Društvo

Kada se dogode tragedije poput one na Cetinju, nažalost, rje&scaron;enja ili za&scaron;titu od takvih situacija ne možemo prvenstveno tražiti u krivično-pravnim modelima ili odredbama, kazao je u intervjuu za Pobjedu Bojan Božović, ministar pravde u Vladi Crne Gore.
S druge strane, svjedoci smo, ističe, da veliki broj građana na&scaron;e države posjeduje nelegalno oružje, dok i oni koji ga imaju legalno često zloupotrebljavaju to pravo.
Nova tragedija koja se 1. januara dogodila na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, u fokus je stavila oružje i njegovu (zlo)upotrebu, a Božović nagla&scaron;ava kako ne smijemo propustiti trenutak da djelujemo, jer blaga kaznena politika nije dovoljno odvraćala od nezakonitog držanja i no&scaron;enja oružja.
- Iz tog razloga vjerujemo da je neophodno preduzeti mjere kroz izmjene Krivičnog zakonika &ndash; rekao je Božović.
Govoreći o epilozima postupaka ekstradicije crnogorskih državljana iz Srbije, Božović je naveo da su za Svetozara Marovića od 2019. do kraja 2022. godine upućene četiri urgencije i molba, ali, dodaje da &bdquo;do danas nije dobijen zvaničan odgovor nadležnih organa Republike Srbije&ldquo;. Iako je svjestan da esktradicioni postupci &bdquo;zahtijevaju određeno vrijeme do dono&scaron;enja konačne odluke&ldquo;, nada se da će u slučaju Alije Balijagića procedura biti pozitivno zavr&scaron;ena po Crnu Goru.
S druge strane, odluku o izručenju Do Kvona SAD smatra u skladu sa &bdquo;procijenjenom težinom krivičnih djela, mjestom izvr&scaron;enja, redosljedom podno&scaron;enja zahtjeva, državljanstvom, te mogućno&scaron;ću daljeg izručenja drugoj državi&ldquo;.
&nbsp;Crna Gora je u &scaron;oku nakon masakra na Cetinju. Zbog čega smatrate da bi poo&scaron;travanje kaznenih odredbi za držanje i no&scaron;enje oružja i eksplozivnih materija uticalo na smanjene broja ovakvih prestupa?
BOŽOVIĆ: Kada se dogode tragedije poput one na Cetinju, nažalost, rje&scaron;enja ili za&scaron;titu od takvih situacija ne možemo prvenstveno tražiti u krivično-pravnim modelima ili odredbama. S druge strane, svjedoci smo da veliki broj građana na&scaron;e države posjeduje nelegalno oružje, dok i oni koji ga imaju legalno često zloupotrebljavaju to pravo. Zbog toga smo smatrali da je neophodno dodatno poo&scaron;triti odredbe Krivičnog zakonika u vezi sa držanjem i no&scaron;enjem oružja.
Paralelno s tim, kolege iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova rade na nacrtu izmjena Zakona o oružju, koji će dodatno regulisati ovu oblast. Smatramo da ne smijemo propustiti trenutak da djelujemo, jer blaga kaznena politika nije dovoljno odvraćala od nezakonitog držanja i no&scaron;enja oružja. Iz tog razloga vjerujemo da je neophodno preduzeti mjere kroz izmjene Krivičnog zakonika. Istovremeno, detaljnije regulisanje ovog pitanja biće sprovedeno kroz izmjene Zakona o oružju, na čemu intenzivno rade na&scaron;e kolege iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.
&nbsp;Na koji način će se sprovoditi krivični postupci za ovakva djela, odnosno da li se može desiti da budu kažnjeni i oni koji imaju adekvatnu dokumentaciju za oružje i eksplozivne materije?
BOŽOVIĆ: Sva pitanja koja se tiču dokumentacije tokom tranzicionog perioda i drugih povezanih aspekata biće regulisana prvenstveno Zakonom o oružju. Cilj, naravno, nije kažnjavanje onih koji se pona&scaron;aju u skladu sa zakonima i koji koriste svoja prava na način propisan tim zakonima, već strože sankcionisanje onih koji su zloupotrebljavali ta prava. Posebno se to odnosi na no&scaron;enje oružja, gdje smatramo da minimalne kazne moraju biti strože nego &scaron;to je trenutno predviđeno Krivičnim zakonikom, kojim je za to djelo propisana minimalna kazna u trajanju od jedne godine. Vjerujemo da je potrebno ne samo poo&scaron;triti kazne već i onemogućiti izricanje sankcija ispod zakonskog minimuma putem instituta ublažavanja kazne.
Kakva je trenutno pozicija Crne Gore u poku&scaron;aju da joj iz Srbije konačno bude izručen Svetozar Marović, tim prije &scaron;to njegov slučaj pred crnogorskim sudstvom zastarijeva za manje od dvije godine?
