Društvo

Član Savjeta Radio-televizije Crne Gore Predrag Miranović obavijesto je danas Skup&scaron;tinu Crne Gore da podnosi ostavku na članstvo u tom upravljačkom tijelu Javnog servisa.
On u dopisu predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću navodi da je početkom ove godine &bdquo;preuzeo nekoliko dodatnih obaveza na Univerzitetu Crne Gore i u CANU&ldquo;, te da rukovodi nacionalnim naučno-istrazivačkim projektom koji će trajati do 2026. godine,kao i da je preuzeo rukovođenje multilateralnim međunarodnim projektom koji će trajati do 2025.&nbsp;
"Takođe u okviru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti planiram da se ove godine intenzivno angažujem na dva leksikografska projekta. Zbog ovih dodatnih obaveza nijesam u mogućnosti da se na kvalitetan način posvetim obavezama u Savjetu RTCG", navodi Miranović u dopisu, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Miranoviću je mandat člana Savjeta trebalo da istekne u junu naredne godine.
Ovo je drugi put da jedan član Savjeta RTCG podnosi ostavku nakon presuda crnogorskih sudova o nezakonitom izboru Borisa Raonića na poziciju generalnog direktora Javnog servisa.
Pro&scaron;le godine, nakon pravosnažne presude Vi&scaron;eg suda po kojoj je Raonić nezakonito izabran na konkursu iz 2021. godine, a uoči same sjednice sjednice Savjeta RTCG na kojoj je 1. juna izvr&scaron;en, prema nedavno done&scaron;enoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, njegov nezakoniti reizbor, ostavku na članstvo u Savjetu je podnio Bojan Baća.
On je tada u svom obrazloženju ostavke naveo da je pravna posljedica presude Vi&scaron;eg suda vi&scaron;esmislena i otvorena za ili-ili tumačenja.
"Kako pravna posljedica drugostepene presude nije decidirana, već je vi&scaron;esmislena, &bdquo;korisna nejasnoća&ldquo; otvorena za &bdquo;ili-ili&ldquo; tumačenja, i to po principu &bdquo;može da bude, ali ne mora da znači&ldquo; smatram da nijesam vičan pravnoj hermeneutici koja bi pronikla u srž crnogorske pravosudne ezoterije",&nbsp; napisao je tada Baća u obrazloženju.

