Društvo

Du&scaron;ko Vujo&scaron;ević (67), legendarni ko&scaron;arka&scaron;ki trener, i nekada&scaron;nji selektor Crne Gore preminuo je&nbsp; u Beogradu.
Već dugo je Vujo&scaron;ević imao ozbiljnih zdravstvenih problema, prije svega sa bubrezima, a pro&scaron;ao je i transplantaciju u Bjelorusiji 2025. godine.
Tokom marta ove godine primljen je u bolnicu nakon &scaron;to mu se zdravlje ozbiljno pogor&scaron;alo, jer su nastali problemi sa srcem i plućima.
Najveći trag u ko&scaron;arci ostavio je kao trener Partizana, sa kojim je osvojio brojne trofeje, a vodio je i OKK Beograd, Mladost Zemun, Oksimesu, Crvenu zvezdu, Bre&scaron;u, Pistoju, Pezaro, Radnički Beograd, CSKA Moskvu, Limož i Kluž, a bio je i selektor Crne Gore, kao i Bosne i Hercegovine.

Preminuo Duško Vujošević

U 67.GODINI

Romi i Romkinje u Crnoj Gori ostaju gotovo nevidljivi u javnom životu, suočeni sa duboko ukorijenjenim siroma&scaron;tvom, segregacijom i ograničenim pristupom obrazovanju i zapo&scaron;ljavanju, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
U saop&scaron;tenju te nevladine organizacije povodom 8. aprila Međunarodnog dana Roma, navodi se da iako su zabilježeni određeni pomaci, posebno u oblasti obrazovanja, sistem i dalje ne uspijeva da zadrži romsku djecu, naročito na vi&scaron;im nivoima, čime se produbljuje krug nejednakosti.
Iz CGO su podsjetili da njhovo istraživanje pokazuje da su Romi i Romkinje i dalje percipirani kao najdiskriminisanija grupa, uz rast prosječne ocjene diskriminacije koja na skali od 1 do 5 dostiže čak 4,20.
"Ovi podaci jasno upozoravaju da postojeće mjere inkluzije nemaju dovoljan domet niti donose održive i vidljive rezultate u praksi", kazali su iz CGO-a, prenosi agencija Mina.
Dodaje se da Međunarodni dan Roma mora biti vi&scaron;e od simbolike - poziv na hitne, konkretne i sistemske promjene koje će Romima i Romkinjama obezbijediti jednake &scaron;anse i dostojanstven život.
Međunarodni dan Roma, posvećen je kulturi, istoriji i pravima romskog naroda. Ustanovljen je 1990. godine u čast Prvog svjetskog kongresa Roma održanog 1971. u Londonu, kada su usvojeni romska zastava i himna &bdquo;Đelem, đelem&ldquo;.

CGO: Romi i Romkinje u Crnoj Gori gotovo nevidljivi u javnom životu

"POSTOJEĆE MJERE INKLUZIJE NEMAJU DOVOLJAN DOMET NITI DONOSE ODRŽIVE I VIDLJIVE REZULTATE U PRAKSI"

