Društvo

Skup&scaron;tinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje saslu&scaron;aće petog novembra predstavnike nadležnih ministarstava, sudstva i tužila&scaron;tva, na temu vr&scaron;njačkog nasilja.
Odbor je danas na sjednici jednoglasno podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugo&scaron;e za to kontrolno saslu&scaron;anje.
Na saslu&scaron;anje će biti pozvani predstavnici ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, zdravlja, sporta i mladih, pravde, socijalnog staranja i unutra&scaron;njih poslova.
Kako je saop&scaron;teno, biće pozvani i predstavnici Uprave policije, sudske i tužilačke grane vlasti, institucije Za&scaron;titnika i nevladinih organizacija.
Mugo&scaron;a je rekao da problem vr&scaron;njačkog nasilja zahtijeva kontinuiranu aktivnost svih segmenata sistema.
On je podsjetio da je prije godinu i po održano saslu&scaron;anje na temu vr&scaron;njačkog nasilja, ali da je veoma mali dio ocjena i stavova nakon toga realizovan.
Mugo&scaron;a je istakao da je ove godine registrovano 114 slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja.
&bdquo;To je samo registrovano u informacionom sistemu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, su&scaron;tinski tih oblika nasilja ima mnogo vi&scaron;e i trend je rasta nasilja u osnovnim i srednjim &scaron;kolama&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je istakao da je za borbu protiv vr&scaron;njačkog nasilja potreban multidisciplinarni pristup i da to nije odgovornost samo jedne institucije.
"Ima mnogo razloga za tu vrstu saslu&scaron;anja, da jo&scaron; jednom otvoreno porazgovaramo o ozbiljnoj problematici koja tangira sve građane&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
Kako je kazao, potrebno je da se u kontinuitetu iniciraju takve stvari, dok ne bude konkretnih rezultata.
Posalnik Demokrata Albin Ćeman rekao je da je problem vr&scaron;njačkog nasilja problem cijelog dru&scaron;tva.
&bdquo;To je jedna od tema u kojoj politika nema mjesto, gdje predstavnici vlasti i opozicije treba da daju određene predloge, kako bi zajednički radili na prevenciji i suzbijanju vr&scaron;njačkog nasilja&ldquo;, rekao je Ćeman.
Kako je kazao, problem vr&scaron;njačkog nasilja je evidentan u Crnoj Gori.
&bdquo;To zahtijeva multisektorski pristup, od edukacije nastavnog kadra, aktivnog angažovanja roditelja i &scaron;ire zajednice kroz različite edukacije, angažovanja medija, poo&scaron;travanja kaznenih mjera&ldquo;, kazao je Ćeman.
On je istakao da treba raditi na promjeni načina pona&scaron;anja izvr&scaron;ilaca tih krivičnih djela i njihovoj rehabilitaciji.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je da pitanje vr&scaron;njačkog nasilja zahtiejva sveobuhvatnu analizu iz vi&scaron;e dru&scaron;tvenih aspekata.
&bdquo;Dru&scaron;tvo mora da se na pravi način ophodi prema ovom problemu, moramo dobiti konkretne odgovore, ko je odgovoran da povratnici u vr&scaron;enju vr&scaron;njačkog nasilja zamalo prouzrokuju smrtne ishode djece&ldquo;, dodao je Eraković.