Miranović podnio ostavku na članstvo u Savjetu RTCG

OBAVIJESTIO PREDSJEDNIKA PARLAMENTA

Ustavni sud odbacio je predloge za utvrđivanje neustavnosti Temeljnog ugovora zaključenog između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Sud, na dana&scaron;njoj sjednici, nije prihvatio ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kao ni zahtjev za obustavu radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba.
Ustavni sud je, kako je saop&scaron;teno, nakon razmatranja postupka dono&scaron;enja osporenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, utvrdio da su ispunjeni uslovi da se odbije predlog za utvrđivanje neustavnosti tog akta.
&ldquo;Da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakon i da su se stekli uslovi za odbacivanje zahtjeva za obustavu izvr&scaron;enja osporenih odredaba, odnosno radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7. Zakona&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je Ustavni sud utvrdio da je za ocjenu formalne ustavnosti Zakona, odnosno postupka njegovog dono&scaron;enja neposredno mjerodavna odredba člana 91. stav 1. Ustava, iz koje proizilazi da Skup&scaron;tina odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje vi&scaron;e od polovine svih poslanika.
&ldquo;Sud je, na osnovu Zapisnika sa sjednice prvog vanrednog zasijedanja od 20. januara 2021. godine i Izvje&scaron;taja o prisustvu i glasanju na toj sjednici, utvrdio da je donijet većinom glasova prisutnih poslanika koji čine vi&scaron;e od polovine svih poslanika, odnosno na način utvrđen odredbama člana 91. stav 1. i Amandmana IV stav 1. na Ustav&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ustavni sud je ocijenio da zakonodavac osporenim odredbama članova 5, 7. i 19. Zakona nije prekoračio svoja ovla&scaron;ćenja, niti je povrijedio ustavne principe o vladavini prava.
Sud je ocijenio i da osporene odredbe Zakona ne sadrže diskriminatorska ograničenja po bilo kojem diskriminatorskom osnovu, u odnosu na Ustav Crne Gore, niti u smislu u kojem Evropski sud za ljudska prava tumači diskriminaciju.
&ldquo;Jer se njima ne pravi bilo kakvo razlikovanje između vjerskih zajednica, po osnovu bilo kojeg ličnog svojstva&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju suda.
Ustavni sud je ocijenio da se osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona ne mogu dovesti u pitanje ni u odnosu na ustavni i konvencijski princip o slobodi vjeroispovijesti, iz odredaba članova Ustava, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije.
Sud je, saglasno navedenim stavovima Evropskog suda, konstatovao da je pravo na slobodu vjeroispovijesti od su&scaron;tinskog značaja za pluralizam u demokratskom dru&scaron;tvu i kao takvo predstavlja jedan od temelja takvog dru&scaron;tva, jer je to pravo jedan od vitalnih elemenata koji čine identitet vjernika i njihov koncept života.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Ustavni sud na&scaron;ao da osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona, koja uređuju pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica, odnosno sticanje svojstva pravnog lica kroz odgovarajući postupak upisa u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, ne predstavljaju ograničenje slobode ispoljavanja vjere ili uvjerenja.
Propisivanje mogućnosti da se vjerska zajednica upi&scaron;e u javnu evidenciju koju država ustanovljava, po ocjeni Ustavnog suda, ne utiče na su&scaron;tinu zajemčene slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se ono može smatrati ograničenjem te slobode.
Ustavni sud, kako je saop&scaron;teno, smatra da sloboda vjerosipovijesti onih vjernika koji su sljedbenici vjerskih zajednica koje nisu označene kao &bdquo;postojeće&ldquo; ni u čemi nije umanjena ili ograničena samo zbog činjenice da ih zakonodavac nije označio &bdquo;postojećim&ldquo;.
Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine.
Ustavni sud je ocijenio da ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora zbog materijalno-pravnih razloga.
Sud je, kako se navodi, posebno imao u vidu da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora supstancijalno sadržana u gotovo identičnom ili sličnom obliku u pomenutim ugovorima koji su zaključeni sa drugim vjerskim zajednicama.
&ldquo;Navedeno pokazuje da država u kontinuitetu i dosljedno realizuje po&scaron;tovanje autonomije vjerskih zajednica i vjerskih prava uop&scaron;te, na &scaron;ta se obavezala Ustavom, Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Ustavnog suda.
U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore nije prekoračena ustavna nadležnost Vlade.
Iz Ustavnog suda su istakli da Ustav ne uređuje način i postupak za&scaron;tite ljudskih prava i sloboda već, daje ovla&scaron;ćenje zakonodavcu da, uz po&scaron;tovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.
Kako su pojasnili, članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, propisano je da se &bdquo;pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili vi&scaron;e vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerske zajednice&ldquo;.
Ustavni sud je ocijenio da time &scaron;to je ugovor sa SPC potpisao tada&scaron;nji premijer Dritan Abazović nije povrijeđeno načelo podjele vlasti, niti je Vlada prekoračila ovla&scaron;ćenje koje crpi ustavne nadležnosti.
&ldquo;Naprotiv, obezbijeđeno je po&scaron;tovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovla&scaron;ćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici, a ne državnom subjektu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ustavni sud je konstatovao da je svaki ugovor sa vjerskom zajednicom potpisao tada&scaron;nji predsjednik Vlade &bdquo;u ime Crne Gore&ldquo;.
Sud je ocjenjivao navode podnositeljke Inicijative da je zaključivanjem Temeljnog ugovora do&scaron;lo do favorizovanja SPC, a da je Crnogorska pravoslavna crkva dovedena u diskriminatorni položaj, te da je prethodno trebalo sprovesti postupak njihovog razdvajanja.
&ldquo;U tom pravcu Ustavni sud zaključuje da su i SPC i CPC upisane kao vjerske zajednice u Registar vjerskih zajednica, čime je država ispo&scaron;tovala svoju obavezu neutralnosti i nepristrasnosti određenu Ustavom i potvrđenom i objavljenim međunarodnim ugovorima, kao i praksom ESLJP&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud odbacio inicijative za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora i izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Izjava zamjenika gradonačelnice Podgorice Luke Rakčevića koji najavaljuje da će se kolektor graditi na teritoriji Zete je skandalozna, nekorektna i sramna, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tine Zeta.
&ldquo;Sve &scaron;to možemo da poručimo Rakčeviću i njegovim sljedbencima je da ćemo životima braniti Botun i na&scaron;u teritoriju. Poručujemo i direktoru podgoričkog Vodovoda Aleksandru Ni&scaron;aviću da mu na pamet nije palo da on donosi odluke i podržava izgradnju, jer i on i gospodin Rakčević imaju svoju kuću (op&scaron;tinu Podgoricu) pa neka ga grade na teritoriju njihove op&scaron;tine&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kako su saop&scaron;tili, koliko dobrog žele Zeti vidjelo se kad su izglasali Zakon o teritorijalnoj organizaciji, kada su "osakatili Zetu, a sada hoće da je zatruju i da se žitelji Zete gu&scaron;e od smrada od kolektora i otpadnih voda".
&ldquo;Svako ko se drzne da mimo želje Botunjana i lokalne samouprave krene u realizaciju ovog projekta suočiće se sa radikalnim mjerama koje neće nikome donijeti dobro, a nadamo se da će u mjesecima pred nama rukovodstvo Glavnog grada shvatiti srž ovog problema i eventualne posljedice koje bi uslijedile, jer isključivo zbog Glavnog grada jo&scaron; nema razgraničenja, a da nadležno ministrastvo nikakvu saglasnost niti dozvolu neće dobiti.
Isključivo zbog njih i zbog toga sto nijesu htjeli da nam prevedu ono sto je zakon predvidio ne možemo da realzujemo ni&scaron;ta, a oni su se sada drznuli da na na&scaron;oj teritoriji prave ekolo&scaron;ku bombu.Moći će, ali jedino ako nas ne bude&rdquo;, zaključuju iz Op&scaron;tine Zeta.

