Broj djece sa autizmom u stalnom je porastu, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori – pokazuju podaci Centra za rani razvoj. Ipak, stručnjaci naglašavaju da ovaj rast ne mora nužno značiti da autizam postaje sve učestaliji, već da su dijagnostičke metode danas znatno preciznije, a pomoć stručnjaka dostupnija. Koliko je rana dijagnostika važna i kako društvo može pružiti bolju podršku, otkrivamo u narednom prilogu, piše Gradski.

U Centru za rani razvoj je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza autizma, odnosno 62 više u odnosu na 2023. godinu, kada je evidentirano 105 slučajeva , saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Defektološkinja Ivana Popović za GradskuTV  pojašanjava da se ovaj porast djelimično može pripisati boljoj informisanosti stručne i laičke javnosti, naprednijoj dijagnostici, ali i proširenim kriterijumima za postavljanje same dijagnoze.

„Sada su nekako sve više, stručnjaci, ali i roditelji u stanju da prepoznaju one suptilne znake i simptome poremaćaja iz spektra autizma koji su ranije možda ostajali neprimijećeni. Tako da možda više možemo govoriti u pravcu zapravo boljeg prepoznavanja, negoli povećanja stvarnog broja dijagnostikovanih slučajeva.“, saopštila je Popović.

Doktorka je istakla da je došlo do eksponencijalnog rasta dijagnostikovanih slučajeva.

„Ako govorimo konkretno o Crnoj Gori, ono što znamo na osnovu naših statističkih podataka, jeste da otvaranjem samog Centra za rani razvoj dolazi do eksponencijalnog rasta dijagnostikovanih slučajeva, a i samim pojačanjem kadra u oblasti dječije i adolescentne psihijatrije“, navela je Popović.

Govoreći o uzrocima ili faktorima rizika koji su povezani sa razvojem autizma, Popović ističe da je riječ o kompleksnom neurorazvojnom poremećaju.

„Ono što znamo jeste da nastaje složenim interakcijama genetskih i sredinskih činilaca. Nasledna osjetljivost igra ključnu ulogu ali rizik se povećava ukoliko postoje poteškoće, odnosno komplikacije u trudnoći, tokom porođaja, zatim prijevremeni porođaj ili starija roditeljska dob naročito ako govorimo o očevima.“, naglasila je ona.

Kada je riječ o ranom prepoznavanju i reagovanju na simptome autizma, Popović naglašava da je važno da roditelji pažljivo prate i osluškuju svoje dijete.

„Obično nam se javljaju kada prepoznaju izostanak govora ali i izostanak ekspresivnog govora. Smatramo da zaista trebamo obratiti pažnju i ona onaj neverbalni govor, izostanak kontakta očima, izostanak socijalnog osmijeha, neke šire i bogatije facijalne ekspresije a i socijalne igre. Važno je napomenuti da, ukoliko roditelj primijeti bilo koja odstupanja ili ima neku unutrašnju sumnju, da se obrati izabranom pedijatru koji će ih uputiti u dalje korake i pružiti stručne savjete.“ istakla je Popović.

Poručuje da rana procjena i intervencija ne znače uvijek postavljanje dijagnoze, već pružaju pravovremenu stručnu podršku koja značajno može uticati na dalji razvoj djeteta.