Društvo

Mobilni tim Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) za izdavanje biometrijskih dokumenata boravio je danas u Domu starih u Podgorici, kako bi korisnicima te ustanove omogućili izdavanje novih ličnih karata, saop&scaron;teno je iz MUP-a.
"Na&scaron;i službenici uzeli su sve biometrijske podatke, kako bi osobama koje borave u Domu na jednostavan i brz način omogućili da u zakonskom roku dobiju nova lična dokumenta", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako su naveli iz MUP-a, nedavno je ista usluga pružena i u Zavodu &ldquo;Komanski most&rdquo; u Podgorici, gdje je realizovano 27 zahtjeva za &scaron;tićenike.
&bdquo;MUP će i u narednom periodu nastaviti da, posredstvom mobilne stanice, omogućava nesmetan proces izdavanja ličnih dokumenata za građane koji zbog invaliditeta, zdravstvenih razloga ili starosti nijesu u mogućnosti da lično predaju zahtjeve na &scaron;alterima Ministarstva&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Prikupili biometrijske podatke korisnika Doma starih u Podgorici

KAKO BI KORISNICIMA TE USTANOVE OMOGUĆILI IZDAVANJE NOVIH LIČNIH KARATA

Biv&scaron;a direktorica Gimnazije ,,Slobodan &Scaron;kerović&ldquo; u Podgorici Biljana Vučurović apsolutno je trebalo da prijavi sporno pona&scaron;anje profesora Radomana Čečovića od prije četiri godine, jer da je to uradila, slučaj ne bi zastario. Čečović je mogao da odgovara za krivično djelo proganjanje, jer je poku&scaron;avao da uspostavi jednu vrstu kontakta sa biv&scaron;om učenicom Sarom Vujisić koja mu je otvoreno davala do znanja da to ne želi.
To je&nbsp; rekao Pobjedi advokat Veselin Radulović, osvrćući se na odluku Osnovnog državnog tužila&scaron;tva u Podgorici koje se u slučaju profesora Čečovića izjasnilo da je za eventualno postojanje krivičnog djela proganjanja u ovom predmetu nastupila zastara i prije podno&scaron;enja krivične prijave, odnosno prije nego &scaron;to je događaj prijavljen. Tužila&scaron;tvo je ocijenilo da Čečović ne može da odgovara ni zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično u vrijeme izvr&scaron;enja.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u decembru je tužila&scaron;tvu prijavilo da se profesor Čečović neprilično pona&scaron;ao prema biv&scaron;oj učenici, čim je saznalo za taj slučaj koji je javno objelodanjen. Ispostavilo se da tom resoru tada&scaron;nja direktorica Biljana Vučurović nije prijavila uznemirujuće poruke koje je Čečović slao biv&scaron;oj učenici Vujisić. Prosvjetna inspekcija je u decembru istražila kako je Vučurović po saznanju o ovom slučaju postupila i na kraju je ocijenila da je direktorica napravila propuste. Inspekcija je utvrdila da Vučurović slučaj nije prijavila nadležnima, niti je provjerila da li se Čečović nedopustivo pona&scaron;a i prema nekim drugim učenicima, kako joj je prijavila biv&scaron;a učenica Vujisić kazala. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić-Stojanović na prijedlog Prosvjetne inspekcije zbog evidentiranih propusta razrije&scaron;ila je Vučurović sa funkcije direktorice u januaru ove godine.
Vučurović se prekjuče, nakon odluke ODT-a, oglasila i zatražila ostavku ministarke, navodeći da je kao direktorica nepravedno kažnjena u ovom slučaju. Iz Ministarstva joj je odgovoreno da im je žao &scaron;to Vučurović prenosi temu na politički teren, mije&scaron;ajući nadležnosti ministarstva i tužila&scaron;tva, te su podsjetili da je platila funkcijom zato &scaron;to nije reagovala po propisima kada je saznala za ovaj slučaj.
Propusti
Advokat Radulović smatra da je Vučurović trebalo da prijavi profesora na vrijeme kako bi tužila&scaron;tvo moglo da reaguje i provjeri da li tu ima uslova za krivično djelo proganjanje koje je propisano 2017. godine na&scaron;im Krivičnim zakonikom, te predviđena kazna za osnovni oblik je do tri godine zatvora. Radulović je precizirao da je zastara nastupila nakon proticanja tri godine od učinjenog djela.
- Ključni problem je &scaron;to djelo nije prijavljeno na vrijeme, a dodatni problem je &scaron;to se desilo u javnoj vaspitnoj obrazovnoj ustanovi gdje bi oni koji rade sa učenicima trebalo da posebno vode računa da prijavljuju tužila&scaron;tvu sve radnje koje ukazuju da je izvr&scaron;eno neko krivično djelo - naveo je on.
Dodaje da krivično djelo proganjanje podrazumijeva kada neko neovla&scaron;ćeno prati drugo lice, kada poku&scaron;ava da stupi u kontakt sa njim suprotno njegovoj volji...
