Društvo

&nbsp;Svi sudovi u Crnoj Gori su tokom pro&scaron;le godine, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju, nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, kazao je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, dodajući da pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.
Korać je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Izvje&scaron;taj o radu i ukupnom stanju u sudstvu za pro&scaron;lu godinu, naglasio potrebu daljeg unaprjeđenja organizacije rada i jačanja kapaciteta sudova, ali i izmjena pojedinih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka.
On je kazao da je Sudski savjet tokom pro&scaron;le godine održao 37 sjednica, odlučivao o vi&scaron;e od 300 pitanja iz svoje nadležnosti, ali i jačao međunarodnu saradnju.
Prema riječima Koraća, crnogorskom pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.
&bdquo;U Crnoj Gori bi, prema važećim odlukama, trebalo da bude 335 sudija i predsjednika sudova, a trenutno ih je 298. Nedostaje 37 nosilaca funkcija - 35 sudija i dva predsjednika&ldquo;, kazao je Korać, navodeći da je najveći deficit u osnovnim sudovima.
On je rekao da je Sudski savjet od avgusta 2022. do kraja 2025. godine izabrao ukupno 166 sudija (novoizobrane sudije i one koje su napredovale u instaciono vi&scaron;i sud), a da je u istom periodu funkciju napustilo 82 sudija, od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog odlaska u penziju.
Korać je dodao da je u sistemu trenutno 25 kandidata na obuci za sudije osnovnih sudova.
Govoreći o radu sudova, on je rekao da su u pro&scaron;lu godinu u&scaron;li sa 74.683 nerije&scaron;ena predmeta, primili vi&scaron;e 91,3 hiljade novih, a rije&scaron;ili 93.511.
&bdquo;Na kraju godine ostalo je nerije&scaron;eno 70.358 predmeta, odnosno 42,93 odsto&ldquo;, precizirao je Korać.
Prema njegovim riječima, ukupna ažurnost sudova iznosila je 102 odsto, dok je efikasnost procijenjena na 84 odsto.
&bdquo;Osnovni sudovi ostvarili su ažurnost od 97 odsto, vi&scaron;i 93 odsto, Privredni sud 112, Apelacijani sud 99 odsto, dok je Upravni sud imao čak 156 odsto&ldquo;, rekao je Korać.
On je ukazao i na stabilan trend priliva predmeta.
&bdquo;Zanimljivo je da se već deset godina broj primljenih predmeta kreće između 90 i 100 hiljada godi&scaron;nje, uz manja odstupanja tokom pandemije korona virusa. Bilo bi zanimljivo ispitivati taj fenomen&ldquo;, naveo je Korać.
Kada je riječ o kvalitetu sudskih odluka, Korać je kazao da je procenat ukinutih odluka smanjen sa 19 na 18 odsto, a da je od ukupnog broja odluka po žalbama, 73 odsto potvrđeno, dok je 18,38 odsto ukinuto.
On je naglasio i da je ka&scaron;njenje u izradi odluka minimalno, odnosno da je samo 1,34 odsto odluka u složenim predmetima izrađeno nakon zakonskog roka.
Govoreći o trajanja postupaka, Korać je kazao da se vi&scaron;e od polovine složenih predmeta zavr&scaron;ava u roku do tri mjeseca, dok 27,7 odsto traje duže od godinu.
On je ukazao na opterećenost sudija, navodeći da sudija osnovnog suda u prosjeku ima 712 predmeta godi&scaron;nje, dok sudije za prekr&scaron;aje i sudije Upravnog suda u radu imaju i preko dvije hiljade predmeta.
Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici, Korać je istakao značajno unapređenje efikasnosti nakon povećanja broja sudija sa sedam na 12.
Kako je naveo, broj primljenih predmeta smanjen je sa 68 na 62, ukupan broj rije&scaron;enih predmeta povećan je sa 43 na 66, odnosno za skoro 53,5 odsto, a stopa ažurnosti porasla je sa 63 na 106 odsto, &scaron;to znači da je rije&scaron;eno vi&scaron;e predmeta nego &scaron;to ih je primljeno.
"Imajući u vidu da se radi o predmetima koji obuhvataju najteža krivična dijela i složene dokazne postupke, ovi pokazatelji predstavljaju značajan pozitivan pomak. Povećanje kadrovskih kapaciteta, smanjen priliv predmeta i znatan rast broja rije&scaron;enih predmeta doprinio je stabilizaciji i postepenom smanjenju zaostatka, kao i ukupnoj efikasnosti", kazao je Korać.
On je upozorio na rast udjela nerije&scaron;enih starih predmeta u periodu od 2023. do 2025. godine.
"U 2023. godini broj nerije&scaron;enih starih predmeta u odnosu na ukupno nerije&scaron;ene predmete je bio 8,69 odsto, u 2024. godini se povećao 9,25 odsto, a pro&scaron;le godine 11,77 odsto, &scaron;to ukazuje na povećanje broja dugotrajnih postupaka&ldquo;, rekao je Korać.
On je dodao da se bilježi kontinuirani rast udjela rije&scaron;enih starih predmeta, koji je dostigao 15 odsto u 2025. godini, &scaron;to, kako je naveo, pokazuje pojačanu usmjerenost sudova na smanjenje zaostataka.
Korać je rekao da najveći broj nerije&scaron;enih starih predmeta čine oni koji su stari od tri do pet godina, navodeći da se to može dovesti u vezu sa njihovom složeno&scaron;ću, čestim promjenama postupajućih sudija, potrebom za ponavljanje dokaznog postupka i pribavljanjem nalaza i mi&scaron;ljenja vje&scaron;taka.
On je kazao da je analizom rada sudova u Crnoj Gori tokom 2025. godine evidentno da su svi sudovi nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, uprkost izazovima sa kojima se suočavaju.
Korać je ukazao na potrebu daljeg unapređenja organizacije rada, jačanja kapaciteta sudova i kontinuirano sprovođenje mjera koje bi dodatno doprinijele pobilj&scaron;anju efikasnosti sudskog sistema.
"Potrebno je usvojiti izmene i dopune nekih procesnih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka sa ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova", naveo je Korać.
On je istakao da sudovi moraju usmjeriti aktivnosti na povećanje ukupne efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostataka u predmetima kroz ciljne mjere.
Korać je upozorio da su i dalje prisutni izazovi u radu sudova, uključujući nedostatak pravne kulture, po&scaron;tovanje procesnih odredbi i pravnih ljekova, kao i na kadrovska, infrastrukturna i budžetska ograničenja.
&bdquo;Pred pravosuđem su brojni izazovi, ali za njih se mogu naći rje&scaron;enja kroz &scaron;iru infrastrukturnu podr&scaron;ku. Efikasnost sudova u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek nije zadovoljavajuća. Sudovi treba da učine sve &scaron;to je u njihovoj moći da pobolj&scaron;aju efikasnost i obezbijede suđenje u razumnom roku&ldquo;, naveo je Korać.
On je naglasio da izvr&scaron;na i zakonodavna vlast treba da u pobolj&scaron;anju normativne, materijalne, prostorno-tehničke i kadrovske uslove za povećanje efikasnosti sudija i sudova.
&bdquo;Stvaranje &scaron;iroke baze kvalitetnih i stručnih kadrova, jačanje transparentnosti i odgovornosti, te digitalizacija pravosuđa, doprinijeće efikasnosti i vraćanju povjerenja u pravosuđe&ldquo;, ocijenio je Korać.
Sudski savjet će, kako je naglasio, nastaviti sa izborom sudija i popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima.
&bdquo;Očekuje se da će u 2026. godini biti popunjen značajan broj nedostajućih sudija, posebno u sudovima sa najvećim brojem slobodnih mjesta. Nastavićemo sa jačanjem nezavisnosti pravosuđa i obezbjeđivanjem efikasne primjene strate&scaron;kog i zakonodavnog okvira, posebno u dijelu odgovornosti&ldquo;, rekao je Korać.
On je istakao da sudska vlast ima posebnu odgovornost u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, nagla&scaron;avajući značaj za&scaron;tite ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
&bdquo;Iako nezavisnost sudskog sistema možda nije u potpunosti ostvarena, nezavisnost sudija mora biti apsolutno za&scaron;tićena. Sudska vlast mora pružiti podr&scaron;ku postupajućim sudijama radi za&scaron;tite od pritisaka i dono&scaron;enja odluka u skladu sa zakonom&ldquo;, poručio je Korać.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je, odgovarajući na pitanja novinara da li su preduzeti neki koraci u vezi sa uslovima za penzionisanje sudija kako bi se izbjegla nova blokada pravosuđa i koliko sudija bi, ukoliko problem ostane nerije&scaron;en, moglo napustiti sistem ove godine, kazala da je Ministarstvo pravde zavr&scaron;ilo rad na posebnom zakonu koji se tiče statusnih pitanja sudija, uključujući definisanje starosne granice.
&bdquo;Očekuje se da predlog bude nominovan od Vlade i da po hitnom postupku bude usvojen u Skup&scaron;tini do kraja aprila&ldquo;, rekla je Pavličić.
Korać je, odgovarajući na isto pitanje, naglasio da vi&scaron;e sudija napu&scaron;ta funkciju na lični zahtjev nego &scaron;to odlazi u penziju po sili zakona.
On je kao dodatan razlog za nedostak kadra, a koji je ujedno i problematizovao, naveo to &scaron;to sada sudije mogu iskoristiti zakonsku mogućnost da godinu prije sticanja uslova za penziju napuste funkciju, a pritom primaju zaradu sa svim povećanjima koja bi im pripadala da su nastavili raditi.
&bdquo;Vi&scaron;i funkcioneri se biraju na određeno vrijeme i mogu biti smijenjeni iz političkih razloga, dok nosioci sudskih funkcija birani na neodređeno ne bi trebalo da primaju naknadu ako napu&scaron;taju funkciju na lični zahtjev&ldquo;, smatra Korać.
On je kazao da ni novo zakonsko rje&scaron;enje ne tretira ovaj problem, a da to pitanje nije u nadležnosti Sudskog savjeta.
Na pitanje da li se reagovalo na vrijeme u slučaju koji se tiče predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, Pavličić i Korać su kazali da su reagovali promptno, odnosno predsjednica Vrhovnog suda onog trenutka kada je zaprimila pisanu pritužbu, dok je Sudski savjet odmah po prijemu predloga nastavio postupak.
Na konferenciji je predstavljen i novi logo Sudskog savjeta koji, prema riječima Koraća, kroz moderan dizajn simbolizuje pravdu, državnost i spoj tradicije i savremenog izraza.
Korać je istakao da logo vizualno komunicira nezavisnost i profesionalnost sudija, dok stilizovana vaga u centru simbolizuje ravnotežu i nepristrasnost koje su temeljne vrijednosti pravosudnog sistema.

