovim jedinjenjima nadilazi mogućnosti pojedinačnih kompanija, čak i pojedinačnih država. Toksična jedinjenja olova ne poznaju državne granice. Stvarno i sistematsko rje&scaron;enje biće postignuto samo putem pune saradnje na međunarodnom nivou.
&nbsp;Da li je bilo sličnih slučajeva u Srbiji, koliko su česti i da li prilikom procjene rizika državni organi konsultuju istraživanja fakulteta i drugih referentnih instiucija?
VELJKOVIĆ: Da, kao i mnoge druge države u Evropi i svijetu, i Srbija ima ozbiljnih problema sa toksičnim jedinjenjima olova. Nedavno je objavljena studija u veoma cijenjenom naučnom časopisu Lancet Planetary Health koja pokazuje da djeca u Srbiji imaju jako visoke količine olova u krvi.
Razloga za to je mnogo. Srbija je zemlja u kojoj se olovo izdvaja iz ruda i prerađuje, &scaron;to lokalno povećava količinu olova u zemlji&scaron;tu, vodi i vazduhu. Olovo se nalazi kao primjesa u uglju koji u Srbiji jo&scaron; u najvećoj mjeri koristimo za dobijanje električne energije. Olovo se koristilo i za pravljenje vodovodnih cijevi, a možete zamisliti kakve su posljedice toga. Na ovim prostorima smo relativno kasno zabranili olovni benzin, od čega se do danas nijesmo u potpunosti oporavili u pogledu &scaron;tetnog uticaja olova na životnu sredinu i ljude. Dodajte tome opasnosti koje su u vezi sa vi&scaron;edecenijskim kori&scaron;ćenjem olovnih boja koje su i danas prisutne u na&scaron;em okruženju. Sakupljanje olovnih predmeta, prije svega olovnih akumulatora predstavlja jo&scaron; jednu od opasnosti za ljude koji se time često nelegalno bave.
Dakle, jako je veliki broj načina na koje možemo biti izloženi olovnim jedinjenjima. Uloga fakulteta i drugih naučnoistraživačkih institucija je u ovim slučajevima nezamjenljiva. Fakulteti imaju stručnjake i opremu kojom mogu da istražuju ovakve pojave, a studije koje se bave zagađenjem životne sredine sprovode se na svim državnim univerzitetima u Srbiji. Ipak, postoji jo&scaron; dosta prostora za pobolj&scaron;anje koordinacije i komunikacije između načnoistraživačkih organizacija i državnih organa koji se ovim problemom bave.
&nbsp;Kako olovo djeluje na tijelo, i koji su ključni rizici od trovanja olovom; drugim riječima da li ono može da bude letalno, odnosno kolika bi trebalo da bude ta izloženost pa da proizvede takav efekat?&nbsp;
VELJKOVIĆ: Olovo ostavlja posljedice na veći broj organa i sistema organa u ljudskom tijelu. Kada ga unesemo u organizam, putem krvi se distribuira do mozga, jetre, bubrega i kostiju, gdje se uglavnom akumulira s obzirom da može da zamijeni kalcijum u jedinjenjima. Olovo ostavlja ozbiljne posljedice na kardiovaskularni sistem: procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da je samo u 2021. godini oko 1,5 miliona ljudi u svijetu umrlo od negativnih efekata olova na kardiovaskularni sistem.
Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi. Olovo nije biogeni element i nije poznata ni jedna njegova prirodna uloga u ljudskom organizmu. Postoje količine za koje se smatra da ne predstavljaju značajnu opasnost i to za odraslog čovjeka iznosi manje od 10 mikrograma po decilitru, dok je za djecu to 3,5 mikrograma po decilitru.
Pazite, govorimo o mikrogramima, dakle milionitim djelovima jednog grama. Ipak, ni za te količine se ne može sa sigurno&scaron;ću reći da ne izazivaju nikakve posljedice. Jedinjenja olova mogu da budu letalna u većim koncentracijama, ali konkretna količina se razlikuje za različita jedinjenja olova. Ipak, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma retka. S druge strane, izloženost jedinjenjima olova i akumulacija u dužem vremenskom periodu predstavlju mnogo veći problem.
Da li se ono u potpunosti može izlučiti iz organizma, ili se taloži i može da utiče na čovjeka na dubljem nivou?
VELJKOVIĆ: Nažalost, olovo koje se jednom akumulira u organizmu gotovo je nemoguće u potpunosti izbaciti. Ipak, postoje veoma efikasne terapije određenim helatnim agensima koje mogu u velikoj mjeri da uklone olovo i druge te&scaron;ke metale iz organizma, ali to se može raditi samo po preporuci ljekara i uz medicinski nadzor. Postoje ograničeni dokazi da kori&scaron;ćenje vitamina C u vidu suplemenata može da utiče na smanjenje koncentracije olova u krvi, ali istraživanja u tom smislu su jo&scaron; u toku i ne bi trebalo prerano donositi zaključke.
Oprezno sa zaključcima&nbsp; Ko bi, u situacijama poput ove u Baru, trebalo da se bavi kontrolom i da bude prva karika u preventivi, ili je potreban sistemski odgovor kako bi se izbjegle ovakve posljedice?
VELJKOVIĆ: Da bismo odgovorili na ovo pitanje prvo je neophodno da se jasno odredi uzrok povećane količine olova u krvi radnika. Prilikom razmatranja uzroka trebalo bi biti veoma oprezan. Zaista, najlogičniji odgovor bi bio da je ovo posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova koja su transportovana preko luke. Međutim, olovo često zna da nas iznenadi. Na ovim prostorima su se olovo i njegova jedinjenja decenijama nekontrolisano koristili.
Najočigledniji primjer je masovno kori&scaron;ćenje olovnih boja koje se i danas nalaze na ofarbanim predmetima i građevinama i mogu da izazovu upravo ovakve posljedice o kojima danas pričamo. Dakle, put izlaganja radnika jedinjenjima olova određuje ko bi trebalo u konkretnoj situaciji ovime da se bavi. U svakom slučaju, problemi vezani za olovo i njegova jedinjenja ne mogu biti rije&scaron;eni bez čitavog skupa sistematskih mjera.

