Društvo

U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu, higijensko-epidemiolo&scaron;ke službe i Institut za javno zdravlje procjenjuju rizike i predlažu epidemiolo&scaron;ke mjere, dok formalne odluke o zdravstvenom nadzoru, izolaciji ili karantinu donosi zdravstveno-sanitarna inspekcija &ndash; kazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja i saop&scaron;tili da se gotovo svake kruzing sezone sprovode epidemiolo&scaron;ki nadzor i kontrola, te da je Crna Gora vi&scaron;e puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima u skladu s međunarodnim pravilima i preporukama.
Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius, i dalje je u karantinu, dok broj potvrđenih slučajeva hantavirusa na tom brodu raste. Kao &scaron;to je Pobjeda ranije objavila, infekcija kod nje nije potvrđena, a Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) prati njeno zdravstveno stanje u skladu s međunarodnim preporukama. Taj slučaj aktuelizovao je pitanje koje dobija na težini s približavanjem kruzing sezone - ko i kako &scaron;titi crnogorske luke od uno&scaron;enja zaraznih bolesti s mora i koji je tačno lanac nadležnosti kada brod uplovljava s bolesnim putnikom ili članom posade na palubi?
Luke Kotor i Bar godi&scaron;nje ostvaruju vi&scaron;e od 500 uplovljavanja kruzera i posjetu vi&scaron;e stotina hiljada putnika, kazali su iz Ministarstva pomorstva Pobjedi. Samo u Luku Bar ove sezone treba da stigne 128. 000 turista krizerima, dok je za narednu najavljen dolazak čak 190.000, saop&scaron;tio je direktor kompanije Port of Adria Sedat Kara.
Lanac nadležnosti
Iz Ministarstva zdravlja obja&scaron;njavaju da u zdravstvenoj kontroli brodova koji uplovljavaju u crnogorske luke ključnu ulogu imaju zdravstveno-sanitarna inspekcija, nadležne higijensko-epidemiolo&scaron;ke službe (HES) i IJZCG. Sanitarna inspekcija vr&scaron;i sanitarni nadzor nad brodovima, izdaje potvrde o slobodnom saobraćaju brodova ili zahtijeva sanitarne sertifikate, određuje zdravstveni nadzor putnika i članova posade te po potrebi nalaže mjere izolacije, karantina, dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i dekontaminacije. HES sprovodi epidemiolo&scaron;ko ispitivanje, procjenjuje zdravstveno stanje putnika i posade i predlaže mjere kontrole, dok IJZCG koordinira na nacionalnom nivou, prati epidemiolo&scaron;ku situaciju u svijetu i Evropi, izrađuje stručne smjernice i komunicira sa SZO.
&bdquo;U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu, HES i IJZCG vr&scaron;e procjenu rizika i predlažu odgovarajuće epidemiolo&scaron;ke mjere, dok formalne odluke o zdravstvenom nadzoru, izolaciji ili karantinu donosi zdravstveno-sanitarna inspekcija&ldquo;, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravlja Pobjedi.
Kada događaj ima potencijal međunarodnog značaja, koordinaciju preuzima Ministarstvo zdravlja, a informacije se preko Nacionalne fokalne tačke dostavljaju SZO u skladu sa IHR procedurama.
Deklaracija i slobodna luka
Na pitanje da li zapovjednici brodova imaju obavezu podno&scaron;enja zdravstvene deklaracije prije uplovljavanja, Ministarstvo pomorstva je Pobjedi potvrdilo da zapovjednici imaju obavezu dostavljanja Maritime Declaration of Health - zdravstvene deklaracije o stanju putnika i posade kako je to propisano međunarodnim zdravstvenim pravilima, odnosno kada postoji sumnja na zaraznu bolest ili drugi javnozdravstveni rizik.
Odobrenje za slobodnu komunikaciju broda s obalom, tzv. free pratique, izdaje sanitarna inspekcija na osnovu procjene zdravstvenog rizika, dostavljene dokumentacije i eventualnih epidemiolo&scaron;kih indikatora.
Ministarstvo pomorstva je Pobjedi potvrdilo i da Crna Gora primjenjuje IHR 2005 u oblasti međunarodnog pomorskog saobraćaja kroz saradnju zdravstvenih organa, sanitarne inspekcije, lučkih kapetanija i drugih nadležnih organa, u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.
U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu primjenjuju se procedure koje uključuju obavezno obavje&scaron;tavanje nadležnih organa, procjenu zdravstvenog rizika i koordinaciju zdravstvenih i pomorskih službi, uz eventualno preduzimanje epidemiolo&scaron;kih i sanitarnih mjera.
Protokoli se unapređuju