Prema njegovim riječima, mora se vidjeti i &scaron;ta prouzrokuje nasilno pona&scaron;anje maloljetnika.
&bdquo;Mislim da je jedan od glavnih uzroka takvog obrasca pona&scaron;anja neprijereni TV sadržaji&ldquo;, naveo je Eraković.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević rekla je da se mora tražiti uzrok vr&scaron;njačkog nasilja, jer se ne može uvijek samo rje&scaron;avati posljedica.
Odbor će 12. novembra obaviti i konstultativno saslu&scaron;anje o mogućem trovanju radnika Luke Bar, Port of Adria i uop&scaron;te stanovnika Bara, koje je predložio Eraković.
Eraković će naknadno predložiti ko će od predstavnika institucija biti pozvan na sjednicu.
On je kazao da svaka odgovorna država prema građanima i zdravlju stanovni&scaron;tva odmah mora da preduzme odgovorajuće mjere da se utvrdi eventualno postojanje odgovornosti.
&bdquo;I da vidimo &scaron;ta je to problem u lancu funkcionisanja i upravljanja u određenim strukturama vlasti&ldquo;, rekao je Eraković.
Kako je kazao, početkom pro&scaron;le godine vr&scaron;ena su mjerenja kvaliteta vazduha u okolini Luke Bar, koja su pokazala užasne podatke.
Eraković je naglasio da je pro&scaron;lo godinu i po od saznanja da je moguće da se građani Bara truju, a da niko nije preduzeo nikakve mjere niti aktivnosti da se to suzbije, spriječi, alarmira i da država i zdravstveni sistem pokažu odgovornost.
&bdquo;Zato je važno da Odbor izvr&scaron;i saslu&scaron;anja i da vidimo &scaron;ta je preduzeto, kako su se informacije &scaron;irile, ko je do&scaron;ao prvi do informacija i kako je moguće da godinu i po sistem ćuti, a da u tom periodu građani Bara trpe posljedice koje mogu biti i fatalne&ldquo;, dodao je Eraković.
On je kazao da je i problem sa kju groznicom i eutanaziranim kravama ukazao na koji način funkcioni&scaron;u određeni segmenti vlasti i da je zato neophodno da se tematski Odbor bavi i tim problemom.
Ćeman je, govoreći o inicijativi za saslu&scaron;anje, ukazao da je Port of Adria privatna kompanija koja je izdvojena iz Luke Bar.
On je kazao da je menadžment Luke Bar krajem 2021. godine prvi put uveo mjerenje kvaliteta vazduha u okolini i uveo neke dodatne mjere, kao &scaron;to je sadnja čempresa, kako bi za&scaron;titli građane od potencijalnog zagađenja.
&bdquo;Za sada podaci ekolo&scaron;kog inspektora su da je nivo zagađenosti vazduha na teritoriji op&scaron;tine Bar u referentnim vrijednostima&ldquo;, rekao je Ćeman.
On je kazao da je jutros objavljeno saop&scaron;tenje predsjednika Udruženja toksikologa Srbije Petra Bulata da će radnici koji su zbog trovanja olovom poslati u Beograd sjutra vjerovatno biti otpu&scaron;teni kući i da je nivo olova u krvi u referentnim vrijednostima.
Ćeman je ocijenio da je, s obzrom da jo&scaron; nema rezultata za radnike Luke Bar, koji su poslati na ispitivanje olova, bespredmetno zakazivati sjednicu po hitnom postupku.