Tokom či&scaron;ćenja atmosferske mreže u centru Tuzi zaposleni u preduzeću Vodovod otkrili su da su u nju sprovedene fekalne vode &scaron;to je direktna posljedica neodgovornog pona&scaron;anja pojedinaca.
Zbog toga se centrom Tuzi &scaron;ire neprijatni mirisi, a sve to ugrožava životnu sredinu i zdravlje građana.
&ndash; Izvr&scaron;eno je temeljno či&scaron;ćenje atmosferskog kanalizacionog sistema u centru Tuzi, koji se, nažalost, jo&scaron; jednom pokazao kao sve osim sistema namijenjenog za odvod atmosferskih voda. Umjesto ki&scaron;nice i povr&scaron;inskih voda, tokom intervencije iz cjevovoda su izlazile fekalne vode, mulj i razni otpad, &scaron;to jasno ukazuje na dugogodi&scaron;nju zloupotrebu ove infrastrukture. Utvrđeno je da su na atmosfersku kanalizaciju direktno priključeni cjevovodi fekalne kanalizacije - rekao je za &bdquo;Dan&ldquo; Ilir Camaj, direktor Vodovoda.
On je istakao da ovakva praksa predstavlja ozbiljno kr&scaron;enje komunalnih i ekolo&scaron;kih propisa, ali i direktno ugrožavanje funkcionalnosti sistema koji nije projektovan za prihvat takve vrste otpadnih voda.
&ndash; Posebno zabrinjava činjenica da se ne radi o jednom izolovanom slučaju, već o većem broju nelegalnih priključaka koji su vremenom postali ustaljena praksa. Ova pojava je za sada evidentirana u centralnom dijelu Tuzi, &scaron;to nije slučajno. Centar Tuzi je među prvim zonama gdje je izgrađena atmosferska kanalizacija, te je samim tim i jedini dio gdje je tehnički bilo moguće izvr&scaron;iti ovakve nepropisne priključke. Upravo ta okolnost dodatno komplikuje stanje na terenu, jer se sistem koji je trebalo da služi za rasterećenje grada tokom padavina sada koristi kao improvizovana fekalna mreža- kaže Camaj.
Camaj ističe da je u ovom trenutku te&scaron;ko sa potpunom precizno&scaron;ću utvrditi iz kojih pravaca dolaze svi sporni cjevovodi koji odvode fekalne vode u ovaj sistem.
&ndash; Evidentno je da se radi o &scaron;iroko rasprostranjenom problemu. U narednom periodu, u saradnji sa Komunalnom policijom, sprovodiće se pojačane i sistematske kontrole, kako bi se identifikovali svi nelegalni priključci i procesuirala odgovorna lica u skladu sa zakonom. Vr&scaron;ićemo detaljne kontrole i sva priključenja biće zatvorena - rekao je Camaj.
Direktor Vodovoda najavio je i krivične prijave protiv onih koji su sproveli fekalnu kanalizaciju u atmosfersku.
&ndash; Nemamo tačnu informaciju koliko je cjevovoda bilo priključeno. Naravno da ćemo podnijeti krivične prijave čim se utvrdi sa kojih objekata je vr&scaron;eno nelegalno priključenje. Svi koji su doprinijeli ovakvom stanju ili ga i dalje održavaju biće pozvani na odgovornost, bez izuzetka - poručio je Camaj.
Naru&scaron;en kvalitet Rujele
&nbsp;Camaj kaže da dodatni problem koji proizilazi iz ovakvog stanja jeste stanje rijeke Rujele.
&ndash; Fekalne vode koje se nepropisno ulivaju u atmosferski sistem dalje se slivaju u korito rijeke Rujele, čime se ne samo naru&scaron;ava kvalitet životne sredine, već se direktno utiče i na svakodnevni život građana. Neprijatni mirisi koji se &scaron;ire predstavljaju samo najvidljiviji simptom mnogo dubljeg infrastrukturnog i ekolo&scaron;kog problema - kaže Camaj.
On ističe da je ovakvo stanje rezultat dugogodi&scaron;njeg nemara, neodgovornog upravljanja i tolerisanja nezakonitih radnji.

Veliki broj građana Tuzi nelegalno priključio fekalnu u atmosfersku kanalizaciju

DIREKTOR VODOVODA NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE

Izmjene i dopune Zakona o radu, koje predviđaju povećanje roditeljskog odsustva i fleksibilne radne aranžmane, važan su korak ka ravnoteži privatnog i poslovnog života roditelja i lak&scaron;em uključivanju majke na trži&scaron;te rada, ocijenila je ministarka rada Naida Ni&scaron;ić.
Ona je danas u parlamentu predstavila izmjene i dopune Zakona o radu, kojima se usklađuje radno zakonodavstvo Crne Gore sa, između ostalog, direktivom Evropske unije (EU) o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja i pružalaca njege.
Prema riječima Ni&scaron;ić, osnovni cilj izmjena je uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života zaposlenih roditelja i pružalaca njege, transparentnih i predvidljivih radnih uslova, kao i fleksibilnih radnih odnosa na trži&scaron;tu rada, kroz organizovanje rada van prostorija poslodavca.
Ni&scaron;ić je objasnila da izmjene predviđaju minimalne zahtjeve u pogledu očinskog odsustva, roditeljskog odsustva i odsustva za pružaoce njege, kao i fleksibilnih radnih uslova za zaposlene koji su roditelji ili pružaoci njege.
Ona je posebno istakla novinu u zakonu koja se odnosi na očeve.
&ldquo;Da bi se podstakla ravnopravnija podjela obaveza njege djece i omogućilo rano stvaranje emocionalne veze između djece i očeva, izmjenama zakona propisuje se minimalno odsustvo za očeve u trajanju od deset radnih dana zbog rođenja djeteta&rdquo;, rekla je Ni&scaron;ić.
Kako je dodala, izmjene predviđaju minimalno roditeljsko odsustvo za očeve od dva mjeseca koje se ne može prenijeti na majku, te maksimalno trajanje roditeljskog odsustva od 14 mjeseci.
&ldquo;Cilj ove mjere je da podstaknemo očeve da koriste roditeljsko odsustvo u minimalnom trajanju od dva mjeseca jer se ne može prenijeti majci. Sa druge strane, ovim se olak&scaron;ava ponovno uključivanje majke na trži&scaron;te rada nakon porodiljskog i roditeljskog odsustva&rdquo;, pojasnila je Ni&scaron;ić.
Ona je kazala da se izmjenama zakona omogućava roditeljima i pružaocima njege da prilagode raspored rada svojim potrebama, uključujući fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati ili rad od kuće.
Ni&scaron;ić je podsjetila i da je postojećim odredbama zakona predviđena mogućnost uzimanja neplaćenog odsustva do treće godine djeteta, te da dok god majka doji dijete ima pravo da odsustvuje sa posla.
"Smatramo da je povećanje roditeljskog odsustva na 14 mjeseci pozitivna mjera. Naravno, i deset dana odsustva za očeve onog dana kada dijete rodi je bitna stvar, i nadamo se da će to vi&scaron;e očeva vezati za dijete", rekla je Ni&scaron;ić.
Ova zakonska rje&scaron;enja primjenjivala bi se danom stupanja Crne Gore u EU.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović podsjetila je da ta stranka jo&scaron; u novembru 2024. godine predložila produžetak roditeljskog odsustva za drugo dijete ili blizance na 18 mjeseci, a za treće i svako naredno dijete na 24 mjeseca.
Popović je navela da su izmjene i dopune Zakona o radu pripremali i stavili u proceduru jer smatraju da država treba da preduzme niz mjera za podsticanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja mladih, ali da je vlast odbila predlog samo zato &scaron;to je do&scaron;ao iz opozicije.&nbsp;
"Vlada je ona predložila da odsustvo za majke traje 12 mjeseci, a za očeve dva mjeseca koja se ne mogu prenijeti na majku. Podržavam veću uključenost očeva u period ranog razvoja djeteta, ali ne smatram da je ovo najsrećnije rje&scaron;enje,&rdquo; navela je Popović.
Ona je istakla da imperativna norma da se roditeljsko odsustvo od dva mjeseca za očeve ne može prenijeti na majku ne uzima u obzir različite životne okolnosti porodica.
&ldquo;Ne žive svi roditelji u istim okolnostima. Nije sigurno da ovaj model uzima u obzir specifične socijalne i zdravstvene situacije, a Vlada ovim zakonom ne dopu&scaron;ta porodici da sama odlučuje o rasporedu vremena sa djetetom,&rdquo; kazala je Popović.

