Društvo

Cijena vode formira se uz saglasnost Regulatorne agencije za energetiku, a konačan sud daju lokalni parlamenti, kazali su iz Udruženja vodovoda Crne Gore, navodeći da je adresa za poziv na odgovornost pogre&scaron;na.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da su, po ko zna koji put, prinuđeni da reaguju na napade usmjerene na menadžment dru&scaron;tava koji se poslednjih dana de&scaron;avaju.
&ldquo;A čiji je cilj izbjegavanje odgovornosti onih koji su zaista doveli do ovakve, jako izazovne situacije po pitanju održivosti pružaoca usluga u vodnom sektoru i samim time izazvali povećanje cijene usluga koje direktno utiču na kvalitet životnog standarda građana Crne Gore&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da su vi&scaron;e godina upozoravali da zbog tako definisanog zakonskog i regulatornog okvira može doći do zabrinjavajuće situacije, čemu se danas svjedoči.
Kako su naveli, na pozive da se sve zainteresovane strane koje djeluju u toj oblasti okupe i zajedničkim snagama poku&scaron;aju naći najbolje re&scaron;enje za kreiranje povoljnog poslovnog okruženja u vodnom sektoru, reakcija je izostala.
Poja&scaron;njavajući način definisanja cijene usluga, iz Udruženja vodovoda su ukazali da je procedura formiranja cijena usluga jasno definisana metodologijom Regulatorne agencije, koja se po važećem Zakonu o komunalnim djelatnostima imperativno mora koristiti.
Kako su naveli, nakon definisanja cijene usluga, iste analizira Regulatorna agencija i, ukoliko je sve odrađeno po propisima, na cijenu daje saglasnost.
&ldquo;Formirana cijena usluge se prosleđuje jedinicama lokalnih samouprava, odnosno nadležnim sekretarijatima i predsjednicima op&scaron;tina, dok konačan sud o usvajanju formirane cijene donose lokalni parlamenti na koje pružaoci usluga nemaju apsolutno nikakvu mogućnost reakcije ili uticaja&rdquo;, poja&scaron;njava se u saop&scaron;tenju.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da se, nakon svega navedenog, može zaključiti da je adresa pružaoca usluga za poziv na odgovornost pogre&scaron;na.
Udruženje je pozvalo sve zainteresovane strane, a prije svega zakonopisca, odnosno nadležno Ministarstvo za ekologiju, održivi razvoj i razvoj sjevera, da se okupe i izmjenama i dopunama neprimjenjivog zakonskog okvira ili izradom novog, kreira okruženje u kojem održivost pružaoca neće biti upitna.
To je, kako su kazali, jedini način da se na zadovoljstvo svih građana spriječi dalji negativan uticaj na kvalitet životnog standarda.
Iz Udruženja vodovoda su kazali da je krajnje vrijeme da svi akteri prepoznaju trenutak i da se nadaju da ovog puta reakcija neće izostati.
&ldquo;Vjerujemo da će se u najkraćem roku sastati svi akteri koji utiču na ovakvo stanje stvari, pronaći najbolje re&scaron;enje, a time i po&scaron;tedjeti građanke i građane od najavljenih protesta na pogre&scaron;noj adresi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Udruženja vodovoda: Adresa za poziv na odgovornost zbog cijena vode pogrešna

"CILJ JE IZBJEGAVANJE ODGOVORNOSTI ONIH KOJI SU DOVELI DO SVEGA"

