Društvo

Park &scaron;uma Gorica, brdo Ljubović i arheolo&scaron;ki lokatiteti Duklja i Medun od danas su ponovo otvoreni za posjetioce, saop&scaron;teno je iz Glavnog grada.
&ldquo;Kao &scaron;to je ranije saop&scaron;teno, situacija po pitanju požara u Podgorici je pod kontrolom, a ekipe Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja su u pripravnosti i prate stanje na terenu i dalje&rdquo;, naveli su iz Glavnog grada.
Ti lokaliteti su proteklih dana bili zatvoreni zbog povećanog rizika od požara.

Gorica, Ljubović, Duklja i Medun ponovo otvoreni za posjetioce

BILI ZATVORENI ZBOG POVEĆANOG RIZIKA OD POŽARA

U vi&scaron;e gradova u Crnoj Gori znatno je pogor&scaron;an kvalitet vazduha. Podaci pokazuju da je najlo&scaron;ije stanje u Baru i Podgorici, odnosno u gradovima u kojima su bili aktivni požari - saop&scaron;ila je za Pobjedu iz NVO Green Home Azra Vuković.
Ona je upozorila da je na osnovu podataka dostupnih na sajtu Agencije za za&scaron;titu životne sredine najgore stanje u Podgorici, na mjernoj stanici Gornje Mrke, gdje se mjere visoke koncentracije azot dioksida i ozona, koji nastaju kao posljedica požara.
- U Crnoj Gori pogor&scaron;an kvalitet vazduha uglavnom karakteri&scaron;e zimske mjesece, kada zbog individualnog grijanja i meteorolo&scaron;kih uslova imamo povećan sadržaj zagađujućih materija u vazduhu. Međutim, posljednjih dana svjedočimo seriji ozbiljnih požara koji su aktivni &scaron;irom Crne Gore i koji kao rezultat, osim materijalnih gubitaka, te gubitka biljaka i životinja, znatno doprinose i pogor&scaron;anju kvaliteta vazduha. U vi&scaron;e gradova u Crnoj Gori znatno je pogor&scaron;an kvalitet vazduha, a podaci pokazuju da je najlo&scaron;ije stanje bilo u Baru i u Podgorici, odnosno u gradovima u kojima su bili aktivni veliki požari. Zabilježeno je i znatno povećanje PM2.5 i PM10 u Podgorici, a o čemu su građanima dostupni ažurirani podaci na aplikaciji vazduh.me. Povećane koncentracije ovih materija imaju značajan uticaj na zdravlje građana i na stanje životne sredine - kazala je Vuković za Pobjedu.
&nbsp;