- Na osnovu informacija iz medija i poruka koje je Čečović upućivao biv&scaron;oj učenici moglo bi se govoriti o jednoj vrsti proganjanja, jer je ključno da mu je učenica otvoreno davala do znanja da ne želi takvu vrstu kontakta, koji je poku&scaron;avao da uspostavi. Apsolutno bi mogao da odgovara da je krivično djelo prijavljeno na vrijeme &ndash; kazao je Radulović.
On ističe da je krivično djelo prijavljeno na vrijeme, tužila&scaron;tvo je moralo preduzeti radnje. Ako rezultat izvr&scaron;nog postupka istrage ukaže na osnovanu sumnju za krivično djelo, tužila&scaron;tvo podiže optužni akt pred sudom da bi se utvrđivalo da postoji krivica prijavljenog.
Radulović kaže da ovaj slučaj pokazuje da imamo problem u praksi, te da institucije ne reaguju blagovremeno. Podsjeća da doskoro nijesmo imali adekvatan pravni okvir, te u momentu izvr&scaron;enja krivičnog djela nije bilo propisano kao krivično djelo.
Prepucavanje
Vučurović je prekjuče najavila da pred nadležnim organima i dalje nastavlja da traži zakonsku satisfakciju, uvjerena da će ,,pravda zakucati na vrata svih koji su bili dio ove konstruisane podlosti&ldquo;. Najavila je da će nastaviti da se bori zbog &bdquo;nepravedne kazne&ldquo;.
- Crna Gora mora pokazati da je država, a to podrazumijeva organizovani sistem u kojem institucionalna reakcija odgovornih adresa ne smije da izostane ako želimo da vjerujemo da smo sigurni pod okriljem države kao pojedinci, građani i profesionalci &ndash; navela je Vučurović.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija odgovorili su da se u procesu dono&scaron;enja odluke o prestanku radnog odnosa Čečovića, kao i razrje&scaron;enja biv&scaron;e direktorice Vučurović, nije vodilo postojanjem krivične odgovornosti.
- Niti je to u nadležnosti Ministarstva, niti bi se u tom slučaju odluka mogla donijeti bez prethodno sprovedenog postupka utvrđivanja te odgovornosti. Po&scaron;tujući prezumpciju nevinosti, Ministarstvo je odluku donijelo po osnovu nalaza inspekcije koja je između ostalog utvrdila propuste u procesu odlučivanja, neprimjereno držanje kako Čečovića, tako i Vučurović, prilikom prijave ovog slučaja, čime su drastično povrijedili načela prosvjetne etike i poljuljali povjerenje u sigurnost i bezbjednost &scaron;kolskog sistema &ndash; saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
Naveli su da se Ministarstvo posebno vodilo činjenicom da se radi o izuzetno osjetljivoj temi, koja izaziva nelagodu većeg dijela javnosti, a posebno roditelja i učenika podgoričke gimnazije. Svaka druga odluka Ministarstva, ističu oni, ne bi bila u duhu za&scaron;tite interesa onih do kojih nam mora biti najvi&scaron;e stalo - učenika.
- Smatramo da ne stoje pojedini politički navodi o neutemeljenim akcijama Ministarstva ili pak o ugroženosti bilo koga od aktera. Imajući u vidu da je sve urađeno u skladu sa zakonom, ne postoji osnov ni za razmatranje ostavke ministarke. Indirektno implicirajući da je slučaj trebalo &bdquo;preskočiti&ldquo; dovoljno govori o ispravnosti odluke Ministarstva usmjerene kako na suzbijanje ovakvog vida pona&scaron;anja, tako i na prevenciju eventualnog ponavljanja &ndash; istakli su iz Ministarstva.
Koga neko politički podržava, to je njegovo pravo, a kako se drži u &scaron;koli i odnosi prema učenicima, to je već važna obaveza, poručuju iz Ministarstva.
- Preuzimanjem dužnosti na tako odgovornim mjestima, a smatramo da su najodgovornija ona koja su posvećena obrazovanju djece, preuzimamo i obavezu odgovarajućeg držanja i u vannastavnim aktivnostima. Toga moramo biti svjesni, jer prije svega mi smo prosvjetni radnici, pa tek onda pripadnici političkih subjekata &ndash; istakli su.
Iz Ministarstva zaključuju da sve uključene strane mogu zadovoljenje pravde tražiti pred pravosudnim organima.
Biv&scaron;a učenica Vujisić u decembru pro&scaron;le godine je na dru&scaron;tvenim mrežama objavila svoju ispovijest i iznijela detalje prepiske sa profesorom Čečovićem. Objavljivala je i skrin&scaron;otove i negodovala zbog reakcije direktorice Vučurović i sankcije koju je izrekla profesoru. Ona je sa građanskim aktivistom Kostom Miju&scaron;kovićem organizovala protest sa kojeg su građani tražili da se zabrani Čečoviću da radi u bilo kojoj ustanovi, ali se tražila i odgovornost direktorice, odnosno njeno razrje&scaron;enje.
Biv&scaron;a učenica Vujisić reagovala je prekjuče nakon odluke tužila&scaron;tva da Čečović neće krivično odgovarati, navodeći da se u Crnoj Gori ne de&scaron;ava ni&scaron;ta kada se pobuni&scaron; protiv seksualnog uznemiravanja. To je objavila na Instagram profilu. Ona je, takođe, podijelila objavu građanskog aktiviste Koste Miju&scaron;kovića koji je napisao da živimo u iluziji da nas sistem &scaron;titi.