Korać: Nedostaje 37 nosilaca funkcija – 35 sudija i dva predsjednika

SUDSKI SAVJET PREDSTAVIO GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU TOG TIJELA I UKUPNOM STANJU U SUDSTVU ZA 2025.

&nbsp;Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) nije nadležna da postupa u predmetima u kojima video nadzor vr&scaron;e fizička lica na privatnoj imovini, saop&scaron;tili su iz te institucije.
Oni su to kazali <a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/uprava-policije-azlp-da-ukloni-nezakonito-postavljene-nadzorne-kamere-koje-snimaju-javne-povrsine-05-04-2026-22-25-50">reagujući na saop&scaron;tenje Uprave policije</a> u kojem su u nedjelju pozvali AZLP da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ukloni nadzorne kamere koje snimaju javne povr&scaron;ine.
Iz AZLP su pozvali Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova da, umjesto, kako su naveli, pogre&scaron;nog informisanja javnosti, preuzme odgovornost za rje&scaron;avanje pitanja iz svoje nadležnosti.
Kako su istakli iz AZLP, Zakonom o za&scaron;titi podataka o ličnosti izričito je propisano da se taj zakon ne primjenjuje na fizička lica kada vr&scaron;e video nadzor na svom privatnom posjedu.
"U skladu sa navedenom zakonskom normom, Savjet Agencije je jo&scaron; 17. novembra 2017. godine zauzeo jasan stav da Agencija nije nadležna da postupa u predmetima u kojima video nadzor vr&scaron;e fizička lica na privatnoj imovini", kazali su iz AZLP, prenosi agencija Mina.
Kako su naveli, AZLP je, polazeći od navedenog, u vi&scaron;e navrata, upravo prema Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova i Upravi policije, jasno, precizno i argumentovano ukazivala na granice svoje nadležnosti.
"Uprkos tome, i dalje se u javnim istupima implicira nadležnost Agencije u ovim slučajevima, čime se stvara prostor za prebacivanje odgovornosti", kazali su iz AZLP.
Oni su ukazali i na to da je AZLP, dopisom od 08. aprila pro&scaron;le godine, inicirala održavanje sastanka sa predstavnicima Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (Uprava policije Crne Gore - načelnici regionalnih centara), upravo sa ciljem da se spriječe takve situacije i obezbijedi zakonito i koordinisano postupanje u slučajevima iz nadležnosti Agencije.
Na taj poziv, kako su naglasili, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova nije odgovorilo.
"Smatramo krajnje neprimjerenim da se, umjesto institucionalne saradnje i rje&scaron;avanja problema u okviru zakonom propisanih nadležnosti, javnosti plasiraju informacije kojima se Agenciji poku&scaron;ava pripisati odgovornost za postupanja koja nijesu u njenoj nadležnosti", ocijenili su iz AZLP.
Oni su, kako su podsjetili, u sličnom kontekstu, obavijestili Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Cetinju o svojoj nenadležnosti u tim predmetima, &scaron;to potvrđuje neselektivno postupanje.
"Pozivamo Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova da umjesto pogre&scaron;nog informisanja javnosti, u okviru svojih zakonskih ovla&scaron;ćenja, preuzme odgovornost za rje&scaron;avanje pitanja iz svoje nadležnosti", naveli su iz AZLP.
Oni, kako su kazali, ostaju otvoreni za saradnju, ali isključivo na osnovu zakona, međusobnog uvažavanja i jasno definisanih nadležnosti.
&nbsp;