BOŽOVIĆ: Ministarstvo pravde Crne Gore je molbom za izručenje od 2. aprila 2019. godine od Republike Srbije zatražilo izručenje Svetozara Marovića. Kako povodom pomenutog zahtjeva za izručenje nije dostavljen odgovor od strane nadležnih organa Republike Srbije, Ministarstvo pravde je uputilo urgenciju 10. februara 2020. i 25. juna 2020. godine, tražeći podatke u kojoj fazi se nalazi postupak pred nadležnim organima Republike Srbije. Nakon toga je molba za izručenje ponovljena 28. decembra 2020. godine, dok su u 2022. godini upućene dvije urgencije, ali do danas nije dobijen zvaničan odgovor nadležnih organa Republike Srbije.
Podsjećamo, za Svetozarom Marovićem je na snazi međunarodna potjernica raspisana od strane NCB Interpola Podgorica, koja sama po sebi podrazumjeva obavezu lociranja i li&scaron;enja slobode u cilju sprovođenja ekstradicionog postupka.&nbsp;
&nbsp;Koliko dugo može trajati procedura izručenja Alije Balijagića, s obzirom na to da je njegov slučaj vraćen Apelacionom sudu na ponovo odlučivanje? Na koji način će Crna Gora reagovati u slučaju da izručenje ipak ne bude odobreno?
BOŽOVIĆ: Ministarstvo pravde je dostavilo zahtjev za izručenje Alije Balijagića 22. novembra 2024. godine. Do danas nijesmo obavije&scaron;teni o ishodu postupka, odnosno odluci povodom molbe za izručenje. Napominjemo takođe da esktradicioni postupci u praksi zahtijevaju određeno vrijeme do dono&scaron;enja konačne odluke nadležnih organa, &scaron;to zavisi i od različitih aspekata svakog konkretnog predmeta.
U ovom trenutku ne bismo prejudicirali kakva će biti odluka Republike Srbije, ali vjerujemo da će nadležni organi te zemlje prilikom odlučivanja uzeti u obzir težinu krivičnih djela koja se okrivljenom Balijagiću stavljaju na teret, odnosno zločina koji je počinio u Crnoj Gori.
&nbsp;&Scaron;to je bio ključni razlog da Crna Gora odluči da Do Kvona (Kwon Do Hyeong) izruči SAD, a ne Južnoj Koreji?
BOŽOVIĆ: Imajući u vidu presudu Vrhovnog suda, Ministarstvo pravde je - u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, a na osnovu podnijetih molbi za izručenje i prateće dokumentacije od strane Sjedinjenih Američkih Država i Republike Koreje - razmotrilo sve činjenice i okolnosti i cijenilo kriterijume, kao &scaron;to su težina krivičnih djela, mjesto izvr&scaron;enja, redosljed podno&scaron;enja zahtjeva, državljanstvo traženog lica, mogućnost daljeg izručenja drugoj državi i druge okolnosti.
Zaključeno je da većina kriterijuma predviđenih zakonom ide u prilog zahtjevu za izručenje nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država, te je u skladu sa zakonom donijeto rje&scaron;enje kojim se dozvoljava izručenje Kwon Do Hyeonga Sjedinjenim Američkim Državama, a istovremeno odbija izručenje Republici Koreji.
Kakav je Va&scaron; stav o dono&scaron;enju zakona o Skup&scaron;tini, tim prije &scaron;to je zakon o Vladi u zavr&scaron;noj fazi rada?
BOŽOVIĆ: Smatram izuzetno važnim usvajanje - &scaron;to prije - zakona o Vladi, ali isto tako smatram da je potrebno usvojiti i zakon o Skup&scaron;tini; istina, on nije vjerovatno toliko hitan, koliko zakon o Vladi. Sa druge strane cijenim da bi trebalo u sličnom vremenskom opsegu i jedan i drugi zakon usvojiti. Znam da kolege iz Ministarstva javne uprave pripremaju zakon o Vladi, a nadam se da ćemo ubrzo imati i zakon o Skup&scaron;tini.
&Scaron;to bi novo trebalo da donese najavljeni Građanski zakonik? Na koji način će on pobolj&scaron;ati prava građana u odnosu na set zakona koji se sada primjenjuje za obligacione odnose, nasljedno, svojinsko i porodično pravo?
BOŽOVIĆ: Građanski zakonik će dovesti do unapređenja važećih zakonskih rje&scaron;enja, njihovog međusobnog usagla&scaron;avanja, kao i usagla&scaron;avanja sa međunarodnim konvencijama i međunarodnim standardima, evropskom pravnom tekovinom, praksom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde.
Normiranje i sistematizovanje ove materije za Crnu Goru predstavlja poseban poduhvat, prije svega zbog značaja za cjelokupnu pravnu kulturu na&scaron;e države, pravnu teoriju i praksu.