Radulović: Da je Vučurović prijavila Čečovića, on bi odgovarao zbog proganjanja

"SLUČAJ ZASTARIO JER RUKOVODSTVO TE OBRAZOVNE USTANOVE NIJE REAGOVALO NA VRIJEME"

&nbsp;Oduzimanje imovine stečene kriminalom biće u fokusu rada Državnog tužila&scaron;tva ove godine, kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković i istakao da je svim tuzila&scaron;tvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga, u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja.
Marković je to rekao na otvaranju regionalne konferencije &bdquo;Oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelima &ndash; primjena nacionalnih i međunarodnih standarda i sudske prakse&ldquo;.
On je naveo da je izli&scaron;no nagla&scaron;avati koji je značaj oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću u borbi protiv kriminala i u kojoj mjeri to treba da angažuje institucije.
Marković je objasnio da oduzimanje imovinske koristi ima dvije dimenzije, nacionalnu i međunarodnu, koje su međusobno isprepletane i povezane.
Kako je naveo, potreban je funkcionalan i efikasan normativni okvir, ljudski resursi i kapaciteti, kao i zajednički interes naspram partikularnih.
&bdquo;Koliko budemo dobri na nacionalnom nivou i spremni da zajednički radimo na identifikaciji i oduzimanju imovinske koristi, koliko pravovremeno budemo razmjenjivali informacije kroz uspostavljene mehanizme i procedure komunikacije, možemo očekivati rezultate na ovom polju&ldquo;, rekao je Marković.
On je istakao da se značajan dio nelegalno stečene imovine nalazi na teritoriji drugih država, sa namjerom da se njeno porijeklo sakrije i onemogući državnim organima da ih identifikuje.
&bdquo;Ovo je godina u kojoj će u fokusu rada Državnog tužila&scaron;tva Crne Gore upravo biti oduzimanje imovinske koristi i očekivanja su da, osim Specijalnog, vi&scaron;a i osnovna državna tužila&scaron;tva daju značajne rezultate na tom polju&ldquo;, rekao je Marković.
On je saop&scaron;tio da je, u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja, svim državnim tužila&scaron;tvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga.
Marković je naglasio da je uputstvo dio niza aktivnosti koje su usmjerene na proaktivniji pristup Državnog tužila&scaron;tva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima.
&bdquo;Uputstvom se tužioci obavezuju da u cilju sveobuhvatnog utvrđivanja stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovine, prihoda i tro&scaron;kova života okrivljenog, tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica&ldquo;, objasnio je Marković.
Kako je rekao, svjesni su da finansijske istrage, naročito one složene i transnacionalne, zahtijevaju visoko specijalizovanu ekspertizu.
Zato, prema riječima Markovića, smatraju da je ključna investicija u ljudske resurse koji će moći da odgovore na izazove takvih istraga.
On je naveo da je u direktnoj komunikaciji sa rukovodiocima ukazano da je neophodno da se aktima o organizaciji i sistematizaciji prepoznaju radna mjesta ekperata finansijske struke, &scaron;to je već od ranije urađeno u Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, a skorije i od vi&scaron;ih tužila&scaron;tava u Podgorici i Bijelom Polju.
Marković je istakao da rade na specijalizaciji, stručnoj i organizacionoj.
&bdquo;Planirane su izmjene Zakona o specijalnom tužila&scaron;tvu, kroz koje želimo da iniciramo i stvaranje uslova za specijalizaciju u organizacioinom smislu &ndash; odjeljenja za finansijske istrage, pranja novca i finansiranje terorizma u SDT-u&ldquo;, rekao je Marković.
On je ocijenio da je nužno unapređenje zakonodavnog okvira kojim će se postupak oduzimanja imovinske koristi dalje uskladiti sa EU akijem, ali i omogućiti efikasnije procedure za trajno oduzimanje te imovine.
Marković je naglasio da sada tih efikasnih procedura nema, usljed nedovoljne efikasnosti krivičnog pravosuđa, odnosno uslova pravosnažnosti krivičnog postupka.
&bdquo;Posebno je značajno stvoriti i normativne pretpostavke za diobu oduzete imovinske koristi, ali i kvalitetnije urediti upravljanje oduzetom imovinom, njenu ponovnu upotrebu u socijalne svrhe i za jačanje kapaciteta državnih organa za brobu protiv najtežih oblika kriminaliteta&ldquo;, kazao je Marković.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken rekla je da se oduzimanjem imovine stečene kriminalom uni&scaron;tava sistem kriminalnih grupa.
&bdquo;Oduzimanje imovine je način da spriječimo buduće kriminalne aktivnosti&ldquo;, istakla je Meken.
Kako je rekla, Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je pokazalo da je praćenje novca ključno u borbi protiv organizovanog kriminala.
&bdquo;Kriminal ne staje na grinici, pa ni borba protiv kriminala ne smije biti ograničena, zato te napore podržavamo regionalno&ldquo;, navela je Meken.
Ona je istakla da policija, tužila&scaron;tvo i sudovi moraju bliskije sarađivati.
&bdquo;Ako države Zapadnog Balkana rade zajedno kriminalne grupe će imati manje prostora za utaju novca i da izbjegnu pravdu&ldquo;, naglasila je Meken.
Ona je poručila da UK nudi svoja iskustva.
Meken je rekla da u UK postoje zakoni koji reguli&scaron;u i kako se nelegalno stečena imovina može oduzeti.
&bdquo;Imamo Zakon o porijeklu imovine i uređen sistem, da se sumnjiva imovina može zamrznuti da bi se spriječilo njeno skrivanje ili prebacivanje u druge države&ldquo;, dodala je Meken.
Kako je navela, Crna Gora već radi na tim pitanjima, ali može dodatno pobolj&scaron;ati sistem, kako bi oduzimanje imovine bilo jo&scaron; brže i efikasnije.
Meken je naglasila da je važno da građani vide korist od oduzete imovine.
&bdquo;U Britaniji se dio tog novca koristi za obrazovanje, borbu protiv droge i pomoć žrtvama kriminala&ldquo;, navela je Meken.
Direktorica Programa za Zapadni Balkan u AIRE centru, Biljana Brajtvajt, istakla je da je veliki razoran efekat korupcije i organizovanog kriminala na dru&scaron;tvenu koheziju i povjerenje građana u sistem.
Kako je rekla, posao koji rade tužioci daje sistemima &scaron;ansu da se to povjerenje povrati.
&bdquo;Zato je vrlo važno razgovarati o svim koracima, od toga koliko je danas kompleksno voditi finansijske istrage, jer se kriminal služi vrlo kompleksnim sredstvima, na&scaron;i sistemi nemaju dovoljno resursa i kapacitete&ldquo;, rekla je Brajtvajt.
Ona je navela da će danas na konferenciji razgovarati o tome dokle se stiglo i &scaron;ta treba uraditi u zakonodavnom smislu i u praksi.
&bdquo;Razgovaraćemo i o oduzimanju i dijeljenju imovine, to je od su&scaron;tnskog značaja - da građani vide da se kriminal ne isplati, da im je jasno kako se taj novac vraća u sistem&ldquo;, istakla je Brajtvajt.
Kako je rekla, to su stvari bez kojih se ne može očekivati povjerenje građana.
&bdquo;Te stvari su usko povezano, ako građanin osjeća da ga sistem vara onda će on tražiti način da vara sistem i mi smo sad u tom začaranom krugu iz koga kao dru&scaron;tvo moramo izaći, zarad neke prosperitetnije budućnosti&ldquo;, navela je Brajtvajt.
Ona je naglasila da saradnja među pravosudnim institucijama od ključnog značaja, jer saradnja među kriminalnim grupama sjajno funcioni&scaron;e.
&bdquo;Sinoć sam razgovarala sa tužiocem iz Slovačke o saradnji krininalnih grupa iz latinske Amerike i regiona i trebaju nam stručnjaci kao &scaron;to je on da nam pomognu da pravosudne institucije među regionima sarađuju bar podjednako efikasno da bismo se izborili sa ovakvim izazovima i problemima&ldquo;, zaključila je Brajtvajt.