Pravni osnov za postupanje definisan je Zakonom o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, kojim su uređene mjere prevencije, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti, epidemiolo&scaron;ki nadzor i nadležnosti institucija, uključujući sprovođenje međunarodnih obaveza iz IHR-a, za čiju primjenu je nadležno Ministarstvo zdravlja. Nacionalna fokalna tačka za primjenu tog pravilnika uspostavljena je 2009. godine, mreža sektorskih fokalnih tačaka u septembru iste godine, a prvi akcioni plan za implementaciju IHR-a usvojen je 2010. za period 2010&ndash;2012. Revidirani plan za period 2016&ndash;2018. usvojen je 2016. godine.
U novembru 2025. IJZCG je u saradnji s njemačkim Institutom Robert Koch izradio Smjernice za pripremljenost za javnozdravstveni odgovor na graničnim prelazima u Crnoj Gori, s jasno definisanim ulogama svih relevantnih institucija u ranom otkrivanju, procjeni i kontroli javnozdravstvenih prijetnji. Istovremeno je održana radionica o kori&scaron;ćenju lične za&scaron;titne opreme uz uče&scaron;će predstavnika IJZCG, HES-a, zdravstveno-sanitarne inspekcije, granične policije i aerodroma.
Iz Ministarstva zdravlja navode da je planirana i posebna radionica usmjerena na jačanje kapaciteta u lukama.
Crna Gora je 2019. godine dobrovoljno sprovela Zajedničku eksternu evaluaciju (JEE), tokom kojih je analizirano 19 tehničkih oblasti i identifikovano 70 prioriteta za unapređenje sistema, na osnovu kojih je izrađen Nacionalni akcioni plan za zdravstvenu sigurnost (NAPHS). Sistem se kontinuirano unapređuje kroz saradnju s Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), Globalnom mrežom za uzbunu i odgovor na izbijanje bolesti (GOARN) i Institutom Robert Koch, uz primjenu pristupa &bdquo;Jedno zdravlje&ldquo; i razvoj sistema ranog upozoravanja.
Iz Ministarstva zdravlja navode da se gotovo svake kruzing sezone, po dobijanju informacija koje ispunjavaju kriterijume za notifikaciju, sprovodi epidemiolo&scaron;ki nadzor i potrebne kontrolne mjere, &scaron;to potvrđuje, kako kažu, da je Crna Gora vi&scaron;e puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima u skladu s međunarodnim pravilima i preporukama.
Prema godi&scaron;njem izvje&scaron;taju o radu Ministarstva zdravlja za 2025. godinu, sanitarna inspekcija je sa 27 postupajućih inspektora obavila 8.071 pregled i utvrdila 3.474 nepravilnosti, uz naplaćene kazne od 1.332.330 eura. Isti izvje&scaron;taj bilježi i konkretan presedan aktiviranja zdravstvenog nadzora na graničnom prelazu: na Aerodromu Podgorica 135 putnika iz Saudijske Arabije stavljeno je pod zdravstveni nadzor.
Rizik nizak, ali sistem na probi
Hantavirus koji je pogodio MV Hondius identifikovan je kao Andes virus, jedini poznati hantavirus koji se, za razliku od ostalih vrsta, može prenositi s čovjeka na čovjeka, ali samo nakon bliskog i dugotrajnog kontakta s oboljelom osobom. SZO procjenjuje da je rizik za globalnu populaciju nizak.
&bdquo;Ovo nije novi kovid&ldquo;, poručio je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejisus, dodajući da rizik za javnost ostaje nizak i da nema razloga za paniku.
Virusi redovni na kruzerima
Slučaj MV Hondius nije izolovana pojava. Prema podacima Programa sanitarnog nadzora plovila (Vessel Sanitation Program) Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), objavljenim u februaru 2026. godine, broj evidentiranih epidemija gastrointestinalnih bolesti na kruzerima dostigao je u 2025. godini 23 - najvi&scaron;e od kada se ti podaci sistematski prikupljaju, od 1994. Od tog broja, norovirus je bio uzročnik u 17 slučajeva, dok u tri uzročnik nije ni utvrđen.
Brodska sredina je po prirodi visokorizična, jer putnici iz različitih zemalja dijele zatvoreni prostor sedmicama, a epidemije se mogu prenijeti s jedne plovidbe na drugu putem posade koja ostaje na brodu. Posjete lukama pri tome nisu jednosmjerne - brod može unijeti bolest u priobalne zajednice isto kao &scaron;to ih priobalna zajednica može unijeti na brod, upozorava CDC u svojoj publikaciji za zdravstvene radnike CDC Vessel Sanitation Program, &bdquo;Earlier Outbreaks on Cruise Ships in VSP's Jurisdiction&ldquo;, koji je ažuriran 23. februara 2026.
CDC evidentira epidemije samo na brodovima čije rute uključuju američke luke, &scaron;to znači da stvarni globalni broj epidemija na kruzerima prema&scaron;uje i ove podatke.