Saslušanje o vršnjačkom nasilju petog novembra

ODLUČENO NA SJEDNICI ODBORA ZA ZDRAVSTVO, RAD I SOCIJALNO STARANJE

Saobraćaj na putu Berane - Ribarevine sjutra će biti u potpunosti obustavljen, zbog radova na tunelu Tifran, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
Navodi se da će saobraćaj na tom putu biti obustavljen do četvrtka, do sedam sati.
&bdquo;Saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog radova na tunelu Tifran u sklopu rekonstrukcije magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave za saobraćaj su rekli da za vrijeme obustave putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne puteve.
&bdquo;Podsjećamo da je na tom putu do kraja mjesca na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila od devet do 12 i od 14 do 17 sati&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su kazali da je rekonstrukcija puta Lepenac-Ribarevine-Poda-Berane počela 31. jula pro&scaron;le godine, a da je rok za zavr&scaron;tak 24 mjeseca.
Kako su rekli, vrijednost radova je 35.731.859 eura, bez poreza na dodatu vrijednost.

Sjutra obustava saobraćaja na putu Berane - Ribarevine

TOTALNA OBUSTAVA

Jo&scaron; jedno preduzeće Glavnog grada na&scaron;lo se u problemu zbog velikog broja odsustva zaposlenih sa posla. U pitanju su Putevi zbog čega će, kako je saop&scaron;tio za Dan direktor tog preduzeća Rado&scaron; Zečević, od Ministarstva zdravlja tražiti kontrolu bolovanja.
U preduzeću, kako navodi Zečević, svakog mjeseca imaju oko 20-ak zaposlenih na bolovanju.
&ldquo;Problematično je to &scaron;to jedni te isti idu na bolovanja. Na bolovanju trenutno imamo desetak vozača autobusa, stražara, vozača kamiona. Recimo tu vrstu plaćenog odsustva koristi vozač fini&scaron;era i sada jedna asfalterska linija čeka da se on vrati. Dvadesetak ljudi se konstatno pojavljuju da koriste plaćeno odsustvo. Uzmu 25 dana, pa 3-4 dana rade, pa opet idu na bolovanje. Epidemija bolovanja mora da se zaustavi, ali sistemski&rdquo;, saop&scaron;tio je Zečević.
Putevi imaju oko 270 zaposlenih od čega su, kako navodi Zečević, njih 130 zaposleno kao vozači u radnoj jedinici Linijski prevoz.
&ldquo;Vjerujem da će barem 30 vozača tražiti bolovanje kada dobiju rje&scaron;enja. Oni misle da mogu da uzmu bolovanje kod mene, ono mu se plati, a onda ide kod privatnika da vozi. Bilo je takvih slučajeva, ali smo uspostavili kontakt sa saobraćajnim inspektorima tako da se to neće tolerisati. Mora se uvesti op&scaron;ta disciplina u državi. Osnovna plata vozačima autobusa je oko 850 eura, a sa prekovremenim satima ona izađe do 1.000 do 1.100 eura&rdquo;, naveo je Zečević.
Direktor Puteva dodaje da se mora povećati disciplina u preduzeću.
&ldquo;Ljekari olako daju bolovanja. Doktori su za&scaron;tićeni, a sa druge strane preduzećima prave &scaron;tetu. Jedno od gradskih preduzeća je na dobar način to rije&scaron;ilo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja. Formirali su komisiju, angažuju ljekare honorarno da iskontroli&scaron;u bolovanja. Ja sam raspoložen da identično to uradimo jer nam bolovanja smetaju u procesu rada&rdquo;, rekao je Zečević.
&nbsp;

Zečević: Imamo problem, u preduzeću Putevi jedni te isti radnici idu na bolovanja

TRAŽIĆE OD MINISTARSTVA ZDRAVLJA KONTROLU

Počelo je uređenje kruga Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), pa su su iz te zdravstvene institucije apelovali na sve one koji će dolaziti u KCCG dok traju radovi, &scaron;to se odnosi i na zaposlene, da ne koriste svoja vozila već sredstva javnog prevoza.
&ldquo;Od ponedjeljka, 21. oktobra, započeli su radovi na uređenju kruga KCCG, zbog čega je izmijenjen režim saobraćaja kao i ograničeno kretanje vozila na pojedinim dionicama unutar kruga", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Zavr&scaron;etak radova, kako navode, planiran je do polovine decembra ove godine.
"Za nesmetano izvođenje radova veoma važno da se svi prilagode novonastaloj situaciji i na najmanju moguću mjeru da se, prema njihovim riječima, svede upotreba privatnih vozila za dolazak u KCCG", pi&scaron;e u saop&scaron;enju.
Stoga mole sve građane za saradnju.
"Sve one koji će iz bilo kog razloga dolaziti u KCCG dok traju radovi, &scaron;to se odnosi i na na&scaron;e zaposlene, da ne koriste lična vozila već sredstva javnog prevoza&rdquo;, poručili su iz KCCG.