Razrije&scaron;ena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović pred Osnovnim sudom u Podgorici tužila je zbog diskrimancije Skup&scaron;tinu Crne Gore i tražila izricanje hitne privremen mjere kojom bi bila vraćena na funkciju do pravosnažnog okončanja postupka, pi&scaron;u Vijesti.
Đuranović je tužbu podnijela 12. februara, i njom traži da sud utvrdi da su konstatacija parlamenta i zaključak Ustavnog odbora o prestanku njene sudijske funkcije iz decembra pro&scaron;le godine &bdquo;apsolutno ni&scaron;tavni&rdquo;, kao i da odredi privremenu mjeru kojom bi bila vraćena na funkciju u Ustavni sud, te da sud utvrdi da je Skup&scaron;tina &bdquo;diskriminatorski postupala prema njoj po osnovu starosne dobi&ldquo;.
Kako pi&scaron;e list, u tužbi Đuranović navodi da su postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak njene funkcije, kao i akti kojima je utvrđena njihova navodna ispunjenost, suprotni Ustavu, Zakonu o Ustavnom sudu i poslovnicima Skup&scaron;tine i Ustavog suda.
- Odluke Ustavnog suda su po sili Ustava obavezujuće i izvr&scaron;ne (član 151, stav 3 Ustava), a Zakon o Ustavnom sudu obavezuje sve &lsquo;da po&scaron;tuju odluke Ustavnog suda s izričitim određenjem da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama suda obavezujući za sve državne organe, organe državne uprave, lokalne samouprave, pravna lica i druge subjekte koji vr&scaron;e javna ovla&scaron;ćenja (član 3, stav 2 Zakona o Ustavnom sudu) - pi&scaron;e u tužbi Đuranović.
Dodaje se da je nesporno da Ustavni odbor nije ovla&scaron;ćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju i da je &ldquo;neustavno i nezakonito preuzeo nadležnost Ustavnog suda, a posebno raspravljajući i izja&scaron;njavajući se o tome da li se na prestanak sudijske funkcije primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o PIO&rsquo;&rsquo;.
Navela je da je konstatacija Skup&scaron;tine o prestanku njene funkcije ni&scaron;tavna, jer je zaključak Odbora &bdquo;neustavan, nezakonit i ni&scaron;tavan&ldquo;.
Đuranović ukazuje i da se na sjednici parlamenta, kad joj je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije, nije glasalo o zaključku Ustavnog odbora, iako, kako kaže, iz odredbi Ustava i Poslovnika Skup&scaron;tine &bdquo;imperativno proizilazi da se o ovom zaključku moralo glasati, jer predsjednik Skup&scaron;tine nije ovla&scaron;ćen da sam donosi odluke o izboru i razrje&scaron;enju&ldquo;.
Ona smatra da je diskriminisana jer je Zakon o PIO primijenjen samo u njenom slučaju, navodeći primjer biv&scaron;eg sudije Milorada Gogića koji je u penziju oti&scaron;ao u skladu sa Zakonom o radu, sa 66 godina života, kao i najsvježiji slučaj sudije Budimira &Scaron;ćepanovića, za koga je Ustavni sud utvrdio da je stekao uslov za penziju po Zakonu o radu i o tome obavijestio predlagača, &scaron;efa države.
- U Ustavnom sudu su sudije koje imaju već navr&scaron;enih 65 godina života i 40 godina staža, a koji i dalje obavljaju sudijsku funkciju. U toku 60-godi&scaron;njeg trajanja Ustavnog suda, tj. od njegovog osnivanja 1964. do 17. decembra 2024, svim sudijama Ustavnog suda funkcija je prestala zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju nakon &scaron;to su ispunili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona, dakle po Zakonu o radu &ndash; navodi Đuranović.
Dodaje da je od 2021. do kraja 2024. prestala funkcija za dvoje sudija Ustavnog suda kad su navr&scaron;ili 67 godina života po tada važećem Zakonu o radu, a trojici sudija s navr&scaron;enih 66 godina po izmjenama tog propisa.
Đuranović je u tužbi navela i da se Skup&scaron;tini &bdquo;izuzetno žurilo&ldquo; da joj konstatuje prestanak funkcije prije nego &scaron;to je napunila 65 godina života &bdquo;makar za jedan dan&ldquo;. Đuranović je 65 godina napunila 18. decembra.
Uz tužbu je podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere - da odmah bude vraćena na funkciju sutkinje Ustavnog suda. Navodi da bi mjera bila na njen teret i riziki, &scaron;to znači da bi Đuranović morala da snosi tro&scaron;kove koji bi nastali ako bi sud uvažio prijedlog privremene mjere i vratio je na posao, a ona na kraju izgubila spor. Zahtijeva da privremena mjera traje do pravosnažnog okončanja postupka.

Đuranović tužila Skupštinu, traži privremenu mjeru vraćanja na funkciju do okončanja postupka