AZLP: Nijesmo nadležni za predmete video nadzora na privatnoj imovini

REAGOVALI NA SAOPŠTENJE UPRAVE POLICIJE

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) produžilo je do 20. aprila rok do kojeg osobe iz Ukrajine mogu podnijeti zahtjev za produženje privremene za&scaron;tite.
Iz MUP-a su apelovali na sve osobe iz Ukrajine u Crnoj Gori čija je isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta, a koje namjeravaju da i dalje borave u Crnoj Gori po osnovu privremene za&scaron;tite, da do 20. aprila podnesu zahtjev za produženje privremene za&scaron;tite i preuzmu novu ispravu.&nbsp;
To je, kako su rekli iz tog Vladinog resora, uslov za nesmetan boravak u Crnoj Gori i ostvarivanje prava iz domena privremene za&scaron;tite, jer će se u suprotnom njihov boravak u Crnoj Gori smatrati nezakonitim.
&bdquo;Ukazujemo na važnost blagovremenog podno&scaron;enja zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite za lica iz Ukrajine u Crnoj Gori koja namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom za&scaron;titom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori sa pomenutim statusom i za ostvarivanje prava koja proističu iz tog statusa&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz MUP-a su kazali da nakon isteka novoodređenog roka za podno&scaron;enje zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite 20. aprila, neće biti daljeg prolongiranja rokova u navedenu svrhu.

Do 20. aprila produžen rok za zahtjeve za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine

SAOPŠTENO IZ MUP-A

Direktor podgoričkog gradskog preduzeća &ldquo;Vodovod i kanalizacija&rdquo; Aleksandar Ni&scaron;avić kazao je da je u toku izgradnja najvažnijih djelova sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu i da je zavr&scaron;eno oko 20 odsto projekta.
&ldquo;Do kraja godine biće izgrađeni svi objekti u &lsquo;sivoj fazi&rsquo;, nakon toga će biti ugrađivana oprema i izvođeni radovi u skladu sa predviđenom dinamikom, kako bi sve bilo zavr&scaron;eno do predviđenog roka &ndash; sredine 2028. godine&rdquo;, rekao je Ni&scaron;avić u &ldquo;Bojama jutra&rdquo; na TV Vijesti.
Kaže da je na gradili&scaron;tu svakog dana 20 do 30 radnika, da je aktivno oko 10 ma&scaron;ina, a da će narednih sedmica biti značajno veći broj radnika na terenu.
&ldquo;Procjena da će biolo&scaron;ki bazen biti zavr&scaron;en do kraja sedmice, sami iskopi biće zavr&scaron;eni do kraja nedjelje, dok se uporedo radi na iskopima na drugim segmentima postrojenja, na segmentima koji podrazumijevaju obradu mulja&rdquo;, rekao je, pojasniv&scaron;i da je bazen najveći objekat na postrojenju.
Ni&scaron;avić je, govoreći o sastanku gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića sa mje&scaron;tanima, kazao kako vjeruje da je sve &scaron;to je obećano, kada su u pitanju zahtjevi Botunjana, moguće izvesti u rokovima u kojima je rečeno.
Rekao je da se jo&scaron; ne zna ko je zapalio ma&scaron;inu na gradili&scaron;tu, te da je &ldquo;Vodovod&rdquo; dao sve neophodne podatke policiji.
Ni&scaron;avić je ukazao da će se kvalitet vazduha i ispu&scaron;tenih voda mjeriti u realnom vremenu i da bi postrojenje u slučaju prekoračenja prestalo sa radom, odnosno s ispu&scaron;tanjem otpadnih voda. Predviđena su dva bazena u kojima bi se, u tom slučaju, smje&scaron;tale otpadne vode, a &ldquo;tek nakon rje&scaron;avanja problema otpadne vode se vraćaju i sistem i nastavlja s njihovom obradom&rdquo;.
Kazao je da trenutno postrojenje obrađuje 40 odsto otpadnih voda, a da 60 odsto otpadnih voda nepreči&scaron;ćeno odlazi u rijeku Moraču.
&ldquo;Posebno su ugroženi mje&scaron;tani koji koriste vodu iz bunara, iz rijeke Morače, koji se bave ribolovom i svim onim &scaron;to je vezano za same vode koje prolaze iz te rijeke kroz njihove krajeve&rdquo;, istakao je Ni&scaron;avić.
Naglasio je da, izgradnjom novog postrojenja u Botunu, nijedan litar nepreči&scaron;ćene vode neće ići u Moraču.
Vjeruju da se mogu naći nova izvori&scaron;ta
Ni&scaron;avić je, na pitanje da li će novo postrojenje imati kapaciteta da opsluži i buduće naselje Velje brdo, kazao da su razmatrali to pitanje i do&scaron;li do rje&scaron;enja da se Velje brdo priključi na sistem.
Pojasnio je da je postrojenje projektovano na 230.000 stanovnika, a da je oko 130.000 priključeno na postojeće.
&ldquo;U tom smislu smo u&scaron;li u revidiranje projekta izgradnje kolektora pet, koji prolazi kroz naselje Tolo&scaron;i, kako bismo uključili ovo naselje (Velje brdo) i povećanjem dimenzija i pro&scaron;irenjem mreže za 1,2 kilometra omogućićemo da se Velje brdo, u prvoj fazi, kako je predviđeno, priključi na buduće postrojenje&rdquo;.
Cijeli projekat novog sistema ko&scaron;taće oko 95 miliona &ndash; 47,5 za izgradnju samog postrojenja u Botunu, a za &scaron;irenje mreže &ldquo;40 i ne&scaron;to miliona eura&rdquo;, kazao je Ni&scaron;avić.
Rekao je da, na osnovu preliminarnih analiza, konsultant vjeruje da se mogu naći nova izvori&scaron;ta za snabdijevanje Veljeg brda, odnosno da ima nekoliko lokacija na kojima se mogu pronaći dovoljne količine vode neophodne za prvu fazu naselja &ndash; nekih 14.000 stanovnika i 5.000 zaposlenih.
Voda neće poskupiti
Direktor podgoričkog &ldquo;Vodovoda&rdquo; je rekao da do kraja godine neće biti poskupljenja vode.
&ldquo;Neka je pretpostavka da će cijena u narednoj godini biti na istom nivou ili smanjena&rdquo;, rekao je on.