Imajući u vidu da je izrada Građanskog zakonika projekat od državnog interesa, njegovim dono&scaron;enjem će se povećati pravna sigurnost građana, te ubrzati integracioni procesi koji su bitan uslov za dalji prosperitetni razvoj Crne Gore, prvenstveno u oblasti vladavine prava i po&scaron;tovanja temeljnih prava, &scaron;to će u konačnom rezultirati i postizanjem pouzdanijeg pravnog ambijenta za ekonomski napredak dru&scaron;tva, a sve u cilju vladavine prava kao osnovnog postulata kojem Crna Gora teži.
Na kraju, ovom metodologijom i dinamikom rada, Crna Gora će biti prva država u regionu koja će na ovaj način normirati i sistematizovati građansku materiju, &scaron;to joj - kao i tada&scaron;njoj knjaževini, koja je 1888. godine imala Op&scaron;ti imovinski zakonik - i pripada.
Koje zakone hitno treba izmijeniti, prije svega zbog nedovoljne usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije, ali i zbog zastarjelosti instituta i kaznene politike na koje se oni odnose?
BOŽOVIĆ: Pozitivan IBAR koji smo dobili u junu pro&scaron;le godine, predstavlja ključnu potvrdu da je usklađenost na&scaron;eg zakonodavstva u okviru Pregovaračkog poglavlja 23 u značajnoj meri postignuta, i da je važeći normativni okvir usagla&scaron;en sa najvi&scaron;im standardima EU. Ova činjenica jasno ukazuje da ne postoji hitna potreba za usvajanjem novih zakona.
Ipak, pred nama je zadatak da usvojimo, kreiramo ili unaprijedimo određeni broj zakona. Posebno se to odnosi na zakone koji se bave borbom protiv korupcije - poput zakona o zviždačima - kao i izmjena i dopuna Krivičnog zakonika.
Takođe, neophodno je donijeti zakone koji će dodatno ojačati nezavisnost i nepristrasnost sudstva. Iako imamo jo&scaron; mnogo obaveza, sve one biće detaljno razrađene u Akcionom planu za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koji će, kako očekujemo, biti usvojen u narednih mjesec dana.
Kako danas vidite stanje u oblastima koje su dio pregovaračkih poglavlja 23 i 24? S obzirom da je riječ o njihovom privremenom zatvaranju, može li doći do regresije u pregovorima i ponovnog otvaranja?
BOŽOVIĆ: Od momenta dobijanja pozitivnog IBAR-a, uspjeli smo da zatvorimo tri pregovaračka poglavlja i imenujemo novu predsjednicu Vrhovnog suda. Takođe, ispunili smo dvije ključne obaveze u okviru Reformske agende koje su direktno vezane za vladavinu prava. Aktivno radimo na zaokruživanju konačnog teksta Zakonika o krivičnom postupku.
U procesu unapređenja antikorupcijskog zakonskog okvira, organizovali smo tri okrugla stola u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije, uz uče&scaron;će velikog broja zainteresovanih strana, sa ciljem pripreme i sprovođenja značajne reforme u oblasti borbe protiv korupcije. Smatram da, sa dobrom dinamikom rada, efikasno sprovodimo i izmjene drugih zakona.
Stoga, nemam nikakve sumnje, jer neće doći do regresije. Naprotiv, vjerujem da idemo naprijed, prema jasno definisanoj dinamici. I optimista sam da ćemo do kraja 2026. godine zatvoriti Pregovaračko poglavlje 23.
Da li ste i dalje pod pojačanim obezbjeđenjem policije, koje je uvedeno nakon &scaron;to je Crna Gora Turskoj izručila njenog državljanina Binalija Čamgoza krajem avgusta 2024. godine? Smatrate li da je to bila ispravna odluka, s obzirom na njegovo te&scaron;ko zdravstveno stanje?
BOŽOVIĆ: Kada je riječ o samom obezbjeđenju, razumjećete da ne mogu previ&scaron;e da govorim o tome &ndash; ta pitanja su ipak u nadležnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutra&scaron;njih poslova. Ne osjećam da mi je ugrožena bezbjednost, to je jedino &scaron;to mogu reći. Posebno sam zadovoljan radom svih institucija po tom pitanju, tako da ne razmi&scaron;ljam o samoj bezbjednosti.
Kada je riječ o odluci, apsolutno sam siguran da sam donio ispravnu odluku i protek vremena me samo uvjerio u to - ne samo u konkretnom slučaju, već i u slučaju svake ekstradicije koju sam donio i svakog rje&scaron;enja koje se odnosi na pojedinačne predmete.

