Društvo

Za&scaron;titniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) se, od početka godine do 1. oktobra, obratilo 47 pacijenata sa prigovorima koji su se odnosili na postupke zdravstvenih radnika, dok je 27 osoba podnijelo prigovor u vezi sa kvalitetom pružene zdravstvene usluge.
Za&scaron;titnici prava pacijenata KCCG-a, Alma Mutapčić i Suad Hajdarpa&scaron;ić, kazali su da je svaki prigovor, bilo da je podne&scaron;en u pisanoj formi ili usmeno, evidentiran, detaljno razmotren i rije&scaron;en u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata.&nbsp;
&ldquo;Značajan broj prigovora bio je rije&scaron;en u istom danu, neposredno nakon &scaron;to su pacijenti izrazili nezadovoljstvo&rdquo;, rekli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić Agenciji MINA.&nbsp;
Oni su naveli da je kod određenog broja prigovora bilo neophodno pribaviti izja&scaron;njenja od rukovodilaca organizacionih jedinica i zaposlenih na koje se prigovori odnose.&nbsp;
&ldquo;Ta izja&scaron;njenja su kori&scaron;tena za detaljnu analizu problema i preduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se otklonili uzroci prigovora i pobolj&scaron;ao kvaliteta usluga&rdquo;, dodali su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.
Oni su kazali da je, kada je riječ o prigovorima na kvalitet zdravstvene usluge ili postupak zdravstvenih radnika, najveći broj obraćanja bio vezan za način komunikacije sa zdravstvenim radnicima, dok se manji broj prigovora odnosio na kvalitet pružene medicinske usluge.&nbsp;
Kako su naveli, od 1. januara do 1. oktobra se Za&scaron;titniku prava pacijenata KCCG-a obratilo ukupno 625 pacijenata ili članova njihovih porodica, od čega su 373 obraćanja evidentirana kao prigovor, a 252 kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu.&nbsp;
&ldquo;U istom periodu pro&scaron;le godine Za&scaron;titnik je zabilježio ukupno 763 obraćanja. Od tog broja, 497 obraćanja je evidentirano kao prigovor, a 266 kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu&rdquo;, rekli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.
Upitani na &scaron;ta su se najče&scaron;će odnosili prigovori pacijenata podnijeti u periodu od 1. januara do 1. oktobra ove godine, oni su odgovorili da su se najče&scaron;će odnosili na dužinu čekanja na pružanje zdravstvenih usluga u kabinetima za oftalmologiju, kabinetima za endoskopske metode (kolonoskopiju i gastroskopiju), radiolo&scaron;ku dijagnostiku, specijalistički pregled reumatologa, kardiologa i endokrinologa.
Za&scaron;titnici su istakli da hitna stanja ne čekaju, već da im se odmah pruža potrebna zdravstvena usluga.&nbsp;
&ldquo;Iako je reakcija u hitnim slučajevima najurgentnija, važno je napomenuti da se posebna pažnja posvećuje i pacijentima sa ozbiljnim, ali ne nužno hitnim stanjima, kao &scaron;to su onkolo&scaron;ki bolesnici. Kontrolni pregledi za pacijente koji imaju naznaku prioriteta, uključujući one sa malignim oboljenjima, obezbjeđuju se u skladu sa preporukama i uputstvima ordinirajućih specijalista&rdquo;, naveli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje koje mjere su preduzete nakon razmatranja osnovanih prigovora, oni su kazali da su prvo utvrdili uzroke koji su doveli do nezadovoljstva pacijenata.&nbsp;
&ldquo;Fokus je bio na analizi svakog slučaja i identifikaciji specifičnih problema u postupku pružanja zdravstvene usluge, kako bi se otklonio razlog nezadovoljstva i spriječilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti&rdquo;, rekli su Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić.
Oni su kazali da su prikupljena izja&scaron;njenja od nadležnih rukovodilaca organizacionih jedinica i zaposlenih koji su bili predmet prigovora.&nbsp;
Na temelju tih izja&scaron;njenja, kako su naveli, sprovedena je detaljna analiza, a zatim su preduzete konkretne mjere za pobolj&scaron;anje kvaliteta usluga.
Mutapčić i Hajdarpa&scaron;ić su rekli da je u dva slučaja, kada se utvrdilo neprofesionalno pona&scaron;anje zdravstvenih radnika, pokrenut disciplinski postupak, dok je jedan broj prigovora proslijeđen Komisiji za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga radi sprovođenja dodatne evaluacije i dono&scaron;enja mi&scaron;ljenja.&nbsp;
&ldquo;Ove mjere su done&scaron;ene u skladu sa pravilnicima i procedurama zdravstvene ustanove, s ciljem očuvanja profesionalizma i odgovornosti u pružanju zdravstvenih usluga&rdquo;, rekli su za&scaron;titnici prava pacijenata KCCG-a.