Opština Zeta: Nema gradnje kolektora u Botunu

"BRANIĆEMO ZETSKU TERITORIJU PO CIJENU ŽIVOTA"

Vrhovnom sudu fali jedan sudija da bi bio kompletiran, i u pitanju je jedan izuzetni sudija koji treba da ima 20 godina radnog staža, saop&scaron;tila je danas na konferenciji za novinare v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković.
"Mi za sada imamo 17 sudija. Taj izuzetni sudija treba da ima staž kao notar, javni izvr&scaron;itelj i profesor na fakultetu", pojasnila je Vučković.
Do sada su, kako je kazala, imali dva neuspjela oglasa.
Vučković je saop&scaron;tila da su u Vrhovnom sudu u toku pripreme za Op&scaron;tu sjednicu na kojoj će se intervjuisati kandidati za čelnika najvi&scaron;e sudske instance.
Sjednica će, kako je najavila Vučković, biti održana u prvoj polovini maja.
Ona je precizirala da je Sudski savjet utvrdio listu kandidata, koja im je dostavljena zvanično juče u 14.30 sati.
Podsjećamo, na konkurs za predsjednika/cu Vrhovnog suda prijavila se sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković i predsjednik Upravnog suda Crne Gore Miodrag Pe&scaron;ić.

Vrhovnom sudu fali jedan sudija, o kandidatima za predsjednika nakon praznika

VUČKOVIĆ SAOPŠTILA

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đura&scaron;ković apelovao je na biv&scaron;e radnike cetinjske Ko&scaron;ute da obustave blokade saobraćaja, jer one, kako je kazao, značajno ugrožavaju funkcionisanje lokalne ekonomije i građana.
On je biv&scaron;e radnike Ko&scaron;ute, na sastanku organizovanom u cilju razmatranja aktuelne situacije i pronalaženja rje&scaron;enja, zamolio da potpuno obustave proteste, makar do 21. maja, i poručio da je lokalna uprava spremna da pomogne u rje&scaron;avanju njihovih problema.
Predstavnici biv&scaron;ih radinka Ko&scaron;ute dodatno su upoznali Đura&scaron;kovića sa izazovima i problemima sa kojima se suočavaju.
Biv&scaron;i radnici fabrike Ko&scaron;uta već mjesecima protestuju tražeći isplatu devet neisplaćenih plata za 693 radnika, u iznosu od 2,8 miliona eura, kao i povezivanje radnog staža za njih 81.