Nišavić o postrojenju u Botunu: Završeno oko 20 odsto projekta

SAOPŠTIO I DA JOŠ NIJE UTVRĐENO KO JE ZAPALIO MAŠINU NA GRADILIŠTU

Savr&scaron;eno tijelo postalo je imperativ modernog doba. Pod pritiskom dru&scaron;tvenih mreža i okoline, mladi sve če&scaron;će traže brze rezultate, pa čak i po cijenu zdravlja. U Institutu za javno zdravlje upozoravaju da se dominantno koriste steroidni hormoni testosteroni, a posljedice mogu biti ozbiljne, dugotrajne, pa čak i fatalne.
&ldquo;Izazivate pad sopstvene produkcije testosterona, ispoljavaju se neželjena dejstva zbog unosa visokih doza, to počinje sa povećanim krvnim pritiskom, poremećaja rada bubrega, kod dugoročnije primjene i ozbiljnijih unosa može doći do fatalnih ishoda koji se manifestuju kao posljedica povećani pritisak, moždani i srčani udar&ldquo;, naveo je specijalista sanitarne hemije Mitar Delević.
Anabolički steroidi su dozvoljeni ukoliko ih ljekar zbog zdravstvenog stanja prepi&scaron;e pacijentu, ali zloupotreba ili doping je zabranjen Zakonom o sportu Crne Gore. Uprkos tome, prema istraživanju ESPAD-a iz 2019. godine, CG je prva u Evropi po broju maloljetnika koji ih koriste. Podaci pokazuju da oko 3% dječaka koristi ove supstance, dok ih koristi i jedna od 50 djevojčica. Delević navodi da su mnogo teže posljedice kod mladih osoba čiji je organizam u procesu razvoja.
&ldquo;Iz razloga &scaron;to će sintetički testosteron da smanji proizvodnju prirodnog testosterona u organizmu, a njegova dugoročnija primjena može da dovede i do potpune obustave, odnosno prestanka proizvodnje testosterona &scaron;to će za rezultat imati problem sa infertilitetom, a nekad i sterilitet kod mu&scaron;karaca&ldquo;, naglasio je Delević.
Sportisti često ne znaju, dodaje Delević, da pored anaboličkog, testosteron ima i androgeni efekat.
&ldquo;Kad vi povećeno uzimate, osim &scaron;to smanjuje prirodno umanjivanje, na&scaron; organizam se brani tako &scaron;to prevodi testosteron u estrogen koji je ženski polni hormon pa ćete kod sportista imati spu&scaron;tene grudi, iako uzimaju mu&scaron;ke polne hormone&ldquo;, navodi Delević.
Kod žena, zbog povećanog unosa mu&scaron;kih polnih hormona smanjuje se sinteza estrogena, dolazi do hormonalnog disbalansa, do izostanka ciklusa pa i do &scaron;tetnog efekta po reproduktivno zdravlje. Delević navodi da nisu sigurni ni dijetetski suplementi koji se reklamiraju kao prirodni stimulatori rasta mi&scaron;ićne mase.
&ldquo;Treba istaći podatak da na nivou EU u prethodnih pet godina za &scaron;ta postoji evidencija namjerno dodavanje farmaceutskih aktivnih supstanci, odnosno suplemente, 50 odsto ide na dodavanje steroidnih hormona u dijatetske suplemente na bazi bilja. To je zabranjeno, i dodavanje ljekova nije dozvoljeno&ldquo;, ističe Delević.
A u Crnoj Gori ne postoji laboratorija koj ispituje da li dijetetski suplementi sadrže steroide, &scaron;to, kako navodi Delević otvara prostor za zloupotrebe. O uticaju na mentalno zdravlje, Delević kaže da mogu da ispolje ozbiljne promjene raspoloženja od depresivne epizode do manije koja se de&scaron;ava u nekoliko sati.
Do ovih supstanci se dolazi lako. Na brojnim forumima se dijele savjeti na koji način se mogu nabaviti. Poput određenih instagram profila, kao i fitnes instruktora. A ako poznajete radnike u određenim apotekama, možete dobiti steroide i bez recepta. Brojni fitnes instruktori ih kupuju i sami prave steroide koje prodaju svojim klijentima, ekipa TV Podgorica je preko svojih izvora do&scaron;la do cjenovnika anaboličkih steroida, peptida koji se na ilegalnom trži&scaron;tu u zavisnosti od gramaže kreću od 30 pa do 13 hiljada eura. &nbsp;
&nbsp;

Crna Gora prva u Evropi po broju maloljetnika koji koriste steroide

U NAŠOJ DRŽAVI  NE POSTOJI LABORATORIJA KOJA ISPITUJE DA LI DIJETETSKI SUPLEMENTI SADRŽE STEROIDE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz slab lokalni razvoj oblačnosti tokom dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus dva do 12 stepeni, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 24 stepena.