KCCG: 74 prigovora na postupke zdravstvenih radnika i kvalitet usluge

OD POČETKA GODINE DO 1. OKTOBRA

Zaključno sa 30. septembrom ove godine 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Kako navode iz policije, u javnosti u posljednje vrijeme pojavljuju proizvoljne i netačne interpretacije podataka o broju državljana Turske koji borave u Crnoj Gori.
Napominju i&nbsp;da Uprava policije sprovodi intenzivne kontrole kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
&ldquo;Tako su, za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane preduzete sljedeće mjere u skladu sa Zakonom o strancima i drugim važećim propisima &ndash; na graničnim prelazima je donijeto 213 rje&scaron;enja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekr&scaron;ajnih naloga. Donijeto je 237 rje&scaron;enja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekr&scaron;ajnih prijava, odnosno izdato prekr&scaron;ajnih naloga&rdquo;, saop&scaron;tili su iz UP.
U istom periodu, kako navode, donijeto je 40 rje&scaron;enja o protjerivanju, a 42 osobe su prinudno udaljene iz Crne Gore.
&ldquo;Takođe, donijeto je 370 rje&scaron;enja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smje&scaron;teno u Prihvatili&scaron;te za strance. U postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mi&scaron;ljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak&rdquo;, podaci su Uprave policije.
&nbsp;

Dozvolu za privremeni boravak ili rad u Crnoj Gori ima 13.308 turskih državljana, 87 ima odobren stalni boravak

PODACI UPRAVE POLICIJE

Ki&scaron;a koja od juče pada poplavila je ulice u Ulcinju.&nbsp;
Građani su na dru&scaron;tvenim mrežama podijelili snimke saobraćajnica prekrivenih vodom.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F1924203728143255%2Fvideos%2F24848617948166229%2F%3Fidorvanity%3D1512042999046635&amp;show_text=0&amp;width=267" width="267" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&bdquo;Ljudi moji, da li je ovo moguće?! 21. vijek!&ldquo;, upitala je jedna rezignirana građanka.
&nbsp;Problem sa atmosferskim vodama u Ulcinju je dugogodi&scaron;nji, kako navode neki od korisnika dru&scaron;tvenih mreža.
&bdquo;Uprkos brojnim molbama i obraćanjima op&scaron;tini, na&scaron;a ulica i dalje nije sređena. Svaka jača ki&scaron;a pretvori se u poplavu ispred kuće &ndash; voda se zadržava, automobili se kvare i gase, a prolazak postaje nemoguć. Izgleda da treba da put potpuno propadne ili da se desi neka veća &scaron;teta da bi neko konačno reagovao. Dokle vi&scaron;e da čekamo?&ldquo;, navodi se u jednoj od objava.