DOSKORAŠNJA SUTKINJA USTAVNOG SUDA

Česta upotreba skraćenica, stranih riječi, slenga u svakodnevnom govoru mladih može rezultirati slabijim govornim vje&scaron;tinama, smatraju sagovornici Portala RTCG. Ukazuju da mladi treba da shvate razliku između zvaničnog i nezvaničnog govora, te da osvjeste kada je prikladno koristiti skraćenice i strane termine, a kada je potrebna preciznost i formalnost.
Danas je četvrt vijeka kako se u svijetu, shodno zaključku Uneska, obilježava 21. februar kao Dan maternjeg jezika, a osnovni cilj je da se podigne svijest o značaju maternjeg jezika i multilingvizma.
Tim povodom, za Portal RTCG, lektorka Jelena Marković kaže da obrazovanje i razvijanje jezičke svijesti igraju ključnu ulogu u osposobljavanju mladih da pravilno koriste jezik u različitim situacijama.
Smatra da na&scaron; maternji jezik nije u krizi, ali da se suočavamo sa izazovima koji negativno utiču na njegovu kvalitetnu upotrebu.
"Čitanje vi&scaron;e ne smatram učinkovitom metodom za očuvanje jezika. Ne može se reći da se nedovoljno čita, jer se zapravo čita i te kako (mada se i mnogo se pi&scaron;e), ali treba se zapitati kakvo je to &scaron;tivo. U knjižarama nalazimo lo&scaron;e prevode, lo&scaron;e lektorisane knjige, pa i nekontrolisane, &scaron;to je posljedica neprofesionalnosti i nemara u izdavačkim kućama. Samim tim, preporučivanje čitanja postaje besmisleno, jer ne doprinosi jezičkoj kulturi", ističe Marković.
Lektorka ukazuje na to da se "neozbiljnost" uočava i u medijskim kućama.
"Većina medijskih kuća nema lektore ili ne angažuje dovoljan broj njih. Ovaj nedostatak stručnosti i adekvatne jezičke kontrole dodatno doprinosi opadanju kvaliteta kulture izražavanja. Mnoge marketin&scaron;ke agencije i &scaron;tamparije ne sarađuju sa lektorima, ostavljajući pojedincima da ih angažuju ako imaju dovoljno razvijenu jezičku svijest i razumijevanje važnosti pravilnog jezičkog izraza. Dakle, iako smatram da nam jezik nije u krizi, vjerujem da suočavanje s ovim i ostalim izazovima dana&scaron;njice zahtijeva ozbiljan pristup i kontinuiranu pažnju", istakla je Marković.
Marković ukazuje da su strani izrazi i skraćenice česti i među poslovnim ljudima, pa se nerijetko mogu primjetiti i u zvaničnoj komunikaciji (event, deadline, meeting itd.).
"Iako je takva praksa postala uobičajena u mnogim slučajevima je nepotrebna i neprimjerena. U poslovnom kontekstu, upotreba maternjeg jezika sa jasno definisanim izrazima treba da bude prioritet, a pretjerana upotreba stranih izraza može se smatrati težnjom ka praćenju trendova, koja ne doprinosi jasnoći ili efikasnosti komunikacije", rekla je Marković.
Kaže da se jezik čuva kroz obrazovanje, ali i ličnu odgovornost.
"Jezička svijest, koja se razvija kroz učenje, kritičko razmi&scaron;ljanje i svjestan pristup jeziku, može da pomogne u očuvanju kulturnog identiteta i kvaliteta izražavanja", smatra Marković.
Ističe da po&scaron;tovanje gramatičkih pravila i duha jezika i balansirana upotreba stranih izraza mogu doprinijeti održavanju bogatstva maternjeg jezika.
"Međutim, važnost pravilne upotrebe jezika i razlika između formalnog i neformalnog govora trebalo bi nagla&scaron;avati ne samo kroz &scaron;kolski sistem već i u &scaron;irem dru&scaron;tvenom kontekstu. Skraćenice i strane termine treba koristiti u skladu sa kontekstom, ali sa svije&scaron;ću da u zvaničnim situacijama treba upotrebljavati standardne izraze. Edukacija mladih o jezičkoj normi, uz podr&scaron;ku jezičkih stručnjaka, može pomoći u razvijanju kritičkog mi&scaron;ljenja i odgovornosti prema jeziku", savjetuje Marković.
Na pitanje da li postoje konkretne strategije ili promjene u obrazovanju koje bi mogle da pomognu u očuvanju maternjeg jezika, ona smatra da dono&scaron;enje odluka o konkretnim strategijama i promjenama u obrazovanju nije zadatak koji pojedinac može rije&scaron;iti, niti je riječ o jednostavnom zadatku, već je to poduhvat koji zahtijeva angažovanje timova različitih stručnjaka.
RTCG je pitao koje su to najče&scaron;će riječi koje mladi koriste u svakodnevnom govoru u učionici, a profesor crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti (CHBS) u gimnaziji "Slobodan &Scaron;kerović" u Podgorici Milo&scaron; Popović otkrio je da đaci koriste novije anglicizme.&nbsp;
"Umjesto domaće riječi dogovor sve če&scaron;će čujemo riječ dil, gubitnik je postao luzer, uživo naspram lajv zvuči kao antikvitet davno pro&scaron;log vremena. U Rečniku sinonima pored pridjeva dobar (za čovjeka) stoji: primjeran, pravedan, po&scaron;ten, valjan, častan, plemenit, krepostan, du&scaron;evan, dobrodu&scaron;an, dobroćudan, neporočan, etičan, moralan... Mladima je danas neko takav jednostavno samo kul", navodi Popović.
Kaže da se u odnosu na ranije toliko brzo živi da se mnogo &scaron;ta mijenja, gotovo na dnevnom nivou, te da u tom smislu, intenzivna digitalna komunikacija može da utiče na jezik.
"Navedimo samo zanimljivu činjenicu da se 2010. godine pojavio Tvit-rječnik sa preko 600 termina koji se tiču Tvitera. Uz promjene u vokabularu, najuočljivije su promjene u ortografiji. Odsustvo interpunkcijskih znakova, velikog slova... Sjetimo se i jedne svima dobro poznate pojave da mladi u dana&scaron;nje vrijeme sve če&scaron;će pi&scaron;u tzv. o&scaron;i&scaron;anom latinicom. Nekada se latinica, čija su slova ostala bez dijakritičkih zakova, mogla sresti samo u izrazito neformalnoj komunikaciji, dok je sada pronalazimo i u zvaničnom obraćanju, u pismenim zadacima, seminarskim radovima itd", rekao je Popović.
