Društvo

Nakon pojave prvog slučaja gljivične infekcije u vrtiću &bdquo;Dragan Radulović&rdquo; na Starom aerodromu epidemiolozi Instituta za javno zdravlje Crne Gore su preduzeli sve mjere kako se bolest ne bi &scaron;irila.
Kako su za "Dan" saop&scaron;tili iz JPU "Đina Vrbica", uveden je takozvani kućni karantin i postupa se u skladu sa Protokolom za postupanje u slučaju zaraznih bolesti.
&ndash; Nakon potvrđene gljivične infekcije, vrtić "Dragan Radulović" postupa u skladu sa Protokolom za postupanje u slučaju zaraznih bolesti, a u koordinaciji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Vrtić je u stalnoj komunikaciji sa epidemiologom IJZCG dr Majom Milanović. Takođe, organizovano je stručno predavanje za osoblje i roditelje kako bi se osigurala pravovremena informisanost i spriječile neosnovane zabrinutosti - kazali su iz JPU "Đina Vrbica".
Oni navode da je prvi slučaj gljivične infekcije u ovom vrtiću potvrđen 30. januara.
&ndash; Jedan slučaj gljivične infekcije (prisustvo micelskih vlakana i spora, pregledom strugotine kože i dlake), potvrđen je 30. januara u VJ "Dragan Radulović". Svakodnevnim jutarnjim pregledima djece, pojavila se sumnja na jo&scaron; dva slučaja, koji su nakon analize potvrđeni od strane IJZCG. Od trenutka kada je posumnjano na infekciju, ova djeca ne borave u vrtiću. U skladu sa utvrđenim protokolima, ustanova je odmah postupila po instrukcijama IJZCG, uz kontinuiranu saradnju sa dr Majom Milanović, specijalistom epidemiologom IJZCG - kazali su iz ustanove.
Iz JPU "Đina Vrbica" istakli su da su o situaciji obavijestili i direktora Kliničkog centra Crne Gore Aleksandra Radovića.
&ndash; Nakon toga, na inicijativu ustanove, organizovano edukativno predavanje za osoblje i zainteresovane roditelje ovog vrtića. Predavanje su održale dr Maja Milanović i dr Marina Đaletić, dermatolog, gdje su svi dobili adekvatne informacije o infekciji. Roditelji su imali mogućnost da postave pitanja i dobiju odgovore direktno od stručnjaka, čime su otklonjene eventualne nedoumice - kažu iz ustanove.
&nbsp;

Epidemiolozi kontrolišu vrtić „Dragan Radulović”

NAKON POJAVE PRVOG SLUČAJA GLJIVIČNE INFEKCIJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabom ki&scaron;om, a u vi&scaron;im predjelima na sjeveru sa snijegom ili susnježicom. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab, promjenljiv. Jutarnja temperatura minus jedan do osam, najvi&scaron;a dnevna od četiri do 14 stepeni.

Danas umjereno do potpuno oblačno

DO 14 STEPENI

&nbsp;Na jugu Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima.
Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, ponegdje uz rijetku pojavu slabih padavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenlji.
Jutarnja temperatura minus devet do četiri, najvi&scaron;a dnevna od tri do 16 stepeni.

Na sjeveru oblačno, na jugu sunčani periodi

DO 16 STEPENI

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra" ispred Ministarstva unutra&scaron;njih poslova počela je protest u 19:35 sati sa 13 minuta ti&scaron;ine, zbog 13 žrtava masakra na Cetinju.
Oni su poručili da ne odustaju od zahtjeva da se smijeni ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, te koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić.
Ne odustaju ni od toga da se razoruža stanovni&scaron;tvo, da se sprovede reforma policije ali i uvede građansko obrazovanje kao predmet.
To su samo neki od njihovih zahtjeva.
Krenuli su u protestnu &scaron;etnju do Vlade sa transparentima ,,Masira li ta fotelja?", ,,Nekakva je kriza nekakvog morala", ,,23 života nijesu samo broj", "Čast i bruka žive dovijeka".
Oni su pokrenuli akciju "Veži da se vidi" na mostu Milenijum gdje su zavezali crvene trake.
Dijele ih kao zajednički podsjetnik na važnost povezivanja i zajedni&scaron;tva u ovoj borbi.
"Večeras na protestu, u toku &scaron;etnje do spomenika kralja Nikole, zastanite na Milenijumu i zacrvenimo odgovorne!", poručili su organizatori.
Pro&scaron;le sedmice grupa &ldquo;Kamo Śutra?&rdquo; organizovala je vi&scaron;esatnu blokadu kod zgrade Vlade, a ranije su organizovali proteste i blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su građani samoinicijativno organizovali blokade i okupljanja u vi&scaron;e op&scaron;tina. Studenti traže smjenu ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u &scaron;kolama, kao i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Kamo Śutra: Ne odustajemo od zahtjeva, crvenim trakama da zacrvenimo odgovorne