Veljković: Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi

PORUČUJE PROFESOR SA HEMIJSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U BEOGRADU

Tužila&scaron;tvo je saslu&scaron;alo dio radnika Port of Adria iz Bara koji su podnijeli krivičnu prijavu protiv kompanije nakon &scaron;to im je utvrđen visok nivo olova u krvi. To je Portalu RTCG saop&scaron;teno iz sindikata Port of Adria. Oni su kazali da ih je tužila&scaron;tvo obavijestilo da je predmet formiran nakon medijskih navoda u vezi sa kontaminacijom.
U 11 sati zakazana je konferencija za medije na kojoj će govoriti rukovodstvo Sindikata.&nbsp;
&Scaron;est radnika lučke kompanije Port of Adria iz Bara, kod kojih je utvrđena najveća koncentracija olova u krvi, upućeni su 16. oktobra u beogradski Institut za medicinu rada na ispitivanja, saop&scaron;teno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Utvrđeno je da su dobrog op&scaron;teg stanja.
Kod jo&scaron; 52 radnika iste kompanije utvrđen je visok nivo olova u krvi.
Ukupno su testirana 63 radnika, od kojih su samo pet imali normalne vrijednosti.
"Normalna vrijednost je 28 mikrograma po litru. Kod nekih radnika, koji uglavnom rade pretovar raznih materija, ova vrijednost iznosi preko 40 do čak 119 mikrograma", kazao je za RSE predsjednik Sindikata lučkih radnika Zoran Martinović.
Turska kompanija Port of Adria, posluje u privatizovanom dijelu barske Luke, na jugu Crne Gore.
Za RSE su kazali da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.
"Bez obzira, međutim, na to odmah prestali smo da angažujemo zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost (opasnim materijama)".
U međuvremenu Agencija za za&scaron;titu životne sredine poslala je apel građanima Bara da "izbjegavaju &scaron;ire lučko područje".

Tužilaštvo saslušalo dio radnika Port of Adria

SAOPŠTENO IZ SINDIKATA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, a krajem dana ili uveče ponegdje se očekuje slaba ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom jutra, na sjeveru po kotlinama biće magle.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 16, najvi&scaron;a dnevna do 26 stepeni.

Danas oblačno, krajem dana kiša

DO 26 STEPENI

Voda sa vodoizvori&scaron;ta Mareza zdravstveno je ispravna za piće, saop&scaron;teno je iz podgoričkog "Vodovoda i kanalizacije".
"Svi parametri su u okviru dozvoljenih granica definisanih zakonskim propisima. Prema posljednjim rezultatima rađenih analiza, detektovane vrijednosti mutnoće su ispod graničnih, tako da je voda sa česme bezbjedna za piće", naveli su iz podgoričkog Vodovoda.
Podsjećamo, nakon obilnih padavina, voda s Mareze bila je zamućena od četvrtog oktobra.