Mlađa populacija zaboravlja pisana slova
Profesor ističe da je trend da mlađa populacija zaboravlja pisana slova, jer im u digitalnom okruženju, kako kaže, ona nisu potrebna.
"Psiholozi ističu izrazitu važnost pokreta ruke za razvoj mozga. I tu je pisanje nezamjenljivo. Nadam se da se ti pokreti u decenijama pred nama neće svesti samo na tipkanje i skrolovanje palcem i kažiprstom", ističe profesor.
Na pitanje da li smatra da prečesta upotreba engleskog jezika, skraćenica, internet slengova u svakodnevnom govoru može ugroziti maternji jezik, profesor kaže da bi prije bio sklon da govori ne o prečestoj, nego o adekvatnoj i neadekvatnoj upotrebi.
"Mnoge naučne, tehnolo&scaron;ke i uop&scaron;te kulturne inovacije dolaze sa engleskog govornog područja. Sa njihovom vrlo često brzom ekspanzijom u druge jezike ulaze i izvorne riječi koje ih označavaju. U tim slučajevima, kada u jednom jeziku ne postoji adekvatna riječ za neki fenomen, preuzimanje stranih riječi je sasvim opravdano", kaže Popović.
Ali, sa druge strane, profesor kaže da smo svjesni da je engleski jezik danas "lingua franca", te da se neke riječi iz pomenutog jezika sasvim neopravdano preuzimaju, tj. onda kada u domaćem jeziku već postoji adekvatna riječ.
"I u jednom i u drugom slučaju javlja se čitav niz problema poput kori&scaron;ćenja riječi ili fraza u neadekvatnom značenju, pogre&scaron;no prilagođavanje stranih riječi, lažni osjećaj modernosti ako se umjesto domaće riječi iskoristi tuđica itd. Imajući sve ovo u vidu, autori rječnika Du yu speak anglosrpski? Rečnik novijih anglicizama knjigu započinju jednim, za ovu temu vrlo ilustrativnim, primjerom: Dawnloadovao sam onaj fajl, pa ću ti ga poslati e-mailom kao atačment. Definitivno je super! See you!", navodi Popović.
Za jezik i književnost potrebno vi&scaron;e časova
Komentari&scaron;ući da li &scaron;kolski sistem dovoljno podstiče pravilnu upotrebu maternjeg jezika, profesor kaže da u osnovnoj &scaron;koli i gimnaziji za izučavanje jezika i književnosti kao jezičke umjetnosti, te za njegovanje kulture govorenja opredijeljena četiri časa sedmično, dok je u srednjim stručnim &scaron;kolama fond ne&scaron;to manji.
"Iako bi se mnogima učinilo da je to sasvim dovoljno vremena za upoznavanje sa cjelinom jezika i književnosti svi mi koji se bavimo ovim poslom znamo da nije tako. Predmetni programi za crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost su preobimni, a treba imati na umu i da nastavni proces ne podrazumijeva samo obradu novih sadržaja. Ipak, postoji i dobar primjer kakav nalazimo u filolo&scaron;koj gimnaziji, gdje su maternji jezik i književnost razdvojeni u posebne predmete sa ukupno većim fondom časova nego u gimnaziji sa matematičkim, sportskim i op&scaron;tim usmjerenjem. Na taj način i profesori i đaci dobijaju na vremenu, a dobrobiti ovakvog rje&scaron;enja ogledaju se i u jednoj vrsti izo&scaron;travanja fokusa", rekao je Popović.
On smatra da bi trebalo težiti ka tome da ova praksa postane op&scaron;te pravilo u svim osnovnim i srednjim &scaron;kolama.
"Ako bi to bio preveliki izdatak i napor za državu, onda treba, pomalo paradoksalno, raditi na smanjivanju obima programa za pomenuti predmet jer vi&scaron;e sadržaja vrlo često ne znači i vi&scaron;e znanja. Treba dati priliku učenicima da se zamisle nad određenim nastavnim jedinicama, da ih izvježbaju, praktično provjere i razumiju, &scaron;to je u ovakvim okolnostima vrlo te&scaron;ko. A onda trpi sve i posljedice se najprije vide u nedovoljno odnjegovanoj upotrebi maternjeg jezika", ukazuje Popović.
Važna uloga roditelja
Profesor ističe koliko je važna i uloga roditelja u njegovanju jezika kod mlađih generacija, navodeći primjer Gabrijela Garsije Markesa koji je počeo intenzivno pisanje romana "Sto godina samoće" kada se, na putu za Akapulko, sjetio bakinih fantastičnih priča.
"Važno je naglasiti da u porodici dijete najprije dođe u kontakt sa određenim jezičkim pravilima koja se spontano usvajaju i prenose. Na implicitnu normu kasnije će se, dominantno kroz &scaron;kolovanje, nasloniti jedna planski ustanovljena, razrađena i propisana eksplicitna norma. Kada govorimo o njegovanju jezika mi upravo često mislimo na poznavanje te, eksplicitne norme. Od obrazovanja roditelja zavisi koliko će uspjeti da je prenesu na djecu mimo pomenutog institucionalnog okvira kome je to jedan od zadataka", smatra Popović.
Savjetuje da mladima neprestano treba obja&scaron;njavati za&scaron;to je ovladavanje maternjim jezikom važno.
"Ludvig Vitgen&scaron;tajn je jednom prilikom rekao da su granice čovjekovog jezika granice njegovoga svijeta. I zaista je tako &ndash; ono čega nema u na&scaron;em jeziku, nema ni u na&scaron;em iskustvu. Ukoliko hoćemo da bolje razumijemo svijet, međuljudske odnose, same sebe, te da postanemo pametnija i cjelovitija ljudska bića treba da se brižno odnosimo prema jeziku. Zar ima veće motivacije od ovoga?", zaključuje Popović.