Marković izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga

VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC

Rak bubrega najče&scaron;će se otkrije slučajno, jer u većini slučajeva ne daje nikakve simptome. Najvažniji su preventivni pregledi, koji mogu spasiti život pacijentu, saglasni su sagovornici Portala RTCG. Tokom pro&scaron;le godine, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obavljeno je 82 operacije bubrega, od kojih je 70 bilo zbog raka bubrega.
U vi&scaron;e od 100 zemalja svijeta danas se obilježava Svjetski dan bubrega. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o značaju zdravlja bubrega i važnosti ranog otkrivanja ovog oboljenja. Već skoro dvije decenije obilježava se svakog drugog četvrtka u martu.
Tako je ba&scaron; u ovo vrijeme pro&scaron;le godine, Marijana Katić, otkrila da ima rak bubrega. Za Portal RTCG kaže da saznanje da ima rak za nju je bilo vi&scaron;e od &scaron;oka, ali i alarm da, kako je rekla, nema vremena za gubljenje, jer je majka dječaka, a briga o sebi, značila je briga o njemu.
&ldquo;Na jednom od ultrazvučnih pregleda oti&scaron;la sam zato &scaron;to sam imala upalu mokraćnih kanala. I sasvim slučajno, otkrila da imam rak na bubregu&rdquo;, ispričala nam je Katić nagla&scaron;avajući da nije imala nijedan simptom koji bi ukazivao na to.
&ldquo;Otkriven je slučajno kao i većina tumora na bubrezima u početnoj fazi. Kroz patalo&scaron;ko-histolo&scaron;kom nalazu kasnije saznala sam da se radi o hromofobnom karcinomu bubreznih celija, eozinofikne varijante, velicine 30&times;24 mm. G1, pT1a&rdquo;, kaže Katić.
Ističe da joj nije bilo lako da se suoči sa ovom dijagnozom, ali kako ima maloljetno dijete, u njenoj glavi je postojao samo jedan cilj, a to je da &scaron;to prije krene da se liječi i oslobodi &ldquo;ubice&rdquo; u njenom tijelu.
&ldquo;Korak po korak, pegled po pregled, operacija. I uni&scaron;ten je. Za&scaron;to? Zato sto sam odlucila tako! Zato sto sam imala najsjajnijeg doktora na svijetu! Zato &scaron;to volim da živim!&rdquo;, kaže Maja.
O bolu poslije operacije je nepotrebno govoriti, to je, kako kaže, ono sto se najbrže zaboravi. Najvažnije od svega, poručuje Maja jesu preventivni pregledi, jer sve &scaron;to se otkrije na vrijeme &ndash; izliječivo je. Ba&scaron; zato &scaron;to je otkrila rak na vrijeme i operacijom ga rije&scaron;ila, nije bilo potrebe za daljim terapijama, osim za redovnim kontrolama.
Kao svjetlost u toj borbi osim porodice i najbližih bio je i dr Aleksandar Magdalinić koji je olak&scaron;ao i ubrzao put ka ozdravljenju uz nesebičnu podr&scaron;ku kao pravog roditelja.
Da je rak bubrega podmukla bolest koja u većini slučajeva ne daje nikakve simptome ukazuje i direktor Klinike za urologiju Kliničkog Centra Crne Gore (KCCG) Aleksandar Magdalinić, ali nagla&scaron;ava da ipak neki od simptoma može da bude pojava krvi u mokraći i bol u slabini.
&ldquo;Najče&scaron;će se otkrije slučajno, prilikom rutinskih ultrazvučnih pregleda, ili kao sporadan nalaz u slučajevima ultrazvučne ili CT dijagnostike drugih bolesti i povreda. Jedan manji broj pacijenata zbog odmakle bolesti i pojave metastaza javi se ljekaru zbog op&scaron;te slabosti i propadanja ili netipičnih tegoba, te se u toku diagnostičkih procedura otkrije rak bubrega&rdquo;, rekao je Magdalinić
Doktor kaže da su faktori rizika pu&scaron;enje, gojaznost, hipertenzija i genetska predispozicija. Nagla&scaron;ava da je oko 50 odsto pacijenata kod kojih je dijagnostikovan rak bubrega pu&scaron;ači. Ističe da je preventivnim pregledima moguće otkriti tumor u ranoj fazi razvoja, kada jo&scaron; uvijek nije napravio ozbiljniju &scaron;tetu po zdravlje pacijenta.
&ldquo;Preventivni pregledi podrazumijevaju ultrazvučni pregled jednom godi&scaron;nje i laboratorijske nalaze krvi i urina. Osim toga, izuzetno je bitna i promjena životnih navika, kontrola gojaznosti, život bez cigareta i kontrola hipertenzije&rdquo;, ističe dr.
U Crnoj Gori, tačnije u KCCG, za liječenje raka bubrega imaju sve mogućnosti koje postoje i u razvijenim zemljama ostatka svijeta.
&ldquo;U na&scaron;oj ustanovi radimo otvorene i laparoskopske operacije na bubrezima, kao i po&scaron;tedne operacije (parcijalne nefrektomije) kod malih tumora, kada odstranimo samo tumor, a zdravi dio bubrega sačuvamo&rdquo;, rekao je Magdalinić.
Kaže da veliki broj pacijenata nakon hirur&scaron;kog liječenja zahtijeva samo redovne kontrole i praćenje.
&ldquo;Za pacijente kojima je zbog metastatske bolesti potrebna i dodatna terapija obezbijeđena je terapija koja je u skladu sa savremnim doktrinama u liječenju raka bubrega&rdquo;, rekao je on.
U 2024. godini u Kliničkom Centru Crne Gore obavljeno je 82 operacije bubrega, od toga je bilo 70 operacija zbog raka bubrega.
&ldquo;Uradili smo 41 otvorenih nefrektomija, 19 laparoskopskih nefrektomija, parcijalnih (po&scaron;tednih) nefrektomija 12 otvorenih i 10 laparoskopskih&rdquo;, rekao je dr.
Prema posljednjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka, oboljevanje od malignih bolesti u svijetu je poraslo na 19,3 miliona ljudi i registrovano je 9,9 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora u 2020. godini.