JOŠ JEDAN PROTEST U PODGORICI

Novi protest, koji neformalna grupa studenata &bdquo;Kamo Śutra?&rdquo; organizuje povodom neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju, biće održan danas u Podgorici. Kako su najavili iz te grupe studenata, protest će početi u 19 sati i 30 minuta ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP), odakle je predviđena protestna &scaron;etnja do Vlade. Pro&scaron;le sedmice grupa "Kamo Śutra?" organizovala je vi&scaron;esatnu blokadu kod zgrade Vlade, a ranije su organizovali proteste i blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su se građani samoinicijativno okupljali u vi&scaron;e op&scaron;tina. Studenti traže smjenu ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u &scaron;kolama, kao i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. Iz grupe "Kamo Śutra?" poručili su da neće odustati od okupljanja, dok se ne utvrde odgovornost i propusti u postupanju nadležnih organa za vrijeme i nakon dva zločina na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe. Kako su kazali, prepoznaju aktivnosti Vlade na povećanju broja policajaca, unapređenju zakonodavstva u oblasti oružja i organizovanju tribina na temu mentalnog zdravlja, ali je prije svega neophodno utvrditi odgovornost za propuste na Cetinju.

Danas novi protest grupe "Kamo Śutra"

U PODGORICI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu ili umjerenu oblačnost. Kasno tokom noći očekuje se povećanje oblačnosti. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, a na sjeveru jak mraz. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od minus 14 do četiri, najvi&scaron;a dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Cijena vode formira se uz saglasnost Regulatorne agencije za energetiku, a konačan sud daju lokalni parlamenti, kazali su iz Udruženja vodovoda Crne Gore, navodeći da je adresa za poziv na odgovornost pogre&scaron;na.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da su, po ko zna koji put, prinuđeni da reaguju na napade usmjerene na menadžment dru&scaron;tava koji se poslednjih dana de&scaron;avaju.
&ldquo;A čiji je cilj izbjegavanje odgovornosti onih koji su zaista doveli do ovakve, jako izazovne situacije po pitanju održivosti pružaoca usluga u vodnom sektoru i samim time izazvali povećanje cijene usluga koje direktno utiču na kvalitet životnog standarda građana Crne Gore&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da su vi&scaron;e godina upozoravali da zbog tako definisanog zakonskog i regulatornog okvira može doći do zabrinjavajuće situacije, čemu se danas svjedoči.
Kako su naveli, na pozive da se sve zainteresovane strane koje djeluju u toj oblasti okupe i zajedničkim snagama poku&scaron;aju naći najbolje re&scaron;enje za kreiranje povoljnog poslovnog okruženja u vodnom sektoru, reakcija je izostala.
Poja&scaron;njavajući način definisanja cijene usluga, iz Udruženja vodovoda su ukazali da je procedura formiranja cijena usluga jasno definisana metodologijom Regulatorne agencije, koja se po važećem Zakonu o komunalnim djelatnostima imperativno mora koristiti.
Kako su naveli, nakon definisanja cijene usluga, iste analizira Regulatorna agencija i, ukoliko je sve odrađeno po propisima, na cijenu daje saglasnost.
&ldquo;Formirana cijena usluge se prosleđuje jedinicama lokalnih samouprava, odnosno nadležnim sekretarijatima i predsjednicima op&scaron;tina, dok konačan sud o usvajanju formirane cijene donose lokalni parlamenti na koje pružaoci usluga nemaju apsolutno nikakvu mogućnost reakcije ili uticaja&rdquo;, poja&scaron;njava se u saop&scaron;tenju.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da se, nakon svega navedenog, može zaključiti da je adresa pružaoca usluga za poziv na odgovornost pogre&scaron;na.
Udruženje je pozvalo sve zainteresovane strane, a prije svega zakonopisca, odnosno nadležno Ministarstvo za ekologiju, održivi razvoj i razvoj sjevera, da se okupe i izmjenama i dopunama neprimjenjivog zakonskog okvira ili izradom novog, kreira okruženje u kojem održivost pružaoca neće biti upitna.
To je, kako su kazali, jedini način da se na zadovoljstvo svih građana spriječi dalji negativan uticaj na kvalitet životnog standarda.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da je krajnje vrijeme da svi akteri prepoznaju trenutak i da se nadaju da ovog puta reakcija neće izostati.
&ldquo;Vjerujemo da će se u najkraćem roku sastati svi akteri koji utiču na ovakvo stanje stvari, pronaći najbolje re&scaron;enje, a time i po&scaron;tedjeti građanke i građane od najavljenih protesta na pogre&scaron;noj adresi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Udruženja vodovoda: Adresa za poziv na odgovornost zbog cijena vode pogrešna

