Društvo

Snežana Barjaktarović Labović, direktorica Instituta za javno zdravlje podnijela je ostavku, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Ona je za vr&scaron;iteljku duẓ̌nosti izabrana 2024.&nbsp;
Barjaktarović Labović je ranije bila na čelu Odeljenja za nauku, projekte i međunarodnu saradnju u Institutu.
Ona je na tu funkciju predložena je nakon &scaron;to je Dragan Lau&scaron;ević podnio ostavku na mjesto direktora.

Direktorica IJZ podnijela ostavku

NAIMENOVANA NA TU FUNKCIJU U VD MANDATU PROŠLE GODINE

Službenici policije, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužila&scaron;tvom iz Bara, podnijeli su krivične prijave protiv pet državljana Azerbejdžana, zbog sumnje da su falsifikovali uvjerenja iz kaznene evidencije radi dobijanja dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
" E.A (29), N.N. (44) P.G. (38), A.M. (32) osumnjičeni da su izvr&scaron;ili krivična djela falsifikovanje isprava i ovjeravanje neistinitog sadržaja, dok je F.M. (45) osumnjičen za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
Oni su osumnjičeni da su pro&scaron;le i ove godine službenicima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Bar, Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP), radi dozvole za privremeni boravak i rad, dostavili falsifikovana uvjerenja iz kaznene evidencije koja je navodno izdalo Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova Azerbejdžana", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.
Na osnovu&nbsp; lažnih uvjerenja njima su od službenika MUP-a izdate dozvole za privremeni boravak i rad, navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Krivične prijave protiv pet državljana Azerbejdžana, osumnjičeni za falsifikovanja dokumenata

SUMNJAJU DA SU PREVAROM POKUŠALI DA DOBIJU DOZVOLU ZA BORAVAK I RAD U CRNOJ GORI

Nijednom građaninu i nakon dana&scaron;njeg dana neće biti onemogućen pristup ostvarivanju prava na ličnu kartu, poručili su iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP).
"Ministarstvo postupa isključivo u skladu sa važećim propisima i da ne posjeduje nadležnost da samostalno produžava zakonski definisane rokove. Usvajanje zakona je, kako navode, isključivo u nadležnosti Skup&scaron;tine Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz MUP-a podsjećaju da je Crna Gora 30. marta 2020. godine započela sa izdavanjem treće generacije elektronskih ličnih karata, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti.
Zakonom koji je Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila u martu ove godine, rok za zamjenu ličnih karata produžen je do 30. septembra 2025, umjesto ranije predviđenog roka koji je isticao u martu ove godine.
Građani su, kako ističu iz Ministarstva, imali vi&scaron;e od pet godina, odnosno 66 mjeseci ili 1436 radnih dana da&nbsp; zamjene stare lične karte. Tokom tog perioda, MUP je putem svih dostupnih kanala &ndash; medija, dru&scaron;tvenih mreža i zvaničnih saop&scaron;tenja &ndash; redovno informisao građane o obavezi zamjene i rokovima.
"Akcenat stavljen je na direktnu komunikaciju sa građanima, kroz vi&scaron;e desetina javnih nastupa predstavnika Ministarstva u svim crnogorskim medijima. Uz to, u saradnji sa mobilnim operaterima, građanima su upućivane poruke kao podsjetnik i apel da blagovremeno zamijene dokumenta", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, MUP je, takođe, obezbijedio realizaciju zahtjeva putem mobilne stanice za nepokretna i bolesna lica, odlaskom na kućnu adresu.
"Konkretni podaci o broju zahtjeva: u junu mjesecu je zaprimljeno 10.093 zahtjeva, dok je u prvih 25 dana septembra zaprimljeno 36.041 zahtjev. Samo 25. septembra podnijeto je 4.902 zahtjeva. Zahvaljujući predanom radu službenika, rok za odlučivanje sveden je na dva dana od prijema urednog zahtjeva.
Iako Zakon o ličnoj karti propisuje novčane kazne za nepo&scaron;tovanje rokova (članovi 29 i 30), iz MUP-a poručuju da represivan pristup nije u fokusu rada Ministarstva, već da im je cilj rad u interesu građana.
&nbsp;

MUP: Građani su imali više od pet godina da zamijene ličnu kartu, represivan pristup nije u fokusu našeg rada

"PRODUŽAVANJE ROKA  NIJE U NAŠOJ NADLEŽNOSTI"

Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, uz malu do umjerenu mjestimičnu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim predjelima će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura četiri do 16, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 26 stepeni.