Ulice u Ulcinju poplavljene, teško se saobraća

KIŠA PROUZROKOVALA VELIKE PROBLEME

Promjene u strukturi stanovni&scaron;tva postaju sve primjetnije. Manje djece, vi&scaron;e odlazaka, i pitanje &ndash; ko će graditi budućnost Crne Gore? U Crnoj Gori se upravo de&scaron;ava dvostruki demografski udar &ndash; masovno iseljavanja mladih i najniža stopa nataliteta su samo jedan od podataka. Takođe, na 600.000 stanovnika, Crna Gora broji stotinu hiljada stranih državljana.
Korijeni problema, poručuju iz Direktorata za demografiju, pri Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, nijesu od juče. Posljedice se gomilaju decenijama, a izostanak adekvatnih mjera doveo je do sada&scaron;njeg stanja.
&bdquo;Demografski problemi u Crnoj Gori su započeli decenijama unazad i neadekvatno razumijevane i tretiranje ovog problema dovelo je do toga da oni danas budu izraženiji. Crna Gora jeste u demografskoj krizi i to je sigurno jedan proces koji će trajati duži vremenski period&ldquo;, kazala je v.d. generalne direktorice u Direktoratu za demografiju, Mileva Braju&scaron;ković Popović.
Nedostatak perspektive natjerao je mlade da bolju svakodnevicu potraže van granica Crne Gore. Oni koji ostaju &ndash; sve če&scaron;će razmi&scaron;ljaju da urade isto.
&bdquo;Kada govorimo o iseljavanju stanovni&scaron;tva iz na&scaron;e države odnosno o faktorima koji dovode do toga, u istraživanjima oni navode da su to uglavnom ekonomski faktori koji su izraženi kroz nemogućnost za zapo&scaron;ljavanje i nizak dohodak jer su u odabranim državama vi&scaron;estruko vi&scaron;e plaćeni za poslove koje bi inače obavljali u ovoj državi&ldquo;, navodi Braju&scaron;ković Popović.
Ipak, ne radi se samo o ekonomiji &ndash; nepovjerenje u institucije, podjele i osjećaj da se malo toga mijenja, dodatno podstiču odlazak.
&bdquo;Podatak koji zaista zabrinjava negdje od 2018. godine na ovamo, u svim istraživanjima od 30 do 50 procenata mladih je izrazilo želju da ode iz na&scaron;e države, a kao neke od razloga mimo ekonomskih oni svakako navode i nepovjerenje u institucije, korupciju, stvaranje vjerskih i nacionalnih, političkih tenzija, stvaranje dubokog jaza između bogatih i siroma&scaron;nih&ldquo;, kazala je Braju&scaron;ković Popović.
Sve manje kolijevki, a sve vi&scaron;e praznih &scaron;kola. Crna Gora se suočava sa ozbiljnim pitanjem &ndash; ko će u budućnosti činiti njeno dru&scaron;tvo?
&bdquo;Sve je manji i manji broj rađanja iz godine u godinu. Tako smo, recimo, u toku pro&scaron;le godine zabilježili najmanji broj rađanja od kako pratimo podatke vitalne statistike, a sa druge strane činjenica je da imamo sve veće iseljavanje na&scaron;eg stanovni&scaron;tva i uglavnom su to mladi ljudi, dakle odlaze nam oni koji rade i koji trebaju da rađaju u ovoj državi&ldquo;, ističe Braju&scaron;ković Popović.
Ističe da su migracije prirodna pojava, ali kada se broj onih koji odlaze mjeri desetinama hiljada &ndash; to postaje alarm.
&bdquo;Moramo voditi računa da su migracije poželjan proces, ali onaj proces koji se zaista mora kontrolisati da ne bismo u jednom momentu do&scaron;li do situacije da budemo manjina u svojoj državi&ldquo;, kazala je Braju&scaron;ković Popović.
Oko 94.000 iseljenih &ndash; svaka brojka jedno lice, jedna priča, jedan neostvareni život ovdje. Demografski pad ne zaustavlja se preko noći, ali svaka nova odluka, mjera i podr&scaron;ka porodicama su korak naprijed, poručuju nadležni.

Brajušković Popović: Crna Gora je u demografskoj krizi, proces migracije kontrolisati kako ne bismo postali manjina

PROMJENE U STRUKTURI STANOVNIŠTVA POSTAJU SVE PRIMJETNIJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i ki&scaron;ovito, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti umjeren do jak južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 16, najvi&scaron;a dnevna od 11 do 21 stepen.