Crna Gora više puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima

HANTAVIRUS OTVORIO PITANJA ZDRAVSTVENE KONTROLE PUTNIKA I POMORACA

Dan otvorenih vrata biće organizovan danas u Institu za javno zdravlje (IJZ) u cilju promocije prevencije, očuvanja zdravlja i podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja bolesti.
Kako je saop&scaron;teno iz IJZ, &nbsp;građanima će biti dostupna vakcinacija protiv HPV infekcije za uzrast od 19 do 26 godina, dobrovoljno i povjerljivo testiranje na HIV i virusne hepatitise, mjerenje krvnog pritiska i nivoa &scaron;ećera u krvi.
"Građanima će biti dopstupne informacije o nacionalnim skrining programima u Crnoj Gori i značaju preventivnih pregleda i pregled u specijalističkoj ambulanti za poremećaje ishrane uz mjerenje BMI (Body Mass Indexa).
Na ovaj način želimo da promovi&scaron;emo aktivnosti koje podstiču odgovornost prema sopstvenom zdravlju, prevenciju i dostupnost zdravstvene za&scaron;tite svim građanima&rdquo;, kazali su iz IJZ.

Dan otvorenih vrata u IJZ: Besplatni pregledi, testiranja i vakcinacija protiv HPV-a

PREVENTIVE AKTIVNOSTI

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha sedam do 22 stepena, najvi&scaron;a dnevna 19 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro, 26.maja, od 16 sati&nbsp; biće održana tradicionalna manifestacija &ldquo;Puzzlijada&rdquo;, koja će okupiti mali&scaron;ane od&nbsp; četiri do 13 godina,koji će se takmičiti u slaganju puzzli, kao i u popularnoj igri "Ne ljuti se čovječe&ldquo;, u kojoj mogu učestvovati i djeca i njihovi roditelji.
"Takođe, ovom prilikom, na&scaron;i drugari će pored demonstracije svojih vje&scaron;tina u slaganju Rubiko kocke, pokazati i neke male trikove, koje će i onim manje vje&scaron;tim pomoći da lak&scaron;e i brže slože ovu zanimljivu edukativnu igračku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako je navedeno, cilj manifestacije je podsticanje djece i roditelja da zajedničko slobodno vrijeme provedu &scaron;to kvalitetnije i da djeca kroz igru uče, tako &scaron;to razvijaju socijalne vje&scaron;tine i sklonost timskom radu, uz zajedničko pobjeđivanje i zajedničko prihvatanje poraza.
Pored takmičarskog dijela, posjetioci će uživati u kulturno umjetničkom program I nastupima plesnih klubova: Jet Set, Sonrisa, Dream, Beauty, zatim folklornih ansambala: Ramadan &Scaron;arkić, Iskra i Podgorica, koji će nam prezentovati koreografije, iz na&scaron;ih krajeva", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Poklone za najuspje&scaron;nije takmičare su pripremili brojni prijatelji i sponzori manifestacije.
Manifestaciju organizuje Dječiji edukativni centar Pčelica.
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;