Danas do 26 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

<div class="text">
Početak oktobra donosi promjenu vremena &scaron;irom Evrope. Nakon perioda toplijeg, zapadnog strujanja, formiranje blokirajućeg anticiklona na sjeveru kontinenta otvara put hladnim vazdu&scaron;nim masama s istoka. Zbog toga se veći dio Evrope ove sedmice priprema za prvi značajan prodor hladnoće ove jeseni. Od sredine sedmice razvija se neuobičajeno snažan prodor hladnoće, podstaknut &scaron;irenjem hladnog bazena s istoka prema srednjoj Evropi, Balkanu i Sredozemlju.
</div>
<div id="lwdgt-6969" class="lwdgt" data-wid="139"></div>
<div class="text">
Temperature će se spustiti i do 10 stepeni ispod prosjeka za ovo doba godine, &scaron;to će biti najhladniji period dosad ove meteorolo&scaron;ke jeseni. Ovaj će prodor donijeti jaku buru duž Zapadnog Balkana, obilniji snijeg u planinama i prvi ovosezonski mraz u nekim nizijama, javlja Severe Weather Europe.
<div class="text">
Posljednjih dana septembra nad Evropom se formirao &scaron;kolski primjer takozvanog "Rex bloka&ldquo;. Ovaj meteorolo&scaron;ki obrazac nastaje kada se prostrani anticiklon (polje visokog pritiska) nalazi sjeverno od ciklona (polja niskog pritiska). Trenutno, anticiklon dominira sjevernom Evropom, dok se ciklon centriran nad zapadnom Ukrajinom postepeno pomjera prema zapadu i jugozapadu.
Takav raspored sistema preokreće uobičajeno strujanje, pa vjetrovi sada pu&scaron;u s istoka i sjeveroistoka, donoseći znatno hladniji vazduh iz Rusije prema ostatku kontinenta.
</div>
</div>

Hladni talas iz Rusije stiže i na Balkan: Temperature i do 10 stepeni ispod prosjeka za ovo doba godine