Apel KCCG: U Klinički centar dolaziti javnim prevozom, izbjegavati privatna vozila

ODNOSI SE I NA ZAPOSLENE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 26 stepeni.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru ujutru po kotlinama magla ili sumaglica, koja se ponegdje može zadržati i prijepodne.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura nula do 15, najvi&scaron;a dnevna 17 do 26 stepeni.

Danas pretežno sunčano

DO 26 STEPENI

Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer se ne koriste iste definicije, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive. To je saop&scaron;teno Radiju Crne Gore iz Uprave za statistiku, kao odgovor na pitanje da li se podaci iz popisa mogu koristiti za reviziju biračkog spiska.
Monstat navodi da Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova.
Ministar unutra&scaron;njih poslova&nbsp;Danilo &Scaron;aranović&nbsp;saop&scaron;tio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa MONSTAT-om pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a od važnosti su za birački spisak Crne Gore.

MONSTAT: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

"JER SE NE MOGU KORISTITI ISTE DEFINICIJE"

U crnogorskim marketima zabranjena je upotreba kesa debljine od 15 do 50 mikrona, dok se one koje prelaze 50 mikrona, odnosno deblje kese, od danas naplaćuju od 10 do 15 centi.
U crnogorskim marketima zabranjena upotreba kesa debljine od 15 do 50 mikrona, one deblje naplaćuju se od 10 do 15 centiU crnogorskim marketima zabranjena upotreba kesa debljine od 15 do 50 mikrona, one deblje naplaćuju se od 10 do 15 centi (Foto: RTCG) Juče je počela primjena novih odredbi Zakona o upravljanju otpadom, koje ipak ne predviđaju potpunu zabranu upotrebe kesa u marketima.
Kako smo provjerili od jutros u marketima u upotrebi su tanke kese koje se uglavnom koriste za voće i meso, ali i one preko 50 mikrona koje sada ko&scaron;taju 10 ili 15 centi, zavisno od marketa.
Novim zakonom nije zabranjena ni upotreba plastičnih kutija za pakovanje hrane, kao ni ambalaže od stiropora.
Članom 62, stav 9 Zakona zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za no&scaron;enje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda. Za kese debljine zida vi&scaron;e od 50 mikrona plaća se naknada od 0,03 eura.
&ldquo;Sredstva od naknade iz stava 11 ovog člana uplaćuju se na račun Fonda za za&scaron;titu životne sredine i mogu se koristiti samo za finansiranje i kofinansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanja informacija javnosti i kampanja o &scaron;tetnosti upotrebe plastičnih kesa za životnu sredinu&rdquo;, definisano je zakonom.
Članom 64 zabranjeno je stavljanje na trži&scaron;te proizvode od oksorazgradive plastike i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu &ndash; &scaron;tapića za u&scaron;i (osim onih koji su namijenjeni i upotrebljavaju se u medicinske svrhe za uzimanje brisa), pribora za jelo (vilju&scaron;ke, noževi, ka&scaron;ike, &scaron;tapići za jelo), tanjira, slamki, &scaron;tapiće za mije&scaron;anje pića, &scaron;tapića namijenjenih pričvr&scaron;ćivanju na balone i za njihovo pridržavanje, posuda za hranu izrađenih od ekspandiranog polistirena, odnosno posude kao &scaron;to su kutije, s poklopcem ili bez njega, koje se upotrebljavaju za držanje hrane.
Zabranjena je upotreba posuda i ča&scaron;a za napitke izrađenih od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce, fla&scaron;a za piće zapremine do tri​ litra koje su proizvedene od polietilen-tereftalata kao glavnog sastojka ("PET fla&scaron;e")...
U odnosu na zabranu upotrebe plastičnih kesa, nadzor na trži&scaron;tu sprovodiće trži&scaron;ni inspektori, za koje su definisana i posebna ovla&scaron;ćenja.
Kazne za kr&scaron;enje zakona su od 1.000 do 40.000 eura za fizička, odnosno pravna lica.

