Samo nekoliko mjeseci nakon primjene Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, ovaj propis je izmijenjen i dopunjen zbog uočenih manjkavosti i (ne)mogućnosti njegove potpune realizacije i od juče se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Između ostalog, predloženo je, kako je bilo i najavljeno, produženje roka za upis nelegalnog objekta u katastar sa šest na 12 mjeseci, kao i jednostavniji uslovi za legalizaciju objekata, s ciljem da se propis sprovede u roku od pet godina. Propis je mijenjan i zbog neusklađenosti pojedinih odredbi sa drugim propisima, a Vlada je tražila od Skupštine da ga razmatra po hitnom postupku.

– Crna Gora se dugi niz godina suočava sa pitanjem bespravne gradnje i broj objekata izgrađenih suprotno propisima mjeri se desetinama hiljada. Kako je u pitanju dugoročan i kompleksan proces, koji zahtijeva uključenost i punu angažovanost velikog broja subjekata, potrebno je uložiti značajne napore od strane svih učesnika da bi on dao pozitivne rezultate. Proces legalizacije započet je stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine.

Tokom primjene navedenog zakona podnijeto je preko 60.000 zahtjeva za legalizaciju, a donijeto je oko 3.250 rješenja o legalizaciji. Novim zakonskim rješenjem značajno su izmijenjeni uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, sa ciljem podsticanja efikasnosti i stvaranja pretpostavki za legalizaciju najvećeg broja bespravno sagrađenih objekata – navodi se u obrazloženju predloženog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Iako se zakon primjenjuje samo četiri mjeseca, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, predstavnicima Uprave za nekretnine i Uprave za državnu imovinu, formulisane su predložene izmjene i dopune propisa, a sve u cilju omogućavanja završetka procesa legalizacije u periodu od pet godina, kako je i predviđeno.

– Članom 1 predložena je izmjena člana 9, a izmjenu je inicirala Zajednica opština Crne Gore i, između ostalog, predložila ukidanje posebnog uslova minimalne udaljenosti za sve objekte površine do 500 m2. Naime, važećim zakonskim rješenjem predviđeno je da se bespravni objekat osnovnog stanovanja, stambeni objekat neto površine do 200 m2 i pomoćni objekat koji ispunjava uslove iz člana 6 ovog zakona, može legalizovati pod uslovom da je izgrađen na udaljenosti od najmanje metar od granice susjedne katastarske parcele, dok je za objekte preko 200 m2 postavnjen uslov da moraju biti udaljeni najmanje dva metra od granice susjedne katastarske parcele.

Navedeno je da ovaj uslov može predstavljati blokirajući mehanizam u postupku legalizacije u situacijama kada vlasnik susjedne parcele odbije da da saglasnost iako objekat na terenu postoji već godinama, ili čak decenijama, te da položaj bespravno sagrađenih objekata nije moguće mijenjati bez značajnih tehničkih i finansijskih posledica. Cijeneći predlog opravdanim, posebno sa stanovišta efikasnosti procesa legalizacije, predloženo je da se ovaj posebni uslov briše, bez obzira na površinu objekta koji je u postupku legalizacije – jedna je od izmjena u zakonu.

Takođe, inicirano je da se izmjenom zakona nađe rješenje koje će omogućiti nastavak postupka legalizacije za objekte za koje je po starom zakonu već bio podnijet zahtjev, i ti postupci su bili ili prekinuti ili su zahtjevi odbijeni iz razloga neusklađenosti sa osnovnim urbanističkim parametrima (što je bio uslov za donošenje rješenja o legalizaciji shodno prethodnom zakonskom rješenju).

– Predloženom izmjenom omogućava se legalizacija objekata koji se mogu identifikovati na orto foto snimku iz 2018. godine, a čiji vlasnici od tog perioda nijesu vršili dogradnju ili nadogradnju tih objekata. Članom 3 predložena je izmjena člana 13 kojim je definisano da elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta obavezno sadrži i podatke o udaljenosti objekta od granica susjedne katastarske parcele i položaju objektau odnosu na regulacionu liniju. Navedeno je naišlo na negodovanje geodetske struke, uz argumentaciju da bi za taj podatak prilikom izrade elaborata morali angažovati stručno lice arhitektonske, planerske ili građevinske struke, te da ti podaci nijesu i ne mogu biti dio geodetskih elaborata jer se regulaciona linija definiše planskim dokumentom.

Imajući u vidu opravdanost primjedbe, predlaže se brisanje obezbjeđivanja ovog podatka u elaboratu premjera izvedenog stanja bespravnog objekta. Takođe, predloženo proizilazi iz rješenja predloženog članom 1, kojim se ukidaju posebni uslovi minimalne udaljenosti za sve objekte bez obzira na površinu – piše u predlogu zakona.

Članom 5 predviđena je dopuna člana 33, kojim je propisana zabrana prometovanja, zabrana obavljanja privredne i druge djelatnosti u bespravnom objektu, čija je primjena izazvala značajne posledice na tržište nekretnina i utiče na rad notara, izvršitelja i bankarskih institucija.

Duži rok za evidenciju objekata

Nakon izmjena koje se tiču produženja roka za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti, neophodno je produžiti i druge postavljene rokove.

– Naime, predloženim u stavu 1 člana 50 produžava se rok za uspostavljanje evidencije bespravnih objekata, što je obaveza jedinica lokalne samouprave, sa šest na 18 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Konačno, produžava se rok za sprovođenje postupka izbora geodetske organizacija za izradu elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta sa 6 na 12 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona – predloženo je u zakonu koji je u skupštinskoj proceduri.

– Stoga je ocijenjeno da je neophodno precizirati ograničenja definisana zakonom. Naime, svrha zabrane otuđenja bespravnih objekata jeste sprečavanje dobrovoljnog pravnog prometa bespravnih objekata u cilju obezbjeđenja efikasne primjene odredbi ovog zakona. Izuzeci formulisani predloženom dopunom člana 33 ne predstavljaju pravni promet u smislu ovog zakona, već je riječ ili o nasleđivanju ili zakonom propisanim mehanizmima namirenja povjerilaca.

Cilj fomulisanja zabrana jeste pritisak na bespravne graditelje da legalizuju bespravne objekte, jer će efikasno sproveden proces legalizacije bespravno sagrađenih objekata u konačnom rezultirati visokim procentom pouzdanosti katastra nepokretnosti, kao osnove za pravnu sigurnost i investicione aktivnosti u svim oblastima – navodi se u propisu.

Izmjenama zakona u članu šest 6 predložena je izmjena člana 48 i predloženo produženje roka za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u katastrar nepokretnosti sa šest na 12 mjeseci, što je obaveza vlasnika bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti.

– Naime, zbog neusklađenosti odredbi Zakona o državnom premjeru i katastru sa odredbama Zakona o legalizaciji, izrada i ovjera elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta od strane katastra nije mogla biti sprovedena pravovremeno, te je ocijenjeno neophodnim produženje roka za pokretanja postupka upisa, odnosno izrade elaborata sa svim elementima koji su propisani zakonom.

Nadalje, predložene su dopune ovog člana sa ciljem propisivanja procedure utvrđivanja izgrađenosti/postojanja objekta u prostoru iako nije vidljiv na satelitskom snimku, (npr. objekat je okružen drvećem ili drugim preprekama, pa ga nije moguće identifikovati na snimku), te je predloženo da vlasnik objekta može pokrenuti postupak dokazivanja, uz obavezan nalaz vještaka građevinske struke da taj objekat postoji u prostoru prije jula 2025. godine, i na taj način obezbijediti mogućnost legalizacije – predviđeno je izmjenama i dopunama zakona.