Skraćenice siromaše rječnik, đaci zaboravljaju pisana slova

"JEZIK SE ČUVA KROZ OBRAZOVANJE, ALI I LIČNU ODGOVORNOST"

U Crnoj Gori jutros u sedam sati najhladnije je bilo na Žabljaku gdje je izmjereno 15 stepeni ispod nule.
Prema podacima Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, u Kola&scaron;inu je bilo minus 14, Pljevljima minus 13, Nik&scaron;iću minus sedam, a u Podgorici dva stepena ispod nule.
U Ulcinji je izmjeren jedan stepen, Herceg Novom dva i u Baru sedam stepeni.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 15 stepeni.

Na Žabljaku jutros 15 stepeni ispod nule

HLADNO JUTRO U CRNOJ GORI

Vlada je dala saglasnost za kori&scaron;ćenje 200 hiljada eura iz tekuće budžetske rezerve za pružanje finansijske pomoći porodicama stradalih u masovnom ubistvu na Cetinju 1. januara.
Vlada je tu odluku donijela na dana&scaron;njoj sjednici.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je utvrđen i Predlog zakona o osiguranju.
Oni su kazali da su najznačajnije zajedničke smjernice u momentu izrade tog zakona smjernice o kvalifikovanim uče&scaron;ćima u finansijskom sektoru, koje detaljno uređuju uslove i dokumentaciju i daju precizno tumačenje pojmova za nacionalne regulatore koji odlučuju u postupku odobaravanja sticanja.
&bdquo;Obaveza saradnje kako je definisana ovim zakonom kroz različite odredbe, takođe dijelom počiva na delegiranoj regulativi koja uređuje postupak i način razmjene informacija u različitim nadzornim postupcima&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Vlada je, kako je saop&scaron;teno, odredila ministra rudarstva, nafte i gasa Admira &Scaron;ahmanovića da rukovodi radom Ministarstva energetike, do izbora ministra energetike.