Danas kiša, do 21 stepen

VREMENSKA PROGNOZA

&Scaron;teta od avgustovskih požara procjenjuje se na gotovo milion i po eura. Komisiji za procjenu &scaron;tete Glavnog grada stiglo je vi&scaron;e od 300 zahtjeva građana za od&scaron;tetu.
Najveća &scaron;teta pričinjena je vinogradima, voćnjacima i &scaron;umama, a bilo je i odbijenih zahtjeva zbog preuveličane ili lažno prijavljene &scaron;tete.
Vatra koja je prije dva mjeseca harala Piperima nije ostavila mnogo iza sebe.
Na imanju Slobodana Vukovića u pepelu je ostao vinograd i pomoćni objekat sa mehanizacijom, koju je decenijama stvarao.
Nakon požara kod Slobodana su bili da utvrde &scaron;tetu, a od tada mu se vi&scaron;e niko nije javljao.
"Niti mi je dao kakav papir, niti mi je &scaron;to rekao. Pojma nemam. Ne nadam se ničemu", rekao je Vuković.&nbsp;
Osim Vukovića, Komisija za procjenu &scaron;tete imala je 300 prijava, a obrađena je tek polovina. Ipak, jasno je da je &scaron;teta ogromna.
Petar Nuculović iz Komisije za procjenu &scaron;tete Glavnog grada navodi da &scaron;teta po procjeni komisije iznosi oko 1.500.000 eura.
"Sada je sigurno da će ta &scaron;teta biti procijenjena, odnosno isplaćivana u vi&scaron;em procentu", dodao je on.&nbsp;
Najvi&scaron;e su stradali vinogradi, voćnjaci i &scaron;ume. Međutim, među prijavama su se na&scaron;le i one lažne.
Nuculović kaže da zbog jednog "prevaranta" moramo da provjeravamo sve po&scaron;tene građane.
"Pa bilo je takvih slučajeva zanimljivih, bilo je i to da su me pojedini poljoprivrednici vodili tri puta na istu parcelu, ali &nbsp;tu nema svađe, na kraju se utvrdi i vratimo se kod pravog domaćina i napravimo zapisnik", rekao je.&nbsp;
Slobodan Vuković se od&scaron;teti ne nada a nakon svega, kaže, najbitnje je da niko nije stradao.
"Svako će se zabaviti o svojoj &scaron;teti. Ne nadam se pomoći ni od koga, a ako dođe, dobro je do&scaron;la", rekao je Vuković.&nbsp;
&nbsp;Koliko ce ko dobiti novca zavisi od drzavnog budžeta za ovu namjenu a i to će uskoro biti poznato jer se isplata očekuje već poćetkom novembra.
&nbsp;

