U Crnoj Gori od karcinoma dojke godišnje oboli oko 400 pacijenata, a ta bolest najčešći je uzrok smrti u ženskoj populaciji, saopšteno je na predavanju u crnogorskom parlamentu povodom Ružičastog oktobra – mjeseca borbe protiv raka dojke.

Direktorica Instituta za onkologiju Sanja Lekić kazala je da se na globalnom nivou godišnje otkrije dva do tri miliona slučajeva od karcinoma dojke, da muškarci obolijevaju u jedan odsto slučajeva i da svake godine od te bolesti umre pola miliona žena.

Ona je rekla da će prema statistici svaka osma žena dobiti karcinom dojke.

“Od svih žena koje se liječe od neke vrste karcinoma, jedna od četiri žene ima karcinom dojke, jedna od šest sa karcinom dojke umre od te bolesti. Te brojke opominju da radimo na prevenciji”, kazala je Lekić.

Ona je, govoreći o situaciji u Crnoj Gori, kazala je da, prema podacima iz 2020, taj karcinom na drugom mjestu po učestalosti, a da je na prvom karcinom pluća.

“Ne postoji dobra kontrola pušenja. Globalno, taj malignitet je na drugom, a dojka unazad dvije godine na prvom mjestu”, kazala je Lekić.

Lekić je navela da u Crnoj Gori godišnje oboli oko 400 pacijenata.

Ona je rekla da je karcinom dojke značajan javno-zdravstveni problem i da u svijetu godišnje oboli 2,2 miliona žena.

Prema njenim riječima, liječenje zavisi od stadijuma bolesti i odluka se donosi isključivo na multidisciplinarnom konzilijumu.

Lekić je kazala da ljekari insistiraju na samopregledu.

“Dokazano je da 80 odsto žena samopregledom uoči promjene na dojci ali on ne smije biti zamjena za radiološki pregled”, kazala je Lekić.

Govoreći o faktorima rizika, Lekić je rekla da postoje oni na koje se može uticati – ishrana, pušenje, upotreba alkohola, fizička aktivnosti, nedojenje, nerađanje.

“Imali smo to često kao faktor rizika da se nerađanje ubraja u faktore rizika. Danas smo svjedoci da se dobna granica dodatno spustila, to što žena nije rađala nije faktor rizika, da imamo i trudnice koje su dobile ovu bolest”, rekla je Lekić.

Kako je navela, važno je da se stilovima života svi štetni faktori rizika svedu na minimum.

Lekić je kazala da su među stalnim faktorima rizika pol i nasljedni karicinomi.

Ona je, govoreći o sekundarnoj prevenciji, rekla da se kombinacija strategija pokazala efikasnom u proširenju skrininga i ranoj dijagnozi.

Prema njenim riječima, u obavezni skrining, osim na karcinom dojke, debelog crijeva i grlića materice, preporučuju se i skrining karcinoma prostate i želuca.

Lekić je kazala da je neophodno ulagati u kampanje podizanja javne svijesti.

Ona je rekla da bi preventivni pregledi kod žena bez simptoma trebalo da počnu sa 25 godina.

Lekić je dodala da bi kod žena sa pozitivnih porodičnom anamnezom sa preventivnim pregledom trebalo početi deset godina u odnosu na dob oboljelog u trenutku dijagnoze.