NAGLO ZAHLAĐENJE

Prema podacima SZO vi&scaron;e od 55 miliona ljudi na svijetu živi sa demencijom, a svake godine se javlja oko 10 miliona novih slučajeva.
Direktorica NVO "Futura" Alma Orahovac kaže da se ta NVO oslanja na svjetske i evropske podatke o Alchajmerovoj bolesti, pa je ta brojka u Crnoj Gori 8.000 oboljelih od te bolesti.
"To je 8.000 oboljelih od demencije plus osam hiljada porodica koje se suočavaju sa tim problemom i zaista ih treba svrstati u jednu ranjivu kategoriju i prioritetnu oblast. Nemanje registra i ne uvođenjem strategija onemogućava da osobe sa demencijom budu vidljive u dru&scaron;tvu. Treba da budu prepoznate kako u zdravstvenom, tako i socijalnom sistemu, pa nailazimo na problem manje podr&scaron;ke i njegovateljima,ali i osobama sa demencijom", kazala je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E Orahovac.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji samo Dnevni boravak za osobe sa demencijom NVO ,,Futura&rdquo; i licenca za Dom starih ,,Grabovac&rdquo; u Risnu, ali je upitno koliko je ta usluga u tom domu zaživjela.
"Radeći sve ove godine u na&scaron;em Dnevnom boravku nijesam sigurna koliko će bilo koji centar moći da zaživi. Na&scaron; plan i cilj je bio od samog početka na&scaron;eg rada da se ne samo u Nik&scaron;iću, nego i u drugim gradovima otvore centri za osobe sa demencijom koji bi pomogli prvenstveno osobi sa demencijom, a samim tim i njihovim članovima porodice.
Na&scaron; centar funkcioni&scaron;e nekih pet godina i mi smo zbog nekih radova i adaptacija koje smo imali na objektu dva dana izostali sa pružanjem usluga, a korisnici nijesu bili u na&scaron;em dnevnom boravku i mogu vam reći da su istog dana članovi porodica nas pozvali, zabrinuti &scaron;ta se de&scaron;ava sa servisom i da li će se to nastaviti i predstavili koliko im to znači", istakla je Orahovac.
Smatra da način na koji Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije tretira problem demencije onemogućava da se održi bilo kakav servis za pružanje pomoći oboljelim osobama.
"Mi smo poslali zahtjev i nama kao licenciranim pružaocima usluga sredstva dodijeljena nijesu dovoljna da pokriju osnovne tro&scaron;kove, a mi kao NVO pružalac usluga imamo iste uslove po licenci kao i ustanove koje je osnovala država.
Situacija nije na zavidnom nivou i postoji samo na&scaron; Dnevni boravak, a ako se ne&scaron;to ne promijeni, ne se ne sprovedu neke reforme i ne usvoje novi zakoni kada je u pitanju socijalna i dječija za&scaron;tita mi ćemo nažalost umjesto čestitke za 1.oktobar Dana starih, morati da najavimo da će taj Dnevni boravak da se zatvori", zaključila je Orahovac.

Orahovac: U Crnoj Gori osam hiljada oboljelih od demencije, ako se ne sprovedu reforme moraćemo da zatvorimo Dnevni boravak

"SITUACIJA NIJE NA ZAVIDNOM NIVOU"

Ispred Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Podgorica (Limenke), u Ulici serdara Jola Piletića, i jutros u redu čeka vi&scaron;e od stotinu građana.
Kako kažu građani, plicijski službenici stoje na ulaznim vratima i propu&scaron;taju one koji su do&scaron;li da preuzmu novi lični dokument, kako bi regulisali broj onih koji se nalaze u zgradi.&nbsp;
- Pu&scaron;taju po malo, uglavnom strance. Tako da sada vi&scaron;e nema gužve unutra nego sečeka napolju. Mi koji čekamo samo preuzimanje se nijesmo pomijerili tačno 50 minuta - kazala je Pobjedi sagovornica, koja je od jutros u redu.
Inače, posljednji dan za zamjenu je 30. septembar, odnosno sjutra.&nbsp;
Elektronske lične karte omogućavaju građanima da veliki broj administrativnih obaveza zavr&scaron;e putem interneta, bez dolaska na &scaron;altere.
Sve informacije dostupne su u područnim jedinicama/filijalama MUP-a, putem telefona 020/225-341 ili na e-mail adresi upravnomup@mup.gov.me.

Građani i danas u redu za ličnu, policija reguliše ulazak u zgradu

ROK ISTIČE SJUTRA

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović uputio je dopis Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa inicijativom da predloži Vladi Crne Gore progla&scaron;enje bazena crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma za područje od javnog interesa.
"Bazeni u kojima se nalazi oko osam miliona tona crvenog mulja već decenijama predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovni&scaron;tva i životnoj sredini u Zetsko-Skadarskoj ravnici.
Građani koji žive u njihovoj blizini suočavaju se s povećanim brojem oboljenja, dok problem, uprkos brojnim obećanjima, ostaje nerije&scaron;en", navodi Mujović u saop&scaron;tenju.
Vrijeme je, kako ističe, da država i lokalna samouprava zajednički djeluju kako bi rije&scaron;ili jedan od većih ekolo&scaron;kih problema u Crnoj Gori, za&scaron;titili zdravlje građana i potvrdili status Crne Gore kao ekolo&scaron;ke države&rdquo;, poručio je Mujović.
Istakao je da bi rje&scaron;avanje ovog pitanja predstavljalo snažnu potvrdu posvećenosti Crne Gore za&scaron;titi životne sredine i ispunjavanju evropskih standarda, posebno u okviru poglavlja 27, čije zatvaranje je ključno za napredak države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Mujović pisao Ministarstvu zbog prijetnji zdravlju stanovništva: Pokrenimo proces sanacije bazena crvenog mulja