Danas do 24 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Uprava policije pozvala je Agenciju za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ukloni nadzorne kamere na teritoriji cijele Crne Gore koje snimaju javne povr&scaron;ine.
Iz Uprave policije su kazali da bi AZLP na taj način dodatno doprinijela podizanju kolektivne bezbjednosti i podsjetili da se krivično djelo može izvr&scaron;iti kako činjenjem, tako i nečinjenjem, odnosno propu&scaron;tanjem izvr&scaron;enja službene radnje.
"Smatramo da je od ključnog značaja za javni interes da se pitanja za&scaron;tite podataka o ličnosti sagledavaju sveobuhvatno i primjenjuju dosljedno i jednako u svim slučajevima, a ne selektivno, uključujući i one na koje je Uprava policije ukazivala u prethodnom periodu", navod se u saop&scaron;tenju Uprave policije.
Oni su istakli da je Odjeljenje bezbjednosti Kotor, u vi&scaron;e navrata, 25. decembra 2023., 10. marta pro&scaron;le i 27. marta ove godine, upućivalo zvanične dopise AZLP-u, ukazujući na konkretan slučaj nezakonitog video nadzora u naselju Kavač, koji je postavilo fizičko lice T.Z.
"U dostavljenim obraćanjima detaljno je ukazano da predmetni video nadzor, instaliran na objektu u vlasni&scaron;tvu navedenog lica, funkcioni&scaron;e na način da kamere pokrivaju prostor pod uglom od 360 stepeni", kaže se u saop&scaron;tenju policije.
Dodaje se da te kamere snimaju i javne povr&scaron;ine, odnosno javni put koji je u katastru evidentiran kao javno dobro, pa na taj način nesporno dolazi do kr&scaron;enja Zakona o za&scaron;titi podataka o ličnosti.
Iz Uprave policije su kazali da je AZLP, uprkos jasno dokumentovanim činjenicama i ukazivanju na povrede zakona, na navedena obraćanja odgovorila samo jednom, i to 17. aprila 2024. godine, kada je zauzela stav da nije nadležna da postupa u slučajevima kada fizička lica vr&scaron;e video nadzor za sopstvene potrebe.
"Upućujući na druge mehanizme za&scaron;tite, uključujući mogućnost pokretanja privatne tužbe za krivično djelo neovla&scaron;ćeno fotografisanje i snimanje", kazali su iz Uprave policije, prenosi agencija Mina
Prema njihovim riječima, AZLP je tako odgovorila uprkos tome &scaron;to je jasno da je prekr&scaron;en Zakon o za&scaron;titi podataka o ličnosti i činjenici da je Agencija dužna da, shodno tom Zakonu, vr&scaron;i nadzor koji sprovode osobe zaposlene u Agenciji, a koje su ovla&scaron;ćene za obavljanje poslova nadzora.
"Iako su ovi slučajevi detaljno dokumentovani i dostavljeni nadležnoj Agenciji na postupanje, izostala je adekvatna i kontinuirana reakcija u okviru zakonom propisanih nadležnosti", naveli su iz policije.&nbsp;
Oni su ukazali i da u većinskom dijelu pojedinih lokaliteta postoje nezakonito postavljeni sistemi video nadzora od strane fizičkih lica, o čemu je Uprava policije već obavijestila AZLP kroz vi&scaron;e inicijativa.
"Stoga ponovo pozivamo AZLP da revnosno pristupi ovim slučajevima i preduzme mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju uklanjanja nezakonito postavljenih sistema video nadzora", navodi se u saop&scaron;tenju Uprave policije.
Oni su ponovili da nepostupanje u takvim slučajevima može imati i bezbjednosne implikacije, imajući u vidu mogućnost zloupotrebe ovakvih sistema za sprovođenje kontranadzora nad aktivnostima organa za sprovođenje zakona, čime se potencijalno ugrožava efikasnost njihovog djelovanja.
"Uprava policije ostaje posvećena dosljednoj primjeni zakona i za&scaron;titi prava građana, te očekuje punu saradnju svih nadležnih institucija, uključujući i AZLP, u cilju obezbjeđivanja zakonitog i efikasnog sistema za&scaron;tite podataka o ličnosti", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Uprava policije: AZLP da ukloni nezakonito postavljene nadzorne kamere koje snimaju javne površine

"AGENCIJA ZAUZELA STAV DA NIJE NADLEŽNA DA POSTUPA U SLUČAJEVIMA KADA FIZIČKA LICA VRŠE VIDEO NADZOR ZA SOPSTVENE POTREBE"