Porodicama žrtava sa Cetinja 200 hiljada eura

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Iz Uprave Doma starih "Grabovac" saop&scaron;tili su da je incident u kojem je stradao njihov korisnik izazvao on sam, te da je pokojnik bio vrlo konfliktna ličnost o čemu, kako tvrde, svjedoči vi&scaron;e prekr&scaron;ajnih i krivičnih presuda koje su done&scaron;ene u toku njegovog boravka u toj ustanovi. Poručuju i da nijesu tačni navodi da osoblje nije reagovalo na vrijeme, kako bi mu priteklo u pomoć nakon samozapaljenja.
Članovi porodice nedavno su iznijeli sumnje da je Petar Spahić stradao pod sumnjivim okolnostima, na &scaron;ta su reagovali iz te ustanove.
Iz Doma starih &ldquo;Grabovac&rdquo; navode da je porodica pokojnika proizvoljnim tvrdnjama izazvala pažnju javnosti i poku&scaron;ala da naru&scaron;i ugled najrespektabilnije ustanove za smje&scaron;taj odraslih i starih lica.
Navode da je Petar Spahić smje&scaron;ten u ustanovu Rje&scaron;enjem Centra za socijalni rad za op&scaron;tine: Nik&scaron;ić, Plužine i &Scaron;avnik, 4. jula 2013. godine iz razloga &scaron;to je zbog zdravstvenog stanja nije bio u mogućnosti da se stara o sebi, niti je imao rodbinu koja je u stanju da brine o njemu.
&ldquo;Dana 14. februara 2025. godine, oko 16 sati, do&scaron;lo je do samozapaljenja u kupatilu ustanove u kome se nalazio pokojni Spahić. Nikome od zaposlenih na odjeljenju koji su dobro upoznati sa njegovim navikama, njegov boravak u kupatilu nije bio neobičan, obzirom da je korisnik u kupatilu provodio vi&scaron;e sati u toku dana, pritom negodujući ukoliko ga zaposleni prekidaju ili remete. Isto je predstavljalo njegovu rutinu posljednjih godina boravka u ustanovi&rdquo;, navodi Dom starih &ldquo;Grabovac&rdquo;.
Tvrde da je pokojni Petar Spahić bio vrlo konfliktna ličnost o čemu svjedoče vi&scaron;e prekr&scaron;ajnih i krivičnih presuda koje su done&scaron;ene u toku boravka u ustanovi a odnose se na fizičke napade na druge korisnike, dok za napade na zaposlene, ustanova nije podnosila prijave niti iste procesuirala.
&ldquo;Osim fizičkih napada koje je isti praktikovao, česti su bili i ekscesi u kojima je pokojnik lomio inventar ustanove i vr&scaron;io verbalno nasilje nad drugim korisnicima i zaposlenima, &scaron;to ustanova ponovo nije procesuirala. Takođe, Grabovcu su poznate činjenice da je vi&scaron;e osoba van ustanove, ženskog pola, uznemiravano od strane pokojnog Spahića, zbog čega su se vodili odvojeni prekr&scaron;ajni postupci po prijavama osoba iz Podgorice i Kotora. Spahić je vi&scaron;e puta saslu&scaron;avan od strane policijskih službenika u svojstvu okrivljenog po navedenim prijavama&rdquo;, pi&scaron;e u reagovanju iz Doma starih &ldquo;Grabovac&rdquo;.
Kako dalje navode, zabranu konzumiranja duvanskih proizvoda, koja se sprovodi u ustanovi nije po&scaron;tovao, zbog čega su mu nebrojeno puta oduzimane cigarete, da bi na kraju, po osnovu stalnih fizičkih i verbalnih napada drugih korisnika, JU Dom starih Grabovac, dana 12. jula 2019. godine podnio zahtjev za dono&scaron;enje rje&scaron;enja o prekidu smje&scaron;taja Centru za socijalni rad za op&scaron;tine Nik&scaron;ić, Plužine i &Scaron;avnik.
&ldquo; S obzirom na to da smo ustanova otvorenog tipa u kojoj je svakodnevno dozvoljena posjeta u trajanju od 8 do 10 sati, uno&scaron;enje i distribuciju duvanskih proizvoda, kao i ostalih nedozvoljenih supstanci te&scaron;ko je iskontrolisati&rdquo;, navode iz Doma starih &ldquo;Grabovac&rdquo;.
Napominju da je ustanova u vezi sa navedenim incidentom preduzela sve preventivne kao i za&scaron;titne mjere, &scaron;to potvrđuje i snimak nadzornih kamera, koje su predate upravi policije i iz kojih se vidi da je od momenta samozapaljenja do momenta ga&scaron;enja stradalog korisnika, proteklo manje od minut.
&ldquo;Bitno je naglasiti da je upravo Grabovac, odmah po incidentu obavijestio nadležne organe, upravu policije i Hitnu medicinsku pomoć, te da je na lice mjesta iza&scaron;la tužiteljka, vje&scaron;tak za požare, dva inspektora uprave policije kao i krimi tehničar. O insinuacijama koje se navode u pojedinim medijima a tiču se lica mjesta i stanja preminulog Spahića, želim da naglasim da je uviđaj lica mjesta vr&scaron;ilo nadležno tužila&scaron;tvo, koje je izuzelo dokazni materijal te da isto nije bilo dostupno nama niti rodbini, pa ne znamo odakle rodbini informacije o stanju pokojnog korisnika&rdquo;,pi&scaron;e u reagovanju.
Iz JU Dom starih Grabovac poručuju da, u cilju za&scaron;tite ličnosti pokojnika, ne žele da iznose i druge pojedinosti koje bliže opisuju pona&scaron;anje i navike korisnika, a koje će na poziv istražnih organa, u cilju za&scaron;tite ustanove, iznijeti do detalja.
&ldquo;Javnosti radi, posebno one stručne, u JU Dom starih Grabovac na dan 31. 12. 2024. godine, bilo je smje&scaron;teno 220 korisnika od kojih 178 korisnika sa F dijagnozama, odnosno 76 korisnika sa poremećajima shizofrenije, shizotipskim poremećajima i sumanutim poremećajima, kod kojih je uobičajen poremećaj pona&scaron;anja i isti predstavljaju visokorizičnu grupu za kolektivni smje&scaron;taj, posebno ustanove na&scaron;eg tipa. Iz navedenog razloga ustanove za smje&scaron;taj odraslih i starih lica, nerado primaju ovakve korisnike, dok u zemljama regiona , korisnici sa navedenim dijagnozama, se smje&scaron;taju u specijalizovane ustanove , kojih u Crnoj Gori nema&rdquo;, zaključuje iz Doma starih &ldquo;Grabovac&rdquo;.
&nbsp;
<div class="detail-picked">
<div class="detail-picked-wrapper">
<div class="news-box">&nbsp;</div>
</div>
</div>