"CILJ JE IZBJEGAVANJE ODGOVORNOSTI ONIH KOJI SU DOVELI DO SVEGA"

Razrije&scaron;ena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović pred Osnovnim sudom u Podgorici tužila je zbog diskrimancije Skup&scaron;tinu Crne Gore i tražila izricanje hitne privremen mjere kojom bi bila vraćena na funkciju do pravosnažnog okončanja postupka, pi&scaron;u Vijesti.
Đuranović je tužbu podnijela 12. februara, i njom traži da sud utvrdi da su konstatacija parlamenta i zaključak Ustavnog odbora o prestanku njene sudijske funkcije iz decembra pro&scaron;le godine &bdquo;apsolutno ni&scaron;tavni&rdquo;, kao i da odredi privremenu mjeru kojom bi bila vraćena na funkciju u Ustavni sud, te da sud utvrdi da je Skup&scaron;tina &bdquo;diskriminatorski postupala prema njoj po osnovu starosne dobi&ldquo;.
Kako pi&scaron;e list, u tužbi Đuranović navodi da su postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak njene funkcije, kao i akti kojima je utvrđena njihova navodna ispunjenost, suprotni Ustavu, Zakonu o Ustavnom sudu i poslovnicima Skup&scaron;tine i Ustavog suda.
- Odluke Ustavnog suda su po sili Ustava obavezujuće i izvr&scaron;ne (član 151, stav 3 Ustava), a Zakon o Ustavnom sudu obavezuje sve &lsquo;da po&scaron;tuju odluke Ustavnog suda s izričitim određenjem da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama suda obavezujući za sve državne organe, organe državne uprave, lokalne samouprave, pravna lica i druge subjekte koji vr&scaron;e javna ovla&scaron;ćenja (član 3, stav 2 Zakona o Ustavnom sudu) - pi&scaron;e u tužbi Đuranović.
Dodaje se da je nesporno da Ustavni odbor nije ovla&scaron;ćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju i da je &ldquo;neustavno i nezakonito preuzeo nadležnost Ustavnog suda, a posebno raspravljajući i izja&scaron;njavajući se o tome da li se na prestanak sudijske funkcije primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o PIO&rsquo;&rsquo;.
Navela je da je konstatacija Skup&scaron;tine o prestanku njene funkcije ni&scaron;tavna, jer je zaključak Odbora &bdquo;neustavan, nezakonit i ni&scaron;tavan&ldquo;.
Đuranović ukazuje i da se na sjednici parlamenta, kad joj je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije, nije glasalo o zaključku Ustavnog odbora, iako, kako kaže, iz odredbi Ustava i Poslovnika Skup&scaron;tine &bdquo;imperativno proizilazi da se o ovom zaključku moralo glasati, jer predsjednik Skup&scaron;tine nije ovla&scaron;ćen da sam donosi odluke o izboru i razrje&scaron;enju&ldquo;.
Ona smatra da je diskriminisana jer je Zakon o PIO primijenjen samo u njenom slučaju, navodeći primjer biv&scaron;eg sudije Milorada Gogića koji je u penziju oti&scaron;ao u skladu sa Zakonom o radu, sa 66 godina života, kao i najsvježiji slučaj sudije Budimira &Scaron;ćepanovića, za koga je Ustavni sud utvrdio da je stekao uslov za penziju po Zakonu o radu i o tome obavijestio predlagača, &scaron;efa države.
- U Ustavnom sudu su sudije koje imaju već navr&scaron;enih 65 godina života i 40 godina staža, a koji i dalje obavljaju sudijsku funkciju. U toku 60-godi&scaron;njeg trajanja Ustavnog suda, tj. od njegovog osnivanja 1964. do 17. decembra 2024, svim sudijama Ustavnog suda funkcija je prestala zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju nakon &scaron;to su ispunili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona, dakle po Zakonu o radu &ndash; navodi Đuranović.
Dodaje da je od 2021. do kraja 2024. prestala funkcija za dvoje sudija Ustavnog suda kad su navr&scaron;ili 67 godina života po tada važećem Zakonu o radu, a trojici sudija s navr&scaron;enih 66 godina po izmjenama tog propisa.
Đuranović je u tužbi navela i da se Skup&scaron;tini &bdquo;izuzetno žurilo&ldquo; da joj konstatuje prestanak funkcije prije nego &scaron;to je napunila 65 godina života &bdquo;makar za jedan dan&ldquo;. Đuranović je 65 godina napunila 18. decembra.
Uz tužbu je podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere - da odmah bude vraćena na funkciju sutkinje Ustavnog suda. Navodi da bi mjera bila na njen teret i riziki, &scaron;to znači da bi Đuranović morala da snosi tro&scaron;kove koji bi nastali ako bi sud uvažio prijedlog privremene mjere i vratio je na posao, a ona na kraju izgubila spor. Zahtijeva da privremena mjera traje do pravosnažnog okončanja postupka.