Na 19 fakulteta Univerziteta Crne Gore u izvje&scaron;tajima koji se tiču samoevaluacije tih ustanova za studijsku 2024/2025. godinu zabilježeno je ukupno 38 disciplinskih postupaka. Studenti su na razne načine kr&scaron;ili moralna načela, prepisivali i varali su kako bi do&scaron;li do boljih ocjena. Nadležni traže da se vi&scaron;e radi na promociji akademskog integriteta, jer na većini fakulteta nije bilo disciplinskih, &scaron;to ne znači da se na njima po&scaron;tuju propisi&hellip;.
Među pohvaljenim fakultetima su Pravni fakultet i Pomorski fakultet Kotor. Na tim ustanovama je zabilježeno po 14 disciplinskih postupaka.
Pobjeda je ranije pisala o pojedinim postupcima koji su pokrenuti na Pravnom fakultetu, te je jedna studentkinja poku&scaron;ala da prepi&scaron;e na kolokvijumu i koristila je bubice. Ona je pred disciplinskom komisijom priznala da je pogrije&scaron;ila i obećala je da se vi&scaron;e to neće ponoviti. Isključena je godinu dana sa fakulteta.
Uzori
Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta koji funkcioni&scaron;e u okviru Centra za unapređenje kvaliteta, dijela organizacione strukture Rektorata Univerziteta Crne Gore analizirao je, pored ostalog, sve te izvje&scaron;taje, u kojima je naznačeno kako se fakulteti bore za po&scaron;tovanje moralnih načela, te je istaknuto da je Pravni fakultet u značajnoj mjeri radio na jačanju mehanizama za sprečavanje i sankcionisanje kr&scaron;enja akademskog integriteta.
U izvje&scaron;taju koji se tiče pokrenutih disciplinskih postupaka nijesu izne&scaron;eni detalji, niti kako su svi ti postupci i konkretno okončani. Za Pravni fakultet je navedeno da je ukupan broj pokrenutih disciplinskih postupaka u studijskoj 2024/2025. godini znatno manji nego u prethodnim studijskim godinama i svega je pokrenuto 14 disciplinskih postupaka, koji su rezultirali sa 12 izrečenih mjera.
- Uz aktivnu kampanju o akademskim vrijednostima i posljedicama kr&scaron;enja akademskog integriteta znatno se smanjio broj disciplinskih postupaka koje su profesori pokretali&hellip; Primjetno je da se najče&scaron;će i najteže sankcije izriču u zimskom semestru na prvoj godini osnovnih studija &ndash; navedeno je u dokumentu koji se tiče samoevaluacije fakulteta.
U izvje&scaron;tajima koji se tiču samoevaluacije fakulteta, koji se radi kako bi se unaprijedilo stanje, konstatovano je da iako na jedinicama nema pokrenutih postupaka to ne znači da ne postoje nepravilnosti, već može sve ukazivati na nedovoljno razvijene mehanizme prijavljivanja&hellip;
Tuženi student se ispisao
- Na Biotehničkom fakultetu u prethodnoj godini nije bilo disciplinskih postupaka, a poku&scaron;aji prepisivanja koji su uočeni sankcionisani su internim postupcima (javnim saop&scaron;tavanjem među kolegama i studentima). Kod studenata je u kontinuitetu prisutna negativna praksa da ne prijavljuju neetičko pona&scaron;anje kolega prilikom provjera znanja, mada o tome otvorenije razgovaraju sa akademskim osobljem, ali bez želje da podnesu pisanu prijavu. Studenti pokazuju slabo interesovanje za kurs akademskog integriteta. Bila je jedna prijava grupe studenta za uznemiravanje i prijetnje, disciplinski postupak nije pokrenut jer se tuženi student ispisao &ndash; navedeno je u dokumentu.
Nadležni poručuju da treba podsticati studente na kritičko mi&scaron;ljenje po pitanju nepo&scaron;tovanja principa akademskog integriteta i podsticati ih da prijave eventualno neetičko pona&scaron;anje drugih studenata, ali i zaposlenih.
Koriste AI, zloupotrebe...
Na Fakultetu političkih nauka u proteklom periodu organizovano je, takođe, vi&scaron;e aktivnosti u cilju za&scaron;tite akademskog integriteta (predavanja, skupovi, seminari, okrugli stolovi, radionice, troje zaposlenih u čijoj nadležnosti je promocija i unapređenje akademskog integriteta). Održana je, kako je konstatovano, samo jedna sjednica Vijeća posvećena sistemu obezbjeđenja kvaliteta i pitanjima akademskog integriteta. Evidentiran je samo jedan disciplinski postupak.
Studenti su na tom fakultetu uglavnom upoznati sa očekivanim sankcijama u slučaju plagijarizma, te upotrebe pomagala, tehničkih i drugih, prilikom usmenih i pismenih provjera znanja (npr. bubica, pametnih satova i dr.). Na svim nivoima studija studenti u okviru određenih predmeta imaju zadatak pisanja studentskih radova, prilikom čega nastavno osoblje fakulteta dodatno edukuje studente o pravilima navođenja literature u radu, načinu citiranja u cilju izbjegavanja optužbi za plagijat.
- U posljednjih par godina primjetan je izuzetan napredak tehnologije, osobito u pogledu razvoja vje&scaron;tačke inteligencije i aplikacija koje su izradu domaćih zadataka, rezimea i drugih pisanih aktivnosti podržane od nje. Pomenuto stvara dodatni izazov, jer studenti sve če&scaron;će koriste vje&scaron;tačku inteligenciju za izradu studentskih radova, eseja. Naročito je u porastu kori&scaron;ćenje vje&scaron;tačke inteligencije za izradu master radova i projekata iz uskostručnih predmeta &ndash; navedeno je u dokumentu.
Ističe se da aplikacije poput Chat GPT mogu uticati na kreativnost studenata, umanjiti sposobnost logičkog razmi&scaron;ljanja i potrebe za provjerom informacija. Dalje navode da praksa pokazuje da studenti u pojedinim slučajevima iz neznanja plagiraju naučne radove koristeći direktne citate bez navodnika, ali uz navođenje izvora. Zatraženo je da se među studentima promovi&scaron;e neophodnost po&scaron;tovanja etičkih normi prilikom pisanja seminarskih radova/eseja/novinarskih tekstova/master i doktorskih radova, ali i da treba raditi na regulisanju upotrebe vje&scaron;tačke inteligencije novim internim aktima Univerziteta.
Zamjerke
Na Medicinskom fakultetu, kako je istaknuto, nije bilo aktivnosti u cilju za&scaron;tite akademskog integriteta. Navedeno da je održano pet sjednica Vijeća o pitanjima akademskog integriteta i sistemu obezbjeđenja kvaliteta. Evidentirana su četiri disciplinska postupka.
- Potrebno je u narednom periodu uložiti dodatne napore u pravcu povećanja broja i diversifikacije vrsta aktivnosti kojima se promovi&scaron;e i unapređuje akademski integritet (skupovi, seminari, okrugli stolovi o akademskom integritetu), jer je navedeno da na tom polju uop&scaron;te nije bilo aktivnosti &ndash; precizirano je u dokumentu.
Na Arhitektonskom fakultetu su organizovane određene aktivnosti u cilju za&scaron;tite akademskog integriteta (predavanja, skupovi, seminari, okrugli stolovi, radionice, pet je zaposlenih u čijoj nadležnosti je promocija i unapređenje akademskog integriteta), a zabilježen je samo jedan disciplinski postupak.