Božović: Crna Gora će prva u regionu imati Građanski zakonik

MINISTAR JE NAJAVIO I DA ĆE NAŠA DRŽAVA ZATVORITI POGLAVLJE 23 DO 2026.

Neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; sjutra će sa protesta ponovo zatražiti ostavku ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića, poručili su iz te grupe.
Protest počinje u 19 sati i 30 minuta.
Iz grupe &ldquo;Kamo sjutra?&rdquo; su u pismu zahvalli građanima za veliku podr&scaron;ku i ukazano povjerenje.
Oni su kazali da su se okupili prvi put kako bi iskazali podr&scaron;ku studentskim blokadama u Srbiji, a zatim podržali protest protiv seksualnog uznemiravanja.
&bdquo;Nakon protestne &scaron;etnje od Pravnog fakulteta do Skup&scaron;tine Crne Gore, pridružili smo se ovom protestu koji je u Podgorici održan 26. decembra pro&scaron;le godine. Na&scaron;a namjera je bila jasna &ndash; pobuna protiv svakog vida nasilja&ldquo;, kaže se u pismu grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; građanima.
Podsjeća se da se, nažalost, nedugo nakon formiranja grupe studenata, dogodio zločin na Cetinju.
&bdquo;Na&scaron;a reakcija da se ponovo okupimo bila je instinktivna, cilj, jo&scaron; jednom &ndash; pobuna protiv svakog vida nasilja, ovog puta dodatno nadojena ogromnim bijesom i tugom&ldquo;, navodi se u pismu.
Iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; kazali su da Crna Gora jo&scaron; jednom nije uradila ni&scaron;ta da spriječi stradanja nedužnih.
Oni su naveli da su osjećali krivicu &scaron;to dru&scaron;tvo ranije nije reagovalo da spriječi takav zločin u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće.
&bdquo;Na protestu 16. januara ponovo ćemo tražiti ostavku ministra unutra&scaron;njih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu&ldquo;, istakli su iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;.
Oni su ponovili da će tražiti demilitarizaciju dru&scaron;tva, oduzimanje i uni&scaron;tavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dozvola za posjedovanje oružja.
&bdquo;Dopunićemo zahtjev koji se odnosi na bolje funkcionisanje policijskih strukura, tražićemo i pobolj&scaron;anje brige o mentalnom zdravlju, ali i nove politike koje se tiču i prevelike centralizacije na&scaron;e države. Svakako, tačni zahtjevi biće objavljeni uskoro&ldquo;, kaže se u pismu.
Navodi se da porast nasilja, materijalnog i kulturnog siroma&scaron;tva, kao i pogor&scaron;anog mentalnog zdravlja trenutno pogađa čitavu državu, ali je najočigledniji u gradovima u koje se već decenijama ne ulaže dovoljno.
&bdquo;Zato ne možemo tvrditi da je slučajnost &scaron;to se masovno ubistvo po drugi put u periodu od tri godine de&scaron;ava na Cetinju. Razlozi međutim nijesu mentalitet, demoni ni podzemne vode, već vi&scaron;edecenijska politička stvarnost u kojoj nas svakodnevno političari svih partija zamajavaju pitanjima nacionalnosti i religijskog opredjeljenja&ldquo;, kaže se u pismu.
Kako su rekli iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;, za to vrijeme se na Cetinju, u Bijelom Polju, Andrijevici, Plavu, Beranama samo otvaraju nove kafane i kockarnice &ndash; fabrike za nesrećne osobe koje su, nažalost, do sad unesrećile stotine crnogorskih domova.