Deblje kese u marketima naplaćuju i do 15 centi

NOVI ZAKON

Žitelji MZ Bogetići i jutros su poku&scaron;ali da spriječe prolazak kamiona sa eutanaziranim kravama oboljelim od kju groznice do Ljeskovih dola gdje treba da budu zakopane.
Policija je na licu mjesta, a mje&scaron;tani kažu da je jedan kamion pro&scaron;ao ali je zbog, navodno, obru&scaron;enog dijela puta, u zastoju.
Trenutno na blokadi je samo pet mje&scaron;tana.
Đoko Dragićević rekao je da su jutros rano do lokacije u Ljeskovim dolima pro&scaron;la tri kamiona sa eutanaziranom stokom. Ponovio je da je lokacija u nesporednoj blizini njegove vikendice.
&bdquo;Otjerali su me sa kućnoga praga. Ja im predajem sve, neka nose. Neka dođu i u Bogetiće kod moje kuće da zakopavaju te ostale krave. Nemamo kome da se obratimo, da se žalimo. Ovo je sramota &scaron;ta su uradili&ldquo;, kazao je Dragićević.
&nbsp;

U Ljeskovim dolima kod Nikšića ponovo blokada puta

ŽITELJI MZ BOGETIĆI POKUŠALI DA SPRIJEČE PROLAZAK KAMIONA SA EUTANAZIRANIM KRAVAMA

Poplava razmjera kao u Bosni i Hercegovini teže se može desiti kod nas, s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke, kao i dosada&scaron;nju praksu u funkcionisanju meteo alarma, kaže za Pobjedu hidrolog u penziji Darko Novaković, dok direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta ,,Donja Gorica&ldquo; dr Ivana Vojinović ističe da Crna Gora treba da očekuje porast rizika od poplava, naročito na sjeveru, te da bi posljedice poplava mogle da budu velike materijalne &scaron;tete, ugroženost kritične infrastrukture, a poljoprivredne povr&scaron;ine u kotlinama posebno bi mogle da budu snažno pogođene.
Katastrofalne poplave u kojima je stradalo vi&scaron;e od 20 osoba zahvatile su Bosnu i Hercegovinu početkom mjeseca, a pričinjena je i ogromna materijalna &scaron;teta. Tamo&scaron;nje vlasti navele su da je nemaran rad u kombinaciji sa klimatskim promjenama doveo do poplave takvih razmjera. Vremenske nepogode su između 3. i 4. oktobra zadesile i Crnu Goru, odnosno &Scaron;avnik, gdje su poplave odnijele dva mosta u okolini &Scaron;avnika, na sjeveru Crne Gore, a u jednom od sela ostalo je ,,zarobljeno&ldquo; četrdesetak mje&scaron;tana i turista.
Darko Novaković obja&scaron;njava da se poplava razmjera kao u BiH, u pogledu broja žrtava, teže može desiti kod nas, s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke, kao i dosad&scaron;nju praksu u funkcionisanju meteo alarma.
"Naravno, ne može se nijedan scenario kod iznenadnih poplava isključiti, jer se sve de&scaron;ava brzo. Ono &scaron;to ovu vrstu bujičnih poplava čini najopasnijim jeste njihova iznenadna priroda i brzina toka poplavne vode. Pri tome valja imati u vidu da svaki kubik (m3) poplavne vode teži jednu tonu, pa možete zamisliti kakvu razornu moć imaju desetine ili stotine kubika, pri brzini tečenja između 3 i 5 m/s", kazao je.
Ivana Vojinović kazala je za Pobjedu da u Crnoj Gori već imamo situaciju da su padavine značajno promijenile svoj intenzitet i karakter, te obilne ki&scaron;ne serije u kombinaciji sa ubrzanim topljenjem snijega, zbog rasta temperature vazduha u planinskim predjelima, dovode do porasta nivoa vode u rijekama i jezerima, nakon čega nastupaju poplave.
POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA
Vojinović obja&scaron;njava da Crna Gora i BiH pripadaju regionu Evrope koji je najranjiviji na &scaron;tetne i negativne posljedice klimatskih promjena, te da će taj trend nastaviti u periodu koji je pred nama.
"Dakle, poplave sličnih razmjera kao u Bosni i Hercegovini mogu zadesiti čitav region, posebno u slivovima većih rijeka, gdje su padavine intenzivne i postoji ograničen kapacitet za odvodnjavanje. Poplave u &Scaron;avniku mogu biti rezultat kombinacije lokalnih geolo&scaron;kih faktora, nedostatka infrastrukture za kontrolu vodotokova i uticaja klimatskih promjena koje doprinose nepredvidivim i intenzivnim padavinama. Promjena u obrascima padavina, uz sve toplije vrijeme, doprinosi povećanju učestalosti poplava, te je to ono &scaron;to je ovog puta uticalo i na poplave u &Scaron;avniku", &nbsp;dodala je Vojinović.