&Scaron;to se tiče stanja na Ekonomskom fakultetu, zabilježeno je da tamo nije bilo mehanizama i aktivnosti u cilju za&scaron;tite akademskog integriteta, sprečavanja diskriminacije, neetičkog pona&scaron;anja, netolerantnosti (predavanja, skupovi, seminari, okrugli stolovi, radionice i ostalo). Takođe, nije bilo ni tematskih sjednica Vijeća posvećenih sistemu obezbjeđenja kvaliteta i pitanjima akademskog integriteta. Nije bilo disciplinskih postupka.
I od Elektrotehničkog fakulteta se traži da preduzme konkretne mjere za promovisanje kulture akademskog integriteta i za&scaron;tite istog. Samo je jedan zaposleni u čijoj je nadležnosti promocija i unapređenje akademskog integriteta, a ako se ima u vidu veličina fakulteta, smatraju da bi bilo potrebno povećati broj predstavnika.
Ni na Ma&scaron;inskom fakultetu nije bilo disciplinskih postupaka, pa je toj ustanovi preporučeno da treba uložiti dodatni napor da se osnaže mehanizmi za sprečavanje i sankcionisanje kr&scaron;enja akademskog integriteta. Zabilježen je i znatan porast broja provjera master i doktorskih radova na antiplagijarizam, &scaron;to, kako je navedeno, doprinosi jačanju kulture akademskog integriteta. Fakultet je implementirao niz aktivnosti koje obuhvataju promociju akademske etike, prevenciju plagijarizma i edukaciju studenata.
Malo sjednica
Na Muzičkoj akademiji uočen je mali broj aktivnosti usmjerenih na za&scaron;titu akademskog integriteta, &scaron;to ukazuje na postojanje prostora za dodatno unapređenje u tom segmentu. Održana je samo jedna sjednica Vijeća posvećena sistemu obezbjeđenja kvaliteta i pitanjima akademskog integriteta. Nije bilo disciplinskih postupaka.
Na Tehnolo&scaron;kom fakultetu održana je samo jedna sjednica Vijeća posvećena sistemu obezbjeđenja kvaliteta i pitanjima akademskog integriteta. Nije bilo disciplinskih postupaka.
Vi&scaron;e aktivnosti u izvje&scaron;tajnom periodu imao je Građevinski fakultet, ali na tom fakultetu nije bilo disciplinskih postupaka
Na Fakultet za sport i fizičko vaspitanje skoro nije bilo aktivnosti za za&scaron;titu akademskog integriteta (svega jedna), pa im je preporučeno da je neophodno organizovati aktivnosti na tom polju. Nije bilo disciplinskih postupaka.
Na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo su organizovane određene aktivnosti u cilju za&scaron;tite akademskog integriteta, ali iako je riječ o fakultetu koji ima veliki broj studenata, bio je samo jedan disciplinski postupak.
I na Filolo&scaron;kom je bilo značajnih aktivnosti, te njihova arhiva pokazuje da su imali dva disciplinska postupka.
Na Filozofskom ih nije bilo. Konstatovano je da je u toj ustanovi bilo značajnih aktivnosti za za&scaron;titu akademskog integriteta. Broje čak 11 zaposlenih, odnosno 12,36 odsto od ukupnog broja zaposlenih u čijoj nadležnosti je promocija i unapređenje akademskog integriteta.
Od Fakulteta likovnih umjetnosti se, takođe, traži da preduzmu jo&scaron; niz aktivnosti na ovom planu u cilju promovisanja kulture i za&scaron;tite akademskog integriteta. Održana je samo jedna sjednica Vijeća posvećena sistemu obezbjeđenja kvaliteta i pitanjima akademskog integriteta. Nije bilo disciplinskih postupaka.
Fakultet dramskih umjetnosti organizovao je čak pet tematskih sjednica Vijeća posvećenih sistemu obezbjeđenja kvaliteta i pitanjima akademskog integriteta. Nije bilo disciplinskih postupaka.
I PMF je dobio smjernice da unaprijedi stanje. Navedeno je da, iako su sprovedene određene aktivnosti u cilju za&scaron;tite akademskog integriteta (navedene svega dvije), potrebno je preduzeti dodatne aktivnosti u ovoj oblasti. U izvje&scaron;tajnom periodu održan je jedan disciplinski postupak.
Bez odgovora koliko je bilo plagijata
Univerzitet Crne Gore se obavezao odlukom od 12. aprila 2018. godine da &scaron;titi dodatno akademski integritet, te od tada kroz softver za utvrđivanje plagijata redovno provjeravaju jesu li originalni master radovi, doktorske disertacije, publikacije koje izdaju u okviru izdavačke djelatnosti vodeći računa o op&scaron;tem dobru i očuvanju integriteta akademske zajednice...
Sa najstarije visoko&scaron;kolske ustanove nijesu odgovorili Pobjedi na pitanja o ovoj temi, te da li je i na koji način unaprijeđen softver...
Nijesu im stigli ni odgovori od pojedinih fakulteta kojima smo pisali, ali jesu od Medicinskog. Iz te ustanove kažu da provjeru plagijata obavljaju upotrebom specijalizovanog softvera Plagiarism Checker X. Provjera se primjenjuje na diplomske, specijalističke, master i seminarske radove na doktorskim studijama. Rad se unosi u softver, koji ga zatim upoređuje sa dostupnim bazama podataka i internet izvorima kako bi utvrdio stepen sličnosti sa postojećim tekstovima. Doktorske disertacije se provjeravaju na Univerzitetu Crne Gore.
- Tačan broj provjera uglavnom zavisi od broja studenata koji treba da diplomiraju, može se reći da se provjere vr&scaron;e kontinuirano, posebno nakon ispitnih rokova i predaje zavr&scaron;nih radova. U prethodnoj godini broj provjera je bio 180. Rezultati uglavnom pokazuju veoma nizak procenat sličnosti - naveli su oni.
Kako obja&scaron;njavaju, softver koristi naprednu ,,deep search&ldquo; tehnologiju zajedno sa ,,search booster&ldquo; funkcijom kako bi brzo i tačno vr&scaron;io provjere sličnosti u dokumentima i tekstovima na milijardama web stranica. Rezultat prikazuje procenat sličnosti.
- Ne postoji strogo definisan procenat preklapanja. Važno je naglasiti da nije presudan samo procenat, nego: da li su izvori tačno citirani, da li postoji &bdquo;copy-paste&ldquo; bez navođenja, da li je rad originalan u smislu analize i zaključaka - istakli su oni.
Softver analizira tekstualna poklapanja tako &scaron;to poredi rečenice, fraze i djelove teksta sa postojećim izvorima u svojoj bazi podataka i na internetu. Softver služi kao alat za detekciju sličnosti, dok konačnu procjenu da li rad predstavlja plagijat donosi nadležna komisija na osnovu izvje&scaron;taja i akademskih pravila.
- Plagiarism Checker X ima ugrađen Al detektor sadržaja koji unapređuje standardnu provjeru plagijata tako &scaron;to daje indikaciju da li je tekst generisan pomoću alata vje&scaron;tačke inteligencije ili napisan od čovjeka.
Softver bi se mogao unaprijediti daljim razvojem Al detekcije i preciznijim prepoznavanjem parafraziranog teksta, kao i boljim razumijevanjem konteksta kako bi se jasnije razlikovalo citiranje od plagijata - naveli su sa Medicinskog.
Odgovorili su i da im nije stigla nijedna inicijativa da provjere nečiji rad ,,sa strane&ldquo;.