Dom starih “Grabovac”: Korisnik Doma bio konfliktna ličnost, osoblje reagovalo na vrijeme

REAGOVANJE

Predstavnici neformalne grupe studenata &bdquo;Kamo Śutra?&ldquo; organizovali su danas performans ispred zgrade Vlade u Podgorici, u nastavku aktivnosti zbog neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju, prenosi agencija Mina.
Dana&scaron;nji performans studenti su organizovali uoči početka sjednice Vlade, povodom smrti četvoro djece u dvije tragedije na Cetinju koje su se dogodile u prethodne dvije i po godine.
Studenti su, u znak sjećanja na ubijeni djecu, preko puta zgrade Vlade postavili dvije đačke klupe i četiri stolice.
Pro&scaron;le sedmice grupa Kamo Śutra organizovala je vi&scaron;esatnu blokadu kod zgrade Vlade.
Studenti, koji su ranije organizovali proteste i blokade saobraćajnica, za subotu su najavili protestnu &scaron;etnju od zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova do Vlade, u nastavku aktivnosti povodom ignorisanja njihovih zahtjeva.
Grupa "Kamo Śutra" traži smjenu ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u &scaron;kolama, kao i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Performans grupe" Kamo Śutra" ispred Vlade

UOČI POČETKA SJEDNICE

Roditelji i uprave &scaron;kola pozdravili su inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, da &scaron;kolski odbori obrazovnih ustanova donesu odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave. U većini &scaron;kola i do sada su postojali interni pravilnici kojima se ovo pitanje regulisalo, ali je često, kako kažu direktori, falilo dosljednosti u primjeni. Važno je, ističu, da u ovome imaju podr&scaron;ku roditelja. Direktorica Osnovne &scaron;kole &bdquo;Radojica Perović&ldquo; Dijana Laković ističe da su oni pro&scaron;le godine usvojili interni pravilnik kojim je zabranjena upotreba telefona tokom časova, osim kada to pomaže u obradi nastavnog programa i iskustva su pozitivna.
&bdquo;Iskustva su nakon godinu da na toj mjeri moraju nastavnici insistirati, da bi se stekla rutina kako bi imali uspje&scaron;nju primjenu i najbolje rezultate&ldquo;, nagla&scaron;ava Laković.
Podsjeća da telefoni ne samo da ometaju pažnju učenika na času, već su za njih vezane i razne incidente situacije, snimanje u učionici, a da nastavnik toga nije ni svjestan i onda i zloupotreba takvog sadržaja na dru&scaron;tvenim mrežama.
&bdquo;Ne mogu reći da je situacija 100 odsto bolja, ali je mnogo bolje nego &scaron;to je bilo i treba istrajati na po&scaron;tovanju pravilnika&ldquo;, naglasila je Laković.
I direktor Srednje stručne &scaron;kole &bdquo;Spasoje Raspopović&ldquo; Vesko Mihailović navodi da i u toj &scaron;koli od ranije imaju uvedenu pomenutu mjeru i da s obzirom da su u pitanju srednjo&scaron;kolci većinu pitanja moraju rje&scaron;avati razgovorom prije nego prinudom.
&bdquo;Pravila se moraju po&scaron;tovati, a najvi&scaron;e nam znači &scaron;to u ovom dijelu imamo podr&scaron;ku roditelja. Ako bude upotrebe telefona na času on se oduzme i bude kod mene dok roditelj ne dođe po telefon. Tako je odlučeno na Savjetu roditelja i do sada nijesmo imali mnogo takvih slučajeva, a ni problema&ldquo;, ističe Mihailović.
Kako dodaje tamo gdje se nastavni program olak&scaron;ava sa upotrebom telefona onda se to i čini.
Navodi da je veći problem upotreba ili zloupotreba telefona i dru&scaron;tvenih mreža van &scaron;kole, &scaron;to je kod mladih prilično izraženo. U svakom slučaju, nagla&scaron;ava, saradnja sa roditeljima je ključna.
Iz Udruženja Roditelji napominju da je do sada vi&scaron;e puta razgovarano i govoreno u javnosti o upotrebi telefona na časovima, te da su nedavno sproveli i anketu među roditeljima koja je pokazala da većinom podržavaju zabranu telefona tokom nastave.
&bdquo;Jedan broj &scaron;kola je to od ranije zabranio, ali je očigledno da se mjera nije dosljedno po&scaron;tovala, pa je bilo različitih situacija, od ometanja pažnje djeci do raznih zloupotreba, a sa druge strane i negodovanje jednog broja roditelja i djece. Sve je to zajedno uticalo i da Ministarstvo donese takvu odluku ka &scaron;kolskim odborima.
Postoje i smjernice, preporuke Savjeta Evrope i UNICEF-a, konkretno zemljama članicama, da se razmi&scaron;lja o tome da &scaron;kole zabrane telefone. &Scaron;to se tiče konkretno stavova roditelja, vidjećemo da li će biti njihova reakcija drugačija, u odnosu na ono kada smo ih mi nedavno pitali &scaron;ta misle o tome. Preko 90 odsto anketiranih je bilo da se &scaron;kola odlučile na takav korak&ldquo;, kazali su u Udruženju Roditelji.
Ističu da je bilo i nekih pritužbi roditelja koji nisu saglasni s ovom odlukom, a odnose se uglavnom na to da nastava kao nastava, nije dovoljno zanimljiva, pa se uzimanjem telefona neće ni&scaron;ta rije&scaron;iti.
Važno je, navode, da je podr&scaron;ka većine roditelja tu i ono &scaron;to oni očekuju je da se mjera i dosljedno primijeni.
Pedago&scaron;kinja u Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Oktoih&ldquo; Maja Bo&scaron;ković dodaje da u toj &scaron;koli takođe od pro&scaron;le godine na inicijativu Učeničkog parlamenta imaju odluku da se u &scaron;koli zabrani upotreba mobilnih telefona.
&Scaron;to se O&Scaron; &bdquo;Oktoih&ldquo; tiče, najveće prepreke za primjenu ove mjere je veliki broj učenika i pet smjena. Učenici se konstantno smjenjuju, pa je pote&scaron;koća da učenici odlažu telefone u posebnim kutijama, &scaron;to bi dalo jo&scaron; bolje rezultate, nego odlaganje telefona u đačkim torbama kako je sada stanje.
&bdquo;Bilo je pojedinih učenika koji nijesu bili saglasni sa ovom odlukom, obrazlažući da moraju da se jave roditeljima, zatim da na telefonu gledaju koliko je sati i slično, ali uz jasno definisane mjere upotrebe i pojedinci koji su bili protiv, morali su prihvatiti ono &scaron;to se predviđa kućni red &scaron;kole. Uvijek ima izuzetaka, recimo da pojedini učenici poku&scaron;aju da prekr&scaron;e pravilo, ali praćenjem evidencije zaključujemo da se većina učenika pridržava pravila&ldquo;, kaže Bo&scaron;ković.
Ističe da, otkako je upotreba mobilnih telefona ograničena, pažnja učenika vi&scaron;e je usmjerena na nastavni proces. Kominikacija među đacima je pobolj&scaron;ana, a na ovaj način preveniraju i snimanje neprimjerenog pona&scaron;anja među učenicima i &scaron;irenje na dru&scaron;tvenim mrežama.
Psiholo&scaron;kinja Lidija Mirković ocjenjuje da nema nikakvog razloga da telefoni u toku nastave ne budu isključeni.
Kako kaže, sama činjenica da se mobilni telefoni koriste u toku nastave podrazumijeva da djeca umjesto na nastavni proces, svoju pažnju usmjeravaju na tehniku, na traženje odgovora na pitanja, na posmatranje TikToka, na snimanje drugara i njihove priče koje nijesu adekvatne, na snimanje profesora&hellip;
&bdquo;Znači njihova pažnja je potpuno fokusirana na stvari koje nijesu dio obrazovnog procesa. Nema nikakvog razloga da u toku nastave mobilni telefoni ne budu isključeni, jer im daju mogućnost da se bave nečim &scaron;to nije dio nastavnog procesa&ldquo;, nagla&scaron;ava Mirković.
Smatra i da je potpuno održivo da ako odrasli rije&scaron;e, postoji period dana kada djeca treba da komuniciraju, razmi&scaron;ljaju o onome &scaron;to se de&scaron;ava u učionici, i da na potpuno jedan drugi način vide svoje drugare i sebe u odnosu na plasirane sadržaje.
&bdquo;Na taj način povećavaju količinu retencije, odnosno zadržavanja i upamćivanja onoga &scaron;to se de&scaron;ava u učionici, a smanjuju pažnju na sadržaje koji nisu u tom trenutku adekvatni&ldquo;, ističe Mirković.
U Ministarstvu nagla&scaron;avaju da je uporedna praksa u određenom broju zemalja pokazala da ukidanje mobilnih telefona u &scaron;kolama generi&scaron;e pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom procesa.