Komisiji stiglo više od 300 zahtjeva za odštetu nakon avgustovskih požara

ŠTETA SE PROCJENJUJE NA GOTOVO MILION I PO EURA

U borbi protiv moždanog udara, te&scaron;ke neurolo&scaron;ke bolesti, najvažnija je prevencija. Na neke faktore rizika, poput životnog doba, pola, genetike i rase, ne možemo da utičemo. Ali, mnogo je faktora koje možemo da mijenjamo, kazao je neurolog u Kliničkom centru i predsjednik Udruženja neurologa CG dr Mladen Debeljević.
"Kada govorimo o starosti, svaka decenija nakon 55. godine, praktično udvostručava rizik od nastanka moždanog udara. Kod mu&scaron;karaca je ta bolest učestalija, nego kod žena, kao i kod obojenih rasa. I nasljeđe je veoma bitno. U dvostruko većem riziku su osobe koje u svojoj bližoj porodici imaju nekoga ko je doživio moždani udar. Međutim, mnogo je drugih faktora na koje možemo uticati, kojima znatno možemo smanjiti učestalost te te&scaron;ke bolesti", navodi Debeljević u emisiji Radio-ordinacija na Radiju Crne Gore.
Smatra se, kaže, da je čak četiri od pet moždanih udara moguće spriječiti korekcijom faktora rizika.
"Na prvom mjestu je povi&scaron;eni krvni pritisak, naročito izuzetno visoke vrijednosti pritiska koje mogu dva do četiri puta povećati rizik. Zato je stroga kontrola krvnog pritiska jako važna. Vrijednosti u op&scaron;toj populaciji treba da budu niže od 140 sa 90 mm živinog stuba, a kod osoba koje imaju pridružene faktore rizika, poput dijabetesa, neophodna je mnogo stroža kontrola. U tom slučaju, vrijednosti krvnog pritiska moraju ići ispod 120 sa 80. Sljedeći faktor rizika je srčana aritmija, odnosno atrijalna fibrilacija, koja u ogromnoj mjeri povećava rizik od moždanog udara, čak do pet puta", kazao je Debeljević.
Za razliku od krvnog pritiska, koji je relativno lako izmjeriti, ovaj faktor često ostane neprepoznat, kako kod pacijenata koji su na prvi pogled zdravi, tako i kod onih koji su preležali moždani udar, a ne otkrijemo uzrok.
A, terapije za te dvije bolesti veoma se razlikuju. Stoga valja tragati za ovom aritmijom", kaže Debeljević.&nbsp;
Navodi da EKG nije dovoljan, te da je nužno uraditi holter monitoring krvnog pritiska, posebno osobama koje su starije, koje su srčani bolesnici ili imaju jo&scaron; neke faktore rizika.
"&Scaron;ećerna bolest je sama po sebi faktor rizika, pa pacijenti sa tom bole&scaron;ću, u odnosu na zdravu populaciju, imaju dva puta veću vjerovatnoću da će dobiti moždani udar. Sljedeći činilac su masnoće u krvi, to jest povi&scaron;eni lipidi, naročito visoke vrijednosti LDL holesterola, tog lo&scaron;eg holesterola, koji najmanje jedan i po put povećava rizik od moždanog udara. I njih je potrebno redovno kontrolisati, posebno ako osoba pati od jo&scaron; nekih bolesti. I pu&scaron;enje je veoma značajno, tako da konzumacija duvana takođe povećava rizik od moždanog udara i to dva puta", upozorava doktor.
Kaže da ni pasivni pu&scaron;ači nijesu po&scaron;teɗeni, jer imaju oko jedan i po put veći rizik od moždanog udara.
"Dalje, nepravilna ishrana i gojaznost isto su od velikog značaja. Zato se savjetuje striktno izbjegavanje visoko zasićenih masti kao i prevelika konzumacija ugljenih hidrata, naročito prostih &scaron;ećera. Sve to dodatno povećava rizik. &Scaron;to se tiče hrane, preporučuje se mediteranski način ishrane, da na meniju bude &scaron;to vi&scaron;e voća, povrća i ribe", naveo je dr Debeljević.
Prema njegovim riječima, jako je bitna fizička aktivnost. To je ne&scaron;to &scaron;to prija mozgu, pa su svakodnevna &scaron;etnja i brzi hod, pola sata do 40 minuta, dovoljni da se smanji rizik.
"Činjenica je da se oko 15% moždanih udara javlja kod osoba koje su mlađe od 45 godina. Uočili smo da je nakon COVID- 19 pandemije, to malo če&scaron;će, vjerovatno zato &scaron;to je kovid protrombogeno stanje, koje je otkrilo sve slabe tačke, koje smo imali, a nijesmo ni znali. Da pomenem da je mlađa populacija sklonija kori&scaron;ćenju psihoaktivnih supstanci. To je ne&scaron;to &scaron;to definitivno treba izbjegavati, jer predstavlja opasnost po zdravlje, ne samo mozga", navodi doktor.&nbsp;
Kad je riječ o ženskoj populaciji, treba imati na umu i da upotreba oralnih kontraceptivnih pilula znatno povećava rizik od pojave moždanog udara, posebno ukoliko postoji neko neprepoznato urođeno stanje, kad je organizam podložniji trombozama.
"U tom slučaju, u ogromnoj mjeri, povećava se rizik od moždanog udara. To je posebno izraženo kod žena u generativnom periodu, kao i nakon porođaja. U prvih 40 dana postoji izuzetno velika sklonost ka nastanku različitih formi moždanog udara. Valja istaći i da je stres veoma bitan, povećava i nivo kortizola. Pravi i jedan dodatni disbalans hormona. Na taj način rastu vrijednosti &scaron;ećera u krvi, raste nivo krvnog pritiska, i sve to multiplicira rizik od nastanka moždanog udara", zaključio je Debeljević.