Nišić: Povećanje roditeljskog odsustva na 14 mjeseci pozitivna mjera

MINSITARKA PREDSTAVILA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O RADU U PARLAMENTU

Da se čuda de&scaron;avaju na pruzi Beograd &ndash;Bar nije iznenađenje. U noći između ponedjeljka i utorka, dogodilo se ne&scaron;to &scaron;to do sada i nije zabilježeno - brzi voz na relaciji Beograd- Bar pogre&scaron;no je usmeren na kolosjek prema Čačku, čime je mogla biti ugrožena bezbjednost putnika. Na sreću sve se zavr&scaron;ilo vi&scaron;esatnim ka&scaron;njenjem.
Brzi voz koji je sinoć krenuo iz Beograda u 20 sati kasni minimalno pet i po sati.
"Po redu vožnje u barskoj stanici je u 7.05. U Bar voz bi danas trebalo da stigne oko 12.30", rečeno je Primorskom portalu na informacijama Željezničke stanice u Baru.
Na pitanje - za&scaron;to kasni voz, službenik na informacijama kazao je da ne zna.
Međutim, Primorskom portalu su putnici ovog voza kazali da su u noći između ponedeljka i utorka imali neplanirano noćno putovanje prema &Scaron;umadiji.
"Iz jo&scaron; neutvrđenih razloga voz je iz Požege usmjeren ka Čačku, umjesto prema Zlatiboru. Kada je uočeno da putujemo prema &Scaron;umadiji, satima smo čekali da se voz bude preusmjeren prema Zlatiboru", ispričali su putnici brzog voza za Primorski portal.
Ko je odgovoran za ovaj propust, skretničar u Požegi, ili ma&scaron;inovođa u brzom vozu, vjerovatno će utvrditi nadležni u Srbiji. Svakako usmjeravanje voza na pogre&scaron;an kolosjek ugrožava bezbjednost u željezničkom saobraćaju.