U Mall of Montenegro 26. maja “Puzzlijada"

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA

&nbsp;U Crnu Goru je za dva dana praznika Dana nezavisnosti u&scaron;lo vi&scaron;e 90,3 hiljade osoba, a iza&scaron;lo vi&scaron;e 97,3 hiljade, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Navodi se da je na graničnim prelazima, 21. i 22. maja kontrolisano 187.730 osoba, od čega je 90.384 evidentirano na ulasku, a 97.346 na izlasku iz države.&nbsp;
&ldquo;Tokom 21. i 22. maja 2026. godine, na graničnim prelazima Crne Gore izvr&scaron;ena je kontrola ukupno 187.730 lica, od čega je 90.384 lica evidentirano na ulasku, a 97.346 na izlasku iz države. U istom periodu registrovano je i 46.068 vozila, od kojih 22.531 na ulasku i 23.537 na izlasku iz Crne Gore, kao i 194 vazduhoplova, 28 vozova te 68 plovila&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave policije kazali su da su praznični dani protekli mirno, stabilno i bez incidenata na graničnim prelazima.

UP: Tokom praznika u Crnu Goru ušlo više od 90, 3 hiljade ljudi

IZAŠLO VIŠE OD 97 HILJADA OSOBA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. &nbsp;
Na sjeveru se očekuje promjenljivo, povremeno i pretežno oblačno, uz uslove za mjestimično prolaznu ki&scaron;u ili kratkotrajni pljusak i grmljavinu.
Popodne je, u planinskim oblastima u južnim i centralnim predjelima, moguća lokalno kratkotrajna nestabilnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak, kratkotrajno na udare ponegdje moguć i veoma jak do olujni, prvenstveno u noćnim satima, dominantno sjeverni i sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 16 do 30 stepeni.

Danas promjenljivo, do 30 stepeni

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru promjenljivo do pretežno oblačno, sa uslovima za mjestimičnu pojavu kratkotrajne ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je lokalno moguća i grmljavina.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, ponegdje moguće kratkotrajno na udare i veoma jak, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura sedam do 19, najvi&scaron;a dnevna 14 do 30 stepeni.