Rak bubrega se uglavnom otkrije slučajno, prevencija ključna za spas

U KCCG PROŠLE GODINE OBAVLJENO  JE 82 OPERACIJE BUBREGA, OD KOJIH JE 70 BILO ZBOG RAKA BUBREGA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, povremeno sa ki&scaron;om, pljuskovima i grmljavinom.
Intenzivnije padavine očekuju se ujutru, a tokom dana periodi suvog vremena, naročito na sjeveru.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od pet do 15, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno, povremeno kiša

DO 19 STEPENI

Grupa građana Nik&scaron;ića, članovi porodice i prijatelji ubijenog Ljubi&scaron;e Mrdaka u petak (14.mart) u 14 h organizovaće protest ispred Vi&scaron;eg suda u Podgorici.
Protest se organizuje jer je nedavno Vi&scaron;i sud donio prvostepenu presudu kojom su oslobođeni optuženi za ubistvo Mrdaka i pljačku po&scaron;te u Nik&scaron;iću.
Organizatori navode da je prevoz obezbijeđen iz Nik&scaron;ića, i to pomenutog dana sa Trga &Scaron;aka Petrovića u 12 sati
Kako je najavljeno, nakon okupljanja ispred Vi&scaron;eg suda biće organizovana protestna &scaron;etnja do zgrade Ministarstva pravde.

Zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka u petak protest ispred Višeg suda