Voda sa Mareze ispravna za piće

NIJE BILA ZA UPOTREBU OD 4. OKTOBRA

Ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović je sa predstavnicima ministarstva, JU ,,Dom učenika i studenata Podgorica&rdquo;, Univerziteta Crne Gore i Studentskih parlamenata obi&scaron;la prostorije novog studentskog doma u Donjoj Gorici vrijednosti 6.290.000 eura za koji je sredstva obezbijedila Vlada Crne Gore.
Na taj način, kako je saop&scaron;teno, obilježen je početak procesa primopredaje objekta kojim će ubuduće upravljati JU ,,Dom učenika i studenata Podgorica".
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/novi studentski dom mpni 2.jpg" alt="" width="291" height="288" />
"Novi studentski dom omogućiće smje&scaron;taj za najmanje 230 studenata, kojima će na raspolaganju biti najsavremeniji uslovi za smje&scaron;taj i učenje", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Podgorica dobila novi studentski dom

OMOGUĆIĆE SMJEŠTAJ ZA NAJMANJE 230 STUDENATA

&Scaron;est lučkih radnika iz Bara, kod kojih je ustanovljena najveća koncentracija olova u krvi, sjutra će sanitetskim vozilom Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici biti transportovano u Institut "Dr Dragomir Karajović" u Beogradu.
To je za "Dan" rečeno u podgoričkom KCCG. Ostali će ostati u KCCG radi dijagnostike i daljeg liječenja.
&Scaron;est lučko-transportnih radnika Port of Adrije (PoA) kod kojih je ustanovljena najveća koncentracija olova u krvi biće upućeni u Institut za medicinu rada Srbije "Dr Dragomir Karajović" u Beogradu, gdje će se obaviti dodatna ispitivanja. Pregled je planiran za četvrtak, 17.10.2024. godine. Transport radnika do Beograda će se obaviti sanitetskim vozilom Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), kazali su iz KCCG.
Oni su na pitanja "Dana" naveli da će "ostali radnici PoA, kod kojih postoji sumnja na intoksikaciju olovom, pregledati specijalista interne medicine KCCG i toksikolo&scaron;kinje Instituta za javno zdravlje Crne Gore, koja će KCCG&nbsp; angažovati kao konsultant".
Raičević: Neko je poku&scaron;ao da zata&scaron;ka trovanje
Predsjednik Op&scaron;tine Bar Du&scaron;an Raičević poručio je da je zabrinut zbog saznanja da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko poku&scaron;ao da zata&scaron;ka. On zahtijeva od nadležnih državnih organa da se hitno pozabave ovim problemom i građanima Bara, &scaron;to prije ponude konkretne odgovore i održiva rje&scaron;enja.
"Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti, a za to će neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama", rekao je Raičević.
On je podsjetio da su mjerenja koja je objavio CETI potvrdila da je jo&scaron; 2023. godine u okruženju Luke Bar koncentracija olova bila veoma visoka, a arsena čak deset puta veća u odnosu na propisanu vrijednost, o čemu je nadležna Agencija za za&scaron;titu životne sredine tek sada obavijestila javnost.
"A saznajemo da je i Institut za javno zdravlje preporučio i zatvaranje izvora zagađenja, i sve to tek nakon &scaron;to je kod 58 radnika potvrđen povi&scaron;en nivo olova u krvi i ozbiljno im ugroženo zdravlje, kazao je Raičević. Podsjetio je da je sa nivoa lokalne uprave početkom 2023. godine, odmah po saznanju da ovaj problem može da ugrozi živote mje&scaron;tana u blizini Luke, pokrenuta diskusija na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine, a delegacije Op&scaron;tine i Skup&scaron;tine posjetile su Luku Bar i upozorile rukovodstvo na pritužbe mje&scaron;tana i potencijalno ugrožavanje njihovog zdravlja pra&scaron;kastim materijama.
Sa ove distance potvrđuje se, nažalost, najgora slutnja koju su nam građani tada iskazali", rekao je Raičević.
Iz Mnistarstva zdravlja su 14. oktobra saop&scaron;tili da su odmah po saznanju za ovaj problem, stupili u kontakt sa Institutom za medicinu rada "Dr Dragomir Karajović" u Beogradu, referentnom regionalnom ustanovom u oblasti za&scaron;tite stanovni&scaron;tva od jonizujućih zračenja i profesionalne toksikologije.