Đuranović tužila Skupštinu, traži privremenu mjeru vraćanja na funkciju do okončanja postupka

DOSKORAŠNJA SUTKINJA USTAVNOG SUDA

Česta upotreba skraćenica, stranih riječi, slenga u svakodnevnom govoru mladih može rezultirati slabijim govornim vje&scaron;tinama, smatraju sagovornici Portala RTCG. Ukazuju da mladi treba da shvate razliku između zvaničnog i nezvaničnog govora, te da osvjeste kada je prikladno koristiti skraćenice i strane termine, a kada je potrebna preciznost i formalnost.
Danas je četvrt vijeka kako se u svijetu, shodno zaključku Uneska, obilježava 21. februar kao Dan maternjeg jezika, a osnovni cilj je da se podigne svijest o značaju maternjeg jezika i multilingvizma.
Tim povodom, za Portal RTCG, lektorka Jelena Marković kaže da obrazovanje i razvijanje jezičke svijesti igraju ključnu ulogu u osposobljavanju mladih da pravilno koriste jezik u različitim situacijama.
Smatra da na&scaron; maternji jezik nije u krizi, ali da se suočavamo sa izazovima koji negativno utiču na njegovu kvalitetnu upotrebu.
"Čitanje vi&scaron;e ne smatram učinkovitom metodom za očuvanje jezika. Ne može se reći da se nedovoljno čita, jer se zapravo čita i te kako (mada se i mnogo se pi&scaron;e), ali treba se zapitati kakvo je to &scaron;tivo. U knjižarama nalazimo lo&scaron;e prevode, lo&scaron;e lektorisane knjige, pa i nekontrolisane, &scaron;to je posljedica neprofesionalnosti i nemara u izdavačkim kućama. Samim tim, preporučivanje čitanja postaje besmisleno, jer ne doprinosi jezičkoj kulturi", ističe Marković.
Lektorka ukazuje na to da se "neozbiljnost" uočava i u medijskim kućama.
"Većina medijskih kuća nema lektore ili ne angažuje dovoljan broj njih. Ovaj nedostatak stručnosti i adekvatne jezičke kontrole dodatno doprinosi opadanju kvaliteta kulture izražavanja. Mnoge marketin&scaron;ke agencije i &scaron;tamparije ne sarađuju sa lektorima, ostavljajući pojedincima da ih angažuju ako imaju dovoljno razvijenu jezičku svijest i razumijevanje važnosti pravilnog jezičkog izraza. Dakle, iako smatram da nam jezik nije u krizi, vjerujem da suočavanje s ovim i ostalim izazovima dana&scaron;njice zahtijeva ozbiljan pristup i kontinuiranu pažnju", istakla je Marković.
Marković ukazuje da su strani izrazi i skraćenice česti i među poslovnim ljudima, pa se nerijetko mogu primjetiti i u zvaničnoj komunikaciji (event, deadline, meeting itd.).
"Iako je takva praksa postala uobičajena u mnogim slučajevima je nepotrebna i neprimjerena. U poslovnom kontekstu, upotreba maternjeg jezika sa jasno definisanim izrazima treba da bude prioritet, a pretjerana upotreba stranih izraza može se smatrati težnjom ka praćenju trendova, koja ne doprinosi jasnoći ili efikasnosti komunikacije", rekla je Marković.
Kaže da se jezik čuva kroz obrazovanje, ali i ličnu odgovornost.
"Jezička svijest, koja se razvija kroz učenje, kritičko razmi&scaron;ljanje i svjestan pristup jeziku, može da pomogne u očuvanju kulturnog identiteta i kvaliteta izražavanja", smatra Marković.
Ističe da po&scaron;tovanje gramatičkih pravila i duha jezika i balansirana upotreba stranih izraza mogu doprinijeti održavanju bogatstva maternjeg jezika.
"Međutim, važnost pravilne upotrebe jezika i razlika između formalnog i neformalnog govora trebalo bi nagla&scaron;avati ne samo kroz &scaron;kolski sistem već i u &scaron;irem dru&scaron;tvenom kontekstu. Skraćenice i strane termine treba koristiti u skladu sa kontekstom, ali sa svije&scaron;ću da u zvaničnim situacijama treba upotrebljavati standardne izraze. Edukacija mladih o jezičkoj normi, uz podr&scaron;ku jezičkih stručnjaka, može pomoći u razvijanju kritičkog mi&scaron;ljenja i odgovornosti prema jeziku", savjetuje Marković.