NAJAVLJENA I PROTESTNA ŠETNJA DO ZGRADE MINISTARSTVA PRAVDE

Vi&scaron;e od polovine crnogorskih građana smatra da neko mora snositi odgovornost za masakr koji se desio 1. januara na Cetinju, pokazalo je istraživanje CG puls koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut DAMAR.
Izvr&scaron;na direktorica CGO-a Daliborka Uljarević objasnila je, na predstavljanju rezultata, da su u fokusu istraživanja, koje je sprovedeno krajem februara i početkom marta, bili protesti građana i ono &scaron;to ih je direktno podstaklo, odnosno tragedija na Cetinju.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
&ldquo;Vi&scaron;e od polovine ispitanika, 56,7 odsto, smatra da neko mora snositi odgovornost za masakr koji se desio 1. januara na Cetinju, 17,2 je odgovorilo negativno, dok 26,1 odsto nema stav po tom pitanju&rdquo;, saop&scaron;tila je Uljarević.
Ona je navela da građani odgovornost najvi&scaron;e prepoznaju u državnim institucijama i Upravi policije, a konkretno se izdvaja ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović.
Uljarević je rekla da je, prema istraživanju, za proteste koje je pokrenula neformalna grupa studenata "Kamo Śutra" čulo 86 odsto građana, a u njima je učestvovalo 17,4 odsto.
&ldquo;&Scaron;to znači da je protestni potencijal daleko veći od onog koji je do sada viđen kroz broj građana koji su bili na ulicama. Drugim riječima, iako nijesu svi oni koji podržavaju proteste motivisani da se priključe, svijest i podr&scaron;ka su prisutni u značajnoj mjeri&rdquo;, navela je Uljarević.
To, kako je dodala, potvrđuju podaci da 61,1 odsto građana u određenoj mjeri podržava zahtjeve studentske grupe Kamo Śutra, protiv je 27,1 odsto, dok je mali broj onih koji nemaju stav &ndash; 11,8 odsto.
&ldquo;Najveća podr&scaron;ka je zahtjevima da se pobolj&scaron;a odnos i briga o mentalnom zdravlju, da nadležne institucije ažurnije i proaktivnije djeluju po pitanju oružja, kao i da se pristupi reformi sistema funkcionisanja policijskih struktura&ldquo;, rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, gotovo jednako snažnu podr&scaron;ku imaju zahtjevi za povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u &scaron;kolama, kao i onog koji se odnosi na objavljivanje svih činjenica tragedije na Cetinju.
&ldquo;Podr&scaron;ka zahtjevima za ostavkom &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića je ne&scaron;to manja, i kreće se između 46 i 48 odsto&rdquo;, dodala je Uljarević.
Ona je saop&scaron;tila da 57,9 odsto građana podržava proteste u Srbiji, 22,4 odsto nije saglasno sa protestima, dok 19,6 nema stav po tom pitanju.
&ldquo;Na ovo značajan uticaj imaju partijske preferencije. Oni koju podržavaju aktuelnog predsjednika Srbije (Aleksandra Vučića) su najčvr&scaron;ći protivnici studentskih protesta&rdquo;, navela je Uljarević.
Izvr&scaron;ni direktor Instituta DAMAR-a Vuk Čađenović kazao je da 35,8 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće u dobrom i veoma dobrom smjeru, 44,9 odsto je ocijenilo da se kreće u pogre&scaron;nom pravcu, dok je skoro svaki peti građanin neopredijeljen po ovom pitanju.
Kako je rekao, u poređenju sa istraživanjem iz februara pro&scaron;le godine, vidi se drastičan pad optimizma kod građana Crne Gore.
Čađenović je dodao da rezultati istraživanja iz ove godine pokazuju da 36,6 odsto građana smatra da je situaciji u zemlji pozitivna ili stabilna, 49,3 odsto percipira stanje kao negativno, dok je za 14,3 odsto te&scaron;ko da procijene.
&ldquo;Ukoliko uporedimo ove rezultate sa onima iz pro&scaron;le godine, jasno je da se udio onih koji vide situaciju pozitivno smanjuje sa 56,5 na 36,6, dok je negativna percepcija porasla. Primjetno je i da je neizvijesnost značajno porasla&rdquo;, rekao je Čađenović.
On je kazao da je kao najačeće osjećanje kod građana poslednja dva mjeseca bila zabrinutost, kod 29,4 odsto građana, zatim nada (16,3 odsto), ravnodu&scaron;nost (13,3 odsto), a svega 6,5 odsto građana je izjavilo da je kod njih preovladalo zadovoljstvo.
Čađenović je rekao da zabrinjava da su mladi do 24 godine u najvećem procentu ravnodu&scaron;ni, njih 20 odsto.
On je ukazao da građani kao najveće probleme najče&scaron;će navode borbu protiv organizovanog kirminala i korupcije (15 odsto), zatim unaprjeđene životnog standarda i nezaposlenost.
Kada je riječ o povjerenju građana u institucije, Čađenović je istakao da građani tradicionalno najvi&scaron;e vjeruju vjerskim organizacijama, a zatim u obrazovni sistem i zdravstvo.
On je saop&scaron;tio da 38,2 odsto ispitanika smatra da su njiohovi prihodi dovoljni za pokrivanje mjesečnih tro&scaron;kova, 46,4 navodi da nemaju dovoljno sredstava, a 15,4 odsto ispitanika odbilo je da odgovori na pitanja.
&ldquo;Kada uporedimo ove rezultate sa onim iz prethodnih godina, primarno 2024., primjećujemo pad udjela onih kojima su prihodi dovoljni sa 44,4 na 38,2 odsto dok je broj onih koji nemaju dovoljno prihoda ostao gotovo na istom nivou&rdquo;, rekao je Čađenović.
Kako je dodao, 3,3 odsto ispitanika ocjenjuje da živi mnogo bolje nego prethodne godine, 19,6 je kazalo da živi malo bolje, dok 47 odsto je navelo da im je standard isti kao prethodne godine.
Prema riječima Čađenovića, 16,3 odsto ispitanika je izjavilo da živi malo gore nego 2024., a 13,8 odsto mnogo gore nego prethodne godine.
&ldquo;U poređenju sa februarom pro&scaron;le godine, imamo povećanje procenta onih koji su izjavili da u većoj ili manjoj mjeri žive gore nego 2024.&rdquo;, naveo je Čađenović.
On je kazao da gotovo trećina građana kao krivca za visoke cijene i inflaciju u Crnoj Gori vidi podjednako sve aktere &ndash; Vladu, trgovinske lance i globalna ekonomska kretanja.
Kada je riječ o pojedinačnoj odgovornosti, 27,5 odsto građana je odgovorilo da su krivi trgovinski lanci, 18,8 odsto Vlada, 17,6 odsto smatra da su krivi globalni poremećaji, dok pet odsto nema stav po tom pitanju.
Uljarević je kazala da je rad Vlade Milojka Spajića, na skali od jedan do pet, ocijenjen sa 2.5, te da je ocjena manja u odnosu na ocjenu rada za prvih 100 dana.
Ona je rekla da je 40 odsto građana navelo da je rad Vlade ispod njihovih očekivanja, 37 odsto da je u skladu sa očekivanjima, a svega 5,5 odsto je navelo da je iznad svih očekivanja.
Ulajrević je istakla da su građani značajno podijeljeni po pitanju rada Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT).
&ldquo;Ne&scaron;to vi&scaron;e od petine, 22,9 odsto, vjeruje da glavni specijalni tužilac (Vladimir Novović) može pokrenuti postupke protiv političara za koje postoji sumnja da su prekr&scaron;ili zakon, &scaron;to je niži procenat u odnose na prethodne dvije godine&rdquo;, navela je Ulajrević.
Kako je kazala, da glavni specijalni državni tužilac zavisi od politčara vjeruje govoto 25 odsto ispitanika, &scaron;to je najvi&scaron;e od njegovog imenovanja.
"Dok se značajno smanjuje broj onih koji cijene da se postupci pokreću samo protiv pojedinih, politički slabih - danas to vjeruje 29 odsto, u odnosiu na ranije periode kada je da procenat dostizao blizu 50 odsto", navela je Uljarević.
Ona je kazala i da danas ima najvi&scaron;e onih koji ne mogu da daju jasan stav o tome kako radi SDT.
Kada je riječ o procesuiranju zloupotreba od vlasti, Ulajrević je rekla da preovlađuje uvjerenje da se to odnosi samo na one iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (31,1 odsto), dok je trostruko manje onih koje cijene da institucije imaju strog odnos prema novim strukturama vlasti (10,4 odsto).
Istraživanje je sprovedeno krajem februara i početkom marta, a kao uzorački okvir kori&scaron;ćen je popis stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova.

Istraživanje: Većina građana smatra da neko mora snositi odgovornost za masakr na Cetinju

POKAZALO ISTRAŽIVANJE CG PULS

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno povremeno ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Vi&scaron;e padavina ujutru ili prijepodne i sjutra veče.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 15, najvi&scaron;a dnevna od osam do 19 stepeni.