Brzi voz na relaciji Beograd-Bar pogrešno preusmjeren ka Čačku

PUTNICI U NOĆI IZMEĐU PONEDELJKA I UTORKA IMALI NEPLANIRANO NOĆNO PUTOVANJE PREMA ŠUMADIJI

Otac učenice petog razreda jedne osnovne &scaron;kole podnio je pritužbu zbog navodnog &scaron;amara koji je njegova ćerka dobila od učiteljice, tvrdeći da je dijete pretrpjelo stres i strah od odlaska u &scaron;kolu. Nakon sprovedenog postupka, Za&scaron;titnik &nbsp;ljudskih prava i sloboda je utvrdio da je &scaron;kola preduzela određene mjere, ali je preporučio dodatni savjetodavni rad, unapređenje saradnje sa roditeljima i edukaciju nastavnog kadra.
Otac učenice V razreda podnio je pritužbu zbog, kako tvrdi, &scaron;amara koji je njegova ćerka dobila od učiteljice 30. januara 2026. godine, smatrajući da su djetetu povrijeđena prava na za&scaron;titu od nasilja u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.
U pritužbi je naveo da je djevojčica nakon incidenta doživjela stres, počela da se pla&scaron;i odlaska na nastavu i da je trpjela zdravstvene posljedice, zbog čega jedno vrijeme nije dolazila u &scaron;kolu. Istakao je da je protiv učiteljice podnio krivičnu prijavu nadležnom tužila&scaron;tvu, o slučaju obavijestio direktoricu &scaron;kole, Ministarstvo prosvjete, Prosvjetnu inspekciju i Centar za socijalni rad, te da &scaron;kola, uprkos urgencijama, nije preduzela adekvatne mjere za&scaron;tite djeteta.
Iz Prosvjetne inspekcije je saop&scaron;teno da je 6. februara 2026. izvr&scaron;en inspekcijski nadzor, tokom kojeg je obavljen uvid u zapisnike &scaron;kolskih organa i izjavu učiteljice.
&bdquo;Učiteljica je u izjavi navela da je na času nespretno dodirom poku&scaron;ala da usmjeri pažnju učenice, te da nije bilo osnova za pokretanje upravnih mjera iz nadležnosti inspekcije&ldquo;, navodi se u izja&scaron;njenju.
U postupku je utvrđeno da je do&scaron;lo do kontakta učiteljice sa učenicom, &scaron;to je kod djevojčice izazvalo osjećaj povrijeđenosti i nesigurnosti, ali da je &scaron;kola po prijavi preduzela aktivnosti na utvrđivanju činjenica i za&scaron;titi prava djeteta.
&bdquo;&Scaron;kola je preduzimala radnje i mjere u cilju ispitivanja navoda, obavljeni su razgovori sa djetetom i roditeljima, uspostavljena saradnja sa Centrom za socijalni rad, a pokrenut je i postupak utvrđivanja odgovornosti učiteljice&ldquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju ombudsmana koje potpisuje zamjlenica za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežana Miju&scaron;ković.
Etički odbor &scaron;kole podržao je odluku direktorice da se pokrene disciplinski postupak protiv učiteljice, u kojem će biti utvrđene sve činjenice i okolnosti događaja.
U dokumentaciji se navodi i da je djevojčica ranije bila oslobođena nastave fizičkog vaspitanja zbog povrede glave, &scaron;to je dodatno pojačalo zabrinutost roditelja za njeno zdravlje i bezbjednost.
Za&scaron;titnik je ukazao da postupanje učiteljice, iako, kako je navela, nije imalo namjeru da povrijedi dijete, pokazuje potrebu za dodatnom edukacijom nastavnog kadra i unapređenjem metoda rada.
&bdquo;Potrebne su kontinuirane edukacije prosvjetnih radnika na jačanju kompetencija za realizovanje interaktivne nastave i adekvatno motivisanje djece&ldquo;, ističe se u mi&scaron;ljenju.
Takođe je nagla&scaron;ena važnost saradnje porodice i &scaron;kole, uz ocjenu da je u ovom slučaju komunikacija između roditelja i učiteljice bila nedovoljna, te da je trebalo razmotriti i &scaron;kolsku medijaciju kako bi se prevazi&scaron;li nesporazumi.
&ldquo;Prema navodima &scaron;kole, djevojčica se nakon nekoliko dana vratila na nastavu i saop&scaron;tila da je situacija stabilizovana, dok je u toku izrada individualnog plana podr&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Za&scaron;titnik je preporučio &scaron;koli da dodatno radi sa roditeljima i učenicom kroz savjetodavni rad, unaprijedi saradnju roditelja i razredne starje&scaron;ine, razmotri sprovođenje medijacije, te u saradnji sa Zavodom za &scaron;kolstvo obezbijedi dodatne edukacije za nastavnike.
&Scaron;kola je obavezna da u roku od 30 dana dostavi izvje&scaron;taj o preduzetim mjerama i realizaciji preporuka.

Prijava protiv učiteljice zbog šamara učenici: Zaštitnik dao preporuke školi

„UČITELJICA JE U IZJAVI NAVELA DA JE NA ČASU NESPRETNO DODIROM POKUŠALA DA USMJERI PAŽNJU UČENICE"