Đurašković apelovao da se obustave blokade saobraćaja

"PROTESTI ZNAČAJNO UGROŽAVAJU FUNKCIONISANJE LOKALNE EKONOMIJE I GRAĐANA"

Ekipa epidemiologa koja je bila u Rožajama nakon &scaron;to je u toj op&scaron;tini prije nekoliko dana registrovan drugi slučaj morbila u na&scaron;oj zemlji zatekla je mnogo bolju situaciju nego se to očekivalo, kazala je epidemiolo&scaron;kinja Instituta za javno zdravlje (IJZCG) Milena Popović Samardžić. Epidemiologe, ipak brinu učestala putovanja na relaciji Podgorica - Sarajevo. Doktor Mehmed Kurpejović pedijatar i koordinator za vakcinisanje u rožajskom Domu zdravlja kazao je da je pacijent dobrog op&scaron;teg stanja i ovih dana mu ističe izolacija.
 Podsjećamo, drugi slučaj obolijevanja od morbila u Crnoj Gori zabilježen je kod djeteta uzrasta 12 godina iz Rožaja kod djeteta koje nije vakcinisano.
"Mnogo je bolje nego &scaron;to smo očekivali. Oti&scaron;li smo sa drugačijom pretpostavkom, dječak nije vakcinisan, ali inicijalna infomacija je bila da članovi porodice nijesu vakcinisani, tri sestre koje idu u &scaron;kolu da nijesu vakcinisane i da postoji mogućnost transmisije zbog učestalih kontakata, međutim, ispostavilo se da je sitaucija drugačija. Ispostavilo se da je starija sestra vakcinisana sa dvije doze, dvije mlađe sa jednom dozom. Daljim istraživanjem utvrđeno je da su vr&scaron;njaci koji su i&scaron;li sa dječakom na takmičenje u Sarajevo i oni su svi vakcinisani mahom sa dvije doze samo je jedna djevojčica jednom dozom vakcinisana. U kontaktu sa njom i njenim ocem potvrdili smo da nema simptome, već je pro&scaron;lo dovoljno vrmena da bi kod nje očekivali pojavu simptoma da se desila transmisija, međutim, nije", kazala je Popović Samardžić u emisiji Dobro jutro Crna Goro na Javnom servisu.
Ipak, epidemiologe brinu učestala putovanja na relaciji Podgorica - Sarajevo.
"Ono &scaron;to nas brine je jedan momenat a to je vrlo učestala putovanja na relaciji Rožaje-Sarajevo. Već nekoliko ispitanika sa kojima smo razgovarali su nam prijavili da su bili i pro&scaron;li vikend i vikend prije njega, a tamo situacija nije dobra. Zvanični podaci govore da je oko 2.000 zaraženih, ali to je jedno, a realan broj je značajno veći", kazala je Popović Samardžić.
Ona napominje da Rožaje od svih drugih op&scaron;tina u na&scaron;oj zemlji razlikuje to &scaron;to oni imaju najbolji obuhvat imunizacijom MMR vakcinom a slijede Andrijevica i Gusinje.
Doktor Mehmed Kurpejović pedijatar i koordinator za vakcinisanje u rožajskom Domu zdravlja pozvao je roditelje da vakcini&scaron;u djecu.
"Mi nijesmo srećni &scaron;to se to desilo u na&scaron;oj op&scaron;tini, ali preduzimamo odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo &scaron;irenje epidemije. Ovo je pojedinačni slučaj ne može se govoriti o epidemiji, ali ako se počne &scaron;iriti dobićemo epidemiju", kazao je dr Kurpejović.
Bilo je, kaže, pitanje momenta kada će u Crnoj Gori i toj op&scaron;tini doći do pojave morbila.
"Jer znamo da u okruženju u BiH i Srbiji pogotovo Rumuniji je posljednjih mjeseci do&scaron;lo do porasta oboljelih od morbila tako da smo očekivali, ali se i nadali da neće doći do te pojave", kazao je dr Kurpejović i dodao da u toj op&scaron;tini nastoje da do &scaron;irenja ne dođe.
Ističe da je posljednjih godina do&scaron;lo do pada broja vakcinisanih.
"U periodu 2018 - 2019. imali smo preko 95-96% imunizovani, ali od 2022. imamo svega 65% vakcinisane djece. Procenat imunizovanih, za kolektivi imunitet treba da prelazi 95%. Kako je broj imunizovane djece mali očekivali smo da dođe do pojave morbila. Nadležni su upoznati. IJZCG je odmah regagovao i obi&scaron;li su teren i preduzeli odgovarajuće korake. Pregledali smo vakcinalni status osoba koje su bile u kontaktu sa oboljelim i tu su osobe koje nijesu vakcinisane one podliježu izolaciji dok imunizovani ne podliježu tom režimu", kazao je dr Kurpejović.
On je istakao da je dječak kod kojeg je zabilježen slučaj morbila dobrog op&scaron;teg stanja i ovih dana mu ističe izolacija.
Poručio je da su ekipe na terenu i preduzimaju odgovarajuće mjere kako ne bi do&scaron;lo do &scaron;irenja.
Preduzeće se, kaže i odgovarajuće mjere za roditelje koji ne dovode djecu na imunizaciju.