&bdquo;Umjesto da pronalaze način da ožive gradove, da obezbijede nova radna mjesta, nove &scaron;kole, vrtiće i da ulože u domove zdravlja, na&scaron;i političari se bore hoće li na čelu ministarstava biti vi&scaron;e pripadnika ove ili one nacionalnosti&ldquo;, ukazali su iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;.
Oni su istakli da je političarima važno kojim će pismom biti ispisano policija na službenim vozilima, i koliko će zaposliti partijskih vojnika.
&bdquo;Stičemo utisak da oni koji kreiraju takvu političku stvarnost na&scaron;e zahtjeve ne razumiju, ili ih se pla&scaron;e&ldquo;, kaže se u pismu.
Navodi se da je zločin na Cetinju posljedica uru&scaron;enog sistema, nepromi&scaron;ljenog i neodgovornog djelovanja vlasti koja nakon zločina koji se dogodio 2022. u Medovini nije ponudila dugotrajno rje&scaron;enje problema mentalnog zdravlja crnogorskog dru&scaron;tva.
Iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; su kazali da je vlasti lako da i taj zločin proglasi nesrećom, djelom monstruma ili medicinskog fenomena.
&bdquo;Ali mi smo svjesni da se monstrumi ne rađaju, njih stvara sistem koji osobe sa psihičkim tegobama demonizuje, &scaron;ikanira, odbacuje, neadekvatno se bavi ili se uop&scaron;te ne bavi njima. Nazivajući zločinca &ndash; monstrumom, skidamo odgovornost sa sistema koji ni na koji način ne ohrabruje brigu o mentalnom zdravlju svakog pojedinca&ldquo;, kazali su iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo;.
Iz te neformalne studentske grupe su rekli da hu&scaron;kačka politika, nepreuzimanje odgovornosti, korumpiranost, kriminal i nacionalizam jesu bolesti od kojih crnogorsko dru&scaron;tvo decenijama pati.
&bdquo;Svjesni smo da zbog neistina koje je partija Demokratska Crna Gora iznijela, postoji i određena grupa građana koja sumnja u na&scaron;e namjere&ldquo;, navodi se u pismu.
Dodaje se da su traume, koje je tridesetogodi&scaron;nja vladavina Demokratske partije socijalista ostavila, duboke i razumljive.
&bdquo;I sami ih jo&scaron; nosimo. U očima nas studentkinja i studenata ove grupe svaka se politička partija mjeri istim ar&scaron;inima. Kako bismo zaliječili traume i postigli istinske reforme mi moramo pozivati na odgovornost sve one koji svojim političkim djelovanjem kroje na&scaron;u budućnost&ldquo;, kaže se u pismu.
Iz grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; su saop&scaron;tili da su članovi njihove grupe prethodnih dana javno &scaron;ikanirani i omalovažavani, dok su djevojke koje su govorile na protestu dobijale poruke prijeteće i nepristojne sadržine.
&bdquo;Tako su crnogorski političari jo&scaron; jednom ugrozili na&scaron;e živote i na&scaron;u bezbjednost. Ali neće nas zastra&scaron;ti, jer smo u ovome udruženi i čisti, &scaron;to velika većina građana već prepoznaje&ldquo;, ističe se u pismu.
Navodi se da je oružje grupe &bdquo;Kamo sjutra?&ldquo; ljubav i empatija.
&bdquo;Zato svoju borbu nastavljamo kako jedna od na&scaron;ih najboljih kritičarki reče: &bdquo;Samo pametno, empatično, otvoreno, strpljivo i hrabro!&ldquo;. Jo&scaron; jednom beskrajno hvala vama na&scaron;im građanima i građankama &scaron;to stojite uz nas&ldquo;, zaključuje se u pismu.