"KAKO BI RIJEŠILI JEDAN OD VEĆIH EKOLOŠKIH PROBLEMA U CRNOJ GORI"

U Crnoj Gori svake godine vi&scaron;e od 1.000 ljudi doživi akutni infarkt srca ili nestabilnu anginu pektoris, a oko 250 ljudi umre od bolesti srca. Najče&scaron;će su to osobe srednje i starije dobi, kazala je za Portal RTCG internista kardiolog iz Kliničkog centra Crne Gore, dr Bjanka Božović, povodom Svjetskog dana srca, upozoravajući na rastući problem kardiovaskularnih oboljenja i značaj zdravih životnih navika i prevencije.
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. septembra &scaron;irom svijeta. Ovaj dan ima za cilj da poveća svijest o značaju očuvanja zdravlja srca i krvnih sudova.
&ldquo;Prema aktuelnim podacima godi&scaron;nje u Crnoj Gori preko 1.000 građana doživi neki od oblika akutnog koronarnog sindroma- akutni infarkt miokarda ili ima nestabilnu anginu pektoris, a ne&scaron;to manje od 250 pacijenata godi&scaron;nje premine od koronarne bolesti. Uglavnom je riječ o pacijentima srednje i starije životne dobi&rdquo;, rekla je za Portal dr Božović.
Doktorka kaže da se značajan dio ovih pacijenata nalazi u radno aktivnoj dobi i svojim radom može značajno doprinijeti kako svojoj porodici, tako i dru&scaron;tvu u cjelini.
Kardiovaskularna oboljenja, ističe doktorka, i dalje su najče&scaron;ća nezarazna bolest u Crnoj Gori i u svijetu, a među njima prednjači ishemijska bolest srca.
&ldquo;Ona se najče&scaron;će ispoljava akutnim infarktom miokarda ili nestabilnom anginom pektoris, &scaron;to dugoročno može dovesti do razvoja srčane slabosti kod pacijenata koji su već preležali infarkt, čime se povećava i obolijevanje i smrtnost&rsquo;, ističe dr Božović.
Simptomi koji upozoravaju
Doktorka Božović upozorava da treba svakako obratiti pažnju i na simptome koji nas mogu upozoriti na eventualno postojanje kardiovaskularnih bolesti.
&ldquo;Među njima se izdvajaju bol u grudima, naročito bol iza grudne kosti, karaktera stezanja, koji je provociran naporom ili izlaganjem hladnom vazduhu, sa propagacijom u lijevu ruku i rame, donju vilicu i trbuh, koji je praćen nedostatkom vazduha, nekada mučninom i prestaje u odmoru, sa tom razlikom da bol u grudima u akutnom infarktu je uglavnom produženog trajanja, jakog je intenziteta i može nastati u miru&rdquo;, rekla je Božović.
Osim toga, napominje doktorka, trebalo bi obratiti pažnju na simptome poput gu&scaron;enja, prisustva otoka na nogama i brzog zamaranja, koji ukazuju na srčanu slabost.
Ističe da su značajni i simptomi poput osjećaja ubrzanog i nepravilnog srčanog rada, vrtoglavica i gubitaka svijesti koji mogu ukazivati na poremećaje ritma i sprovođenja.
Kardiovaskularne bolesti sve če&scaron;će pogađaju žene u menopauzi
Doktorka kaže da se kardiovaskularne bolesti če&scaron;će javljaju u mu&scaron;koj populaciji, međutim, kako upozorava, učestalost kardiovaskularnih oboljenja kod žena u menopauzi i postmenopauzi se povećava i u toj dobi izjednačava sa učestalo&scaron;ću ovih bolesti kod mu&scaron;karaca.
&ldquo;Osim toga, žene u ovoj dobi nerijetko imaju lo&scaron;iju prognozu i veći mortalitet od kardiovaskularnih bolesti od mu&scaron;karaca, &scaron;to takođe treba imati u vidu&rdquo;, upozorava doktorka.
Posljednjih godina smo svjedoci da sve vi&scaron;e mladih ljudi, u svojim četrdesetim, a čak i tridesetim godinama dožive akutni infarkt miokarda.
&ldquo;Uglavnom su to mladi ljudi sa lo&scaron;im navikama- pu&scaron;ači, sa komorbiditetima poput hipertenzije i diabetes mellitus-a, hiperlipidemije i sa porodičnim opterećenjem za kardiovaskularna oboljenja&rdquo;, kaže doktorka.
Moramo stoga biti svjesni, poručuje doktorka, da samo zdravim načinom života možemo spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti.
&ldquo;Akutni infarkt miokarda često se desi odjednom, iznenada, neočekivano, bez prethodnih simptoma. Nažalost i jedna od manifestacija ishemijske bolesti srca je iznenadna srčana smrt koja nastupa bez prethodnih simptoma&rdquo;, upozorava doktorka.
Povodom ovog dana stručnjaci i zdravstvene ustanove podsjećaju da je prevencija kardiovaskularnih oboljenja ključna.
&ldquo;Najbolji način da to postignemo je da radimo na promovisanju zdravih stilova života i uklanjanju nezdravih navika. Modifikacija ishrane koja treba da bude raznovrsna i u skladu sa podnebljem gdje živimo- mediteranska, fizička aktivnost, redukcija tjelesne mase, apsolutni prekid pu&scaron;enja, zadatak su svakog odgovornog pojedinca i način da smanjimo učestalost kardiovaskularnih oboljenja&rdquo;, poručuje doktorka.
Svjetski dan srca je prilika da svako od nas razmisli o svom načinu života i preduzme korake ka zdravijem srcu.
&ldquo;Mislimo na kardiovaskularno zdravlje stalno, dok smo mladi i vitalni, tako &scaron;to ćemo promijeniti životne navike i održati ih zdravim, a ako već bolest nastupi, budimo i tada odgovorni, okrenimo se zdravom životu, redovnom uzimanju terapije i redovnim kontrolama ljekara&rdquo;, poručuje doktorka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, sa oko skoro miliona preminulih godi&scaron;nje, od čega većinu čine infarkt miokarda i moždani udar.