Stručnjaci gojaznost prepoznaju kao složenu hroničnu bolest, koja sve vi&scaron;e ugrožava zdravlje djece u Crnoj Gori, gdje, prema posljednjem istraživanju, prekomjernu težinu ima 30 odsto sedmogodi&scaron;njaka. Gojaznost, kako upozoravaju ljekari, može dovesti do obolijevanja od dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava danas, posvećen je zdravlju mladih.
Cilj istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori 2022. godine bilo je planiranje aktivnosti usmjerenih na zaustavljanje trenda porasta prekomjerne težine i gojaznosti u najranijem uzrastu stanovni&scaron;tv. Studija je pokazala da je ovaj problem veći nego u vrijeme sprovođenja prethodnog istraživanja. Crna Gora se priključila Evropskoj inicijativi za praćenje dječije gojaznosti u toku četvrte runde istraživanja 2016. godine, a rezultati su objavljeni 2017.
Ciljna grupa su bili sedmogodi&scaron;njaci. Kod 1.689 sedmogodi&scaron;njaka mjerene su antropometrijske karakteristike, a od roditelja su dobijeni podaci o navikama u ishrani, fizičkoj aktivnosti i socioekonomskim karakteristikama porodice. Uprava &scaron;kole je popunjavala &scaron;kolski upitnik koji je obuhvatao podatke o statusu urbanizacije &scaron;kole, načinu ishrane u &scaron;koli i organizaciju fizičke aktivnosti.
Podaci koji su tada dobijeni predstavljaju prve standardizovane podatke u vezi sa dječijom gojazno&scaron;ću u Crnoj Gori, s obzirom da podaci o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama &scaron;kolske djece nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Crnoj Gori, dok se podaci sa redovnih sistematskih pregleda ne prikupljaju na standardizovan način.
Primjetno je da se broj gojaznih dječaka (19,3 odsto) u odnosu na prethodnu rundu istraživanja (16,1 odsto) povećao, a da je pogre&scaron;na percepcija roditelja o uhranjenosti djece ostala i dalje na približno istom nivou. Primjećuje se da vi&scaron;e djece sa gojazno&scaron;ću živi u urbanom nego u ruralnom i suburbanom području. Kada su u pitanju navike u ishrani, prema izjavama roditelja, ono &scaron;to je primijetno jeste da se povrće i voće ne konzumiraju dovoljno, dok broj sati provedenih pred ekranima znatno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima.
U istraživanju sprovedenom 2022., dobijeni su podaci koji pokazuju da vi&scaron;e od trećine djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili je gojazno (34,5 odsto). Djevojčice skoro u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok su skoro svaki peti dječak (19,4 odsto) i svaka deseta djevojčica (10,3 odsto) gojazni.
Autori studije upozoravaju da je dječija gojaznost prepoznata kao složena hronična bolest, koja ima negativne implikacije na fizičko zdravlje i psihosocijalno blagostanje, uključujući povezanost sa rezistencijom na insulin, povećanim mehaničkim stresom na zglobove, o&scaron;tećenom kardiovaskularnom funkcijom i lo&scaron;im socijalnim funkcionisanjem. Kako ističu, ova složena i često progresivna bolest takođe može predisponirati djecu za mnoga druga hronična oboljenja, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
&ndash; Većina djece odrasta u okruženju koja podstiče gojaznost i ne pogoduje gubitku težine. "Energetska neravnoteža", nastala konzumiranjem vi&scaron;e kalorija nego &scaron;to tijelo može efikasno koristiti, rezultat je promjene u vrsti hrane, dostupnosti, pristupačnosti i marketingu, kao i u padu fizičke aktivnosti, s tim &scaron;to se vi&scaron;e slobodnog vremena tro&scaron;i na sedentarne aktivnosti. Praksa konzumiranja hrane sa visokom količinom soli, &scaron;ećera, masti ili kalorija i sa malim sadržajem hranjivih sastojaka najvi&scaron;e doprinose takvom trendu. Laka dostupnost i pristup nezdravoj hrani u &scaron;kolama i njenoj blizini doprinose dječjoj gojaznosti &ndash; ukazano je u istraživanju.
<div class="se-ad se-ad--articletext position_item_center_03_top">
<div class="se__title">
Fizičku aktivnost uskladiti sa godinama i zdravstvenim stanjem
</div>
<div class="se__text">
Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježen je juče, a ovogodi&scaron;nja tema "Pokreni se! Za kondiciju, za zdravlje!" ukazuje na to da svaki pokret doprinosi vitalnosti, boljem zdravlju i kvalitetnijem životu.
Preporučuje se da fizička aktivnost bude usklađena sa zdravstvenim stanjem pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolje rezultate, posebno u starijoj životnoj dobi. Za djecu i adolescente preporučuje se najmanje 60 minuta umjerene aerobne aktivnosti svaki dan, odraslima 150&ndash;300 minuta umjerene aktivnosti nedjeljno ili 30&ndash;60 minuta dnevno tokom pet dana (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, ples, plivanje, sport). Za osobe u kondiciji preporučuje se 75&ndash;150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta nedjeljno. Starijim osobama preporučuje se između 150 i 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično.
</div>
CAZAS: Mladi moraju imati pristup stručnim informacijama
Povodom 7. aprila &ndash; Svjetskog dana zdravlja, NVO CAZAS poručuje da zdravlje mladih mora biti zasnovano na znanju, provjerenim informacijama, dostupnim servisima i sistemskoj podr&scaron;ci. U vremenu preplavljenom različitim porukama, dezinformacijama i povr&scaron;nim sadržajima, posebno je važno da mladi imaju pristup stručnim, pravovremenim i razumljivim informacijama o zdravlju, kao i direktan kontakt sa institucijama i profesionalcima koji im mogu biti oslonac, ističu iz te nevladine organizacije.
CAZAS će, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i Domom zdravlja Glavni grad, danas, u 10 sati, na Trgu nezavisnosti u Podgorici organizovati Omladinski pult kao javni prostor za informisanje, povezivanje i razgovor sa građanima, a naročito sa mladima. Istog dana biće organizovane i konsultacije sa mladima u Podgorici, u okviru procesa izrade ProGLAS-a mladih o zdravlju, od 12 do 15 sati u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović".
<div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-boks">
<div class="se__title">&nbsp;</div>
</div>
</div>
&nbsp;