Vuković: Znatno pogoršan kvalitet vazduha, najgore u Podgorici i Baru

NA OSNOVU PODATAKA DOSTUPNIH NA SAJTU AGENCIJE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Mojkovčaninu Danilu Vukoviću medvdjed je prije nekoliko dana napravio veliku &scaron;tetu na pčelinjaku, na samo tri metra od kuće. Upozorava da su se u tom kraju medvjedi toliko namnožili da je nemoguće pro&scaron;etati &scaron;umom a ne sresti tu opasnu zvijer.
&ndash; Pčelinje zajednice bile su postavljene bukvalno na tri metra ispred kuće u kojoj se povremeno boravi. Iznad te kuće, 30 metara dalje, nalaze se dvije kuće sa porodicama i sa životinjama i drugim pčelinjakom. Bukvalno na tri metra od te kuće do&scaron;ao je medvjed uveče i potpuno uni&scaron;tio tri pčelinje zajednice. Pčelar sam od kada znam za sebe, rođen sam u pčelinjaku, a imam 73 godine. Od kada sam rođen kod na&scaron;e kuće nijesu se pretrzale pčele, i ja to radim već godinama, imam blizu sto ko&scaron;nica. O pčelama sve znam. Su&scaron;tina je zakon koji &scaron;titi medvjede, a ne &scaron;titi pčelare. Zakon je takav da pčele bukvalno mora&scaron; držati u kući da ih ne napadne medvjed. Ako ih bilo gdje drugo napadnu, zakon &scaron;titi medvjeda, a ne pčelare, kojima se ne nadoknađuje &scaron;teta &ndash; ogorčen je Vuković.
Obja&scaron;njava da pčelari po propisu moraju da imaju čobanicu oko pčelinjaka i plus zavezane lovačke pse oko njega, te da jedino u tom slučaju zakon &scaron;titi pčelara, odnosno nadoknađuje se &scaron;teta.
&ndash; To je ogroman izdatak za pčelare i dodatni posao, a sami posao oko pčela je ogroman. Taj zakon je potpuno nepovoljan za pčelare. Odmah sam prijavio &scaron;tetu Lovačkom dru&scaron;tvu i Odjeljenju za poljoprivredu u Op&scaron;tini Mojkovac. Iz Lovačkog dru&scaron;tva, gdje rade odgovorni ljudi, lovočuvar je do&scaron;ao i to su odmah fotografisali i napraviće zapisnik i ja ću uputiti predlog i prema Lovačkom udruženju i Op&scaron;tini za naknadu &scaron;tete. Međutim, kako su mi rekli i jedni i drugi, s obzirom na zakon, mala je &scaron;ansa da se bilo &scaron;ta nadoknadi, a i ako se bude nadoknađivalo, to će biti samo 20 odsto od pričinjene &scaron;tete. Možete misliti u kakvoj su situaciji pčelari &ndash; revoltiran je Vuković.
Sagovornik Dana, koji je ujedno i lovac, ukazuje da su se medvjedi namnožili u velikoj mjeri.
&ndash; Ranije u &Scaron;titarici kod Mojkovca nijesi mogao godinama vidjeti i sresti medvjeda i uop&scaron;te ih nije bilo. Ovih godinama se toliko njih namnožilo da ne može&scaron; proći kroz &scaron;umu a da ne sretne&scaron; medvjeda ili da ne vidi&scaron; njegove tragove. Razumijem da treba &scaron;tititi životinje, ali je u drugim državama uređeno da se vr&scaron;i planirani odstrel divljih životinja koje se premnože i počnu da prave &scaron;tetu poljoprivredi. Za&scaron;to se to ne uradi i ovdje? Tada se ne bi de&scaron;avale &scaron;tete, a &scaron;titile bi se i domaće životinje. Međutim, o tome niko ne vodi računa &ndash; primjećuje Vuković.
Kaže da je prije nekoliko dana njegovom rođaku na planini, pred njegovim očima, medvjed odnio jagnje iz stada.
&ndash; Prije nekoliko godina mom bratu vuk je pred njegovim očima odnio jare. Nije mogao da ga odbrani. Treba li &scaron;tititi životinje ili domaćinstva &ndash; pita Vuković.
Pčelara osudili na zatvor
Vuković je ispričao da je jedan pčelar sa sjevera nedavno osuđen na zatvorsku kaznu jer je iznio pčelinjak na planinu i po propisima ga ogradio čobanicom zbog medvjeda.
&ndash; Desilo se da čovjeka osude na zatvorsku kaznu zbog uzurpacije državne imovine. A kad medvjed napravi &scaron;tetu, krivih nema, medvjeda ne osuđuju &ndash; konstatuje Vuković.

Mojkovčanin pretrpio veliku štetu: Medvjed na tri metra od kuće uništio pčelinjak

"MEDVJEDI SU TOLIKO NAMNOŽILI DA JE NEMOGUĆE PROŠETATI ŠUMOM"