Grupa studenata "Kamo sjutra" ponovo će sjutra tražiti ostavku Šaranovića i Bečića

PROTEST POČINJE U 19 SATI I 30 MINUTA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima.
U većini predjela na jugu sunčanije će biti prijepodne.
Na sjeveru se ujutru po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uveče mjestimično pojačan, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, na udare i jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura minus 12 do osam, najvi&scaron;a dnevna od minus pet do 12 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, do 12 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Vlada je na elektronskoj sjednici dala saglasnost na pokretanje postupka zapo&scaron;ljavanja 815 policajaca, kroz javni poziv, a na predlog Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.
Kako se navodi u dokumentu u koji je Portal RTCG imao uvid, Zakonom o unutra&scaron;njim poslovima propisano je da se radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) može, uz prethodno mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapo&scaron;ljavanja bez javnog ogla&scaron;avanja i bez kadrovskog plana.
"Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izv&scaron;ilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo. Stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva", navodi se u Informaciji.
Tim povodom MUP se obratio Ministarstvu finansija sa zahtjevom za potvrdom o obezbijeđenim sredstvima za popunu radnih mjesta za 815 policijskih službenika.
Kako se navodi, fiskalni uticaj na budžet države na mjesečnom nivou za 815 radnih mjesta procijenjen je u ukupnom neto iznosu od 652.000 eura, odnosno u bruto iznosu od 844.780 eura.
Pored navedenog, istaknuto je da je pravo na penzionisanje po povoljnim uslovima u 2024. godini iskoristilo 273 policijska službenika, dok se procjenjuje da će u toku 2025. godine 246 policijskih službenika steći uslove za starosni staž i steći pravo na penzionisanje po povoljnim uslovima.
&ldquo;Takođe, imajući u vidu da zapo&scaron;ljavanje svr&scaron;enih polaznika Policijske akademije omogućava prilagođavanje radnog odnosa na nižim pozicijama u odnosu na policijske službenike koji se penzioni&scaron;u, po ovom osnovu će se ostvariti značajne u&scaron;tede&rdquo;, navodi se u Informaciji.
Kako navodi Ministarstvo finansija Vlada Crne Gore za 2025. godinu, koji je u skup&scaron;tinskoj proceduri, Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova su bruto zarade planirane sa u ukupnom bruto iznosu od 84.348.000 eura, od čega su za te aktivnosti planirana sredstva u bruto iznosu od 68.643.434 eura.
Kako navode u Ministarstvu finansija, budući da je u primjeni privremeno finansiranje, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Ministarstvo finansija će do dono&scaron;enja Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu potro&scaron;ačkim jedinicama mjesečno odobravati sredstva utvrđena Rje&scaron;enjem o privremenom finansiranju za 2025. godinu najvi&scaron;e do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj godini.
&ldquo;Shodno navedenom, a imajući u vidu značaj obezbjeđenja nesmetanog obavljanja poslova iz nadležnosti koje utiču na javnu bezbjednost, ukazujemo na član 40 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kojim se uređuje da ugovorne obaveze moraju biti usklađene sa planiranim i odobrenim sredstvima, kao i da je budžetski izvr&scaron;ilac odgovoran za zakonito kori&scaron;ćenje sredstava odobrenih potro&scaron;ačkoj jedinici&rdquo;, poručuju iz Ministrastva finansija.

Vlada odobrila: Pokreću postupak za zapošljavanje 815 policajaca, mjesečno će trebati 844.000 eura

ODLUČENO NA ELEKTRONSKOJ SJEDNICI

Usljed jakog vjetra, danas se fasada sa zgrade u centru Podgorice sru&scaron;ila, a njeni djelovi su rasuti po ulici.
Podsjetimo, prekjuče u Ulici Slobode, na parkingu jednog solitera, palo je veliko parče fasade, o&scaron;tetiv&scaron;i nekoliko parkiranih vozila.
Srećom, u trenutku incidenta na tom mjestu nije bilo prolaznika.

Podgorica: Srušila se fasada sa zgrade

U CENTRU GRADA

Saobraćaj na putu Berane - Bijelo Polje, kroz tunel Tifran, uspostvaljen je nakon &scaron;to je ra&scaron;či&scaron;ćen put, uklonjen odron i odrađeni radovi na stabilizaciji kosine, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
Na toj dionici puta u toku je rekonstrukcija magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane.
&bdquo;Zbog radova na putu Berane - Ribarevine do kraja januara biće na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila od osam do 11 sati i od 14 sati do 16 sati i 30 minua&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je rekonstrukcija puta Lepenac - Ribarevine - Poda - Berane počela je 31. jula 2023. godine, a radovi će, kako su rekli iz Uprave za saobraćaj, biti zavr&scaron;eni sredinom ljeta.
Vrijednost radova je 35,7 miliona eura, bez poreza na dodatu vrijednost, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Uprave.