Danas do 30 stepeni

Davnih godina avanturistički duh odveo je Neboj&scaron;u Ne&scaron;a Je&scaron;ovnika iz njegovih Pljevalja i njegove Crne Gore u tuđinu, ali uvijek se vraćao da udahne ljubavi iz svoje domovine da bi nastavio dalje, a danas će na Cetinje donijeti državnu zastavu s kojom je, s ljubavlju i nadom u vječnost svoje zemlje, u čast jubilarnog Dana nezavisnosti, pje&scaron;ke putovao 21 dan od Minhena do crnogorske Prijestonice.
"Cetinje je temelj Crne Gore, taj grad satkao je istoriju na&scaron;e zemlje i s ponosom i ljubavlju danas donosim crnogorsku zastavu kući, u Prijestonicu. Pro&scaron;la je kroz oluje, ki&scaron;e, snjegove... Jedan put mi je otrgao vjetar i trčao sam kroz &scaron;umu da je uhvatim, upla&scaron;io sam se da će je odnijeti. Pro&scaron;la je razne nevolje. Prao sam je u potocima i rječicama kuda smo prolazili. Razgovarao sa njom kad mi je bilo te&scaron;ko i i plakao od ljubavi. Znao sam da nosim ne&scaron;to sveto, ne&scaron;to &scaron;to pripada svima nama. Ova zastava nije komad platna, za mene u ovoj zastavi su satkani životi na&scaron;ih predaka, na&scaron;a istorija. Zastavu donosim kući s porukom da nikada ne smijemo odustati od Crne Gore", priča za Portal ETV Je&scaron;ovnik.
Doček Nik&scaron;ićana nezaboravan
U Podgoricu je stigao juče nakon 20 dana pje&scaron;ačenja iz daleke Njemačke. U Crnu Goru je u&scaron;ao preko Graničnog prijelaza &Scaron;ćepan polje, dva dana ranije. Prvo &scaron;to je uradio kada je pre&scaron;ao granicu &ndash; poljubio je crnogorsku zemlju. Onda je popio kafu i zaputio se ka Plužinama, đe je prespavao i odatle nastavio put ka Nik&scaron;iću.
"Doček Nik&scaron;ićana bio je fantastičan, nezaboravan. Osjećao sam da sam stigao među svoje, među braću, divno je bilo", priča Je&scaron;ovnik.
Svečani doček, za pamćenje juče su mu priredili i Danilovgrađani.
"Od Minhena do Cetinja je približno oko 1.130 kilometara i taj put sam minimum 80 odsto i&scaron;ao pje&scaron;ke. Nekoliko dionica sam stopirao. To se de&scaron;avalo kada se približim nekom selu, fali mi nekoliko kilometara, a već pada mrak i tada sam morao da stopiram", dodaje on.
Na ovu avanturu odlučio se zbog, kako kaže, silne ljubavi koju osjeća prema Crnoj Gori, uz nadu da će podstaći neke &bdquo;uspavane&ldquo; građane ove zemlje da shvate da je ovo njihova jedina domovina.
"Cijelog života sam van Crne Gore. Minhen je 38. ili 39. grad u kojem živim. Tamo sam već 10 godina i, vjerovatno, ću tu i ostati. Ali, ljubav prema Crnoj Gori nikada nije nestala, iako me avanturistički duh, koji nosimo mi Pljevljaci da volimo da upoznajemo daljine, vodio daleko od na&scaron;e zemlje", priča Je&scaron;ovnik.
Najteži je bio osjećaj samoće
Ideja da ovoga 21. maja u svoju Crnu Goru dođe pje&scaron;ke do&scaron;la je iznenada.
"Ne znam otkuda se pojavila. Ali, nijesam imao dilemu da to treba da uradim. Uzeo sam zastavu sa ormara, u&scaron;ao u dnevnu sobu i rekao ženi idem sjutra pje&scaron;ke do Cetinja da tamo 21. maja donesem zastavu. Kući, tamo gdje pripada. Bila je u &scaron;oku. Odvraćala me da ne idem pje&scaron;ke, brinula se zbog moga zdravlja, da mi se &scaron;to ne dogodi. Svi su se čudili, ali ja sam krenuo", priča Je&scaron;ovnik.
Njihovi prijatelji, mladi bračni par, Ukrajinci, ponudili su se da krenu sa njim. Pristao je, ali nijesu dugo izdržali.
"Poslije 30-40 kilometara su odustali i vratili se u Minhen. A kroz Austriju, skoro čitavim putem, pratio me moj prijatelj Sultan iz Azerbejdžana. Na 50-60 kilometara pred Sloveniju morao je da se vrati kući, porodici", kaže sagovormik TVE.&nbsp;
I tek tada je osjetio težinu puta. Samoća ga je ubijala.
"Ba&scaron; mi je bilo te&scaron;ko. Ki&scaron;e, vjetrovi, duge noći. Ali, dobijao sam ljubav od svih ljudi na koje sam nailazio, a i stalno su mi pisali na mrežama, javljali se telefonom, davali podr&scaron;ku i izdržao sam", dodaje on.
Da vode ponesu sve zlo
Snagu su mu ulivale i riječi prijateljice njegove pokojne majke.