Nakon osam dana borbe s požarima koji su zahvatili Crnu Goru, situacija se konačno stabilizuje, ali nadležni upozoravaju da opasnost nije u potpunosti pro&scaron;la. Svi požari u zemlji stavljeni su pod kontrolu, a ki&scaron;a koja je juče počela padati u okolini Podgorice, posebno u Piperima i Kučkim koritima, donijela je prijeko potrebno olak&scaron;anje vatrogascima, vojsci i mje&scaron;tanima koji su neumorno radili na suzbijanju vatrene stihije.
U Danilovgradskim naseljima Topolovo i Stružnica požari su bili aktivni tokom noći, ali za sada vikendice nijesu ugrožene.
Najkritičnija područja, poput Pipera i Kučkih korita, i dalje su u fokusu spasilačkih timova zbog prisutnih žari&scaron;ta.&nbsp;
Boban Anđu&scaron;ić iz Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja kazao je sinoć u Dnevniku TVCG da je ki&scaron;a koja je pala ugasila sve aktivne požare na teritoriji Podgorice.
"Trenutno imamo požar u selu Milunovići, koji se mora pratiti. Iz vazduha smo gasili do 18 sati", rekao je Anđu&scaron;ić. U Stijeni piperskoj situacija je pod kontrolom i nema aktivnih požara, rekao je Anđu&scaron;ić i najavio da će tokom noći nadgledati situaciju.
Međunarodna solidarnost pokazala se kao značajan faktor u ovoj borbi. Austrijski vatrogasci, njih 50, bili su aktivni su u Stijeni Piperskoj, dok su &scaron;vajcarski timovi pomažu u Piperima. Bosna i Hercegovina angažovala je helikopter, a srpski &bdquo;Kamov&ldquo; je neumorno bio u akciji. Crna Gora zahvalnost duguje Hrvatskoj, Če&scaron;koj, Italiji i Mađarskoj.
Koordinacija između domaćih snaga, uključujući Vojsku Crne Gore i volontere, i međunarodnih partnera omogućila je brže suzbijanje požara, uprkos izazovima poput jakog vjetra i nepristupačnog terena. Međutim, bez ki&scaron;e koja je pod kontrolu stavila požare, upitno je koliko bi jo&scaron; trajala borba sa vatrom.
Požari su u Crnoj Gori izazvali veliku materijalnu &scaron;tetu, koja uključuje uni&scaron;tena poljoprivredna imanja i objekte, a tragediju je dodatno obilježila smrt vojnika Dejana Božovića tokom ga&scaron;enja požara.
Vlada Crne Gore reagovala je otvaranjem računa za pomoć pogođenima i izdvajanjem sredstava za popravku vazduhoplova i gorivo, dok se istrage o mogućim podmetanjima požara nastavljaju, uz hap&scaron;enja osumnjičenih.