Iako na Univerzitetu CG studenti sve učestalije koriste vještačku inteligenciju, zabilježeno samo 38 disciplinskih postupaka

AI „PIŠE“ SEMINARSKE, ALI I MAGISTARSKE RADOVE

Hri&scaron;ćanski vjernici koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru proslavljaju Uskrs.
Uskrs se slavi tri dana i predstavlja pokretni praznik, &scaron;to znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedjelju.
U mnogim crkvama za Uskrs se organizuju posebne mise i liturgijski obredi, a običaji kojima katolički vjernici proslavljaju praznik razlikuju se &scaron;irom svijeta.
&nbsp;

Pripadnici katoličke vjeroispovijesti slave Uskrs

TRI DANA

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović saop&scaron;tio je da će uputiti inicijativu Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) da građanima Rožaja odobri popuste na račune za električnu energiju kako bi se nadoknadila &scaron;teta nastala uslijed prekida u napajanju.
&Scaron;ahmanović je danas, sa direktorom Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivanom Asanovićem, potpredsjednikom Skup&scaron;tine Crne Gore Mirsadom Nurkovićem i ekipama inženjera i tehničkih službi, obi&scaron;ao lokacije na kojima je do&scaron;lo do kvara na elektroenergetskoj mreži u Rožajama.&nbsp;
&nbsp;Kvar je uspje&scaron;no otklonjen jutros u deset sati i 40 minuta.
&Scaron;ahmanović je kazao da je danas na licu mjesta vidi razmjere problema, ali i da da podr&scaron;ku ljudima koji rade u izuzetno zahtjevnim uslovima kako bi građani &scaron;to prije dobili stabilno napajanje, prenosi Medibiro..&nbsp;
&bdquo;Ovo nije situacija koja se može posmatrati kao usputni kvar, &nbsp;riječ je o pitanju koje direktno utiče na svakodnevni život ljudi i zato zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup&ldquo;, naveo je &Scaron;ahmanović, prenosi agencija Mina.
On je naglasio da će Ministarstvo insistirati na potpunoj mobilizaciji svih nadležnih službi, boljoj koordinaciji i redovnom informisanju javnosti o toku sanacije.
Kako je dodao &Scaron;ahmanović, paralelno sa sanacijom, razmatraju konkretne modele kako bi se, u skladu sa važećim mehanizmima, građanima i privredi nadoknadila &scaron;teta nastala uslijed prekida u napajanju.&nbsp;
&bdquo;U tom pravcu, uputiću inicijativu EPCG da građanima Rožaja odobri maksimalno moguće popuste na račune za električnu energiju, u skladu sa važećim pravilima&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović i &nbsp;pozva sve građane i privredne subjekte da prijave eventualnu &scaron;tetu, kako bi ona bila evidentirana i adekvatno razmotrena.
On je ukazao na značaj ubrzanja infrastrukturnih projekata koji će dugoročno rije&scaron;iti ovakve situacije.
&bdquo;Ovo je jasna opomena da planska dokumentacija ne smije ostati mrtvo slovo na papiru. Rje&scaron;enja postoje i sada je trenutak da se sprovedu. To podrazumijeva odlučnije i agilnije djelovanje svih - od lokalne samouprave, preko državnih institucija, do energetskih kompanija. Odlaganja vi&scaron;e ne smije biti&ldquo;, zaključio je &Scaron;ahmanović.
Asanović je zahvalio građanima Rožaja na strpljenju.&nbsp;
&ldquo;Zahvaljujemo se i na riječima podr&scaron;ke koje su nam upućene, jer mogli smo da vidimo da je dosta građana svjesno da na&scaron;e ekipe rizikuju svoje živote da bi se ovakvi kvarovi otklonili. Moram da zahvalim i kolegama iz CEDIS-a koji su sve vrijeme bili na raspolaganju na&scaron;oj ekipi koja je uprkos jako te&scaron;kim uslovima dala sve od sebe&ldquo;, rekao je Asanović.
On je rekao da je, zahvaljujući radu ekipa, uspostavljeno redovno napajanje, te da je dalekovod o&scaron;tećen uslijed nevremena.&nbsp;
&bdquo;Na nekoliko mjesta su uočena o&scaron;tećenja i ta o&scaron;tećenja ćemo otkloniti kad se vrijeme proljep&scaron;a da bismo osigurali trajno napajanje Rožaja i okoline sa ovim dalekovodom&rdquo;, rekao je Asanović.&nbsp;
Nurković je zahvalio ekipama inženjera i tehničkih službi koje su se uloženim naporima pobrinule da Rožaje danas ponovo ima struju.&nbsp;
&bdquo;Uvjerovam građane da ćemo kao njihovi predstavnici učiniti sve u narednom periodu da ne dolazi do ovakvih situacija i da ovakve stvari pravovremeno rje&scaron;avamo. Radilo se o vremenskim neprilikama koje su nas zadesile i koje su prouzrokovale kvar&ldquo;, naveo je Nurković.
Kako je dodao, vremenske neprilike se stalno de&scaron;avaju, &scaron;to nekada dovedede i do o&scaron;tećenja dalekovoda, kao u ovom slučaju.
&bdquo;Sada je na institucijama sistema da preduprijedimo sve ovo &scaron;to se desilo ovih dana i da nam se vi&scaron;e ne de&scaron;avaju takve situacije&ldquo;, istakao je Nurković.

Otklonjen kvar na elektroenergetskoj mreži u Rožajama

ŠAHMANOVIĆ SAOPŠTIO DA ĆE UPUTITI INCIJATIVU EPCG DA GRAĐANIMA TOG GRADA ODOBRI POPUSTE NA RAČUNE ZA STRUJU

Na području op&scaron;tine Nik&scaron;ić trenutno su aktivne zarazne bolesti kod životinja i to kju groznica i ptičji grip.
Kju groznica potvrđena je na osam gazdinstava, a ptičji grip na dva.
Nadležne službe preduzimaju mjere kako bi se spriječilo &scaron;irenje zaraze.
Veterinarski inspektor Bal&scaron;a Blečić za RTNK je kazao da kada je riječ o kju groznici u tri slučaja su u pitanju krupna grla stoke, a u pet sitna stoka - ovce i koze.
&ldquo;Na nekim gazdinstvima urađene su po dvije analize, na nekim su tek počela analiziranja. Uglavnom analize se ponavljaju navrh 21 i 30 dana. U ovom momentu mogu da kažem da su do sada eutanazirana dva grla krupne stoke i 23 grla ovaca i koza&rdquo;, kazao je Blečić dodajući da imaju slučajeva i obolijevanja stoke od plavog jezika.
Veterinar Petko Mikić za RTNK kaže da su početkom marta u Nik&scaron;iću potvrđeni slučajevi ptičjeg gripa.
Bolest je potvrđena na dva gazdinstva.
&nbsp;&ldquo;Jedan slučaj je potvrđen kod domaće živine - kod koko&scaron;ke, a drugi je kod divlje ptice-svrake&rdquo;, kazao je Mikić.
Kako je pojasnio, oba slučaja su u prigradskom naselju Nik&scaron;ića, koje je, rekao je Mikić, inače migrantska ruta ptica zbog blizine dva jezera.

Nikšić: Kju groznica potvrđena na osam gazdinstava, ptičji grip na dva