"Drugi-treći dan po&scaron;to sam krenuo pozvala me na voc ap, i rekla mi je da je pročitala da sam se pje&scaron;ke zaputio iz Minhena na Cetinje: &bdquo;Sine, čula sam za tvoju namjeru i uradi to, donesi tu zastavu kući. Sam će&scaron; izabrati kojim će&scaron; putem ići &ndash; lak&scaron;im, cestom i neće ti ni&scaron;ta faliti, neće&scaron; noge polomiti. I doći će&scaron; ti, donijeće&scaron; tu zastavu na Cetinje, ali da izabere&scaron;, sine, da ide&scaron; težim putem. Preko planina, dolinama, preko voda&ldquo;. Non-stop je ponavljala da zastavu preko &scaron;to vi&scaron;e voda prenesem: &bdquo;Mora&scaron; je, sine, prenijeti preko &scaron;to vi&scaron;e voda, dok stigne&scaron; na Cetinje &ndash; preko rijeka, mostova i nek' voda uvijek otiče sa lijeve strane, jer otići će sa njom sva zla energija i donijeće&scaron; na Cetinje tu zastavu i ljubav, mir, blagostanje Crnoj Gori&ldquo;. U početku je nijesam razumio, a onda sam se sjetio i priča moje majke da voda odnosi zlo i lo&scaron;u energuju. I i&scaron;ao sam težim putem i pre&scaron;ao sam mnoge mostove i vode i evo nas u Crnoj Gori, zastava i ja", priča Je&scaron;ovnik.
A na putu ka Crnoj Gori vodila ga je navigacija, aplikacija za pje&scaron;ake.
"U Austriji mi je pomogla i karta, na njoj su bili ucrtani stari seoski putevi i prečice i nije mi bio problem da se snađem. Austrija je razvijen seoski turizam i u svakom selu imaju prenoći&scaron;ta", dodaje on.
Odu&scaron;evljen je reakcijama ljudi tokom čitavog putovanja.
"U Sloveniji, svratio sam na benzinsku pumpu da jedem. &Scaron;efica pumpe me pitala odakle idem. I kada sam joj rekao da iz Minhena idem pje&scaron;ke u Crnu Goru odu&scaron;evila se, a vlasnik pumpe nije dozvolio da platim. Nosim lijepe uspomene za čitavi život", kaže Je&scaron;ovnik.
Kroz oluju i snijeg
Nije se pokajao ni jednoga trenutka, pa ni u danima kada je bilo te&scaron;ko.
"Dobijao sam žuljeve na stopalima, imao sam grčeve, ali nijesam ni pomislio da odustanem. Nadomak Zagreba me uhvatila oluja i snijeg, navigacija mi nije pokazivala da tu ima i&scaron;ta blizu i onda sam nai&scaron;ao na jedno naselje gdje je bilo pet-&scaron;est kuća i u jednoj od njih bio je bračni par, penzioneri. Rekli su mi da sam imao sreće, da su slučjano do&scaron;li. Bio sam skroz mokar i sve u rancu je bilo mokro. Kod njih sam prespavao. I zaista mislim da na ovom mom putu nijesam bio sam. Bog me pogledao, pratio. Eto, i ovo dvoje ljudi su se u vikendici slučajno zatekli ba&scaron; u noći kada mi je bila potrebna sreća", kaže on i ističe da bi opet uradio isto.
Bio je, dodaje, pod velikim stresom sve vrijeme, jer se &bdquo;trkao s vremenom&ldquo;.
"Manjkalo mi je vremena, jer je trebalo krenuti dosta ranije, makar mjesec, pa i dva. I stalno sam se pla&scaron;io hoću li stići 21. maja. Ali, evo me, stigao sam. Donosim ljubav prema svojoj zemlji i poruku građankama i građanima da nikada ne odustanu od Crne Gore, ona je na&scaron;a majka, na&scaron;a domovina najljep&scaron;a na svijetu. Nije dobro posljednjih godina, ali vratiće se ona na pravi put", nagla&scaron;ava Je&scaron;ovnik.
Neprijatnost samo u Crnoj Gori
Jedinu neprijatnost tokom putovanja Ne&scaron;o Je&scaron;ovnik doživio je, nažalost, ba&scaron; u svojoj Crnoj Gori. Na ulazu u Nik&scaron;ić. Grupa mu&scaron;karaca ga je psovala i vrijeđala.
"Dok sam hodao prema gradu zaustavilo se automobil, bilo ih je trojica-četvorica i počeli su da mi psuju &bdquo;majku usta&scaron;ku&ldquo; i slično. Možda bi me i napali da nijesu nailazili drugi automobili. Ali mi je u gradu priređen nezaboravan doček", priča Je&scaron;ovnik, koji ne želi da ova ružna epizoda naru&scaron;i i naruži njegov put i njegovu priču o ljubavi prema svojoj zemlji.
Natrag u Njemačku, đe ga čeka supruga, neće ići pje&scaron;ke. Vratiće se avionom. Noge su umorne od dugoga puta.
Prije 20 godina, referendumski dan 21. maj 2006. zatekao ga je u Sloveniji. Tu je zaokružio &ndash; da &ndash; za svoju zemlju. I đe god da bude, poručuje Neboj&scaron;a Je&scaron;ovnik, Crna Gora će uvijek biti njegov doma kojem će se sa rado&scaron;ću i ljubavlju vraćati.