Požari u Crnoj Gori pod kontrolom, ali oprez ostaje

SITUACIJA SE KONAČNO STABILIZUJE

Akademik Sreten Perović preminuo je danas u Podgorici, u 93. godini, saop&scaron;teno je iz Crnogorskog PEN centra.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Perović - pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, bio jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca.
&bdquo;Začetnik poslijeratne književne i pozori&scaron;ne kritike, pokretač kapitalnih izdavačkih edicija, beskompromisni borac za afirmaciju crnogorskoga identiteta, a pripada i najužemu krugu utemeljitelja savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike&ldquo;, kazali su iz PEN centra, a prenosi agencija Mina.
Perović je rođen u Gornjoj Gorici 15. februara 1932. godine. Gimnaziju je zavr&scaron;io u Titogradu, a Jugoslovensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Nakon okončanja studija radio je kao profesor književnosti u titogradskoj Srednjoj tehničkoj &scaron;koli (1956&ndash;1961), a istovremeno je bio i glavni urednik časopisa Susreti (1957&ndash;1962).&nbsp;
U titogradskom izdavačko-&scaron;tamparskom preduzeću Grafički zavod je od januara 1963. urednik vi&scaron;e edicija i odgovorni urednik edicije &bdquo;Luča&ldquo;, antologijske biblioteke crnogorske književnosti, u okviru koje je od 1963. do 1987. godine publikovano 71 izdanje (od planiranih 100) najznačajnijih djela klasične i savremene crnogorske književnosti. Za koncipiranje edicije &bdquo;Luča&ldquo; njeni urednici, Milorad Stojović, Branko Banjević i Sreten Perović dobili su 1970. godine Trinaestojulsku nagradu.&nbsp;
Od 1975. do 1981. odgovorni je urednik i direktor Izdavačke djelatnosti NIO Pobjeda, a zatim glavni urednik, zamjenik direktora (1981&ndash;1983) i direktor (1983&ndash;1991) Leksikografskoga zavoda Crne Gore i glavni urednik za oblast Kultura i prosvjeta u projektu Enciklopedije Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Od početka 90-ih godina 20. vijeka jedan je od osnivača crnogorskih kulturnih i naučnih institucija koje su se oprle kolonijalnim i anticivilizacijskim poku&scaron;ajima satiranja crnogorske kulture i identiteta &ndash; Crnogorskoga dru&scaron;tva nezavisnih književnika, Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Perović je, kako se navodi, bio generalni sekretar, a potom i vi&scaron;egodi&scaron;nji predśednik Crnogorskoga PEN centra. Vi&scaron;e od tri decenije bio je pozori&scaron;ni kritičar Susreta i Pobjede, a od velikoga je značaja i njegov rad na prevođenju i prepjevavanju makedonske poezije.&nbsp;
Objavio je dvadesetak knjiga lirske poezije, četiri knjige iz domena književne istorije i kritike, četiri teatrolo&scaron;ke knjige, priredio desetak, a uredio na stotine izdanja te objavio nekoliko desetina knjiga prijevoda i prepjeva. Kao pjesnik zastupljen je u brojnim antologijama i prevođen na tridesetak jezika.
Perović je dobitnik brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada i priznanja, poput Prve nagrade Udruženja književnika Crne Gore (1958), Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade Željezare Sisak (1976), Nagrade "Risto Ratković" (1976), Nagrade Udruženja književnika Crne Gore za knjigu godine (1977) i Ordena rada sa zlatnim vijencem (1981).
Dobitnik je i Decembarske nagrade Oslobođenja Titograda (1986), visokog internacionalnog priznanja Književno žezlo s promocijom u zvanje Počasni građanin grada Skoplja (2004), Nagrade Udruženja prevodilaca Crne Gore (2005), Internacionalne nagrade za poeziju Evropskog fonda i Internacionalne akademije &bdquo;Mihai Eminescu&ldquo; (2012), Zlatne medalje &bdquo;Blaže Koneski&ldquo; Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013), kao i Povelje za poseban doprinos montenegristici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (2019).
Perović je bio jedan od utemeljivača i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Mediteranske akademije "Braća Miladinovci", počasni član Internacionalne akademije "Mihai Eminescu" u Rumuniji, inostrani član Italijanske arheolo&scaron;ke (istorijske) akademije i redovni član Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti (Pariz).&nbsp;
Moldavski Univerzitet evropskih studija političkih i ekonomskih nauka "Konstantin Stere" iz Ki&scaron;injeva dodijelio mu je 2014. godine zvanje Doctor Honoris Causa.
Perović je, kako se navodi u saop&scaron;tenju, od osnivanja Crnogorskoga PEN centra bio jedna od njegovih pokretačkih snaga.&nbsp;
&bdquo;Zajedno s Momirom Markovićem priredio je vrijednu publikaciju dokumenata Crnogorskoga PEN centra &bdquo;Dosije 1993&ndash;1997&ldquo;. Kad je 2020. godine - nakon &scaron;to je poslije smrti Mladena Lompara pasiviziran rad ustanove &ndash; Crnogorski PEN centar obnovio svoje djelovanje, među onima koji su snažno podržali novu fazu u razvoju institucije bio je Sreten Perović", dodaje se u saop&scaron;tenju.

Preminuo akademik Sreten Perović

U 93.GODINI

Na području Pipera počela je da pada ki&scaron;a kojoj su se svi obradovali, jer će konačno ugasiti požare.
Inače, na ovom području helikopteri su od jutros nadlijetali i gasili dio Donje Stijene, Gornje Stijene i rejon Radeće.&nbsp;
Drago Vučinić, potpredsjednik Skup&scaron;tine Glavnog grada, kazao je za "Dan" da na Stijenskom Brdu čekaju vatrogasce iz Austrije da pomognu u ga&scaron;enju požara koji se spustio do kuća Ljumovića.&nbsp;
&ndash; Djelovalo se iz vazduha i kuće su spa&scaron;ene, ali su imanja izgorela. Vatra divlja uz put koji nije asfaltiran. Vozila od tri tone ne mogu proći tuda, jer nemaju gdje da se okrenu. Čekamo na&scaron;a mala vozila, ali ona su u drugim djelovima Podgorice. Očekujemo vatrogasce iz Austrije. Mi smo morali da se povučemo jer nas je presjekla vatra. Kad stigne pomoć nastavićemo ga&scaron;enje - rekao je Vučinić.
Vatra je jutros u Donjoj Stijeni bila na obodu velike &scaron;ume Veljeg Brijega i uga&scaron;ena je iz vazduha.
Pipere čuvaju kotorski i vatrogasci iz &Scaron;vajcarske i Austrije
U Piperima, na Drenovom Kr&scaron;u, pomagal je ekipa vatrogasaca iz Kotora i &Scaron;vajcarske.
Kako je rekao Mario Marković, vatrogasac iz Kotora, situacija sa požarima u ovom rejonu je konačno bolja.
&nbsp;

Kiša konačno gasi požar u Piperima

NAKON OSAM DANA BORBE SA VATROM

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme, a od sredine dana mjestimično se očekuje ki&scaron;a ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u kontinentalnim predjelima i planinskom zaleđu Boke.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rjeđa pojava ki&scaron;e moguća je i duž obale.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, dominantno sjeverni.
Jutarnja temperatura 11 do 26, a najvi&scaron;a dnevna od 21 do 35 stepeni.

Danas promjenljivo, poslijepodne moguća mjestimično kiša

DO 35 STEPENI

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Miodragu Be&scaron;oviću i ministru unutra&scaron;njih poslova Danilu &Scaron;aranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požari&scaron;tima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Be&scaron;ović &scaron;est godina na poziciji direktora Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- &Scaron;est godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za ga&scaron;enje požara. Nijeste bili u stanju &scaron;est godina da servisirate i registrujete avione za ga&scaron;enje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju &scaron;to im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spa&scaron;avaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Be&scaron;oviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi va&scaron;i zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku &ndash; dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rje&scaron;enje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurno&scaron;ću znate &scaron;ta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to su&scaron;tinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni &ndash; dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca rije&scaron;i na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem za&scaron;tite i spa&scaron;avanja tumara i nazaduje, a Vama i va&scaron;im službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se &scaron;to lak&scaron;e prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) &Scaron;aranović pomisliti da sneste odgovornost zato &scaron;to sistem ne funkcioni&scaron;e, i &scaron;to je veliki broj na&scaron;ih građana ostao bez krova nad glavom &ndash; poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u &scaron;to kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rje&scaron;enja o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje &ndash; navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požari&scaron;tima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgari&scaron;tima &ndash; ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas &ndash; dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i ne&scaron;to &scaron;to dru&scaron;tvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima &ndash; ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje, nemoćne da pobolj&scaron;aju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima &ndash; naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve &scaron;to se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za na&scaron;a prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i na&scaron; komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mi&scaron;ljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija &ndash; zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad

"SPREMNI SMO NA BORBU ZA SVOJA PRAVA I STATUS"

Prije pet dana Žarku Marku&scaron;u u požaru je izgorjela kuća. Za Antenu M on priča o plamenovima vatre visokim do deset metara, protiv kojih vatrogasci, kako kaže, iako su davali svoj maksimum, nijesu u tom trenutku uspjeli da se izbore i da sačuvaju objekat u kojem je sa porodicom tek trebalo da stvara uspomene.
&ldquo;11. je počeo požar. Mi smo gasili to područje koje se nalazi iznad groblja u Doljanima, gdje su Peuta i Donja Vrbica. Oko 12h je sve bilo mirno, ali je nakon sat i po ili vi&scaron;e počeo jak vjetar. Vatrogasci su davali maksimum, koliko su mogli sa opremom koju su imali, ali, s obzirom na to da je oko mog dijela imanja 90% &scaron;uma, vatra je prvo zahvatila &scaron;umu, a zatim se približila kući. Počelo je da dimi ispod krova, jer krov nije bio pokriven tiglom, i vjetar je uradio svoje. Vatra se brzo pro&scaron;irila, ti plamenovi su bili visoki od sedam do deset metara i kuća je izgorjela za pola sata&rdquo;, priča Marku&scaron; za na&scaron; portal.
Kuću je, kaže, radio tri godine i tek je zavr&scaron;io.
&ldquo;Moja kuća je bila prva na udaru. Prije mene je bilo kuća udaljenih nekih 400&ndash;500 metara , ali su bile na uzvi&scaron;enju, a moja stepenik ispod puta. Plac kao plac nije izgorio, ali &scaron;uma pored puta i pored kuće sa desne strane izgorjela je u dužini od 800 metara do kilometar&rdquo;, kaže Marku&scaron;.
U trenutku kad mu je kuća gorjela nije bio tu da i sam poku&scaron;a da je za&scaron;titi.
&ldquo;Nijesam bio tu, do tad sam cijeli dan gasio tuđe&rdquo;, dodaje.
Iz policije su, navodi, do&scaron;li do placa, napravili fotografije i obavili uviđaj.
&ldquo;Očekujem Rje&scaron;enje narednih dana. &Scaron;teta je velika &ndash; u kući je sve bilo novo, od bijele tehnike do garnitura, agregata i kućanskih aparata. Procjenjujem da &scaron;teta iznosi između 40 i 45 hiljada eura. Sama gradnja kuće ko&scaron;tala je 35 do 40 hiljada eura, a sa dodatnim ulaganjima, placem i &scaron;umom ukupno 50 do 55 hiljada eura. Kada dobijem zapisnik, treba da idem u resorno ministarstvo, vatrogasnu službu i u Op&scaron;tinu&rdquo;, kaže Marku&scaron;.
Svjestan je, međutim, da od njegovog gubitka, postoji veći.
&ldquo;Prva dva dana sam bio nervozan, sada je malo lak&scaron;e &ndash; svi smo živi i zdravi, pa ćemo krenuti ispočetka, a žao mi je mnogo &scaron;to je stradao vojnik gaseći požar&hellip;to je najveća žalost&rdquo;, poručuje.
&Scaron;to se vatrogasaca tiče, ne zamjera im ni&scaron;ta.
&ldquo;Bio sam s njima cijeli dan i dali su maksimum. Njihova oprema danas ne bi mogla da ugasi ni manji požar, a oni su žrtvovali svoje živote. Na na&scaron;im livadama eksplodiralo je usljed požara nekoliko bombi, to je bilo izuzetno rizično po njih. Oni su radili s kamionima iz 1974. godine, kojima kočnice na uzbrdici prestaju da rade nakon dva pritiska. Uprkos tome, dali su sve od sebe i za njih veliki naklon&rdquo;, istakao je Marku&scaron;.
Kada za to bude vrijeme, vidjeće se, kaže, koliko će se država pobrinuti za svoje građane.
&ldquo;Ja nisam jedini, nas je dosta, nama je bitno da se neko okrene put nas i da vide da je neko ne&scaron;to izgubio. Ne tražimo da nam država ponovo gradi kuće, ali svaka pomoć da krenemo iz početka je dobrodo&scaron;la. Ima ljudi koji su izgubili vi&scaron;e od mene, vjerovatno, i samo je bitno da procjena &scaron;tete bude realna i da država pokaže koliko je jaka u ovakvim trenucima&rdquo; zaključuje Marku&scaron;.

Markuš: Kuću je progutao plamen visok deset metara, vatrgosaci su bili nemoćni, ali za njih naklon do poda

"DRŽAVA ĆE KROZ POMOĆ POKAZATI KOLIKO JE JAKA"

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i veoma toplo.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne je ponegdje moguća kratkotrajno ki&scaron;a ili pljusak i grmljavina, prvenstveno u planinskim oblastima na sjeveru.&nbsp;
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, najče&scaron;će istočnih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura 12 do 26, a najvi&scaron;a dnevna od 25 do 38 stepeni.&nbsp;

Danas do 38 stepeni

VREMESNKA PROGNOZA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo vrijeme, sa dužim sunčanim intervalima na jugu i ne&scaron;to vi&scaron;e oblaka na sjeveru, saop&scaron;teno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako su kazali iz Zavoda, mjestimično će biti uslova za ki&scaron;u ili pljusak i grmljavina, uglavnom od sredine dana.
Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, dominantno sjeverni.
Jutarnja temperatura 11 do 24, najvi&scaron;a dnevna od 19 do 34 stepena.

Promjenljivo vrijeme, mjestimično moguća kiša