Neurolog Debeljević: Četiri od pet moẓ̌danih udara moguće je spriječiti korekcijom faktora rizika

"KOD MUŠKARACA JE TA BOLEST UČESTALIJA, NEGO KOD ŽENA"

U decembru 2021. godine Nik&scaron;ićanka Rada Mikić obavila je transplantaciju bubrega u Bjelorusiji nakon koje se osjeća ponovo rođenom. Ona je bila među prvim pacijentima koji su se operisali u toj zemlji, a njen put do operacije bio je mučan. Nije dobila podr&scaron;ku države, pa je skupljala kako zna i umije 72.000 eura. Svjesna da ima pravo na život i liječenje, pokrenula je sudski postupak protiv nadležnih kojim traži &ndash; refundaciju tro&scaron;kova.
Mikić je za Pobjedu iznijela detalje životne borbe kako bi ohrabrila sve ljude koji se suočavaju sa zdravstvenim problemima, koje je i ona imala, da ne odustaju i da se bore. Ona je ranije tražila od države da joj pomogne, žalila se da se muči, da ne može da podnosi dijalizu na kojoj je bila vi&scaron;e od četiri godine, ali nije dobila pozitivan odgovor da će joj iko od institucija u tom smislu podržati i refundirati tro&scaron;kove operacije.
Mikić je odlučila da pokrene sudski spor kako bi dobila &scaron;to smatra da je sljeduje. Ona navodi primjere da su jo&scaron; neki pacijenti pokrenuli sudske sporove kojima traže refundaciju tro&scaron;kova. Među njima je i jedan koji je prodao kuću kako bi spasio život i obezbijedio novac za transplantaciju.
&ldquo;Nepravda je da nam se ne plati liječenje i transplantacija. U to vrijeme nije bilo ugovora za transplantacije, ali, ponavljam, imam pravo na život i na liječenje. Znam da imam to pravo. To su ljudska prava. Ja sam bila životno ugrožena. Nije fer &scaron;to nijesmo imali podr&scaron;ku države, Fonda za zdravstveno osiguranje. To je diskriminacija. Koliko je mladih ljudi koji su zavr&scaron;ili život, jer nijesu mogli da finansiraju transplantaciju&rdquo;, ističe Mikić.
Mučenje
Na dijalizu koja je trajala četiri godine i dva mjeseca gleda na period patnje. Prisjeća se da je nije dobro podnosila, te da joj je izazivala zdravstvene komplikacije. Mikić kaže da joj se konkretno kupila voda na pluća, krvarila su joj pluća, pucali su joj krvni sudovi, dobijala je trombozu&hellip;
&ldquo;Otkad sam krenula na dijalizu 11 puta sam imala operacionu intervenciju. Borila sam se za život, preživljavala sam. Tražila sam da me po&scaron;alju na transplantaciju, ali država mi nije odobrila&rdquo;, kaže ona.
Mikić je, kako dodaje, od komisije Kliničkog centra Crne Gore tražila da joj dozvole liječenje u Bjelorusiji, ali, prema njenim riječima, konzilijum joj ni&scaron;ta nije odgovorio, odnosno vratio joj je dokumentaciju. Država je, međutim, od pro&scaron;le godine, od ljeta sklopila ugovor sa tamo&scaron;njom klinikom u Minsku i omogućava građanima besplatne transplantacije.
Ona je precizirala da nije razmi&scaron;ljala o negativnom odgovoru koji je tada dobila od nadležnih, već da je preovladala želja da želi da spasi život i da se ne muči vi&scaron;e.
&ldquo;Poželjela sam samo to. To su stra&scaron;ni bolovi bili. Krvarenja, gnoj na plućima, nemoć, gubljenje svijesti. To me je pratilo i nijesam mogla ni da primim dijalizu do kraja. Tu terapiju su mi prekidali&rdquo;, prisjeća se ona.
Navodi slučaj sugrađanke Rose Knežević, koja se prva operisala u Bjelorusiji, te da je za transplantaciju dvije godine skupljala novac. Mikić kaže da je Knežević hrabrila da i ona krene tim putem.
&ldquo;Sjećam se da mi je pričala da ne odustajem, da ću ja moći to da izguram, isto kao i ona. Razmi&scaron;ljala sam o svemu, koliko se mučim i odnijela sam odluku &ndash; boriću se&rdquo;, ističe Mikić.
Istakla je da je bila životno ugrožena, da joj je u Crnoj Gori odrađena tipizacija za podudarnost tkiva, ali da je znala da ovdje neće dočekati transplantaciju. Bila je, kako kaže, primorana da traži hitno rje&scaron;enje.
&ldquo;U tome mi je pomogao moj sin i moji pravi prijatelji da istrajem. Malo nas ima koji smo stavili sami taj teret da platimo tro&scaron;kove. U tom periodu je bila korona i to je bio jedan od ,,kamena spoticanja&ldquo;&rdquo;, rekla je ona.
&ldquo;Ponovno rođenje&rdquo;
Počela je da skuplja novac i uz pomoć porodice prikupila je 6.000 eura. Trebalo joj je oko 70.000 i do&scaron;la je i do tog iznosa uz pozajmice.
Mikić se sjeća da je sedmicama bila zdravstveno lo&scaron;e do transplantacije. Čim su na&scaron;li odgovarajući bubreg pozvali su je. Nije je bilo strah te operacije, jer je znala da ako ima gdje da se spasi &ndash; do&scaron;la je na pravo mjesto. Kaže da je jedva do&scaron;la na transplantaciju koja je obavljena u decembru 2021. godine.
&ldquo;Lo&scaron;e mi je bilo stanje kad sam stigla u Bjelorusiju. Moj sin je rekao da se ne mogu živa vratiti ako se ne zavr&scaron;i transplantacija i ja sam isto bila za to. Oti&scaron;la sam na tu operaciju. Desilo se da mi je otkazalo srce, pa su me reanimirali. Ostala sam 32 dana u bolnici, a trebalo je manje, nedjelju dana. Na kraju svega &ndash; osjetila sam novo rođenje&rdquo;, priča Mikić, uz osmijeh.
Kaže da se dobro osjeća, ima 65 godina, ide na razne izlete, te da vodi sasvim drugačiji život u odnosu na onaj kakav je bio dok je bila na dijalizi.
&ldquo;Srećna sam, a kako da ne budem. Normalno sada živim. Imam manje snage, jer mi je oduzela bolest&rdquo;, kaže ona.
Mikić dodaje da pije tablete za održavanje bubrega, te kaže da je država zaradila na njoj, jer su tablete i sve povoljnije od dnevne cijene dijalize.
&ldquo;Svi pacijenti nek pođu na transplantaciju kako znaju i umiju, tako da se spa&scaron;avaju. Odrađuju se pripreme za operaciju i zna se ko može da se operi&scaron;e, a ko ne. Ko može nek ne ide dan na dijalizu&rdquo;, zaključuje Mikić.