Ješovnik: Zastavu donosim kući s porukom da nikada ne smijemo odustati od Crne Gore

PLJEVLJAK PRIJE 21 DAN PJEŠKE KRENUO IZ MINHENA, DANAS ĆE STIĆI U PRIJESTONICU

Uprkos zabrani saobraćanja za teretna vozila preko mosta na Đurđevića Tari tokom rekonstrukcije, kamioni i &scaron;leperi i dalje prelaze tom dionicom.&nbsp;
Fotografije koje su čitaoci dostavili Portalu Analitika pokazuju da se propisani režim ne po&scaron;tuje, iako je uveden zbog bezbjednosti mosta, izvođača radova i učesnika u saobraćaju. Nadležni potvrđuju da je kr&scaron;enja bilo, ali sankcija &ndash; zasad nema.
Iz Uprave za saobraćaj za Portal Analitika kazali su da i oni imaju informacije o nepo&scaron;tovanju postavljene saobraćajne signalizacije.&nbsp;
&ldquo;Tokom izvođenja radova evidentirana su pojedinačna nepo&scaron;tovanja postavljene privremene saobraćajne signalizacije i uspostavljenog režima saobraćaja od strane pojedinih učesnika u saobraćaju&rdquo;, kazali su za Analitiku.&nbsp;
Kaznena politika zakazala
I dok mje&scaron;tani Đurđevića Tare sa zabrinuto&scaron;ću ukazuju da se zabrana saobraćanja za teretna vozila ne po&scaron;tuje, a Uprava za saobraćaj navodi da su prekr&scaron;aji evidentirani, niko za ta djela nije sankcionisan.&nbsp;
&ldquo;Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja nije registrovalo niti sankcionisalo prekr&scaron;aje iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u vezi sa kr&scaron;enjem zabrane saobraćaja na mostu na Đurđevića Tari, za teretna motorna vozila. Takođe, nije bilo prijava od strane izvođača radova da su pojedini vozači kr&scaron;ili navedenu zabranu&rdquo;, saop&scaron;tili su za Analitiku iz Uprave policije.&nbsp;
Oni poja&scaron;njavaju da je izvođač radova dužan da postavi i održava privremenu saobraćajnu signalizaciju i obezbijedi regulaciju saobraćaja u skladu sa odobrenim elaboratom i rje&scaron;enjem Uprave za saobraćaj.&nbsp;
Bezbjednost razlog zabrane
Na pitanje da li Uprava za saobraćaj može garantovati da prolazak teretnih vozila ne ugrožava bezbjednost mosta, izvođača radova i građana, s obzirom na težinu postavljene konstrukcije i ko snosi odgovornost ukoliko dođe do o&scaron;tećenja ili incidenta, poručuju da su zbog bezbjednosti i uvedene zabrane.&nbsp;
&ldquo;Uprava za saobraćaj je upravo iz razloga očuvanja bezbjednosti mosta, izvođača radova i svih učesnika u saobraćaju donijela rje&scaron;enje kojim je zabranjen saobraćaj za teretna vozila nosivosti preko 3,5 tone do okončanja radova&rdquo;, saop&scaron;tili su za Analitiku.&nbsp;
Poja&scaron;njavaju da je režim saobraćaja definisan na osnovu zahtjeva izvođača radova, stručnih procjena i tehničkih uslova izvođenja rekonstrukcije mosta, imajući u vidu složenost zahvata i specifičnost konstrukcije mosta Đurđevića Tara.&nbsp;
Uputili su i apel učesnicima u saobraćaju.&nbsp;
&ldquo;Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da po&scaron;tuju uspostavljeni režim i privremenu saobraćajnu signalizaciju. Svako nepo&scaron;tovanje donesenog rje&scaron;enja može ugroziti bezbjednost izvođenja radova i učesnika u saobraćaju&rdquo;, navode iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;
Za ostale učesnike povremena obustava
Podsjećaju i da su u skladu sa zakonskim ovla&scaron;ćenjima, donijeli rje&scaron;enje o izmjeni režima saobraćaja na magistralnom putu M-6, dionica Pljevlja - Žabljak, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara.
&ldquo;Navedenim rje&scaron;enjem definisana je totalna obustava saobraćaja za teretna vozila, odnosno kamione, &scaron;lepere i vozila sa prikolicom i poluprikolicom, nosivosti preko 3,5 tone, tokom trajanja radova&rdquo;, napominju iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;
Za putnička vozila i autobuse uveden je dvosmjerni režim saobraćaja uz totalne obustave u terminima od 05:00 do 08:00, od 10:00 do 13:00 i od 14:00 do 20:00, dok je propu&scaron;tanje vozila omogućeno u terminima od 07:00 i 16:15.
&nbsp;