Darko Novaković ukazuje na to da je na mnogim manjim vodotocima u Crnoj Gori odziv ,,padavine-oticaj&ldquo; veoma kratak &ndash; do &scaron;est sati, pa se u stručnoj praksi odomaćio, za ovu vrstu bujičnih poplava, izraz flash floods (iznenadne poplave), kako kod nas tako i u svijetu.
"Mnogo je takvih malih vodotoka, koji tokom godine mogu biti i bez vode u koritu, a usljed obilnih padavina, koje se izluče za kratko vrijeme, postaju opasni vodotoci. Upravo te poplave predstavljaju najveću opasnost za nas u Crnoj Gori", kazao je Novaković.
U tom smislu se, dodao je, mnogo ne razlikujemo od zemalja u okruženju.
Prema riječima Novakovića, prirodni uslovi terena Crne Gore (klima, morfologija, hidrologija, geologija) čine nas ranjivim na poplave na većem dijelu na&scaron;e teritorije.
Kako je kazao, veoma ugroženi tereni su pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nik&scaron;ićkog polja, pored velikih Rijeka - Bojane, Zete, Lima, donjeg toka Morače, Ibra.
"Praktično sve na&scaron;e rijeke, naveo je, izuzimajući rijeku Bojanu, bujičnog su karaktera, &scaron;to znači da je odziv ,,padavine-oticaj&ldquo; kratak i da za manje od 24 sata imamo koncentraciju vode iz sliva do potencijalno kritičnih područja. Dobar primjer za to su i velike vode Morače od prije nedjelju dana usljed obilnih padavina. Rast nivoa vode je bio veoma brz", obja&scaron;njava Novaković.
Vojinović navodi da je crnogorska obala Jadranskog mora stjenovita i relativno strma, te da to ublažava ranjivost od rasta nivoa mora. Međutim, dodala je, pješčane plaže su ugrožene, posebno Ada Bojana.
"Ada Bojana je tip plaže sa specifičnom morfologijom, koja je rjeđa u Evropi. Lokacija Ade Bojane je značajno osetljiva na klimatske promjene, posebno zbog specifičnosti područja i uticaja mora i rijeka. Delta rijeke je izuzetno dinamična zbog složene interakcije između transporta rječnog nanosa i obalne erozije koju izazivaju destruktivni talasi. Visok i evidentan stepen erozije morske plaže na Adi Bojani, pored izazivanja problema nestajanja zemlji&scaron;ta i negativnog uticaja na prirodne vrijednosti i obalne ekosisteme, značajan je klimatski hazard i po ljudske živote", upozorila je.
PREVENTIVA
Sistem rane najave poplava, pema riječima Darka Novakovića, zahtijeva stalno unapređivanje prognostičke meteorolo&scaron;ko službe ZHMS, te neophodno kadrovsko unapređenje hidrolo&scaron;ke službe zavoda.
"Pritom, želim da istaknem potrebu značajnog povećanja hidrometrijskih mjerenja, posebno velikih voda, jer bez tih podataka neće biti lako pratiti trendove režima i bilansa voda u vremenu očitih promjena klimatskih parametara. U tom smislu valjalo bi da u budućim godi&scaron;njim planovima hidrolo&scaron;kih mjerenja na na&scaron;im vodotocima, koje vr&scaron;i ZHMS, budu konsultativno uključene sve institucije kojima su ovi podaci od posebnog interesa, a to su Uprava za vode, Direktorat za vanredne situacije, Elektroprivreda Crne Gore i dr", dodao je Novaković.
Ivana Vojinović je kazala da je priroda najjači saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, te dodala da bi sadnja vegetacije na obali mogla da pomogne u stabilizaciji tla, sprečavanju prodora slane vode u kopno i miješanju s izvorima pitke vode.
"Ljudi mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika od poplava kroz niz aktivnosti. Pravilno upravljanje zemlji&scaron;tem, za&scaron;tita &scaron;umskih i močvarnih područja, izgradnja održivih sistema za odvodnjavanje, kao i uklanjanje nelegalno izgrađenih objekata i nelegalno odloženog otpada u poplavnim zonama su ključne mjere", kazala je Vojinović.
Sagovornica Pobjede ističe edukaciju zajednice o klimatskim promjenama i preventivnim mjerama, te navodi da bi to moglo pomoći u smanjenju rizika od poplava.
"Državna i lokalne vlasti moraju zajedno raditi na razvoju infrastrukture koja će biti otpornija na poplave", zaključuje Vojinović.