Trećini sedmogodišnjaka prijete hronične bolesti zbog gojaznosti

SVJETSKI DAN ZDRAVLJA, KOJI SE OBILJEŽAVA DANAS, POSVEĆEN JE ZDRAVLJU MLADIH

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano.
Na sjeveru promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima ponegdje moguća kratkotrajno ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna 12 do 24 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 24 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Vlada je donijela odluku o podr&scaron;ci međunarodnih ljetnjih muzičkih festivala za ovu godinu čime su, kako su saop&scaron;tili, stvoreni uslovi da Crna Gora postane novi dom EXIT festivala.
&bdquo;Organizacija dva velika međunarodna muzička događaja pod zajedničkim nazivom &ldquo;EXIT to Montenegro&rdquo; u Ulcinju u prvoj polovini jula i Sea Dance festivala u Budvi krajem avgusta, ima potencijal da generi&scaron;e mjerljive ekonomske koristi za turističku privredu i &scaron;iru ekonomiju, uz veoma snažan promotivni efekat na globalnom nivou&rdquo;, navodi se u Informaciji.
Prema procjenama, očekuje sa da oba događaja zajedno generi&scaron;u najmanje 210.000 noćenja i preko 40 miliona eura direktne turističke potro&scaron;nje, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Kako dalje navode, predložena javna podr&scaron;ka iznosi 1,5 milion eura iz državnog budžeta, uz dodatnu podr&scaron;ku od op&scaron;tina Budva i Ulcinj.
"Realizacijom ovog projekta Crna Gora ima namjeru da se pozicionira kao jedan od lidera manifestacionog turizma u Evropi, turističke grane koja već sada generi&scaron;e vi&scaron;e od 100 milijardi eura godi&scaron;nje globalno", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Vlada: EXIT od ove godine u Crnoj Gori

"REALIZACIJOM OVOG PROJEKTA CG IMA NAMJERU DA SE POZICIONIRA KAO JEDAN OD LIDERA MANIFESTACIONOG TURIZMA U EVROPI"