Otvoren put Berane - Bijelo Polje kroz tunel Tifran

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA SAORAĆAJ

Crna Gora će za 25 godina imati oko 100 hiljada stanovnika manje, pokazale su projekcije sajta World Population review, a prenosi portal RTCG.
To znači da će u na&scaron;oj državi 2050. živjeti 533 hiljade građana, &scaron;to je ogromni gubitak u odnosu na sada&scaron;njih 638 hiljada stanovnika.
Crna Gora trenutno doživljava opadanje stanovni&scaron;tva koje se naizmjenično mijenja sa stagnirajućim rastom.
Ti podaci dostupni su na sajtu worldpopulationreview.com.
Kako pi&scaron;e taj sajt, procijenjena populacija od 621.000 u 2014. upoređuje se sa 625.000 stanovnika prije tri godine i 620.000 u 2003. godini.
Stanovni&scaron;tvo zemlje jedva da se promijenilo od kasnih 1980-ih.
I rezultati popisa u Crnoj Gori za 2023. pokazuju da je, nažalost, popis ogolio tradicionalne demografske probleme sa kojima se Crna Gora suočava.
Na prethodnom popisu iz 2011. godine takvu statistiku imale samo Plužine, dok je danas imaju Gusinje, Andrijevica, Kola&scaron;in, Mojkovac, &Scaron;avnik, Žabljak, Plužine, Pljevlja i Cetinje.
Konačni rezultati Popisa stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori, sprovedenog krajem 2023. godine, pokazali su da u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, &scaron;to je 0,6 odsto vi&scaron;e nego na posljednjem popisu 2011. godine.
Prema podacima Monstata, djeca do pet godina čine 6,9 odsto populacije, djeca od &scaron;est do 14 godina 11,2 odsto, dok djece od 15 do 18 godina ima 4,6 odsto, &scaron;to čini svega 22,7 odsto stanovni&scaron;tva.
Posmatrajući po op&scaron;tinama, stanovni&scaron;tvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.
Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja predstavljaju pred&scaron;kolski uzrast čine 6,85% od ukupnog stanovni&scaron;tva. Osnovno-&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18%, dok srednjo&scaron;kolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63% u ukupnom stanovni&scaron;tvu, podaci su Monstata.
Stanovni&scaron;tvo od 0 do 14 godina starosti čini 18,03% od ukupnog stanovni&scaron;tva. Radno sposobno stanovni&scaron;tvo (od 15-64 godine) čini 65,13%, dok stanovni&scaron;tva sa 65 i vi&scaron;e ima 16,84%. Punoljetno stanovni&scaron;tvo čini 78,45% ukupnog stanovni&scaron;tva.

Projekcije: Crna Gora će 2050. imati 100 hiljada stanovnika manje

PODACI SA SAJTA WORLD POPULATION REVIEW

Nakon tragedije na Cetinju 1. januara, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dvoje djece, veliki broj građana Crne Gore zatražio je psiholo&scaron;ku pomoć.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, za prva četiri dana rada SOS linije registrovano je ukupno oko 365 poziva prema broju 1555, &scaron;to, kako kažu, jasno upućuje na to građani prepoznaju značaj ovog servisa. U tom resoru su istakli da će prvi dan u drugom polugodi&scaron;tu biti posvećen razgovorima psihologa i razrednih starje&scaron;ina sa učenicima u cetinjskim &scaron;kolama.
"Neki od poziva bili su i na čekanju, pa molimo građane za strpljenje. Dnevno se realizuje preko 20 intervencija i do sada registrujemo ukupno preko 60 sati ukupnog trajanja razgovora. Pozovi dolaze iz svih krajeva zemlje, a najče&scaron;će iz centralne regije", kazali su Danu iz Ministarstva zdravlja.
Na pitanje da li su građanima Cetinja dostupni psiholozi i psihijatri u Domu zdravlja i Op&scaron;toj bolnici, odnosno koliko njih je trenutno na raspolaganju u ambulantama u prijestonici, iz ministarstva kažu da je Cetinjanima trenutno na raspolaganju oko 40 stručnjaka, dok je u toku izrada plana za budući period.
U Dom zdravlja bez uputa, poziv na broj 067242702
Dom zdravlja Cetinje će i ove sedmice pružati psiholo&scaron;ko-psihijatrijsku podr&scaron;ku građanima u dvije smjene. U prvoj smjeni, od 7 do 15 časova, radiće dr Ana Đuranović i psiholog iz Doma zdravlja Marija Peri&scaron;ić. U drugoj smjeni ordiniraće psihijatri i klinički psiholozi, u periodu od 15 od 19 časova.
"U slučaju pojave potrebe za pružanjem pomoći nakon 19 časova, Dom zdravlja Cetinje će organizovati transport u Klinički centar Crne Gore u Podgorici. Nagla&scaron;avamo da za stručnu pomoć nijesu neophodni uputi, potrebno je samo kontaktirati broj 067/242&ndash;702, koji je namijenjen za tu svrhu. Sve neophodne informacije na navedenom broju pružaće medicinska sestra Ljiljana Kapisoda", navode iz cetinjskog Doma zdravlja.
"Ispomoć psihijatrijsko-psiholo&scaron;koj službi na Cetnju pruža ukupno oko 40 psihijatara i psihologa u ambulantnom radu, u dvije smjene, koji zajedno sa cetinjskim kolegama pružaju usluge u Domu zdravlja svakog dana od 7 do 19 časova. Ovaj vid pomoći i podr&scaron;ke građanima Cetinja i Domu zdravlja Cetinje nastaviće se na isti način i tokom ove sedmice, dok je u toku izrada planova o daljem tempu i modalitetima pružanja pomoć",&nbsp; ističu iz resora kojim rukovodi Vojislav &Scaron;imun.
Upitani o najavljenoj psiholo&scaron;koj pomoći za učenike i nastavnike u &scaron;kolama u prijestonici, ističu da je obezbijeđena podr&scaron;ka nastavnicima, koja će se pružati s ciljem da se lak&scaron;e prevaziđe stres, da prepoznaju promjene pona&scaron;anja kod učenika i da znaju kako da im pomognu. Kako su dodali, nastavnici će raditi i samoprocjene svojih osjećanja i stepena stresa. Kako su ukazali, nastavnička uloga je i inače stresna, tako da je u pitanju program koji je već realizovan u &scaron;kolama.
"Na početku polugođa, prvi dan &scaron;kole i prvi časovi biće rezervisani za razgovor psihologa i razrednih starje&scaron;ina s učenicima. Podr&scaron;ka će biti u svim &scaron;kolama u Crnoj Gori gdje rade psiholozi. Ove aktivnosti će se odvijati u &scaron;kolama, a obezbijeđena je i individualna podr&scaron;ka učenicima, nastavnicima i roditeljima", saop&scaron;tili su iz Ministarstva zdravlja.