Uprkos zabrani šleperi i dalje prelaze preko mosta na Đurđevića Tari: Uprava za saobraćaj upozorava na rizik po bezbjednost

ZABRANA NA PAPIRU, KAMIONI NA MOSTU, A POLICIJA BEZ PRIJAVA O KRŠENJU REŽIMA

Povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti, sjutra od 16 sati za saobraćaj biće zatvoreno vi&scaron;e ulica u užem centru grada.
Službenici Uprave policije, kako je saop&scaron;teno, snimaće centralnu proslavu koja će biti održana sjutra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
Kako navode iz Uprave policije, program na Trgu planiran je u periodu od 19.00 do 01.00, dok će snimanje javne priredbe biti od 17.00 do 01.00, uz mogućnost produženja ukoliko to bude potrebno.
Zbog održavanja manifestacije, u četvrtak 21. maja, u periodu od 16.00 do 01.00, za sve kategorije vozila biće zatvorene sljedeće ulice u užem centru grada:
Ulica Slobode;
Ulica Marka Miljanova;
Boke&scaron;ka ulica;
Ulica Miljana Vukova;
Ulica Bal&scaron;ića;
Ulica Novaka Milo&scaron;eva;
Ulica Vuka Karadžića;
Karađorđeva ulica;
Ulica Vučedolska;
Bulevar Stanka Dragojevića.
Iz Uprave policije dodaju da će, u zavisnosti od procjene i potreba, u istom periodu (od 16.00 do 01.00) povremeno za saobraćaj biti zatvoreni i ključni bulevari:
Bulevar Svetog Petra Cetinjskog &ndash; od raskrsnice sa Bulevarom Jovana Toma&scaron;evića do raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova;
Bulevar Ivana Crnojevića &ndash; od raskrsnice sa Bulevarom Jovana Toma&scaron;evića do raskrsnice sa Ulicom Marka Miljanova.

UP: Snimaćemo program na Trgu nezavisnosti, biće zatvoreno više ulica

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Saobraćaj na magistralnom putu M-3 Nik&scaron;ić - Plužine od danas će, do zavr&scaron;etka radova, biti privremeno obustavljan svakodnevno u terminu od 11 do 17 sati, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
"Saobraćaj se obustavlja zbog asfaltiranja kolovoza na lokalitetu Zaborje - Jasenovo Polje, u okviru rekonstrukcije ove saobraćajnice.
Uprava za saobraćaj apeluje na sve učesnike u saobraćaju da po&scaron;tuju postavljenu signalizaciju i planiraju putovanja u skladu sa privremenim režimom saobraćaja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Privremena obustava saobraćaja na putu Nikšić - Plužine