Danas kiša povremeno

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) po&scaron;tuje odluku Osnovnog državnog tužila&scaron;tva (ODT) u Podgorici o odbacivanju krivične prijave protiv biv&scaron;eg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića, saop&scaron;tili su iz tog resora, dodajući da žale &scaron;to pojedinci politizuju taj slučaj.
ODT u Podgorici odbacio je krivičnu prijavu koju je MPNI podnijelo protiv Čečovića zbog seksualnog uznemiravanje biv&scaron;e učenice.
&bdquo;MPNI će u kontekstu uvažavanja rada nezavisnih pravosudnih institucija i u kontekstu principa vladavine prava, po&scaron;tovati dana&scaron;nju odluku ODT u Podgorici da odbaci krivičnu prijavu protiv Čečovića&ldquo;, naveli su iz MPNI.
Iz tog resora su kazali da se kod dono&scaron;enja odluke o prestanku radnog odnosa Čečovića, kao i razrje&scaron;enja biv&scaron;e direktorice Gimnazije Biljane Vučurović, nijesu vodili postojanjem krivične odgovornosti.
&bdquo;Niti je to u nadležnosti Ministarstva, niti bi se u tom slučaju odluka mogla donijeti bez prethodno sprovedenog postupka utvrđivanja te odgovornosti&ldquo;, dodali su iz MPNI.
Navodi se da je MPNI, po&scaron;tujući prezumpciju nevinosti, odluku donijelo po osnovu nalaza inspekcije koja je, između ostalog, utvrdila propuste u procesu odlučivanja, neprimjereno držanje Čečovića i Vučurović, prilikom prijave slučaja.
Dodaje se da su time Čečović i Vučurović drastično povrijedili načela prosvjetne etike i poljuljali povjerenje u sigurnost i bezbjednost &scaron;kolskog sistema.
&bdquo;Ministarstvo se posebno vodilo činjenicom da se radi o izuzetno osjetljivoj temi, koja izaziva nelagodu većeg dijela javnosti, a posebno roditelja i učenika podgoričke Gimnazije&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističe se da svaka druga odluka MPNI ne bi bila u duhu za&scaron;tite interesa učenika.
&bdquo;U skladu s navedenim, smatramo da ne stoje pojedini politički navodi o neutemeljenim akcijama ministarstva, ili pak o ugroženosti bilo koga od aktera&ldquo;, istakli su iz MPNI.
Kako su kazali, imajući u vidu da je sve urađeno u skladu sa zakonom, ne postoji osnov ni za razmatranje ostavke ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jak&scaron;ić Stojanović.
Iz MPNI su naveli da indirektno impliciranje da je slučaj trebalo &bdquo;preskočiti&ldquo; dovoljno govori o ispravnosti odluke Ministarstva usmjerene kako na suzbijanje takvog vida pona&scaron;anja, tako i na prevenciju eventualnog ponavljanja.
&bdquo;Koga neko politički podržava, to je njegovo pravo, a kako se drži u &scaron;koli i odnosi prema učenicima, to je već važna obaveza&ldquo;, naglasili su iz MPNI.
Kako su kazali, preuzimanjem dužnosti na tako odgovornim mjestima, preuzima se i obaveza odgovarajućeg držanja u i van nastavnih aktivnosti.
Iz MPNI su istakli da prosvjetni radnici toga moraju biti svjesni, jer su prije svega prosvjetni radnici, pa tek onda pripadnici političkih subjekata.
Oni su kazali da žale &scaron;to Vučurović prenosi temu na politički teren, mije&scaron;ajući nadležnosti Ministarstva i tužila&scaron;tva.
&bdquo;S tim u vezi, Ministarstvo ukazuje da sve uključene strane mogu zadovoljenje pravde tražiti pred pravosudnim organima, dok će ova institucija ostati posvećena aktivnostima koje će dovesti do toga da nam se sličan slučaj nikad vi&scaron;e ne dogodi&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.
Ranije danas Vučurović se oglasila u izjavi za Portal RTCG, nakon odluke podgoričkog tužila&scaron;tva. Ona je pozvala ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jak&scaron;ić Stojanović da podnese ostavku.
"Ko će da snosi odgovornost za kompletan progon, za razapinjanje ljudi i porodica, za udar na najbolju i najvažniju obrazovnu instituciju u Crnoj Gori?
Koliko danas, ministarka Jak&scaron;ić-Stojanović trebalo bi da podnese ostavku i da pokaže da se mora snositi moralna odgovornost kada se gre&scaron;ke de&scaron;avaju i kod starje&scaron;ina sa rezultatima. Takođe, očekujem da se nadležni bave njenim djelovanjem van zakonskih okvira, kao i radom biv&scaron;e glavne inspektorke Lucije Adžić. Crna Gora mora pokazati da je država, a to podrazumijeva organizovani sistem u kojem institucionalna reakcija odgovornih adresa ne smije da izostane ako želimo da vjerujemo da smo sigurni pod okriljem države kao pojedinci, građani i profesiinalci", kazala je, između ostalog Vučurović.

MPNI: Poštujemo odluku Tužilaštva, žalimo što Vučurović prenosi temu na politički teren