Mikić: Srce mi je bilo otkazalo, a danas sam srećna žena

PACIJENTKINJA IZ NIKŠIĆA MEĐU PRVIMA 2021. OBAVILA TRANSPLANTACIJU BUBREGA U BJELORUSIJI

Dan nakon &scaron;to objavljen tekst o četrnaestogodi&scaron;njoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biolo&scaron;ku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu &bdquo;Zlatica&ldquo;, portal ETV&nbsp; kontaktirala je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da &bdquo;nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada&ldquo;.
Reagovala je i Za&scaron;titnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
&ndash; Obja&scaron;njeno mi je iz Biolo&scaron;ke ambulante da pripremaju pisano izja&scaron;njenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti &scaron;to se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama poku&scaron;ala da dobijem vi&scaron;e informacija &ndash; kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saop&scaron;tila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da &bdquo;nije bila redovna&ldquo; i da je imala &bdquo;nevažeći nalog&ldquo;.
Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja
Miranović obja&scaron;njava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, &scaron;to često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
&ndash; Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi &ndash; to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati &ndash; navodi Za&scaron;titnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju &bdquo;pored problema sa nalogom, postojala i nesta&scaron;ica lijeka&ldquo;, &scaron;to, kako tvrdi, &bdquo;nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma&ldquo;.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je pro&scaron;le sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer &bdquo;nije imao ko da joj da terapiju&ldquo; &ndash; sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odgađanja terapije.
Organizacioni haos postaje pravilo
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izja&scaron;njenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo ne&scaron;to u organizacionom smislu da se bolje funkcioni&scaron;e kada je u pitanju apliciranje biolo&scaron;ke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvje&scaron;taju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biolo&scaron;ku terapiju &ndash; od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
&ndash; Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere &ndash; zaključila je Za&scaron;titnica.
Dijete kao žrtva sistema
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
&ndash; Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom &ndash; i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti &ndash; kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Za&scaron;titnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Ota&scaron;ević, koja je povrdila navode Za&scaron;titnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