Na pitanje da li postoje konkretne strategije ili promjene u obrazovanju koje bi mogle da pomognu u očuvanju maternjeg jezika, ona smatra da dono&scaron;enje odluka o konkretnim strategijama i promjenama u obrazovanju nije zadatak koji pojedinac može rije&scaron;iti, niti je riječ o jednostavnom zadatku, već je to poduhvat koji zahtijeva angažovanje timova različitih stručnjaka.
RTCG je pitao koje su to najče&scaron;će riječi koje mladi koriste u svakodnevnom govoru u učionici, a profesor crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti (CHBS) u gimnaziji "Slobodan &Scaron;kerović" u Podgorici Milo&scaron; Popović otkrio je da đaci koriste novije anglicizme.&nbsp;
"Umjesto domaće riječi dogovor sve če&scaron;će čujemo riječ dil, gubitnik je postao luzer, uživo naspram lajv zvuči kao antikvitet davno pro&scaron;log vremena. U Rečniku sinonima pored pridjeva dobar (za čovjeka) stoji: primjeran, pravedan, po&scaron;ten, valjan, častan, plemenit, krepostan, du&scaron;evan, dobrodu&scaron;an, dobroćudan, neporočan, etičan, moralan... Mladima je danas neko takav jednostavno samo kul", navodi Popović.
Kaže da se u odnosu na ranije toliko brzo živi da se mnogo &scaron;ta mijenja, gotovo na dnevnom nivou, te da u tom smislu, intenzivna digitalna komunikacija može da utiče na jezik.
"Navedimo samo zanimljivu činjenicu da se 2010. godine pojavio Tvit-rječnik sa preko 600 termina koji se tiču Tvitera. Uz promjene u vokabularu, najuočljivije su promjene u ortografiji. Odsustvo interpunkcijskih znakova, velikog slova... Sjetimo se i jedne svima dobro poznate pojave da mladi u dana&scaron;nje vrijeme sve če&scaron;će pi&scaron;u tzv. o&scaron;i&scaron;anom latinicom. Nekada se latinica, čija su slova ostala bez dijakritičkih zakova, mogla sresti samo u izrazito neformalnoj komunikaciji, dok je sada pronalazimo i u zvaničnom obraćanju, u pismenim zadacima, seminarskim radovima itd", rekao je Popović.
Mlađa populacija zaboravlja pisana slova
Profesor ističe da je trend da mlađa populacija zaboravlja pisana slova, jer im u digitalnom okruženju, kako kaže, ona nisu potrebna.
"Psiholozi ističu izrazitu važnost pokreta ruke za razvoj mozga. I tu je pisanje nezamjenljivo. Nadam se da se ti pokreti u decenijama pred nama neće svesti samo na tipkanje i skrolovanje palcem i kažiprstom", ističe profesor.
Na pitanje da li smatra da prečesta upotreba engleskog jezika, skraćenica, internet slengova u svakodnevnom govoru može ugroziti maternji jezik, profesor kaže da bi prije bio sklon da govori ne o prečestoj, nego o adekvatnoj i neadekvatnoj upotrebi.
"Mnoge naučne, tehnolo&scaron;ke i uop&scaron;te kulturne inovacije dolaze sa engleskog govornog područja. Sa njihovom vrlo često brzom ekspanzijom u druge jezike ulaze i izvorne riječi koje ih označavaju. U tim slučajevima, kada u jednom jeziku ne postoji adekvatna riječ za neki fenomen, preuzimanje stranih riječi je sasvim opravdano", kaže Popović.
Ali, sa druge strane, profesor kaže da smo svjesni da je engleski jezik danas "lingua franca", te da se neke riječi iz pomenutog jezika sasvim neopravdano preuzimaju, tj. onda kada u domaćem jeziku već postoji adekvatna riječ.