Šest radnika sa najviše olova u krvi liječe u Beogradu

POTVRĐENO IZ KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

Port of Adria testiraće sve zaposlene na prisustvo te&scaron;kih metala, saop&scaron;tili su iz te kompanije navodeći da će, kao i do sada, nastaviti da obezbjeđuju odgovarajuću za&scaron;titnu opremu radnicima.
Iz Port of Adria kazali su da u skladu sa crnogorskim pravnim propisima, Aktom o procjeni rizika, zaposleni u toj kompaniji, koji rade na radnim mjestima sa povećanim rizikom, prolaze godi&scaron;nje ljekarske preglede kako bi se utvrdila njihova sposobnost za obavljanje radnih zadataka.
Navodi se da je iz tog razloga, Port of Adria potpisala ugovor sa Medicinom rada (u ovom slučaju Dom zdravlja u Baru, Medicina rada) za sprovođenje tih godi&scaron;njih ljekarskih pregleda.
Kako se dodaje, vrstu pregleda i potrebne testove ne određuje poslodavac, već Medicina rada, koja ima sve relevantne informacije o radnim mjestima (dostavljeni opisi poslova) i vrsti tereta kojim zaposleni rukuju.
&ldquo;Port of Adria je obezbijedila, i nastavlja da obezbjeđuje, svim zaposlenima, naročito onima na radnim mjestima sa povećanim rizikom, odgovarajuću za&scaron;titnu opremu koju su dužni da koriste tokom rada&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
To, kako se dodaje, uključuje izdavanje maski, rukavica i jednokratnih odijela za rukovanje opasnim teretom prilikom svakog takvog zadatka.
&ldquo;Port of Adria je, takođe, obučila zaposlene o bezbjednim radnim praksama, kroz ovla&scaron;ćenu organizaciju, sa posebnim naglaskom na rad s opasnim materijama, za &scaron;ta su položili državne ispite&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Port of Adria.
Iz te kompanije su rekli da su pored toga u skladi&scaron;tima postavljeni znaci upozorenja i bezbjednosna uputstva za rukovanje opasnim materijama.
&ldquo;&Scaron;to se tiče godi&scaron;njih ljekarskih pregleda, Medicina rada do sada nije imala tehničke mogućnosti za obavljanje detaljnih analiza krvi (kao &scaron;to su testovi na prisustvo te&scaron;kih metala)&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju Port of Adria.
Oni su naveli da, poput mnogih drugih sličnih poslodavaca, očekuju da relevantne državne institucije obezbijede odgovarajuće stručne institucije i tehničke mogućnosti za sprovođenje adekvatnih testova.
&ldquo;Imajući u vidu nedostatak testova, Port of Adria je samostalno preduzela inicijativu da za&scaron;titi zdravlje svojih zaposlenih, i pored godi&scaron;njih pregleda koje sprovodi Medicina rada, potpisala ugovor sa privatnom klinikom u Baru i ugovorila da zaposleni budu podvrgnuti testovima na prisustvo te&scaron;kih metala&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da nakon &scaron;to su rezultati pokazali da određeni zaposleni imaju nivo te&scaron;kih metala u krvi znatno iznad dozvoljene granice, Port of Adria je konsultovala kliniku i dogovorila dodatne testove u Berlinu koji će ukazati na sljedeće korake &ndash; moguće liječenje i neophodne terapije ako bude bilo potrebno.
&ldquo;Tek nakon &scaron;to su sve ove informacije bile dostupne Port of Adria je organizovala sastanak sa predstavnicima sindikata kako bi ih informisao o situaciji i planovima da se pronađe najbolje rje&scaron;enje za zdravlje zaposlenih&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju Port of Adria.
Oni su dodali da su poslali pisane obavijesti Domu zdravlja Bar (Medicina rada) i Inspekciji za za&scaron;titu i zdravlje na radu o cijeloj situaciji, jer je, kako se dodaje, to osnovna odgovornost državnih institucija.
&ldquo;Da obezbijede mjere, stručne institucije i medicinske tehničke mogućnosti za za&scaron;titu javnog zdravlja, kako bi poslodavci i zaposleni mogli da imaju koristi od ovih mjera za zdravlje i sigurnost zaposlenih&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz Port of Adria kazali su da se raznim vrstama rasutih tereta (koji mogu negativno uticati na zdravlje zaposlenih ili bilo koga ko radi na području barske luke) u Luci Bar rukuje već 50 godina, i da je ovo prvi put da je jedan poslodavac na lučkom području zahtijevao i sproveo tu vrstu biolo&scaron;kog monitoringa zaposlenih.
Oni su naveli da namjeravaju da testiraju sve zaposlene.
A, kako se dodaje, predlažu da se to testiranje obavi za sve zaposlene i trećih osoba koja rade na cijelom području luke, a ne samo u dijelu Port of Adria.
Iz te kompanije su napomenuli da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, osjećaj slabosti ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.
&ldquo;Međutim, bez obzira na to, Port of Adria je odmah prestala da angažuje sve zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Port of Adria: Testiraćemo sve zaposlene