Očekuju nas sve veće poplave, ali daleko smo od iskustva BiH

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA BI RIZICI OD POSLJEDICA VREMENSKIH NEPOGODA U CG MOGLI BITI SVE IZRAŽENIJI

Prvo istraživanje o diskrimnaciji i stigmi prema HIV pozitivnim osoba u Crnoj Gori Fondacije za HIV i virusne infekcije pokazalo je nisku stopu tolerancije, kao i nedovoljnu informisanost građana o tom virusu i bolesti koju on izaziva, saop&scaron;teno je Gradskoj RTV iz te organizacije. Kako navode u na&scaron;oj državi se bilježi porast broja inficiranih HIV-om, a jedan od razloga za to je i veći broj migranata iz Ukrajine, Rusije i Turske.
&ldquo;Prema posljednjm podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori živi 425 HIV pozitivnih osoba, a poseban rast zabilježen je u pro&scaron;loj godini usljed priliva migranata i azilanata, navode stručnjaci za Gradsku RTV.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2017. proglasila HIV hroničnom infekcijom. Zahvaljujući napretku medicine, danas HIV pozitivna osoba koja koristi adekvatnu terapiju ne može zaraziti drugu osobu seksualnim, a ni putem krvi&rdquo;, istakao je direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije u Crnoj Gori Boris Vuksanović.
Dodaje da je prvo i jedino istraživanje Fondacije, HIV stigma indeksa pokazalo da je stigma i diskriminacija jo&scaron; prisutna te da neinformisanost građana raste.
&bdquo;Nažalost na&scaron; mentalitet je takav, možda treba vi&scaron;e da se priča na tu temu kako bi se te informacije upile , moje mi&scaron;ljenje da je treba mnogo vi&scaron;e da se priča o tome da osobe koje jesu pokrivene terapijom ne mogu da prenesu virus. Na toj kampanji treba ba&scaron; da se radi da bi ljudi čuli, ali &scaron;to se tiče va&scaron;eg pitanja &scaron;ta bi bilo pitanje u anketi za na&scaron;e sugrađane mislim da bi dobro pitanje bilo da li znate &scaron;ta je HIV, da li znaju razliku između HIVa I AIDS-a&ldquo;, obja&scaron;njava Vuksanović.
Medicina je jasna HIV je hronična infekcija virusom humane imunodeficijencije i nije smrtonosan, dok AIDS predstavlja sindrom stetečog gubitka imuniteta i ujedno je posljednji i najteži stadijum HIV infekcije.
Podaci Instituta za javno zdravlje ukazuju na konstantan rast broja inficiranih HIV- om pa su u 2023. dijagnostikovana 33 HIV pozitivna slučaja i registrovana jo&scaron; 21 inficirana osoba iz inostranstva sa regulisanim pravnim statusom boravka u Crnoj Gori.
&bdquo;Mi imamo neki određeni broj, neku konstantu koji se ne prema&scaron;uje ne&scaron;to posebno svake godine, ali se udvotsručio broj pro&scaron;le godine upravo zbog priliva pacijenata iz Ukrajine, Rusije a imamo iz Turske dosta&ldquo;, kazao je Vuksanović