I škole i roditelji za dosljednu primjenu zabrane telefona na časovima

"NEMA NIKAKVOG RAZLOGA DA TELEFONI U TOKU NASTAVE NE BUDU ISKLJUČENI"

Forum prosvjetnih i kulturnih djelatnika održan je kod Lovćenske vile na Cetinju. Predstavnik grupe "Kamo śutra" Petar Mrdak kazao je da su tu danas da dijele tugu i bijes. &nbsp;
Nakon obraćanja građani su se uputili do stanice policije gdje su stajali 25 minuta u ti&scaron;ini kao pomen na žrtve zločina na Cetinju, ali i u Bijelom Polju.&nbsp;
"Cetinje je moj dom koliko i Podgorica u kojoj živim. Ovdje sam cijelog života i zbog toga mislim da mogu da vam kažem da me cetinjske rane bole koliko i vas. Nismo do&scaron;li danas kao gosti, nego kao oni koji diele tugu i bijes sa vama. Tuga neće nikad proći, ali ovo &scaron;to osjećamo i to &scaron;to smo nebezbjedni može i mora da prestane. A može prestati samo ako dobijemo odgovore na pitanja zbog čega nakon Medovine niko nije izvukao lekcije. Zbog čega se nijesu dali odgovori tada, kako se sve ponovilo prvog dana ove godine - u jo&scaron; stra&scaron;nijem obliku", kazao je Mrdak predstavnik grupe Kamo śutra.&nbsp;
Zbog toga su, kaže, svi danas ovdje, radi svih u ovo zemiji - da zahtijevaju odgovore i odgovornosti jer bez toga ne mogu da se vrate normalnom životu.
"Nikada mu se i nećemo vratiti, toga smo sjesni, ali na nama je da poku&scaron;amo i da sima koji će živjeti ovdje u budućnosti obezbijedimo taj normalan život", istakao je Mrdak.&nbsp;
Poručio je da ne traže mogo i ne traže ni&scaron;ta nemoguće.
"Onoliko koliko nas raduje &scaron;to će Markov i Ma&scaron;anov zakon konačno biti uzet u obzir, toliko smo tužni i bijesni jer je moralo zlo ponovo da se dogodi. Legalno oružje, stroža kontrola izdavanja dozvola, bolji uslovi za rad policije, policajac u zajednici, veća briga o mentalnom zdraviju, građansko obrazovanje kao obavezan predmet - sve smo ovo morali da imamo ranije u normalnoj državi kako bi imali normalne živote", istakao je Mrdak.&nbsp;
Predstavnik plenuma Stefan Todorović kazao je da te&scaron;ko pronaći riječi utjehe, i ono &scaron;to &nbsp;ostaje jesu podr&scaron;ka, solidarost i zajedni&scaron;tvo.&nbsp;
"Povod koji nas je okupio, dobro je svima poznat. To su užasni masovni zločini, podijeljeni na Cetinju, u posljednje dvije i po godine, u kojima je živote izgubilo dvadeset troje na&scaron;ih sugrađana i sugrađanki među kojima i četvoro djece", kazao je Todorović.&nbsp;
Nažalost, kako je istakao, podr&scaron;ka i solidarnost su najvi&scaron;e izostale od onih koji navodno treba da brinu o na&scaron;im životima.
"I to je jo&scaron; jedan razlog, zbog čega smo se večeras okupili, i koji nam ne dozvoljava da ćutimo, i ostanemo nijemi na neodgovorno i neprofesionalno postupanje policije i nosilaca najvi&scaron;ih bezbjednosnih i državnih funkcija", kazao je Todorović.&nbsp;
"&Scaron;to ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će na&scaron;a građanska neposlu&scaron;nost biti glasnija", zaključio je u obraćanju. &nbsp;
&nbsp;

"Što ćutnja odgovornih bude duža, to će naša neposlušnost biti glasnija"

PLENUM CETINJSKIH PROSVJETNIH KULTURNIH RADNIKA I RADNICA U ZNAK PODRŠKE „KAMO ŚUTRA"

Iz Kliničkog centra podsjetili su javnost da su obustavljene posjete hospitalizovanim pacijentima usljed povećanja aktivnosti virusa gripa, kao i registrovanog broja oboljelih od bolesti sličnih gripu.
"Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti svakog radnog dana na matičnom odjeljenju putem telefona u periodu od 14 do 15 časova. Kontakt telefon porodica može dobiti od medicinskog osoblja prilikom prijema pacijenta ili preuzeti sa sajta Kliničkog centra Crne Gore (www.kccg.me).
Članovi porodice mogu donijeti lične stvari i predati ih za dječiju populaciju na glavni ulaz Instituta za bolesti djece, dok ih za adultne pacijente predaju zaposlenima na info pultu glavne zgrade KCCG, kao i na info pultu klinika za psihijatriju, dermatovenerologiju i infektivne bolesti, svakog dana u periodu od 14 do 16 časova. Lične stvari će nakon 16 sati biti distribuirane svim pacijentima", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju KCCG.&nbsp;
Mole građane da se pridržavaju navedenih procedura kako bi svi zajedno osigurali bezbjednu i kvalitetnu zdravstvenu za&scaron;titu pacijentima.
"Saradnja i međusobno razumijevanje je od izuzetne važnosti za bezbjedno zbrinjavanje svih pacijenata.
Podsjećamo da će obustava posjete trajati do pobolj&scaron;anja epidemiolo&scaron;ke situacije", poručuju iz KCCG.

KCCG: I dalje su obustavljene posjete hospitalizovanim pacijentima

ZBOG VIRUSA GRIPA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 13 stepeni. Povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar, naročito u jutarnjim i noćnim satima. Najhladnije jutros je na Žabljaku gdje je u sedam sati bilo 17 stepeni ispon nule. Prema podacima Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, u Kola&scaron;inu i Pljevljima jutros je izmjereno minus 15 stepeni, Beranama minus 13, Nik&scaron;iću minus osam, Podgorici u Ulcinju nula, Herceg Novom jedan i u Baru pet stepeni.

Na Žabljaku jutros 17 stepeni ispod nule