TVRDE DA NIJEDAN ZAPOSLENI NIJE PRIJAVIO SIMPTOME TROVANJA

Devet op&scaron;tina nalazi se u stadijumu demografskog starenja. To su pokazali rezultati popisa stanovni&scaron;tva iz 2023. godine. Na prethodnom popisu iz 2011. godine takvu statistiku imale samo Plužine, dok je danas imaju Gusinje, Andrijevica, Kola&scaron;in, Mojkovac, &Scaron;avnik, Žabljak, Plužine, Pljevlja i Cetinje.
Uprava za statistiku Crne Gore (Monstat) saop&scaron;tila je juče dio konačnih rezultata Popisa stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori sprovedenog krajem pro&scaron;le godine, prema kojem u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, &scaron;to je za 0,6 odsto vi&scaron;e nego na posljednjem popisu 2011. godine.
Prema podacima Monstata, djeca do pet godina čine 6,9 odsto populacije, djeca od &scaron;est do 14 godina 11,2 odsto, dok djece od 15 do 18 godina ima 4,6 odsto, &scaron;to čini svega 22,7 odsto stanovni&scaron;tva.
Posmatrajući po op&scaron;tinama, stanovni&scaron;tvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.
Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja predstavljaju pred&scaron;kolski uzrast čine 6,85% od ukupnog stanovni&scaron;tva. Osnovno-&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18%, dok srednjo&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63% u ukupnom stanovni&scaron;tvu, podaci su Monstata.&nbsp;
Stanovni&scaron;tvo od 0 do 14 godina starosti čini 18,03% od ukupnog stanovni&scaron;tva. Radno sposobno stanovni&scaron;tvo (od 15-64 godine) čini 65,13%, dok stanovni&scaron;tva sa 65 i vi&scaron;e ima 16,84%. Punoljetno stanovni&scaron;tvo čini 78,45% ukupnog stanovni&scaron;tva.

Devet opština u nezavidnoj poziciji, samo petina stanovništva mlađa od 20 godina

POKAZALI REZULTATI POPISA

<div class="w-full pt-2 flex flex-row">
<div class="w-full sm:w-20/24 lg:w-18/24 md:pl-1/24 lg:pl-2/24">
<div class="w-full sm:w-20/24 md:pr-2">
Komunalna policija Op&scaron;tine Kotor evidentirala je o&scaron;tećenja asfaltne podloge magistralnog puta iznad Perasta i puta kroz Industrijsku zonu, saop&scaron;teno je&nbsp; Radio Kotoru iz te službe.
</div>
</div>
</div>
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/10/16/17290812895w853w4j4rbmuffs-i_1118x745.jpg?cacheControl=1729081324" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/10/16/17290812895w853w4j4rbmuffs-i_758x506.jpg?cacheControl=1729081324" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/10/16/17290812895w853w4j4rbmuffs-i_344x230.jpg?cacheControl=1729081324" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
Načelnica Vesna Balandžić ističe da su izlaskom na teren o&scaron;tećenja zapisnički konstatovana i obavije&scaron;tene nadležne službe.
&bdquo;Za o&scaron;tećenje magistralnog puta iznad Perasta informisali smo Direktorat za državne puteve, kao i povodom o&scaron;tećenja kamenog parapeta na desetoj kanici puta Trojica - Njegu&scaron;i&ldquo;, precizira Balandžić.

Komunalna policija: Oštećen magistralni put iznad Perasta i parapet na putu Trojica-Njeguši