"I u jednom i u drugom slučaju javlja se čitav niz problema poput kori&scaron;ćenja riječi ili fraza u neadekvatnom značenju, pogre&scaron;no prilagođavanje stranih riječi, lažni osjećaj modernosti ako se umjesto domaće riječi iskoristi tuđica itd. Imajući sve ovo u vidu, autori rječnika Du yu speak anglosrpski? Rečnik novijih anglicizama knjigu započinju jednim, za ovu temu vrlo ilustrativnim, primjerom: Dawnloadovao sam onaj fajl, pa ću ti ga poslati e-mailom kao atačment. Definitivno je super! See you!", navodi Popović.
Za jezik i književnost potrebno vi&scaron;e časova
Komentari&scaron;ući da li &scaron;kolski sistem dovoljno podstiče pravilnu upotrebu maternjeg jezika, profesor kaže da u osnovnoj &scaron;koli i gimnaziji za izučavanje jezika i književnosti kao jezičke umjetnosti, te za njegovanje kulture govorenja opredijeljena četiri časa sedmično, dok je u srednjim stručnim &scaron;kolama fond ne&scaron;to manji.
"Iako bi se mnogima učinilo da je to sasvim dovoljno vremena za upoznavanje sa cjelinom jezika i književnosti svi mi koji se bavimo ovim poslom znamo da nije tako. Predmetni programi za crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost su preobimni, a treba imati na umu i da nastavni proces ne podrazumijeva samo obradu novih sadržaja. Ipak, postoji i dobar primjer kakav nalazimo u filolo&scaron;koj gimnaziji, gdje su maternji jezik i književnost razdvojeni u posebne predmete sa ukupno većim fondom časova nego u gimnaziji sa matematičkim, sportskim i op&scaron;tim usmjerenjem. Na taj način i profesori i đaci dobijaju na vremenu, a dobrobiti ovakvog rje&scaron;enja ogledaju se i u jednoj vrsti izo&scaron;travanja fokusa", rekao je Popović.
On smatra da bi trebalo težiti ka tome da ova praksa postane op&scaron;te pravilo u svim osnovnim i srednjim &scaron;kolama.
"Ako bi to bio preveliki izdatak i napor za državu, onda treba, pomalo paradoksalno, raditi na smanjivanju obima programa za pomenuti predmet jer vi&scaron;e sadržaja vrlo često ne znači i vi&scaron;e znanja. Treba dati priliku učenicima da se zamisle nad određenim nastavnim jedinicama, da ih izvježbaju, praktično provjere i razumiju, &scaron;to je u ovakvim okolnostima vrlo te&scaron;ko. A onda trpi sve i posljedice se najprije vide u nedovoljno odnjegovanoj upotrebi maternjeg jezika", ukazuje Popović.
Važna uloga roditelja
Profesor ističe koliko je važna i uloga roditelja u njegovanju jezika kod mlađih generacija, navodeći primjer Gabrijela Garsije Markesa koji je počeo intenzivno pisanje romana "Sto godina samoće" kada se, na putu za Akapulko, sjetio bakinih fantastičnih priča.
"Važno je naglasiti da u porodici dijete najprije dođe u kontakt sa određenim jezičkim pravilima koja se spontano usvajaju i prenose. Na implicitnu normu kasnije će se, dominantno kroz &scaron;kolovanje, nasloniti jedna planski ustanovljena, razrađena i propisana eksplicitna norma. Kada govorimo o njegovanju jezika mi upravo često mislimo na poznavanje te, eksplicitne norme. Od obrazovanja roditelja zavisi koliko će uspjeti da je prenesu na djecu mimo pomenutog institucionalnog okvira kome je to jedan od zadataka", smatra Popović.
Savjetuje da mladima neprestano treba obja&scaron;njavati za&scaron;to je ovladavanje maternjim jezikom važno.
"Ludvig Vitgen&scaron;tajn je jednom prilikom rekao da su granice čovjekovog jezika granice njegovoga svijeta. I zaista je tako &ndash; ono čega nema u na&scaron;em jeziku, nema ni u na&scaron;em iskustvu. Ukoliko hoćemo da bolje razumijemo svijet, međuljudske odnose, same sebe, te da postanemo pametnija i cjelovitija ljudska bića treba da se brižno odnosimo prema jeziku. Zar ima veće motivacije od ovoga?", zaključuje Popović.