„NIJE NORMALNO DA MOJE DIJETE MORA ČEKATI MEDIJSKU OBJAVU DA BI DOBILO LIJEČENJE"

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda sa hidrometeorologiju, prijepodne će biti uglavnom suvo, dok se u drugom dijelu dana, a naročito tokom noći, mjestimično očekuje ki&scaron;a u južnim predjelima, a mogući su i pljuskovi sa grmljavinom.
Vjetar će biti južni, u sjevernim predjelima i na primorju povremeno umjeren do pojačan.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 22 stepena.

Danas oblačno, poslije podne mjestimično kiša

DO 22 STEPENA

Obilne padavine izazvale su poplave u najjužnojoj primorskoj op&scaron;tini. Većina ulica u centru Ulcinja su pod vodom, a saobraća se veoma otežano.
Velika ki&scaron;a pada neprestano od jutros u Ulcinju. Ulica na Maloj plaži je poplavljena, kritično je i u Ulici Majke Tereze koja je poplavljena i nekoliko automobila su uga&scaron;ena u toku vožnje zbog velikog nivoa vode na kolovozu.
Regionalni put Ulcinj - Skadar, bio je u prekidu zbog poplavljenog kolovoza i blokiranih kanala za atmosfersku vodu u mjestu Pistula.
Kako za Portal Analitika priča komandir Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanj Ulcinj, Abdulah Nimanbegu, situacija je trenutno stabilnija nego jutros.&nbsp;
"Ekipe su jo&scaron; na terenu, rade. Ima poplavljenih objekata", kaže Nimanbegu.&nbsp;
Ističe da je poplavljeno vi&scaron;e naselja.&nbsp;
"Jutros je najkritičnije bilo na Maloj plaži, na Bulevaru Majke Tereze, na Bulevaru koji vodi prema Velikoj plaži, u naselju Kodre, Ćerane. U cijelom gradu je kritično. Voda je u&scaron;la u podrume zdraga i kuća", poja&scaron;njava Nimanbegu.&nbsp;
Vatrogasci su, ističe, satima na terenu.&nbsp;
"Džakove sa pijeskom smo postavljali na Bulevarima i mjestima gdje se voda spu&scaron;tala direktno prema kuća,a pa smo tako poku&scaron;ali da zaustavimo dotok vode", kaže Nimanbegu.&nbsp;
Pripravni su i vatrogasci iz drugih op&scaron;tina i ako zatreba pomoći će kolegama iz Ulcinja.&nbsp;
"Kolege su po&scaron;le i u Podgoricu da uzmu jo&scaron; pumpi i opremu za poplave koju smo dobili preko nekog projekta, to danas stiže, pa ćemo time ojačati opremu. Kontaktirali su nas iz službi za&scaron;tite i sp&scaron;avanja iz vi&scaron;e op&scaron;tina, iz Bara, Podgorice, Tivta, Kotora, spremni su bili da krenu i pomognu. Mi smo probali samo da rije&scaron;imo a oni su pripravni da dođu ako zatreba", kaže Nimanbegu.&nbsp;
Navodi i da su padavine oslabile.&nbsp;
"Trenutno pada ki&scaron;a, ali ne jakim intenzitetom, pa se nadamo da će se voda povući i situacija stabilizovati", zaključuje Nimanbegu za Analitiku.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju u posljednja 24 sata je na području Ulcinja palo 55 litara vode po kvadratnom metru, &scaron;to je vrlo obilna količina padavina.
Iz ZHMS najavili su ki&scaron;u i obilnije padavine i tokom popodneva, uz moguću grmljavinu.&nbsp;

Nimanbegu: Kritično u cijelom Ulcinju, voda ušla u objekte, ispumpavamo i postavljamo džakove sa pijeskom