Nova kriza u sektoru mljekarstva ponovo je ukazala na nemoć nemoć države da zaštiti domaću proizvodnju. Dok se višak mlijeka uništava, a otkup obustavlja, resorno ministarstvo tvrdi da je za sve saznalo „iz medija“. Poljoprivrednici upozoravaju da je sve ovo rezultat neplanske politike i nekontrolisanog uvoza, koji već godinama potiskuje crnogorske proizvođače sa tržišta.

Iz Udruženja stočara za Portal Analitika naglašavaju da proizvođači mlijeka trpe velike gubitke i da su mogući i protesti.

„Šta drugo očekivati poslije ovoga, nego da stočari iz cijele Crne Gore dignu glas i ukažu na probleme“, kaže za Analitiku predsjednik ovog Udruženja Milko Živković.

I poljoprivredni proizvođač i bivši ministar poljoprivrede, Budimir Mugoša, za Analitiku kaže da zna da pojedine mljekare imaju ogromne zalihe i da ne mogu više da funkcionišu.

“Zalihe mlijeka imaju kratak rok upotrebe i te zalihe vrlo brzo moraju biti uništene jer nema mogućnosti za njihovo duže čuvanje. Druge mljekare mogu još nekoliko dana trpjeti zalihe, ali već od naredne neđelje možemo očekivati potpunu obustavu otkupa mlijeka“, upozorava Mugoša.

"Golgota na golgotu, otkupljivači neodgovorno postupili"

Živković ukazuje da su se otkupljivači mlijeka neodgovorno ponijeli prema proizvođačima.

„Prekid otkupa mlijeka je trebalo najaviti prije dvije nedjelje. To je veoma neodgovoran odnos prema kooperantima i veoma drestruktivan, jer šta će sad ti ljudi“, pita Živković.

Poručuje i da mlijeko nije prosuto iz revolta.

„Krave moraju da se muzu dva ili tri puta dnevno, najvjerovatnije da su laktofrizi bili puni i da su stočari morali da oslobode prostor za sljedeću mužu. Pitanje je hoće li i narednih dana morati da prospu mlijeko“, napominje Živković.

Sagovornik Analitike pojašnjava da proizvođači koji prodaju mlijeko mljekarama nemaju mogućnost da ga prerade.

“Mi nemamo kapacitete i infrastrukturu da to mlijeko preradimo i u obliku sira plasiramo na tržište. Zato svaki otkupljivač mora da bude odgovoran prema svojim kooperantima. Ne mogu preko noći da kažu da ne mogu više da otkupljuju”, ističe Živković.

Podsjeća i da ovo nije prvi udar na domaćistva ljudi koji se bave stočarstvom.

“Prije manje od godinu ti ljudi su morali da obnove svoja stada zbog bolesti koja je tada bila izražena. Ovo je dodatna golgota kroz koju ponovo prolaze bez ijednog opravdanog rezloga”,podvlači Živković.

Interesantan tajming kriza

U više navrata proizvođači su upozoravali da su otkupne cijene niske a tržište nestabilno, odnosno da je nekontrolisan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.

“Prosto je nevjerovatno da u zemlji u kojoj uvozimo više od 60% mlijeka i mliječnih proizvoda ne možemo prodati domaće mlijeko i mliječne proizvode koji su uz to kvalitetniji i jeftiniji. Uporedite cijene jogurta domaćeg i uvoznog, pasterizovanog mlijeka, pavlake a o sirevima da ne govorimo”, kaže Mugoša.

Njemu je, ističe, vrlo interesantan i tajming ovih kriza.

“Prva je bila krajem aprila pred početak sezone, u vrijeme posta pravoslavnog i islamskog i sad krajem godine. Nije ovo iznenada i nije prvi put, ali to malo koga interesuje od onih koji odlučuju. Ovaj drugi temin se uvijek javlja krajem godine kada veliki trgovci da bi ispunili ugovorene kvote od velikih proizvođača i brendova marginalizuju domaće što ih dovodi na ivicu bankrota a za sobom će povući i farmere”, upozorava Mugoša.

Ukazuje i da je drugi veliki problem zakonsko rješenje da na raznim biljnim proizvodima može pisati deklaracije“mlijeko i sir”iako to, kako pojašnjava,ni po jednom osnovu ne može biti, dodatno ako se ima u vidu da se prodaju u zonama namijenjenim za mliječne proizvode.

Predsjednik Udruženja stočara naglašava da je problem plasmana proizvoda višedecenijski.

„Ljetos smo imali priliku da slušamo vapaj proizvođača povrća čija je proizvodnja propadala na njivama zbog nekontrolisanog i ogromnog uvoza. Mi smo na sjeveru prošle godine imali situaciju da su svi prerađivači mlijeka bili prebukirani, više nijesu imali magacinskog prostora da skladište gotove proizvode, uglavnom polumasni i punomasni sir, upravo zbog velikog uvoza“, podsjeća Živković.