Za četiri dana putem SOS linije psihologu se obratilo 365 građana

PODACI MINISTARSTVA ZDRAVLJA

TikTok omiljena je dru&scaron;tvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga &scaron;to nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi. Sudski vje&scaron;tak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji.
Nakon &scaron;to je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodi&scaron;njaka, na ovoj dru&scaron;tvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhap&scaron;en, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece
Trenutni zakonski okviri koji reguli&scaron;u bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vje&scaron;tak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
&ldquo;U cilju bezbjednosti na&scaron;e djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju kori&scaron;ćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen&rdquo;, kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
&ldquo;U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere po&scaron;tovale? Smatram da ne bi&rdquo;, ukazuje Lakić.
Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naru&scaron;i mentalno zdravlje mladih.
&ldquo;Može uticati na njihovo pona&scaron;anje, empatiju i sposobnost dono&scaron;enja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povi&scaron;eno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog pona&scaron;anja ili poremećaja pona&scaron;anja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima&rdquo;, istakla je ona.
Dru&scaron;tvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za &scaron;irenje nasilnih sadržaja.
&ldquo;Povezanost između dru&scaron;tvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih&rdquo;, nagla&scaron;ava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono &scaron;to vide i ukoliko je nasilje ono &scaron;to gledaju oni će ga podražavati.
&ldquo;To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi&rdquo;, obja&scaron;njava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioni&scaron;e nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom kori&scaron;ćenju interneta i vr&scaron;iti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
&ldquo;Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao dru&scaron;tvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno dru&scaron;tvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove ogla&scaron;avanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao dru&scaron;tvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična pona&scaron;̣anja&rdquo;, poručuje Pejaković.
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olak&scaron;ava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.
&ldquo;To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili&rdquo;, smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rje&scaron;enje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
&ldquo;Vi&scaron;e sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo vi&scaron;e edukacije i mnogo manje zata&scaron;kavanja i zloupotreba od strane nadležnih&rdquo;, poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama vi&scaron;e pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom kori&scaron;ćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Stručnjaci upozoravaju: Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

"UVESTI KAZNE ZA RODITELJE, POVEĆATI BEZBJEDNOST DJECE"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjeverni i sjeveroistočni, umjeren do jak, na udare olujne jačine, a krajem dana će slabiti.
Jutarnja temperatura minus deset do pet, najvi&scaron;a dnevna &nbsp;minus sedam do 13 stepeni.

Danas oblačno, do 13 stepeni

Vlada je juče na telefonskoj sjednici u skladu s presudom Upravnog suda Crne Gore od 21.11.2024. godine, konstatovala da Artan Kurti, počev od 13. januara 2025. godine nastavlja mandat generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
"S tim u vezi Vlada je donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost mr Predraga Burića i zadužila v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da generalnom inspektoru Agencije za nacionalnu bezbjednost omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade.
Kako nadalje navode, Vlada je zadužila v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odgađanja Direkciji za za&scaron;titu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Kurti od danas opet u ANB-u