REAGOVANJE

Zloupotrebama koje su se u proteklom periodu de&scaron;avale u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić, izgleda nikad kraja. To je za RTNK potvrdio direktor te ustanove dr Zoran Mrkić koji je kazao da su otkrili da nik&scaron;ićka Bolnica ima i sedam svojih stanova koje niko nije pominjao decenijama.
&ldquo;Na&scaron;li smo ih u posjedovnom listu, u&scaron;li smo im u trag. Imamo sedam stanova o kojima decenijama niko ne priča. Na teritoriji su Nik&scaron;ića. Zamislite Bolnica ima sedam stanova, a plaćamo ljekarima koji dolaze sa strane privatne apartmane i to godinama traje&rdquo;, rekao je Mrkić.
Kazao je da je i po tom pitanju procedura velika, a trenutno nemaju dovoljno ljudi da oforme komisiju koja bi u&scaron;la u te stanove i utvrdila činjenično stanje, ko ih koristi i po kom osnovu.
U Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić, otkriveno je, nestala su i četiri gorionika iz kotlarnice. To su uređaji, kako je pojasnio, u kojima sagorijeva lož ulje, a toliko su gabaritna da ih jedino može ma&scaron;ina vilju&scaron;kar podići. Mrkić ističe da je poznato &scaron;ta se sa gorionicima desilo.
&ldquo;Napravljen je sastanak u septembru kod biv&scaron;eg menadžmenta. Tu su prisutstvovala dva čovjeka iz grada koji nemaju nikakve veze sa bolnicom. Sa određenim zaposlenim iz menadžmenta dogovoreno je gorionici su uzeti da bi se koristili u privatne svrhe, kako ja kasnije saznajem za jednu dosta bizarnu stvar &scaron;to je sada manje bitno. I nakon prijave policiji, saslu&scaron;anja tih osoba gorionici su nama vraćeni ali u neispravnom stanju. I sad ćemo da radimo nanovo njihovu procjenu da bismo mogli da ih prodamo. To jeste &scaron;teta, to je lo&scaron;e postupanje. Državna imovina je svetinja &scaron;to bi rekli, euro državne imovine ne smije da se nekom da, ustupi, pokloni, tu postoje procedure kako se to radi&rdquo;, poručio je Mrkić.
Portal RTNK je juče objavio da je u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić pronađena gomila ljekova, spremna za prepodaju, da se enormno tro&scaron;ilo gorivo čak i u vozilima koja su rashodovana i ne koriste se. Otkriveno je i da bliski srodnici pojedinih zaposlenih koriste povoljne tarifne pakete mobilnih operatera sa kojima Bolnica radi svojih potreba ima ugovore.
Mrkić kaže da je zbog svih tih zloupotreba Bolnica pretpljela veliku materijalnu &scaron;tetu. Od tro&scaron;kova neosnovano potro&scaron;enog goriva mogao se bolnici kupiti neki aparat za kojim ustanova vapi godinama. Međutim, u svemu, kazao je on, Op&scaron;ta bolnica Nik&scaron;ić trpi ogromnu moralu &scaron;tetu.
&ldquo;Veoma često ovih dana od pojedinih ljudi čujem pitanja &ldquo;&scaron;to će ti ovo i &scaron;to se ne bavi&scaron; svojim poslom&rdquo;. Meni ovo treba da bi bolnica funkcionisala i da bih se ja bavio svojim poslom. Ja sam prije svega urolog, da bih radio kao urolog meni treba oprema, trebaju mi ljekovi, trebaju mi uslovi, zadovoljni ljudi da bih ja radio svoj posao. Dok se ne sredi ovaj posao u Bolnici nema ni posla urologa, ni hirurga, ni ginekologa ni bilo koga drugog. Samo je pitanje ima li se snage za sve ovo u odnosu na količinu nepravilnosti. Sad se u meni budi sumnja &scaron;ta sve postoji u mno&scaron;tvu tendera, odluka i papira koji su proteklih godina prolazili kroz bolnicu sa ovakvim naumom kod pojedinih ljudi a da niko nije reagovao od prethodnog menadžmenta u smislu da ne&scaron;to objelodani ili poku&scaron;a spriječiti&rdquo;, istakao je Mrkić.
Smatra da su njegovi prethodnici bili upoznati sa svim tim zloupotrebama.
&ldquo;Mislim da znam i razloge zbog kojih nije dolazilo do toga. Vi imate mirniji život, bolji kućni budžet i sve ostalo. Znači, to je vrlo jednostavno, ja sam vam kazao mjesto direktora bolnice kad ga radite kako treba je izuzetno te&scaron;ko, opasno i neugodno. To je mjesto jako dobro samo za one koji žele da ga zloupotrijebe&rdquo;, zaključio je Mrkić.

Mrkić: Otkrili smo da Bolnica Nikšić ima sedam stanova, a ne zna se ko ih koristi

" A MI PLAĆAMO LJEKARIMA KOJI DOLAZE SA STRANE PRIVATNE APARTMANE I TO GODINAMA TRAJE"

Predsjednik SAD-a Donald Tramp ispunio je obećanje o "masovnoj operaciji deportacija" po dolasku na mjesto lidera Amerike, koja je od 20. januara aktivna na prostoru cijele države. Na listi za deportaciju iz SAD-a je 68 državljana Crne Gore.
Kako je u pitanju aktuelna tema, američki Fox News je objavio dokument iz novembra 2024. godine, u kojem se vidi da je na listama Agencije za imigracionu politiku (ICE) SAD-a čak 1,4 milion osoba.
Ono &scaron;to je interesantno jeste da se na listi nalaze i državljani zemalja koje vi&scaron;e ne postoje.
Tako se pri dnu liste ICE-a nalazi i brojka od 845 Jugoslovena, iako ova država ne postoji već nekoliko decenija.
Na toj listi je 68 državljana Crne Gore, 341 državljanin Sjeverne Makedonije, 166 građana Bosne i Hercegovine, 126 građana Hrvatske, 118&nbsp; građana&nbsp; Kosova, 50 građana Srbije i 16 državljana Slovenije.
Međutim, Jugoslavija nije jedina biv&scaron;a država koja se može naći u dokumentu kojeg je objavio Fox News. Tu je i biv&scaron;i Sovjetski Savez, čijih 337 građana takođe čeka deportacija, mada se ova država raspala jo&scaron; krajem 1991. godine.
Inače, "rekorderi" su građani Meksika. Prema podacima ICE-a, u SAD-u ilegalno boravi najmanje 252,044 državljana ove zemlje.
Pri vrhu liste su i Gvatemala (253,413), Honduras (261,651) i El Salvador (203,822).

Na listi za deportaciju iz SAD i 68 građana Crne Gore