Ističe da je tada na predlog Unije stočara Ministarstvo poljoprivrede formirao radnu grupu, čiji zadatak je bio da se nađe krajnje rješenje kako crnogorska poljoprivreda ne bi imala probleme sa prekomjernim uvozom.

“Radna grupa je imala nekoliko sastanka i nije se našlo trajno rješenje. U međuvremenu je počela turističke sezona, i problemi sa zalihama su bili nakratko riješeni. Ali, nažalost, sad vidimo da je to bilo privremeno rješenje”, kaže Živković.

Mugošaje stava da je jednostavnije naći dugoročno i sistemsko rješenje nego kratkoročno prevazići ovu neprijatnu situaciju.

„Državi stoji na raspolaganju čitava paleta mehanizama kojima mogu riješiti ovaj problem ako znaju i hoće“, poručuje Mugoša.

Država ima mehanizme da zaštiti tržište, ali nema volje
Kako dodaje, kolikodobro država prati situaciju u sektoru mljekarstva govori i informacija da je resorno ministarstvo iz medija saznalo da će biti obustave otkupa mlijeka. 

„To je zabrinjavajuće”, naglašava sagovornik Analitike.

Mugoša ukazuje da država,kao i svaka zemlja, ima razne mehanizme vancarinskih barijera kojima može zaštiti tržište.

“Najbolji primjer je da je Srbija već nekoliko mjeseci zabranila uvoz mlijeka iz Republike Srpske. Sjećamo se i zabrane izvoza sirovog mlijeka u Crnu Goru iz Srbije, dok je u isto vrijeme dozvoljeno za Albaniju i Kosovo.Dakle, ljubav je prolazna a interesi su vječni”, ističe Mugoša.

Stava je da država ne želi da se suprotstavi trgovcima.

“Mnogo je veći problem da se ministarstva zamjere lancima trgovaca nego tamo nekim farmerima neorganizovanim i neznačajnim, koji ne mogu uzdrmati vlast. Ako prestanemo proizvoditi mnogi će u trgovini i ministarstvu biti zadovoljni jer je lako uvesti hranu a neće biti farmera da kvare privid sreće i zadovoljstva svih građana”, ističe Mugoša.

Farmeri moraju imati svoju mljekaru 

On smatra da je dugoročno rješenje to da farmeri otkupe ili izgrade jednu ozbiljnu mljekaru.

“Poslije toga bi sve bilo drugačije. Ulaganja države moraju biti veća ali to ne rješava problem već ga samo trentutno gasi ili ublažava.Dva uporedna podatka: otkupna cijena mlijeka 2021. godine je bila oko 47 centi. Tada je prosječna plata u Crnoj Gori bila 504 eura. Danas je otkupna cijena niža, jer na sjeveru zbog nemogućnosti plasmana proizvoda smanjuju otkupnu cijenu, a prosječna plata je 1.014 eura. Takođe, cijena kontrole mlijeka u laboratoriji je bila 2,4 eura a danas je 5 peteura. Pa zar je ikome normalno da sve poskupi za 75 % a da cijena mlijeka ostane ista. Kumulativna inflacija za period 21-24 je 43 % ili tu neđe, e toliko je inflacija popila našeg mlijeka”, kaže Mugoša.

Živković ukazuje da radna grupa koju je formiralo resorno ministarstvo nije uradila ništa. Dodaje da je odgovornost i na Ministarstvu ekonomskog razvoja.

“Njihov zadatak je bio da spriječe ovakvo uništavanje tržišta prehrambenih proizvoda. Lijepo je kad su rafovi puni, ali je najljepše kad su rafovi puni domaćih proizvoda, a ne da domaće bacamo a kupujemo uvozno mlijeko. Da li to ima logike“, pitaŽivković.

Ministarstvo i Vlada da zaštite javni interes

Mugoša ukazuje da bi posljedice prestanka otkupa bi bile katastrofalne.

“Do njih neće doći jer ćeoni koji ovakve krize i izazivaju,a to su Ministarstvo poljoprivrede i trgovački lanci, dijelom i mljekare,da se jave kao spasioci nekim dogovorom kao i više puta do sada, ali problemi će ostati a nijedan benifit farmeri neće osjetiti, osim one narodne 'dobro je, vazda može biti i gore'”, kaže Mugoša.

Poručuje da je dužnost Vlade i Ministarstva da vode računa o javnom interesu.

“Naravno, ovdje ne stavljam mljekare i trgovce u istu ravan sa Ministarstvom jer to su privatne kompanije i gledaju svoj interes i profit za razliku od Ministarstva i Vlade koji moraju voditi računa o javnom interesu, dok privatni sektor može, i trebao bi imati društvenu odgovornost ali ne mora“, navodi on.

Zato, kaže, smatra da treba pozvati ljude koji ovaj posao i probleme poznaju, znaju zakonske i evropske mogućnosti i dogovore se da ovakvih problema više ne bude.

„Takvih ljudi u Crnoj Gori ima”, zaključuje Mugoša.