Skraćenice siromaše rječnik, đaci zaboravljaju pisana slova

"JEZIK SE ČUVA KROZ OBRAZOVANJE, ALI I LIČNU ODGOVORNOST"

U Crnoj Gori jutros u sedam sati najhladnije je bilo na Žabljaku gdje je izmjereno 15 stepeni ispod nule.
Prema podacima Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, u Kola&scaron;inu je bilo minus 14, Pljevljima minus 13, Nik&scaron;iću minus sedam, a u Podgorici dva stepena ispod nule.
U Ulcinji je izmjeren jedan stepen, Herceg Novom dva i u Baru sedam stepeni.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 15 stepeni.

Na Žabljaku jutros 15 stepeni ispod nule

HLADNO JUTRO U CRNOJ GORI

Prema podacima sa aplikacije <a style="color: #e03e2d;" href="https://vazduh.me/?grad=4">vazduh.me</a> jutros je u Podgorici, Pljevljima i Bijelom Polju kvalitet vazduha lo&scaron;, u Nik&scaron;iću prihvatljiv.
Samo je kvalitet vazuha u Baru veoma dobar, prenosi Pobjeda.
&Scaron;ta znači da je kvalitet vazduha lo&scaron;
Svako može osjetiti negativan uticaj vazduha na zdravlje. Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca mogu osjetiti ozbljniji negativni uticaj na zdravlje.
Preporuka
Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca treba da izbjegavaju boravak, kao i dužu napornu fizičku aktivnost na otvorenom. Poželjno je ograničiti duže i naporne fizičke aktivnosti ostalog dijela populacije.
&Scaron;ta znači da je kvalitet vazduha prihvatljiv
Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjlma, starije osobe i djeca mogu imati tegobe u smislu otežanog disanja, ka&scaron;ljanja, suzenja očiju i pojačane sekrecije iz nosa. Ostali dio populacije vjerovatno neće osjetiti negativan uticaj na zdravlje.
Preporuka
Osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca treba da ograniče boravak na otvorenom.

Loš kvalitet vazduha u Podgorici, Pljevljima i Bijelom Polju