&nbsp;Svi sudovi u Crnoj Gori su tokom pro&scaron;le godine, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju, nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, kazao je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, dodajući da pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.
Korać je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Izvje&scaron;taj o radu i ukupnom stanju u sudstvu za pro&scaron;lu godinu, naglasio potrebu daljeg unaprjeđenja organizacije rada i jačanja kapaciteta sudova, ali i izmjena pojedinih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka.
On je kazao da je Sudski savjet tokom pro&scaron;le godine održao 37 sjednica, odlučivao o vi&scaron;e od 300 pitanja iz svoje nadležnosti, ali i jačao međunarodnu saradnju.
Prema riječima Koraća, crnogorskom pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.
&bdquo;U Crnoj Gori bi, prema važećim odlukama, trebalo da bude 335 sudija i predsjednika sudova, a trenutno ih je 298. Nedostaje 37 nosilaca funkcija - 35 sudija i dva predsjednika&ldquo;, kazao je Korać, navodeći da je najveći deficit u osnovnim sudovima.
On je rekao da je Sudski savjet od avgusta 2022. do kraja 2025. godine izabrao ukupno 166 sudija (novoizobrane sudije i one koje su napredovale u instaciono vi&scaron;i sud), a da je u istom periodu funkciju napustilo 82 sudija, od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog odlaska u penziju.
Korać je dodao da je u sistemu trenutno 25 kandidata na obuci za sudije osnovnih sudova.
Govoreći o radu sudova, on je rekao da su u pro&scaron;lu godinu u&scaron;li sa 74.683 nerije&scaron;ena predmeta, primili vi&scaron;e 91,3 hiljade novih, a rije&scaron;ili 93.511.
&bdquo;Na kraju godine ostalo je nerije&scaron;eno 70.358 predmeta, odnosno 42,93 odsto&ldquo;, precizirao je Korać.
Prema njegovim riječima, ukupna ažurnost sudova iznosila je 102 odsto, dok je efikasnost procijenjena na 84 odsto.
&bdquo;Osnovni sudovi ostvarili su ažurnost od 97 odsto, vi&scaron;i 93 odsto, Privredni sud 112, Apelacijani sud 99 odsto, dok je Upravni sud imao čak 156 odsto&ldquo;, rekao je Korać.
On je ukazao i na stabilan trend priliva predmeta.
&bdquo;Zanimljivo je da se već deset godina broj primljenih predmeta kreće između 90 i 100 hiljada godi&scaron;nje, uz manja odstupanja tokom pandemije korona virusa. Bilo bi zanimljivo ispitivati taj fenomen&ldquo;, naveo je Korać.
Kada je riječ o kvalitetu sudskih odluka, Korać je kazao da je procenat ukinutih odluka smanjen sa 19 na 18 odsto, a da je od ukupnog broja odluka po žalbama, 73 odsto potvrđeno, dok je 18,38 odsto ukinuto.
On je naglasio i da je ka&scaron;njenje u izradi odluka minimalno, odnosno da je samo 1,34 odsto odluka u složenim predmetima izrađeno nakon zakonskog roka.
Govoreći o trajanja postupaka, Korać je kazao da se vi&scaron;e od polovine složenih predmeta zavr&scaron;ava u roku do tri mjeseca, dok 27,7 odsto traje duže od godinu.
On je ukazao na opterećenost sudija, navodeći da sudija osnovnog suda u prosjeku ima 712 predmeta godi&scaron;nje, dok sudije za prekr&scaron;aje i sudije Upravnog suda u radu imaju i preko dvije hiljade predmeta.
Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici, Korać je istakao značajno unapređenje efikasnosti nakon povećanja broja sudija sa sedam na 12.
Kako je naveo, broj primljenih predmeta smanjen je sa 68 na 62, ukupan broj rije&scaron;enih predmeta povećan je sa 43 na 66, odnosno za skoro 53,5 odsto, a stopa ažurnosti porasla je sa 63 na 106 odsto, &scaron;to znači da je rije&scaron;eno vi&scaron;e predmeta nego &scaron;to ih je primljeno.
"Imajući u vidu da se radi o predmetima koji obuhvataju najteža krivična dijela i složene dokazne postupke, ovi pokazatelji predstavljaju značajan pozitivan pomak. Povećanje kadrovskih kapaciteta, smanjen priliv predmeta i znatan rast broja rije&scaron;enih predmeta doprinio je stabilizaciji i postepenom smanjenju zaostatka, kao i ukupnoj efikasnosti", kazao je Korać.
On je upozorio na rast udjela nerije&scaron;enih starih predmeta u periodu od 2023. do 2025. godine.
"U 2023. godini broj nerije&scaron;enih starih predmeta u odnosu na ukupno nerije&scaron;ene predmete je bio 8,69 odsto, u 2024. godini se povećao 9,25 odsto, a pro&scaron;le godine 11,77 odsto, &scaron;to ukazuje na povećanje broja dugotrajnih postupaka&ldquo;, rekao je Korać.
On je dodao da se bilježi kontinuirani rast udjela rije&scaron;enih starih predmeta, koji je dostigao 15 odsto u 2025. godini, &scaron;to, kako je naveo, pokazuje pojačanu usmjerenost sudova na smanjenje zaostataka.
Korać je rekao da najveći broj nerije&scaron;enih starih predmeta čine oni koji su stari od tri do pet godina, navodeći da se to može dovesti u vezu sa njihovom složeno&scaron;ću, čestim promjenama postupajućih sudija, potrebom za ponavljanje dokaznog postupka i pribavljanjem nalaza i mi&scaron;ljenja vje&scaron;taka.
On je kazao da je analizom rada sudova u Crnoj Gori tokom 2025. godine evidentno da su svi sudovi nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, uprkost izazovima sa kojima se suočavaju.