Dr Božović: U Crnoj Gori godišnje 250 ljudi umre od bolesti srca

SVJETSKI DAN SRCA

Na jugu Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajne ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo, uz povećanu oblačnost, a ponegdje se očekuje uglavnom slaba ki&scaron;a.
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, u jutarnjim i noćnim satima povremeno umjeren do pojačan sjeverni.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 17, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 26 stepeni.

Danas na sjeveru kiša, na jugu suvo

DO 26 STEPENI

Konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore u studijskoj 2025/26. sa ukupno 130 raspoloživih mjesta, raspisan je danas i objavljen na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore.Vi&scaron;e informacija kao i tekst konkursa dostupni su <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.ucg.ac.me/objava/blog/10/objava/201749-konkurs-za-upis-na-doktorske-studije-na-univerzitetu-crne-gore-u-studijskoj-2025-26-godini-raspisan">OVDJE.</a>
Danas su, takođe, objavljeni u drugom roku konkursi za upis na master i specijalističke studije.
Informacije o tome su dostupne za upis na master studije <a href="https://www.ucg.ac.me/objava/blog/10/objava/201818-konkurs-za-upis-na-master-studije-u-drugom-roku">OVDJE</a> i&nbsp; konkurs za upis na specijalističke <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.ucg.ac.me/objava/blog/10/objava/201819-konkurs-za-upis-na-specijalisticke-studije-u-drugom-roku">OVDJE. </a>

Raspisani konkursi za doktorske, master i specijalističke studije