Popović Samardžić: Epidemiolozi u Rožajama zatekli situaciju mnogo bolju nego što se očekivalo, brinu česta putovanja u Sarajevo

POSJETILI OPŠTNU U KOJOJ JE  REGISTROVAN DRUGI SLUČAJ MORBILA

U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po mjestimično mokrim i klizavim putevima, saop&scaron;teno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da su na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije obustavljen za sva vozila, osim od 12 do 14 sati kada će u zoni gradili&scaron;ta, u mjestu Sokolovina, biti obezbjeđeno slobodno odvijanje saobracaja.
Saobraćaj na putu Poda - Berane obustavljen je od osam do 11 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije.
Saobraćaj na putu Rožaje - &Scaron;piljani će zbog rekonstrukcije za sva vozila biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi, na dionici Nik&scaron;ić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje &ndash; Nik&scaron;ić, u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine - Nik&scaron;ić &ndash; Danilovgrad, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njegu&scaron;i promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na tom putu, od supermarketa Voli do Bajićke crkve, saobraćaj je obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Zbog radova na održavanju autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mate&scaron;eva prema Podgorici.
Saobraćaj na putu &Scaron;avnik - Kru&scaron;evice zbog radova je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, od osam do 11 sati i od 12 do 15 sati.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva saobraćaj je zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, zbog adaptacije trotoara saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestu radova.
Vozila će naizmjenično saobraćati i na putu Lepetani &ndash; Tivat, na mjestima radova.
Zbog asfaltiranja je, od sedam do 19 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični na magistralnom putu M-5 dionica Berane-Rožaje i na regionalnim putevima R-2 Berane-Andrijevica-Plav-Gusinje-Grnčar, R-5 Rožaje-Kula-Stupica i R-6 Most Zeleni-Vuča.
Na magistralnom putu M-3 Danilovgrad-Podgorica, na lokalitetu kružni tok Komanski most, promijenjen je režim saobraćaja preusmjerenjem sa dvije saobraćajne trake na jednu lijevu u intervalu od sedam do 18 sati.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nik&scaron;ić do Komanskog mosta.

Na ovim dionicama izmijenjen je režim saobraćaja

IZVJEŠTAJ AMSCG

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Ponegdje je mogućiča ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u jutarnjim i popodnevnim satima.
Na sjeveru je tokom jutra po kotlinama moguća magla.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, južni.
Jutarnja temperatura od minus tri do deset, najvi&scaron;a dnevna od devet do 20 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

NAJVIŠA DNEVNA TEMPERATURA DO 2O STEPENI

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Praznik rada se praznuje 1. i 2. maja, pa su povodom&nbsp; tog praznika neradna dva dana - srijeda 1. maj i četvrtak 2. maj, saop&scaron;tilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Vaskrs i to: petak 3. maj, nedjelja 5. maj i ponedjeljak 6. maj.
&ldquo;Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vr&scaron;enje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti &scaron;tetne posljedice po građane ili državu&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Ovo su neradni dani za Praznik rada i pravoslavni Vaskrs

NA OSNOVU ZAKONA O DRŽAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA

Budimir Lutovac naimenovan je danas za dekana Elektrotehničkog fakulteta (ETF), na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG).
Lutovac je izabran na trogodi&scaron;nji mandatni period, na predlog Vijeća ETF-a i uz pozitivno mi&scaron;ljenje rektora Vladimira Božovića.
Na dana&scaron;njoj sjednici Upravnog odbora je, kako je saop&scaron;teno, pokrenut i postupak za izbor dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje.
&ldquo;Konkurs će biti objavljen u Biltenu UCG i dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori, a prijave se podnose u roku od 15 dana od objavljivanja&rdquo;, navedno je u saop&scaron;tenju UCG.
&nbsp;

Lutovac dekan ETF-a

IZABRAN NA TROGODIIŠNJI MANDATNI PERIOD

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore smijenio je Vladana Dra&scaron;kovića sa pozicije izvr&scaron;nog direktora.
Kako je saop&scaron;teno, vr&scaron;ilac dužnosti izvr&scaron;nog direktora biće zamjenik, Petar Radulović.

Petar Radulović v.d. izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore