Društvo

Upis učenika u prvi razred osnovne &scaron;kole počeće 1. aprila, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
"Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u &scaron;kolu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini u kojoj počinju da pohađaju &scaron;kolu navr&scaron;iti &scaron;est godina. Upis djece u osnovnu &scaron;kolu vr&scaron;i se, po pravilu, tokom aprila.&nbsp;
Djetetu se može odložiti početak &scaron;kolovanja za jednu &scaron;kolsku godinu, ako se utvrdi da nije spremno za polazak u &scaron;kolu, na prijedlog Komisije ili roditelja&ldquo;, podsjećaju iz Ministarstva.
Navodi se da roditelji imaju mogućnost da elektronskim putem podnesu prijavu za upis djece u prvi razred.&nbsp;
&bdquo;Prijave se mogu podnositi od 1. aprila 2026. godine na web adresi www.upisi.edu.me&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Upis u prvi razred osnovne škole počinje 1. aprila

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARTSVA

Ukoliko se 30. marta na sastanku kod premijera Milojka Spajića socijalni partneri ne dogovore o povećanju cijene rada i zaključivanju novog op&scaron;teg kolektivnog ugovora, predstavnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) najavili su na jučera&scaron;njoj konferenciji za novinare da će 7. aprila organizovati protest. U toj sindikalnoj asocijaciji povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura smatraju nužnim kako bi se sačuvali pozitivni efekti programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
U USSCG očekuju da na sastanku sa predstavnicima Vlade 30. marta dobiju konkretne prijedloge koji će garantovati da će doći i do povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta i zaključivanja novog op&scaron;teg kolektivnog ugovora.
- Želim iskreno da vjerujem da ćemo ovog puta dobiti konkretan prijedlog od predsjednika Vlade, odnosno od Vlade, ovdje posebno mislimo i na Ministarstvo finansija, koje je učestvovalo u dosada&scaron;njim pregovorima iz razloga &scaron;to četiri prethodna sastanka nijesmo dobili niti jedan konkretan prijedlog &ndash; kazala je zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihailović.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović naveo je da su pregovori oko novog op&scaron;teg kolektivnog ugovora i rasta koeficijenta ,,veoma čudni&ldquo;.
- Sastanak sa premijerom je trebalo da bude prije 15-tak dana, a mi smo danas pred ovu konferenciju za &scaron;tampu dobili mejl da premijer želi da nas primi 30. marta, praktično dan pred isticanje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora. Mi nemamo nikakve skrivene, zle namjere da ojadimo državu Crnu Goru tako &scaron;to će budžet da propadne zbog ovih uvećanja koje mi tražimo. Mi smatramo da smo izuzetno realni, da je jednostavno takva situacija, da je sazrelo vrijeme da se uvećaju zarade u javnom sektoru &ndash; saop&scaron;tio je Božović.
Razgovori socijalnih partnera sa premijerom o novom op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU) traju mjesecima, a ishod pregovora je od ključnog je značaja za unapređenje radno-pravnog položaja zaposlenih u Crnoj Gori.
Uticaj na budžet
Očekuje se procjena koliko bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta uticalo na državni budžet. Ranija nezvanična procjena bila je da bi ukupno povećanja zarada bila oko 70 do 80 miliona eura za godinu, ali nije konačna analiza zbog toga &scaron;to bi i država imala uvećan prihod od poreza i doprinosa na zarade za procenat njihovog uvećanja. Takođe dio javnog sektora i državnih preduzeća već kroz kolektivne ugovore ima obračunsku vrijednost koeficijenta od 100 i vi&scaron;e eura.
Osim zahtjeva sindikata da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, razmatra se cijeli paket zahtjeva koji su kandidovali poslodavci i Vlada, a odnosi se na drugačije normiranje bolovanja, smanjivanja tro&scaron;ka bolovanja za poslodavca sa 60 na 30 dana, razmatranje normi o nagrađivanju radnika i sedmočasovnom radnom vremenu.
Obračunska vrijednost koeficijenta je osnovni element obračuna zarada, a njeno povećanje sa 90 na 100 eura značilo bi i povećanje zarade za te radnike za oko deset odsto. To ne bi važilo za djelatnosti gdje je granskim ugovorima ona već definisana na iznose od 100 ili vi&scaron;e eura.
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava kao &scaron;to su prava na naknade za prekovremeni i praznični rad, otpremnine, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, pomoći, rad sindikata... istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do 31. marta ove godine.
Skup&scaron;tina je produžila važenje starom OKU kako oko 100.000 zaposlenih, čija osnovna radnička prava nijesu za&scaron;tićena granskim kolektivnim ugovorima ili ugovorima kod poslodavca, ne bi ostali bez njih.
Vrijednost koeficijenta
Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Op&scaron;teg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potro&scaron;ačke korpe, tro&scaron;kova života, ekonomskih faktora..., međutim, to od tada nije urađeno.
U istom članu OKU pi&scaron;e i da u ,,slučaju da ugovorne strane ne preispitaju i usaglase obračunsku vrijednost koeficijenta u skladu sa stavom 2 ovog člana (do 31. decembra), primjenjivaće se obračunska vrijednost koeficijenta iz stava 1 ovog člana (od 90 eura i u narednoj godini)&ldquo;.
- Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) sa 90 na 100 eura smatramo nužnim kako bi se sačuvali pozitivni efekti Evrope sad 1 i Evrope sad 2, koji su naru&scaron;eni inflatornim kretanjima u prethodnom periodu. Pritom, imali smo u vidu i stav Svjetske banke koja od nas zahtijeva smanjenje javne potro&scaron;nje i zadržavanje zarada 2026. godine na nivou 2025. Međutim, smatramo da bi se izdaci iz budžeta za zarade zaposlenih, koji bi uslijedili nakon povećanja OVK, mogli kompenzovati iz unutra&scaron;njih rezervi, kako ne bi do&scaron;lo do rasta budžeta - navedeno je, između ostalog, u pismu socijalnih partnera Ministarstvu finansija od 11. decembra pro&scaron;le godine.

Sindikalci najavljuju protest, ako se vrijednost koeficijenta ne uveća sa 90 na 100 eura

NASTAVAK PREGOVORA O NOVOM OPŠTEM KOLEKTIVNOM UGOVORU NAJAVLJEN ZA 30. MART

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa ki&scaron;om, a u vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru i snijegom i susnježicom.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana očekuju se intenzivnije padavine, a mjestimično i obilniji pljuskovi i grmljavina.&nbsp;
Tokom noći sniježne padavine ponegdje su moguće i u nižim predjelima na sjeveru, kao i planinama na jugu.&nbsp;
Vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južnog smjera,&nbsp;
Jutarnja temperatura minus jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; četiri do 17 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, na sjeveru moguć snijeg

DO 17 STEPENI

Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Đorđe Borozan preminuo je danas, potvrđeno je Vijestima u CANU.
Borozan je rođen 20. aprila 1947. godine na Bokovu (Cetinje).&nbsp;
Osmogodi&scaron;nju &scaron;kolu i gimnaziju zavr&scaron;io je na Cetinju, Filozofski fakultet u Beogradu - Grupa za op&scaron;tu i nacionalnu istoriju, gdje je diplomirao 1971. godine.
Borozan je magistrirao na temu Crna Gora i Dubrovnik u vrijeme &Scaron;ćepana Malog, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu na temu Velika Albanija - porijeklo - ideje - praksa.
U Beogradu je radio u Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove (Diplomatski arhiv), u Institutu za novinarstvo, kao naučni saradnik i odgovorni urednik časopisa Novinarstvo, u Komunistu - redakcija za inostranstvo, kao urednik časopisa Questions actuelles du socialisme, u Institutu za savremenu istoriju, kao vi&scaron;i naučni saradnik i glavni i odgovorni urednik časopisa Istorija 20. veka.
Borozan je od 2001. do 2008. godine, na Filozofskom fakultetu u Nik&scaron;iću, bio vanredni i redovni profesor na Katedri za istoriju južnoslovenskih naroda od XVI vijeka do 1918.
On je od 2002. do 2007. godine bio direktor Istorijskog instituta Crne Gore.&nbsp;
U to vrijeme, kao naučni savjetnik, glavni i odgovorni urednik časopisa Istorijski zapisi i izdanja Instituta, bio je predsjednik Naučnog vijeća Instituta, rukovodilac projekata: Istorija Crne Gore od 1878. godine do savremenosti, Crna Gora i Albanci u XIX i XX vijeku.&nbsp;
Bio je član Senata Univerziteta Crne Gore, predsjednik Komisije za istoriju Savjeta Ministarstva prosvjete i nauke, urednik izdanja Univerziteta Crne Gore za dru&scaron;tvene nauke; predsjednik Savjeta Centra za istoriju Jugoistočne Evrope - Beograd i Cold war studies centre LSE &ndash; London.
Borozan je bio i profesor na postdiplomskim studijama na Filozofskom fakultetu u Nik&scaron;iću na predmetu Istočno pitanje i Pravnom fakultetu u Podgorici na predmetu diplomatija Crne Gore.&nbsp;
On je od 2007. godine bio redovni profesor na Univerzitetu Donja Gorica.
U CANU-u Borozan je bio predsjednik Odbora za istoriju (2007&ndash;2018) i sekretar Odjelјenja humanističkih nauka CANU (od jula 2012. do jula 2016), kao i potpredsjednik CANU od 1. avgusta 2016. godine.
Na naučnim skupovima u Crnoj Gori i inostranstvu podnosio je saop&scaron;tenja koja su publikovana u časopisima, zbornicima i knjigama.&nbsp;
Borozan je objavio preko 200 članaka, studija, rasprava, osvrta i priloga u preko 30 posebnih izdanja u Crnoj Gori, Jugoslaviji i inostranstvu.
Njegove najvažnije objavlјene knjige su Velika Albanija - porijeklo - ideje &ndash; praksa. 125 godina Druge beogradske gimnazije, Jugoslovenska država i Albanci, tom I (koautorstvo), Jugoslovenska država i Albanci, tom II (koautorstvo), Kosovo i Metohija u velikoalbanskim planovima 1878&ndash;2000, Kosovo i Metohija - život živih (koautorstvo), Udžbenik za treći razred gimnazije (koautorstvo), Istorijski atlas (koautorstvo), Jugoslovensko-sovjetski odnosi 1945&ndash;1956 (koautorstvo), Crnogorske dinastije. Vojislavlјevići - Bal&scaron;ići &ndash; Crnojevići.
Borozan je za vanrednog člana CANU-a izabran 15. decembra 2006, a za redovnog 29. novembra 2011.&nbsp;

Preminuo akademik Đorđe Borozan

U 79.GODINI

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tilo je da osobe iz Ukrajine, kojima je isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta, a koje namjeravaju da podnesu zahtjev za produženje, u cilju izbjegavanja diskontinuiteta boravka u Crnoj Gori, to mogu učiniti, shodno Odluci o odobravanju privremene za&scaron;tite osobama iz Ukrajine, do 6. aprila.
Kako dalje navode, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova će, iz humanitarnih razloga, u periodu do 6. aprila, omogućiti boravak u Crnoj Gori osobama iz Ukrajine čija je prethodna isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta.
&ldquo;Jo&scaron; jednom želimo istaći važnost blagovremenog podno&scaron;enja zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite za osobe iz Ukrajine u Crnoj Gori koje namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom za&scaron;titom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori sa pomenutim statusom i za ostvarivanje prava koja proističu iz tog statusa&rdquo;, saop&scaron;teno je iz MUP-a.

MUP: Rok za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine do 6. aprila

ČIJA JE PRETHODNA ISPRAVA  ISTEKLA 4. MARTA

Kako bi se ubrzala izgradnja bulevara Tivat-Jaz i ispunio cilj- zavr&scaron;etak radova prije početka ljetnje turističke sezone, na ovom gradili&scaron;tu od danas se uvodi i treća smjena, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
&ldquo;Organizacijom rada u tri smjene stiču se uslovi za intenziviranje dinamike izvođenja radova, kako bi projekat bio realizovan u planiranim rokovima i kako bi se spremno dočekao povećan intenzitet saobraćaja tokom turističke sezone&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Imajući u vidu da se radovi izvode u zoni frekventne saobraćajnice, iz Uprave za saobraćaj apeluju na sve učesnike u saobraćaju da pokažu dodatnu opreznost, po&scaron;tuju privremenu signalizaciju i prilagode brzinu kretanja uslovima na putu i režimu saobraćaja na gradili&scaron;tu.
&ldquo;Uprava za saobraćaj zahvaljuje građanima i turistima na razumijevanju i strpljenju, uz uvjerenje da će realizacija ovog projekta značajno unaprijediti kvalitet saobraćajne infrastrukture i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.

Uvodi se treća smjena na bulevaru Tivat-Jaz

"KAKO BI PROJEKAT BIO REALIZOVAN U PLANIRANIM ROKOVIMA""KAKO BI PROJEKAT BIO REALIZOVAN U PLANIRANIM ROKOVIMA"

Karcinom debelog crijeva je značajan javnozdravstveni problem globalno, jer je druga najučestalija maligna bolest, kazala je povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv te te&scaron;ke bolesti medikalna onkolo&scaron;kinja Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić.
"U Crnoj Gori godi&scaron;nje se zabilježi oko 340 novih slučajeva, oboli oko 200 mu&scaron;karaca i oko 140 žena. To je bolest koja se če&scaron;će javlja kod osoba starijih od 50 godina. Međutim, u posljednjih nekoliko decenija primijećen je porast u kategoriji pacijenata mlađih od 40, odnosno 45 godina, gdje se to ne očekuje upravo zbog nepostojanja kumulativnog dejstva uobičajenih faktora rizika. Prije svega se misli na neadekvatnu fizičku aktivnost, konzumiranje alkohola, pu&scaron;enje, ali i neodgovarajuću ishranu, koja podrazumijeva če&scaron;će uno&scaron;enje mesa i mesnih prerađevina i masnoća životinjskog porijekla. Ono &scaron;to je karakteristično za karcinom debelog crijeva jeste da se i u razvijenom svijetu kod otprilike jedne četvrtine pacijenata bolest otkriva u metastatskoj fazi. Kod onih kod kojih je detektovana u ranom stadijumu, tokom njihovog života dodatno će jo&scaron; kod jedne četvrtine bolest postati metastatska", istakla je dr Lekić &nbsp;u Linku Radija Crne Gore&nbsp;
Navela je da su neke populacije u većem riziku. Genetsko opterećenje veoma je važno.
"Takođe i postojanje polipoze crijeva, koje može biti nasljedno ili sporadično. U riziku su i osobe koje boluju od nekih inflamatornih bolesti crijeva, poput ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti. Neka istraživanja su pokazala da je u mlađoj populaciji faktor rizika poremećaj mikrobioma.
Promijenjena crijevna flora vjerovatno nastaje zbog sve če&scaron;će, pretjerane i nekontrolisane upotrebe antibiotika. Isto tako, na crijeva lo&scaron;e utiču i novi aditivi u hrani. Savremeni način života, gdje čovjek jede jednom dnevno i dijete koje podrazumijevaju gladovanje, to nikako nije dobro za organizam. Dolazi do metaboličkog distresa koji svakako lo&scaron;e utiče i na mikrobiom crijeva", upozorila je dr Lekić.
Podsjetila je da liječenje zavisi od faze u kojoj je bolest otkrivena.
"Rani stadijumi se operi&scaron;u, ali, ukoliko su i rani rizični, poput visokorizičnih drugog i trećeg stadijuma, slijedi takozvano za&scaron;titno adjuvantno liječenje, koje je bazirano na hemioterapiji. Kod karcinoma debelog crijeva, koji je metastatski, liječenje zavisi od opterećenja metastatskom bole&scaron;ću i od lokalizacije tumora, da li se radi o desnoj ili lijevoj polovini debelog crijeva. Od značaja su i neke molekularne analize na osnovu kojih procenjujemo podobnost za određenu biolo&scaron;ku terapiju", rekla je dr Lekić.
Navela je da se u Institutu za onkologiju Crne Gore primjenjuju savremeni biolo&scaron;ki lijekovi koji se najče&scaron;će daju u kombinaciji sa hemioterapijom.
"&Scaron;to se tiče terapije zavr&scaron;nog dijela debelog crijeva, odnosno karcinoma rektuma, najče&scaron;će se kombinuje hemioterapija sa zračnom, nakon koje slijedi hirurgija. Najbolje ishode liječenja imamo ukoliko bolest otkrijemo na vrijeme. Međutim, imamo bolje rezultate u odnosu na ranije i u situacijama kada je bolest dijagnostikovana u rizičnim stadijumima ili u metastatskoj fazi.
To je zahvaljujući savremenim vidovima liječenja, ali i kombinaciji, gdje se služimo multimodalnim pristupom, gdje kombinujemo i druge modalitete, poput hirurgije određenih lokalizacija metastaza. Danas su to pacijenti koji preživljavaju mnogo duže, nego &scaron;to je to bilo nekad i govorimo o petogodi&scaron;njem preživljavanju.
Za neke podvrste raka debelog crijeva, koje su podobne za imunoterapiju, možemo reći da je bolest moguće prevesti u hroničnu. Tada pacijent živi sa svojom bole&scaron;ću uz redovne terapije, poput pacijenata sa nekim drugim hroničnim oboljenjem", objasnila je dr Lekić.
Naglasila je da je prevencija veoma važna.
Primarnom prevencijom utiče se na promjenljive faktore rizika i smanjuje se učestalost oboljenja.
"Sekundarnom prevencijom bolest možemo da otkrijemo u ranom stadijumu, kada se u 90% slučajeva uspje&scaron;no liječi. Ona podrazumijeva srining, koji je u Crnoj Gori na nacionalnom nivou i organizovan za zdrave osobe od 50 do 74 godine života, jer je u toj uzrasnoj skupini učestalost ove maligne bolesti najveća. Veoma treba obratiti pažnju na način ishrane.
Če&scaron;će uzimati manje obroke, obroke koje u svom sastavu imaju veći procenat vlakana, a to su voće, povrće, žitarice. Važno je smanjiti konzumaciju crvenog mesa, mesnih prerađevina i životinjskih masti, kao i koncentrovanih &scaron;ećera. Bitno je ne koristiti alkohol i duvan, unositi dovoljno tečnosti i redovno upražnjavati fizičku aktivnost", preporučila je dr Lekić.
Direktor Klinike za abdominalnu hirurgiju dr Aleksandar Kujović ukazao je da simptomi raka debelog crijeva dominantno zavise od položaja - mjesta na kojem se taj tumor nalazi.
"Karcinomi desne polovine debelog crijeva najče&scaron;će se manifestuju nekom hroničnom anemijom, pa se tragajući za njenim uzrokom, na kolonoskopiji otkrije malignitet. Karcinomi lijeve polovine uglavnom se ispoljavaju promjenama ritma pražnjenja, smjenama proliva i zatvora, ali nerijetko i pojavom svježe krvi u stolici.
Kad je riječ o zloćudnom tumoru zavr&scaron;nog dijela debelog crijeva, odnosno rektuma, takođe se javlja krv u stolici, zatim učestali i lažni pozivi na stolicu i osjećaj neispražnjenosti nakon obavljanja velike nužde. Kada se ove tegobe pojave, pogotovo kod nekog ko ima familijarno genetsko opterećenje, to treba ozbiljno shvatiti i uraditi neophodnu dijagnostiku. Je li to test na skriveno krvarenje ili je odmah kolonoskopija, nije bitno, ali bitno je ispitati za&scaron;to neko ima te tegobe", savjetovao je dr Kujović.
Istakao je da je kolonoskopija zlatni standard u dijagnostici maligne bolesti debelog crijeva i u skoro 100% slučajeva dovoljna je za postavljanje dijagnoze.&nbsp;
"Kad se govori o liječenju, o tome odlučuje multidisciplinarni tim. Pacijenti sa malignom bole&scaron;ću kolona, koja nije metastazirala, idu direktno na hirurgiju. Ako je u pitanju karcinom rektuma, multidisciplinarni tim razmatra da li je potrebna hirurgija ili neadjuvantna terapija", objasnio je dr Kujović.
Prema njegovim riječima, u Kliničkom centru Crne Gore već sedam godina rutinski se primjenjuju laparoskopske operacije debelog crijeva kao zlatni standard i veći dio pacijenata operi&scaron;e se tom minimalno invazivnom hirurgijom.
"Ono &scaron;to će u vrlo skorom vremenu u Crnoj Gori biti realnost, &scaron;to se u zapadnom svijetu, na Dalekom istoku, ali i u na&scaron;em &scaron;irem okruženju već primjenjuje, to je robotska hirurgija. Najbitniji dio posla vezan za uvođenje robotske hirurgije u Crnoj Gori već je urađen.
To znači da je edukovan kadar, a sve ostalo je znatno manji problem. I možemo očekivati da će se ove ili naredne godine, ta metoda u Crnoj Gori implementirati kao drugi vid minimalno invazivne hirurgije, koji donosi niz prednosti i pacijentu i onome ko operi&scaron;e", izjavio je dr Kujović.
Na Klinici za abdominalnu hirurgiju godi&scaron;nje se obavi oko 150 operacija karcinoma debelog crijeva.
Veći broj čine planirane intervencije, a 10 do 20% su hitne hirur&scaron;ke procedure zbog urgentnog stanja uzrokovanog karcinomom debelog crijeva.
"Većina elektivnih, to jest planiranih procedura, uradi se laparoskopski, dok se hitne dominantno rade klasično, odnosno otvorenom hirurgijom. Ovo je bolest najče&scaron;će &scaron;este, sedme i osme decenije života. Međutim, imamo i znatno mlađe pacijente. Tako je kod nas operisan pacijent koji ima oko 30 godina, dok je najstariji imao 94 godine.
Zanimljiv je i podatak da je upravo karcinom debelog crijeva jedan od malignih tumora digestivnog sistema, koji se u najvećem broju slučajeva može izliječiti. Kad je riječ o nemetastaskoj bolesti debelog crijeva, u odnosu na malignitete drugih digestivnih organa, to je moguće u najvećem procentu.
Veoma je značajno &scaron;to se vrlo često karcinom tog organa može uspje&scaron;no liječiti i u metastatskom stadijumu bolesti. Stoga se može reći da je rak debelog crijeva "poželjniji" od drugih malignih tumora digestivnog trakta", saop&scaron;tio je dr Kujović.

Kujović: Robotska hirurgija raka debelog crijeva uskoro realnost u Crnoj Gori

SAOPŠTIO DIREKTOR KLINIKE ZA ABDOMINALNU HIRURGIJU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura minus dva do 11, najvi&scaron;a dnevna osam do 20 stepeni.

Danas do 20 stepeni

PRETEŽNO SUNČANO

Rajka Dimitrijević iz Nik&scaron;ića već 14 godina radi kao nesrodni hranitelj i za to vrijeme udomila je četrnaestoro djece, od kojih je trenutno četvoro kod nje. Inspiraciju za hraniteljstvo prona&scaron;la je u majci, koja je takođe dugogodi&scaron;nja hraniteljka.
"Glavni motiv da uđem u hraniteljstvo bila je moja majka. Kada je do&scaron;lo prvo dijete, bilo je malo straha, ali vrlo brzo sam ga prevazi&scaron;la uz podr&scaron;ku Centra za socijalni rad i porodicu", ispričala je Dimitrijević.
Kaže da je to težak i odgovoran posao, ali isto tako i mnogo lijep.
"Biti roditelj je najteži posao na svijetu, a biti roditelj djetetu koje nijeste rodili zahtijeva dodatnu odgovornost i obavezu. Za sve ove godine dala sam sebe nesebično i mogu da kažem da sam bila i vi&scaron;e od roditelja svakom tom djetetu", ispričala je ona.
Dimitrijević &nbsp;ističe da se ljubav koju daje djeca uvijek vraća.
"Ljubav djeteta je ne&scaron;to neopisivo. Hraniteljstvo je važna karika između centara za socijalni rad i institucija. Mi hranitelji smo tu da djeca ne bi oti&scaron;la u instituciju", ukazuje ona.
Na kraju, ima poruku za sve koji razmi&scaron;ljaju da postanu hranitelji i apeluje na sve zdrave porodice da bar poku&scaron;aju da uđu u ovu priču.
"Na početku može izgledati te&scaron;ko, ali kada nesebično dajete ljubav, ona se vraća kao bumerang i težina obaveza se ne osjeća", poručuje Dimitrijević.
U Nik&scaron;iću trenutno ima 18 hraniteljskih porodica od kojih su četiri nesrodničke. Ukupno je 32 djece na&scaron;lo dom zahvaljujući humanim ljudima.&nbsp;

Rajka Dimitrijević iz Nikšića udomila 14 djece: "Hraniteljstvo donosi ljubav koja se uvijek vraća"

"KADA NESEBIČNO DAJETE LJUBAV, ONA SE VRAĆA KAO BUMERANG I TEŽINA OBAVEZA SE NE OSJEĆA"

Mjesto boravka pro&scaron;le godine promijenilo je 3.457 stanovnika Crne Gore. Većinu čine žene sa 56 odsto ili 1.936, dok mu&scaron;karci čine 44 odsto od ukupnog broja, odnosno 1.521 stanovnika.
Pozitivan migracioni saldo je zabilježen u 10 op&scaron;tina &ndash; Bar, Budva, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Podgorica, Tivat, Tuzi, Ulcinj i Zeta.
Razlika između doseljenih i odseljenih stanovnika najveća je u Podgorici i iznosi 555. To pokazuju podaci o unutra&scaron;njim migracijama koje je objavila Uprava za statistiku &ndash; Monstat.
U sjevernom regionu je evidentiran negativan migracioni saldo &ndash; iznosi 818 lica. Pozitivan je zabilježen u ostala dva regiona, s tim &scaron;to je on veći u primorskom i iznosi 460 lica, dok u sredi&scaron;njem regionu iznosi 358 lica.
NEGATIVNI TRENDOVI
Protekle godine sjeverni region je napustilo ukupno 1.163 građana, a u tamo&scaron;nje op&scaron;tine doselilo se svega 345 osoba. Nijedan grad ne bilježi pozitivan saldo. Najbliži nuli je Plav, koji bilježi relativno mali gubitak, ali i dalje ostaje u &bdquo;minusu&ldquo; za 37 stanovnika (doselilo se osam, a odselilo 45 lica). Glavno odredi&scaron;te za stanovnike sjevera i dalje je Podgorica, u koju se odselilo čak 608 osoba, &scaron;to čini vi&scaron;e od polovine ukupnog broja onih koji su krenuli ka jugu. Nakon glavnog grada, najprivlačnije su primorske op&scaron;tine, predvođene Budvom, gdje je novi dom potražilo 175 građana, te Barom sa 89 doseljenika sa sjevera. Nik&scaron;ić je za dom odabralo 68 osoba iz sjevernih krajeva, dok su Tuzi postale nova adresa za njih 37.
Kao karakterističan primjer negativnog trenda izdvaja se Bijelo Polje, koje je napustilo 284 građana, a doselilo se tek 123, &scaron;to ovu op&scaron;tinu stavlja u vrh liste po gubitku stanovni&scaron;tva. Slična sudbina prati i Berane sa 202 odseljena i Pljevlja sa 168. Kada je riječ o onima koji su se doselili na sjever, najveći broj dolazaka zabilježen je iz Podgorice, odakle je u sjeverne op&scaron;tine pre&scaron;lo 92 građana. Znatan broj doseljenika stigao je i iz Bara (32) i Nik&scaron;ića (25).
CENTRALNI REGION
Centralni dio Crne Gore (Podgorica, Nik&scaron;ić, Cetinje, Danilovgrad, Tuzi i Zeta) potvrdio je status ključne migracione adrese. Taj region je tokom pro&scaron;le godine primio čak 1.711 novih stanovnika, dok ga je napustilo 1.353 građana. Iako je region u ukupnom plusu, taj rast dominantno generi&scaron;e Glavni grad &ndash; pozitivni saldo iznosi 555 stanovnika. Dok se u Podgoricu doselilo rekordnih 1.251 lice, iz nje se odselilo njih 696, uglavnom prema Zeti i primorskim centrima.
Nik&scaron;ić, uprkos tome &scaron;to je primio 159 novih stanovnika, bilježi odliv od 286. Zanimljiv je i trend u Zeti i Tuzima. U Tuzi se doselilo 138 građana, od čega najvi&scaron;e iz Podgorice (49) i Bara (10), dok se iz te op&scaron;tine odselilo 73 stanovnika (najvi&scaron;e u Podgoricu &ndash; 49). S druge strane, u Zetu se doselilo 114 lica, od čega 80 iz Podgorice, dok se iz Zete odselilo 95 građana.
Kada je riječ o smjeru kretanja, građani centralne regije najče&scaron;će su za novo mjesto boravka birali Budvu (106 osoba) i Bar (62 osobe), dok se u taj region dolazi iz gotovo svih krajeva države, a najvi&scaron;e sa sjevera &ndash; samo iz Bijelog Polja i Berana se doselilo vi&scaron;e od 200 ljudi.
PRIMORJE MAGNET
Primorski region (Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj) i dalje je najpoželjnija destinacija za unutra&scaron;nje migrante, odmah nakon Podgorice. Na obalu se doselilo ukupno 1.341 lice, dok je ovaj region napustilo njih 881, ostvarujući pozitivan saldo od 460 novih stanovnika. U tom dijelu države titulu najatraktivnijeg grada nosi Budva. U &bdquo;metropolu turizma&ldquo; se doselilo 344 osobe, dok su je napustila 220 građanina, &scaron;to je stavlja na vrh liste po privlačnosti na jugu. Odmah uz nju je Bar, koji bilježi 428 dolazaka i 191 odlazak. Specifičnost primorja je Kotor, koji uprkos velikom broju dolazaka (198), ima i znatan broj odlazaka (166).
Najveći broj novih stanovnika na primorje stiže sa sjevera države (posebno iz Bijelog Polja i Berana) i iz Nik&scaron;ića, odakle je put mora pro&scaron;le godine krenulo skoro 100 građana. Građani primorja, kada se sele, najče&scaron;će odlučuju za Podgoricu ili susjedne primorske op&scaron;tine, dok su odlasci prema sjeveru zemlje na nivou statističke gre&scaron;ke. Tako je od ukupno 881 osobe koja je napustila primorski region, svega njih 32 je za novu adresu izabralo neku od trinaest sjevernih op&scaron;tina. Čak i u tim rijetkim slučajevima, kretanje je strogo usmjereno ka centrima, pa je tako vi&scaron;e od 80 odsto ovih migranata zavr&scaron;ilo u Bijelom Polju i Beranama.
Iz Bara je put sjevera krenulo 13 građana, od kojih je većina &ndash; sedam, odselila u Bijelo Polje, dok su ostali birali Berane, Rožaje, Plav i Mojkovac. Sličan trend bilježi i Budva, koju je u korist sjevernih krajeva napustilo 11 stanovnika, dominantno birajući Bijelo Polje i Berane, dok su se iz Kotora put istih gradova i Plava odselile svega četiri osobe. Iz Herceg Novog su zabilježena samo dva odlaska i to oba u Bijelo Polje, dok je iz Tivta svega jedna osoba promijenila adresu &ndash; odselila u Berane.
Ulcinj, inače ima skroman migracioni plus (saldo +12) &ndash; u taj grad se doselilo 61 lice, dok je iz njega odselilo 49. Kada su mijenjali adresu, Ulcinjani su se najče&scaron;će selili u susjedni Bar (18 lica) i Podgoricu (15 lica), dok su ostali odlasci bili usmjereni ka drugim primorskim centrima. Nijedan građanin Ulcinja nije odselio u neku od op&scaron;tina na sjeveru Crne Gore.

Dok se sjever prazni, Budva i Podgorica ne prestaju da rastu

PROŠLE GODINE MJESTO BORAVKA PROMIJENILO JE 3.457 STANOVNIKA

<div class="ng-star-inserted">
Nakon skoro tri sata zastoja, saobraćaj na putu Nik&scaron;ić- Vilusi je normalizovan, potvrđeno je Portalu RTNK.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Zbog sniježnih padavina saobraćaj je bio obustavljen jer se na glavnoj cesti kod Vilusa zaglavilo vi&scaron;e kamiona.
</div>

Raščišćen put prema Vilusima, saobraćaj normalizovan