Ipak, stopa mortaliteta je zanemarljiva i iznosi manje od 0,3 odsto na 100 000 stanovnika, a natalitet raste. U prethodne dvije godine u Crnoj Gori rođene su tri HIV negativne bebe, iako je jedan od roditelja imao HIV virus.
&bdquo;To je ono &scaron;to je neka svijetla tačka u svemu ovome da dosta parova imaju plus i minus, jedna je soba pozitivna druga je negativna i da potpuno normalno funkioni&scaron;u, imamo toliko parova i brakova sad se već živi s tim potpuno normalno&ldquo;, dodaje Vuksanović.
Kvalitetan i dugoročan život sa HIV-om je moguć zahvaljajujući savremenoj medicini 21 vijeka. Na pitanje da li država može da obezbijedi dovoljno ljekova, Vuksanović navodi negativne primjere.
&bdquo;Početkm ove godine je falilo za jednu određenu grupu koja korisi jednu vrstu terapije jedno mjesec, to je jedan primjer, pa je onda bilo opet da fali dva mjeseca, ne smijemo to dozvoliti, jer se trudimo mi iz Fondacije, sa Infektivne klinike i iz savjetovali&scaron;ta da im usadimo, osobama koje žive sa HIV-om, koliko je značajna i bitna ta terapija. Znači danas je virus hronična infekcija s kojom se živi dugoočekivani život&ldquo;, poručio je on.
Kako bi se smanjio stigma indeks u Crnoj Gori potrebna je psihosocijalna podr&scaron;ka na nivou države, jer u okviru zdravstvenog sistema ne postoje servisi te vrste, ističe Vuksanović. Vaninstitucionalna podr&scaron;ka nije dovoljna, pa je primjena edukativne kampanje neophodna, kako bi se obezbijedio veći nivo znanja, a ono je, zaključuje Vuksanović, jedini i pravi put ka zdravom dru&scaron;tvenom sistemu koji nije inficiran diskriminacijom.

Vuksanović: Prošle godine još 33 zaražena HIV-om, priliv infekcija iz inostranstva

"GRAĐANI NEDOVOLJNO INFORMISANI"

Nastavnike i učenike Osnovne &scaron;kole (O&Scaron;) &ldquo;Du&scaron;an Đukanović&rdquo; na Lukovu kod Nik&scaron;ića jutros je dočekao vi&scaron;e nego ružan prizor.
U blizini te ustanove deponovano je đubrivo,&nbsp;maltene uz ogradu &scaron;kolskog dvori&scaron;ta.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/djubrivo lukovo 21 okrobar 2024.jpg" alt="" width="419" height="422" />
Foto: RTNK
&ldquo;Od neprijatnih mirisa danas se ovdje ne može funkcionisati. Učenici ne mogu izaći u &scaron;kolsko dvori&scaron;te&rdquo;, naveo je čitalac Portala RTNK.
Van ograde &scaron;kolskog dvori&scaron;ta navodno je privatan posjed.

Lukovo kod Nikšića: U blizini škole izbačeno đubrivo, učenici ne mogu ni u školsko dvorište