Korać je ukazao na potrebu daljeg unapređenja organizacije rada, jačanja kapaciteta sudova i kontinuirano sprovođenje mjera koje bi dodatno doprinijele pobilj&scaron;anju efikasnosti sudskog sistema.
"Potrebno je usvojiti izmene i dopune nekih procesnih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka sa ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova", naveo je Korać.
On je istakao da sudovi moraju usmjeriti aktivnosti na povećanje ukupne efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostataka u predmetima kroz ciljne mjere.
Korać je upozorio da su i dalje prisutni izazovi u radu sudova, uključujući nedostatak pravne kulture, po&scaron;tovanje procesnih odredbi i pravnih ljekova, kao i na kadrovska, infrastrukturna i budžetska ograničenja.
&bdquo;Pred pravosuđem su brojni izazovi, ali za njih se mogu naći rje&scaron;enja kroz &scaron;iru infrastrukturnu podr&scaron;ku. Efikasnost sudova u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek nije zadovoljavajuća. Sudovi treba da učine sve &scaron;to je u njihovoj moći da pobolj&scaron;aju efikasnost i obezbijede suđenje u razumnom roku&ldquo;, naveo je Korać.
On je naglasio da izvr&scaron;na i zakonodavna vlast treba da u pobolj&scaron;anju normativne, materijalne, prostorno-tehničke i kadrovske uslove za povećanje efikasnosti sudija i sudova.
&bdquo;Stvaranje &scaron;iroke baze kvalitetnih i stručnih kadrova, jačanje transparentnosti i odgovornosti, te digitalizacija pravosuđa, doprinijeće efikasnosti i vraćanju povjerenja u pravosuđe&ldquo;, ocijenio je Korać.
Sudski savjet će, kako je naglasio, nastaviti sa izborom sudija i popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima.
&bdquo;Očekuje se da će u 2026. godini biti popunjen značajan broj nedostajućih sudija, posebno u sudovima sa najvećim brojem slobodnih mjesta. Nastavićemo sa jačanjem nezavisnosti pravosuđa i obezbjeđivanjem efikasne primjene strate&scaron;kog i zakonodavnog okvira, posebno u dijelu odgovornosti&ldquo;, rekao je Korać.
On je istakao da sudska vlast ima posebnu odgovornost u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, nagla&scaron;avajući značaj za&scaron;tite ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
&bdquo;Iako nezavisnost sudskog sistema možda nije u potpunosti ostvarena, nezavisnost sudija mora biti apsolutno za&scaron;tićena. Sudska vlast mora pružiti podr&scaron;ku postupajućim sudijama radi za&scaron;tite od pritisaka i dono&scaron;enja odluka u skladu sa zakonom&ldquo;, poručio je Korać.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je, odgovarajući na pitanja novinara da li su preduzeti neki koraci u vezi sa uslovima za penzionisanje sudija kako bi se izbjegla nova blokada pravosuđa i koliko sudija bi, ukoliko problem ostane nerije&scaron;en, moglo napustiti sistem ove godine, kazala da je Ministarstvo pravde zavr&scaron;ilo rad na posebnom zakonu koji se tiče statusnih pitanja sudija, uključujući definisanje starosne granice.
&bdquo;Očekuje se da predlog bude nominovan od Vlade i da po hitnom postupku bude usvojen u Skup&scaron;tini do kraja aprila&ldquo;, rekla je Pavličić.
Korać je, odgovarajući na isto pitanje, naglasio da vi&scaron;e sudija napu&scaron;ta funkciju na lični zahtjev nego &scaron;to odlazi u penziju po sili zakona.
On je kao dodatan razlog za nedostak kadra, a koji je ujedno i problematizovao, naveo to &scaron;to sada sudije mogu iskoristiti zakonsku mogućnost da godinu prije sticanja uslova za penziju napuste funkciju, a pritom primaju zaradu sa svim povećanjima koja bi im pripadala da su nastavili raditi.
&bdquo;Vi&scaron;i funkcioneri se biraju na određeno vrijeme i mogu biti smijenjeni iz političkih razloga, dok nosioci sudskih funkcija birani na neodređeno ne bi trebalo da primaju naknadu ako napu&scaron;taju funkciju na lični zahtjev&ldquo;, smatra Korać.
On je kazao da ni novo zakonsko rje&scaron;enje ne tretira ovaj problem, a da to pitanje nije u nadležnosti Sudskog savjeta.
Na pitanje da li se reagovalo na vrijeme u slučaju koji se tiče predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, Pavličić i Korać su kazali da su reagovali promptno, odnosno predsjednica Vrhovnog suda onog trenutka kada je zaprimila pisanu pritužbu, dok je Sudski savjet odmah po prijemu predloga nastavio postupak.
Na konferenciji je predstavljen i novi logo Sudskog savjeta koji, prema riječima Koraća, kroz moderan dizajn simbolizuje pravdu, državnost i spoj tradicije i savremenog izraza.
Korać je istakao da logo vizualno komunicira nezavisnost i profesionalnost sudija, dok stilizovana vaga u centru simbolizuje ravnotežu i nepristrasnost koje su temeljne vrijednosti pravosudnog sistema.

Korać: Nedostaje 37 nosilaca funkcija – 35 sudija i dva predsjednika

SUDSKI SAVJET PREDSTAVIO GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU TOG TIJELA I UKUPNOM STANJU U SUDSTVU ZA 2025.

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru moguća mjestimično povećana oblačnost, ali uglavnom bez padavina.
Vjetar će biti sjeverni i sjeveroistočni, mjestimično umjeren do pojačan.&nbsp;
Jutarnja temperatura jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna osam do 23 stepena.

Pretežno sunčano